Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2072(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0357/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0357/2016

Rasprave :

PV 12/12/2016 - 16
CRE 12/12/2016 - 16

Glasovanja :

PV 13/12/2016 - 5.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0486

Usvojeni tekstovi
PDF 317kWORD 68k
Utorak, 13. prosinca 2016. - Strasbourg
Dosljedna politika EU-a za kulturne i kreativne industrije
P8_TA(2016)0486A8-0357/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2016. Dosljedna politika EU-a za kulturne i kreativne industrije (2016/2072(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljenu „Novi program vještina za Europu” – Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti (COM(2016)0381),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2014. naslovljenu „Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima” (COM(2014)0442),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. siječnja 2014. naslovljenu „Za europsku industrijsku renesansu” (COM(2014)0014),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 9. siječnja 2013. naslovljenu „Akcijski plan za razvoj poduzetništva 2020.: ponovno buđenje poduzetničkog duha u Europi” (COM(2012)0795),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. prosinca 2012. o sadržaju na jedinstvenom digitalnom tržištu (COM(2012)0789),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. rujna 2012. naslovljenu „Promicanje kulturnih i kreativnih sektora za rast i radna mjesta u EU-u” (COM(2012)0537),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 26. rujna 2012. naslovljen „Konkurentnost europske industrije luksuznih proizvoda” (SWD(2012)0286),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. lipnja 2010. naslovljenu „Europa, vodeće svjetsko turističko odredište – novi politički okvir za turizam u Europi” (COM(2010)0352),

–  uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije od 27. travnja 2010. naslovljenu „Iskorištavanje potencijala kulturnih i kreativnih industrija” (COM(2010)0183),

–  uzimajući u obzir studiju Komisije iz lipnja 2015. naslovljenu „Promicanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija za rast i radna mjesta u EU-u” (EASME/COSME/2015/003),

–  uzimajući u obzir studiju Europske komisije iz lipnja 2009. naslovljenu „Utjecaj kulture na kreativnost”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Odbora regija od 30. svibnja 2013. o promicanju kulturnih i kreativnih sektora,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora naslovljeno „Kreativne i kulturne industrije – prednost Europe u svjetskom tržišnom natjecanju”(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(5)(dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbamaˮ),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ(8),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. lipnja 2016. o ravnopravnosti spolova,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 27. svibnja 2015. o kulturnim i kreativnim preplitanjima u svrhu poticanja inovacija, ekonomske održivosti i socijalne uključenosti,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2012. o dokumentu „Ažurirana komunikacija o industrijskoj politici: Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak”,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. svibnja 2009. o kulturi kao katalizatoru kreativnosti i inovacija,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu i Vijeću od 8. lipnja 2016. naslovljenu „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” (JOIN(2016)0029),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. naslovljenu „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi”(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o promicanju europskih kulturnih i kreativnih sektora kao izvora gospodarskog rasta i radnih mjesta(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2012.o malim i srednjim poduzećima: konkurentnost i poslovne prilike(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o kulturnim dimenzijama vanjskog djelovanja EU-a(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o iskorištavanju potencijala kulturnih i kreativnih industrija(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. travnja 2008. o kulturnim industrijama u Europi,(15)

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2007. o socijalnom statusu umjetnika(16),

–  uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja koju je 20. listopada 2005. usvojila Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO),

–  uzimajući u obzir izvješće Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) od 18. travnja 2016. naslovljeno „Trgovina krivotvorenom i piratskom robom – mjerenje utjecaja na gospodarstvo”(17),

–  uzimajući u obzir studiju UNESCO-a iz prosinca 2015. naslovljenu: „Cultural times”, prvi globalni pregled kulturnih i kreativnih industrija;

–  uzimajući u obzir izvješće radne skupine stručnjaka iz država članica EU-a iz studenog 2015. naslovljeno ”Ususret učinkovitijim financijskim ekosustavima: inovativni instrumenti za potpomaganje pristupa financiranju kulturnih i kreativnih sektora”,

–  uzimajući u obzir članke 167. i 173. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za kulturu i obrazovanje u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za kulturu i obrazovanje te mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0357/2016),

A.  budući da u svojoj komunikaciji naslovljenoj „Promicanje kulturnih i kreativnih sektora za rast i radna mjesta u EU-u” Komisija prepoznaje ključnu ulogu kulturnih i kreativnih industrija(18) u socijalnom i ekonomskom razvoju EU-a i njegovih država članica;

B.  budući da bi EU trebao poticati nove izvore pametnog, održivog i uključivog rasta i ulagati u njih; budući da u tom pogledu treba osloboditi u velikoj mjeri neiskorišten potencijal stvaranja rasta i otvaranja radnih mjesta u kreativnim i kulturnim industrijama zbog njihova velikog učinka u područjima poput novih poslovnih modela, kreativnosti i inovacija, digitalizacije i stjecanja vještina;

C.  budući da kulturne i kreativne industrije imaju dvojaku i suštinsku vrijednost jer preko svoje izravne veze s umjetnicima i stvarateljima čuvaju i promiču kulturnu i jezičnu raznolikost te jačaju europski, nacionalni, regionalni i lokalni identitet, podržavajući istovremeno socijalnu koheziju i uz pomoć različitih modela za stvaranje vrijednosti znatno doprinoseći kreativnosti, ulaganjima, inovacijama i zapošljavanju te imajući ulogu pokretača održivog gospodarstva u EU-u i njegovim državama članicama;

D.  budući da se europska kultura i umjetnost zasnivaju na 3000 godina zajedničke kulturne baštine, da prenose znanje i vrijednosti i doprinose očuvanju materijalnih i nematerijalnih dokaza o ljudskom i prirodnom svijetu za današnje i buduće naraštaje;

E.  budući da se kulturnom diplomacijom koja se zasniva na međusobnom poštovanju vrijednosti i specifičnosti jačaju bilateralni i multilateralni odnosi između europskih i trećih zemalja, grade mostovi koji povezuju društva preko međuljudskih kontakata, gradi suradnja u svim kulturnim i kreativnim područjima te se doprinosi boljem međusobnom razumijevanju i zajedničkim projektima, djelujući istovremeno kao pokretač gospodarskog i društvenog rasta;

F.  budući da se kulturnim i kreativnim industrijama pridonosi europskoj „mekoj sili” zato što te industrije na svjetskoj pozornici imaju ulogu ambasadora europskih vrijednosti kao što su kultura, kreativnost, kvaliteta, izvrsnost, obrtništvo;

G.  budući da se kulturne i kreativne industrije nalaze u samoj sredini dvojnog i delikatnog ekosustava između velikih skupina međunarodno konkurentnih i inovativnih MSP-ova i start-up poduzeća koji stalno obnavljaju to područje, čuvaju i promiču raznolikost, otvaraju radna mjesta, ali su ponekad su krhki, pogotovo kada je riječ o njihovu pristupu tržištima i financiranju;

H.  budući da kulturne i kreativne industrije u Europi zapošljavaju više od 12 milijuna ljudi na puno radno vrijeme, što predstavlja 7,5 % radne snage EU-a, te da navedene industrije stvaraju otprilike 509 milijardi EUR dodane vrijednosti za BDP (5,3 % ukupnog BDV-a u EU-u); budući da u određenim regijama kulturne i kreativne industrije predstavljaju znatno veći postotak BDP-a i u njima je zaposlen veći postotak lokalne radne snage;

I.  budući da prema studiji Europskog patentnog ureda i Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu više od četvrtine radnih mjesta i više od trećine gospodarske aktivnosti Unije otpada na industrije koje se znatno koriste pravima intelektualnog vlasništva;

J.  budući da industrije koje se znatno koriste pravima intelektualnog vlasništva stvaraju gotovo 39 % BDP-a Unije, pri čemu industrije koje se znatno koriste žigom ostvaruju 34 % ukupnog iznosa, one koje se znatno koriste dizajnom 13 %, one koje se znatno koriste patentom 14 %, a one koje se znatno koriste autorskim pravima 4,2 %(19);

K.  budući da je u kulturnim i kreativnim industrijama u EU-u zaposleno dva i pol puta više ljudi nego u proizvodnji automobila te pet puta više ljudi nego u kemijskoj industriji;

L.  budući da kulturne i kreativne industrije imaju važnu ulogu u stvaranju dinamičnih i prepoznatljivih regija, a to može doprinijeti poboljšanju kvalitete života građana i biti važan čimbenik unutarnjeg ulaganja;

M.  budući da kulturne i kreativne industrije počivaju na autorima i izvođačima i da su oni u njihovu samom središtu;

N.  budući da je malo vjerojatno da će se radna mjesta u kulturnom sektoru premjestiti u treće zemlje jer su povezana s konkretnim kulturnim, često regionalnim i povijesnim kompetencijama; budući da se kulturnim i kreativnim industrijama znatno doprinosi zapošljavanju mladih, više no što je to slučaj s bilo kojim drugim sektorom, te su se one u razdoblju nakon ekonomske krize 2008. pokazale najotpornijima; budući da je u razdoblju od 2008. do 2014. zapošljavanje u kulturnim i kreativnim industrijama poraslo u cijeloj Uniji; budući da Europski socijalni fond ima važnu ulogu u promicanju zapošljavanja mladih i razvoja vještina;

O.  budući da kulturne i kreativne industrije imaju kvalitete koje su zanimljive sa stajališta lokalnog razvoja: one primjenjuju niz vještina na nekoliko različitih razina, u pravilu su društveno odgovorne i uključive te stvaraju pozitivne vanjske učinke u područjima u kojima se nalaze; budući da njihova otvorenost i interakcija s drugim aktivnostima dovode do učinaka aglomeracije i klastera te su te industrije u pravilu zaslužne za velik udio ukupne lokalne dodane vrijednosti;

P.  budući da su fleksibilnost i mobilnost nerazdvojivi elementi profesionalnog bavljenja umjetničkom aktivnošću te je stoga važno da se nepredvidiva i ponekad nesigurna narav umjetničke profesije kompenzira jamstvom istinske socijalne zaštite;

Q.  budući da u kulturnim i kreativnim industrijama većinom posluju mala poduzeća i mikropoduzeća te budući da u kulturnom i kreativnom sektoru poduzeća s manje od 10 zaposlenika predstavljaju više od 95 %(20) radne snage;

R.  budući da postoji krivo uvjerenje o tome da je ulaganje u kulturne i kreativne industrije rizičnije u odnosu na ostale vrste poduzeća i budući da se to uvjerenje temelji, među ostalim, na činjenici da su to industrije koje se znatno koriste pravima intelektualnog vlasništva i da postoje poteškoće u korištenju nematerijalnih dobara kao jamstava za financiranje;

S.  budući da su umjetnici u kulturnom i kreativnom sektoru sve rjeđe zaposleni na neodređeno vrijeme; budući da su oni sve češće samozaposleni i izmjenjuju razdoblja u kojima su samozaposleni s onima u kojima su zaposleni kod poslodavca ili zaposleni na nepuno radno vrijeme ili zaposleni na nesigurnim radnim mjestima;

T.  budući da kulturne inicijative i industrije imaju višestruku ulogu u lokalnom i regionalnom razvoju, te tako tradicionalno podižu privlačnost regija, jamče društveno-gospodarsku uključenost i razvoj ruralnih i izoliranih područja, ali i omogućavaju integriranu održivu urbanu regeneraciju;

U.  budući da kulturne i kreativne industrije imaju ključnu ulogu u reindustrijalizaciji Europe, da su one pokretači rasta i da imaju stratešku poziciju u poticanju širenja inovacija na druge industrijske sektore kao što su turizam, maloprodaja i digitalne tehnologije;

V.  budući da su kulturne i kreativne industrije pokretačka snaga za inovacije i razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija u Europi; budući da digitalna transformacija industrije nudi nove mogućnosti za razvoj novih poslovnih modela i širenje tržišta, ali i predstavlja izazov tradicionalnim sektorima kulturnih i kreativnih industrija;

W.  budući da su kreativne industrije među najpoduzetnijim sektorima, razvijanjem prenosivih vještina kao što su kreativno razmišljanje, rješavanje problema, timski rad i snalažljivost;

X.  budući da turizam povezan s industrijskom baštinom i industrijski muzeji mogu ponuditi nove kulturne i gospodarske perspektive, ponajprije u post-industrijskim regijama, te održati tradicionalno europsko znanje i iskustvo;

Y.  budući da se od svih različitih izvora financiranja koje nudi EU samo u programu Kreativna Europa i u Europskom fondu za strateška ulaganja kulturne i kreativne industrije navode kao konkretan prioritet;

Z.  budući da bi se stupanjem na snagu Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 određene mjere u sektoru kulturne baštine (ponajprije restauracija i očuvanje), te u određenim slučajevima u sektoru kulturnih aktivnosti koje se financiraju sredstvima EU-a i dodatnim regionalnim sredstvima, mogle smatrati državnom potporom unatoč njihovoj lokalnoj važnosti i neekonomskoj naravi te nekomercijalnoj organizaciji aktivnosti i dotičnih kulturnih institucija, što ima kao posljedicu značajne prepreke za relevantna regionalna tijela i kašnjenja u provedbi tih mjera;

AA.  budući da su na današnjem konvergentnom i globaliziranom tržištu europske kulturne i kreativne industrije koje su inovativne i temeljene na istraživanjima ključne za jamčenje jezične i kulturne raznolikosti, pluralizma te ponude inovativnih i visoko kvalitetnih usluga;

AB.  budući da, unatoč činjenici da se kulturnim i kreativnim sadržajima danas pristupa i dijeli ih se više nego ikad prije, osobito u uslugama kao što su platforme na koje korisnici učitavaju sadržaj i usluge agregacije sadržaja, i da su troškovi distribucije i proizvodnje pali razvojem tehnologije, u kulturnom i kreativnom sektoru nije zabilježeno povećanje prihoda koje odražava tu povećanu potrošnju, ponajviše zbog nedostatka transparentnosti u lancu vrijednosti i pravne jasnoće te zbog poteškoća s kojima su tradicionalni sektori suočeni pri prilagodbi digitalnoj transformaciji;

AC.  budući da se Komisiju potiče da poduzme potrebne mjere kako bi olakšala nastajanje privlačnih zakonitih ponuda i prekogranične dostupnosti kako bi se smanjio jaz vrijednosti i zajamčilo da autori, stvaratelji, izvođači i nositelji prava dobivaju pravednu naknadu za svoja djela;

AD.  budući da kulturne i kreativne industrije prolaze kroz velike promjene zbog sve veće raširenosti digitalnih tehnologija koje rezultiraju promjenama uvjeta u umjetničkom stvaralaštvu te utječu na pravo intelektualnog vlasništva;

AE.  budući da su kulturne i kreativne industrije i dalje podcijenjene i nepriznate, posebno u pogledu njihove sposobnosti pristupa početnom kapitalu i financiranju;

AF.  budući da se pri definiranju kulturnih i kreativnih industrija u najnovijoj studiji koju je naručila Komisija(21) uzimaju u obzir i industrije luksuznih proizvoda temeljene na kreativnosti; budući da se modna industrija i industrije luksuznih proizvoda oslanjaju na snažan kulturni i kreativni doprinos, da se njima doprinosi očuvanju stoljetnih europskih znanja i iskustava te da se temelje na kulturnom nasljeđu i tradicijama koje drugi ne mogu replicirati; budući da bi trebalo poboljšati suradnju kako bi se vodilo računa o promjenama u zapošljavanju i potrebi za specifičnim vještinama;

AG.  budući da su nacionalne procjene kada je riječ o kulturnim i kreativnim industrijama rijetko usporedive zato što države članice i dalje za te industrije upotrebljavaju različite definicije; napominje da takve definicije obuhvaćaju i široke kategorije kulturnih i kreativnih industrija poput softvera, oglašavanja i marketinga, koje su vrlo uspješne i u ekonomskom smislu i kao primjer europske kreativnosti i poduzetnosti;

AH.  budući da je 2013. međunarodna trgovina krivotvorenom i piratskom robom činila do 2,5 % svjetske trgovine i do 5 % uvoza u EU, u vrijednosti od 85 milijardi EUR;

AI.  budući da su u industrijskom gospodarstvu ulaganja većinom bila usredotočena na materijalna dobra, koja su bila primarni pokretači rasta, dok su u današnjem kreativnom gospodarstvu nematerijalna dobra primarni objekti ulaganja, izvori vrijednosti i pokretači rasta; budući da bi se financiranje kulturnih i kreativnih industrija trebalo razmatrati u tom kontekstu;

AJ.  budući da je, iako je razvoj digitalne tehnologije i infrastrukture prioritet europske politike, i dalje potrebno poboljšati širenje kulturnih i kreativnih dobara i usluga na internetu preko kulturnih institucija;

AK.  budući da kulturne i kreativne industrije doprinose održavanju i poboljšanju goleme europske kulturne, povijesne i arhitektonske baštine; budući da je kulturni i kreativni sektor važan za razvoj kulturne diplomacije, za industriju turizma i za promicanje nacionalnih i lokalnih kultura, doprinoseći napretku gradova i regija te razvoju;

Definicija i statistički podaci

1.  poziva Komisiju da uspostavi sveobuhvatan, dosljedan i dugoročan okvir industrijske politike za kulturni i kreativni sektor te poziva EU da u svoje strateške ciljeve i opće prioritete uključi razvoj, efektivno promicanje i zaštitu te adekvatno financiranje kulturnih i kreativnih industrija kako bi se ojačala njihova konkurentnost i kako bi se ostvario njihov potencijal za otvaranje radnih mjesta i stvaranje rasta;

2.  poziva Komisiju da se pri oblikovanju svojih budućih politika koristi sljedećom definicijom kulturnih i kreativnih industrija: „kulturne i kreativne industrije one su industrije koje se temelje na kulturnim vrijednostima, kulturnoj raznolikosti, individualnoj i/ili kolektivnoj kreativnosti, vještinama i talentu s potencijalom za stvaranje inovacija i bogatstva te otvaranje radnih mjesta ostvarivanjem društvene i ekonomske vrijednosti, osobito iz intelektualnog vlasništva; one uključuju sljedeće sektore koji se temelje na kulturnom i kreativnom doprinosu: arhitektura, arhivi i knjižnice, umjetnički zanati, audiovizualni sadržaj (među ostalim film, televizija, softveri, videoigre, multimedija i snimljena glazba), kulturna baština, dizajn, industrija luksuznih proizvoda i modna industrija temeljene na kreativnosti, festivali, glazba uživo, reproduktivne umjetnosti, knjige i izdavaštvo (novine i časopisi), radio, vizualne umjetnosti te oglašavanje;

3.  poziva Komisiju da, s obzirom na činjenicu da države članice koriste nacionalne sustave klasifikacije za aktivnosti koje spadaju u kulturne i kreativne industrije, utvrdi specifične pokazatelje za praćenje i analizu kulturnog, gospodarskog i društvenog učinka i dinamika njezinih politika i regulatornih prijedloga povezanih s kulturnim i kreativnim sektorom te uloge tog sektora kao pokretača inovacija i rasta u svim drugim područjima aktivnosti u EU-u i povezanim trećim zemljama; stoga naglašava da Komisija treba utvrditi alternativne izvore podataka kako bi se nadopunili i unaprijedili službeni statistički podaci; ističe da kulturne i kreativne industrije često imaju složene poslovne modele koji mogu biti problem za tradicionalne oblike financiranja i da je potrebno zajamčiti bolje razumijevanje pozitivnih učinaka javnih ulaganja i pružiti potrebnu razinu analize kako bi se privuklo više privatnih ulaganja; nadalje poziva Komisiju da se pobrine za koordinaciju kako bi olakšala transnacionalne sinergije, poput projekata suradnje, prilika za mobilnost i zajedničkih pothvata u tom području;

4.  ističe da potreba za uspostavljanjem statističkih podataka o kulturnim i kreativnim industrijama također doprinosi raspravi o kulturnoj politici te potiče Komisiju i Eurostat u njihovim naporima da redovito analiziraju i mjere učinak kulturne politike na kulturni i kreativni sektor u cjelini, da uključe kulturni i kreativni sektor u svoje godišnje statistike na temelju analize vrijednosti i prelijevanja koje stvaraju kulturne i kreativne industrije u digitalnom dobu i da objave dvogodišnje sektorsko izvješće o razvoju kulturnih i kreativnih industrija u Europi; u tom kontekstu ističe potrebu za jačanjem uloge Eurostata i Zajedničkog istraživačkog centra;

Okvirni uvjeti i poticanje inovacija

5.  poziva Komisiju da uvede krovni program kojim će se prevladati jaz između istraživanja i razvoja, europske proizvodnje kreativnog sadržaja i tehnoloških inovacija u području medija i šire; napominje da bi se takvim krovnim programom potaknula proizvodnja kreativnih i konkurentnih usluga u EU-u, kao i komercijalne mogućnosti i mogućnosti zapošljavanja te bi se poboljšao pristup tržištu za mala i srednja poduzeća i start-up poduzeća, uz istovremeno njegovanje pluralističke i raznolike europske sredine izgrađene na snažnim sinergijama između kulturnih i kreativnih industrija i tehnološke inovacije, čime bi se ojačalo europsko jedinstveno digitalno tržište;

6.  ističe da se digitalna tehnologija i infrastruktura temelje na sadržaju koji pružaju stvaratelji; napominje da je izravan pristup globalnoj publici doveo do novih oblika umjetničkog i kreativnog sadržaja; stoga poziva Komisiju da, vodeći računa o potrebama svih relevantnih aktera, uspostavi pravni okvir, uključujući autorska prava, za lanac vrijednosti u digitalnom dobu kojim će se uzeti u obzir specifičnosti tog sektora, omogućiti daljnje inovacije, promicati transparentni ugovorni odnosi i uspostaviti pravo na pravednu naknadu i pravnu zaštitu za autore, stvaratelje i sve strane uključene u kreativni proces i njihova djela kako bi se na taj način zajamčilo uspješno digitalno gospodarstvo;

7.  ističe potrebu za suradnjom i važnost stalnog dijeljenja znanja i najboljih praksi među državama članicama koje žele podržati i potaknuti kreativnu industriju i promicati kreativnost i produktivnost na svim razinama;

8.  smatra da je zaštita autorskih i srodnih prava temelj prihoda kulturne i kreativne industrije; potiče Komisiju da s obzirom na trenutnu reformu autorskog prava, pronađe uravnotežena pravna rješenja prilagođena digitalnom dobu, među ostalim u partnerstvu s industrijom i skupinama potrošača, koja će podržavati i ispunjavati interese MSP-ova, veoma malih poduzeća i mikropoduzeća, stvaratelja, nositelja prava, korisnika prava, samostalnih djelatnika i potrošača kako bi se pojasnilo da se izuzeća od odgovornosti mogu primjenjivati samo na istinski neutralne i pasivne pružatelje internetskih usluga, kao što je definirano Direktivom o e-trgovini i sudskom praksom Suda Europske unije, a ne na usluge koje imaju aktivnu ulogu u distribuciji, promicanju i unovčavanju sadržaja na štetu njegovih stvaratelja; smatra da s obzirom na bezgraničnu prirodu digitalnog okruženja treba osigurati usklađenost među regulatorima, provedbenim agencijama i pravosudnim sustavom unutar EU-a;

9.  naglašava činjenicu da istraživanje o nositeljima prava i netransparentna pravila o autorskim pravima predstavljaju administrativna opterećenja koja podrazumijevaju visoke troškove i znatne napore, posebno u slučaju malih i srednjih poduzeća koja posluju na prekograničnoj osnovi; stoga predlaže uspostavu zajedničke paneuropske baze podataka koja bi sadržavala sve dostupne informacije o nositeljima prava za svaki sektor, kako bi se olakšalo stjecanje prava;

10.  naglašava da je Direktiva 2014/26/EU dovela do poboljšanja u sustavu stjecanja prava u pogledu glazbenih djela na internetu; također traži od Komisije da unaprijedi dobro upravljanje, učinkovitost, transparentnost i odgovornost organizacija za kolektivno ostvarivanje prava u drugim sektorima;

11.  naglašava da su piratstvo i krivotvorenje i dalje ozbiljan problem za kulturne i kreativne industrije te za građane; ističe da te nezakonite aktivnosti mogu uzrokovati ozbiljne gubitke u pogledu prihoda i radnih mjesta te mogu imati kao posljedicu sigurnosne i zdravstvene probleme na koje je potrebno odgovoriti; pozdravlja uključenost industrije u pronalazak rješenja za piratstvo i krivotvorenje te ističe potrebu za jačanjem borbe protiv tih nezakonitih aktivnosti;

12.  ističe potrebu za praćenjem i jačanjem primjene postojećih provedbenih propisa diljem EU-a; preporučuje da se razmotri uvođenje strožih sankcija i promicanje sustava jamstava za sljedivost kako bi se odvratili krivotvoritelji, posebno veliki komercijalni krivotvoritelji, te preporučuje povećanje naknada štete i obeštećenja za nositelje prava; poziva EU i države članice da pokrenu kampanje za osvješćivanje javnosti u pogledu piratstva i krivotvorenja te da utvrde trendove i da se djelotvornije usmjere na njih, potičući istovremeno nositelje prava i pružatelje usluga da zajamče jednostavne načine pristupa legalnim sadržajima kako bi se obeshrabrilo piratske aktivnosti; naposljetku ističe da je u borbu protiv krivotvorenja na internetu potrebno uključiti sve aktere digitalnog sektora;

13.  poziva Komisiju da predloži djelotvorne mjere za borbu protiv internetskog piratstva, a osobito da zajamči da internetske usluge koje ugošćuju sadržaje primjenjuju djelotvorne mjere kako bi se nelicencirani sadržaji uklonili iz njihovih usluga te da nakon njihova uklanjanja poduzmu mjere za sprečavanje ponovnog pojavljivanja tih sadržaja;

14.  smatra da je ključno da se prevlada izolirajući način razmišljanja u tradicionalnim političkim područjima te da se promiču kulturni i kreativni učinci prelijevanja;

15.  poziva Komisiju i države članice da u okviru svojih nadležnosti promiču međusektorsku suradnju uspostavljanjem „laboratorija za učenje”, kreativnih centara, zajedničkih radnih prostora, programa umrežavanja te kulturnih i kreativnih klastera i mreža na regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini kako bi se potaknula interakcija između mikropoduzeća, malih, srednjih i velikih poduzeća te između neprofitnih organizacija i komercijalnih poduzeća u kulturnom i kreativnom sektoru, tradicionalnih obrtnika, organizacija koja se bave očuvanjem baštine, turističkog sektora, centara za istraživanje, sveučilišta, ulagača i kreatora politika; nadalje, traži da se pruži potpora razvoju pravnog okruženja koje će pogodovati inovacijama i podržavati ih za stvaranje i eksperimentiranje novih poslovnih modela, proizvoda i usluga pomoću strateških partnerstva između proizvođača, distributera i promotora te da se pruži potpora aktivnostima poduzetničkih inkubatora;

16.  smatra da je od ključne važnosti da EU i njegove države članice održavaju mogućnost čuvanja i razvijanja svojih kulturnih i audiovizualnih politika te da to čine u kontekstu postojećih prava, standarda i sporazuma, uključujući Konvenciju UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja; stoga poziva da se isključenje kulturnih i audiovizualnih usluga, uključujući one koje su dostupne na internetu, jasno navede u sporazumima između Unije i trećih zemalja; u tom kontekstu naglašava da je potrebno da kulturne i audiovizualne usluge ostanu izvan opsega pregovaračkog mandata za opće sporazume o slobodnoj trgovini, istodobno ističući da kulturna i kreativna djela imaju dvojnu i suštinsku vrijednost;

17.  poziva Komisiju da promiče i podupire stvaranje, unaprjeđenje i širenje infrastrukture koja je ključna za potporu kreativnim industrijama u Europi, a osobito za širenje brzog širokopojasnog interneta u ruralna i udaljena područja;

18.  uviđa da su mnogi gradovi i regije diljem Europe izradili opsežne planove za svoje lokalne kulturne i kreativne industrije; poziva Komisiju da iskoristi najbolje prakse iz tih strategija;

19.  poziva Komisiju i države članice da gledaju na Europsku godinu kulturne baštine 2018. kao veliku priliku za povećanje europske izvrsnosti u kreativnim i kulturnim industrijama te da istaknu potrebu za odgovarajućim planiranjem i financiranjem;

20.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da iskoristi potencijal kulturne diplomacije promicanjem i poboljšanjem konkurentnosti europskog kulturnog i kreativnog sektora;

Digitalizacija kulturnih i kreativnih industrija

21.  ističe da kulturne i kreativne industrije, čiju većinu predstavljaju MSP-ovi, djeluju u okruženju koje se stalno mijenja te zbog toga moraju razmatrati i osmišljavati nove poslovne modele kako bi postigle rješenja temeljena na tržištu i privukle novu publiku; ističe prilike koje nove informacijske i komunikacijske tehnologije, poput velikih podataka, računalstva u oblaku i interneta stvari, nude gospodarstvu i društvu, osobito kad ih se integrira sa sektorima kao što su kulturne i kreativne industrije, a posebno u pogledu distribucije, korištenja i produkcije kreativnih djela; međutim, naglašava da dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta mora biti prioritet kako bi kulturne i kreativne industrije mogle u potpunosti iskoristiti potencijal novih tehnologija za rast i zapošljavanje; nadalje ističe potrebu za poboljšanjem pravne sigurnosti i smanjenjem administrativnog opterećenja; poziva države članice i Komisiju da podrže digitalizaciju kulturnog sadržaja; u tom pogledu naglašava da bi plan Komisije za „digitalizaciju industrije” i provedbeni okvir EU-a trebali u potpunosti voditi računa o specifičnim karakteristikama kulturnih i kreativnih industrija;

22.  smatra da su digitalne platforme način za pružanje šireg pristupa kulturnim i kreativnim djelima i većih prilika za razvijanje novih poslovnih modela u kulturnom i kreativnom sektoru; ističe činjenicu da bi trebalo razmotriti način na koji taj proces može funkcionirati uz veću pravnu sigurnost i poštovanje nositelja prava; ističe važnost transparentnosti i jamčenja jednakih uvjeta za sve; u tom smislu smatra da je zaštita nositelja prava u okviru autorskih prava i intelektualnog vlasništva potrebna kako bi se zajamčilo priznavanje vrijednosti i poticanje inovacija, kreativnosti, ulaganja i proizvodnje sadržaja;

23.  ističe da digitalizacija i konvergencija medija stvaraju nove mogućnosti za pristup europskim dijelima, njihovu distribuciju i promidžbu te naglašava važnost jamčenja sredstava za digitalizaciju, očuvanje i internetsku dostupnost europske kulturne baštine;

Radni uvjeti u kulturnom i kreativnom sektoru

24.  ističe da su atipični oblici zapošljavanja (ugovori na nepuno radno vrijeme i ugovori na određeno vrijeme, privremeni rad i ekonomski zavisno samozapošljavanje) kulturnih i kreativnih radnika uobičajena pojava, posebno u medijskom i kulturnom sektoru;

ističe potrebu za uklanjanjem prepreka mobilnosti umjetnika i kulturnih djelatnika te podržava zahtjev koji je Europski gospodarski i socijalni odbor podnio Komisiji da pruži odgovarajuće rješenje za poboljšanje mobilnosti unutar EU-a za radnike u kulturnim i kreativnim industrijama i za pojednostavljenje postupaka dobivanja viza za razmjene s trećim zemljama;

25.  poziva države članice da razviju ili provedu pravni i institucijski okvir za kreativnu umjetničku aktivnost usvajanjem ili primjenom niza dosljednih i sveobuhvatnih mjera u pogledu ugovora, mogućnosti kolektivnog zastupanja, socijalnog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, izravnog i neizravnog oporezivanja i usklađenosti s europskim propisima kako bi se poboljšala mobilnost umjetnika diljem EU-a;

26.  primjećuje visoki udio žena u kreativnim industrijama te posebno naglašava položaj samozaposlenih majki i onih koje su se vratile na posao (majke poduzetnice);

27.  skreće pozornost na postojeću prosječnu rodno uvjetovanu razliku u plaćama (16,1 % u 2014.) i mirovinama (40,2 %) u EU-u i ističe da su žene u kulturnim i kreativnim industrijama suočene s istim preprekama kao i u drugim gospodarskim sektorima, posebno u pogledu rodno uvjetovane razlike u plaćama i mirovinama, pristupa financijskim sredstvima, stereotipova, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja;

Obrazovanje, vještine, osposobljavanje

28.  ističe da je kreativni nagon prisutan u svim živim bićima i da kreativne vještine treba poticati od rane dobi kako bi se postavili temelji za kontinuirano obnavljanje kreativnih talenata; ipak napominje da se te vještine mogu poticati u svim fazama života, osobito pomoću pristupačnih programa cjeloživotnog učenja; potiče države članice da grade veće znanje o kulturnim i kreativnim industrijama u programima obrazovanja i osposobljavanja, da razviju podučavanje medijske pismenosti i digitalnih vještina te da poboljšaju svoje sustave osposobljavanja, učenja i kvalifikacija, omogućujući studentima svih dobi da steknu sveobuhvatno osposobljavanje u području kreativne umjetnosti;

29.  skreće pozornost na nedostatak transverzalnih vještina, a posebno poduzetničkih vještina, među diplomiranim osobama u kulturnom i umjetničkom području, kao i na njihovo nedovoljno znanje o zakonima o autorskim pravima i sredstvima za njihovu zaštitu; smatra da je stoga važno potaknuti države članice i obrazovne institucije da odgovore na taj jaz prilagođavanjem obrazovnih programa kako bi se pružilo kontinuirano stručno osposobljavanje i omogućilo bolju integraciju kreativnog i poduzetničkog obrazovanja, čime bi se ojačale poslovne, financijske, marketinške i upravljačke vještine poduzetnika u kreativnom sektoru;

30.  poziva države članice da pruže veću podršku nastavnicima kako bi im omogućile da razvijaju kreativne i inovacijske sposobnosti mladih ljudi modernizacijom obrazovnih procesa i uključivanjem medijske pismenosti, umjetnosti, glazbe, kazališta i filma u programe obrazovanja i osposobljavanja; potiče države članice da povećaju znanje o kulturnoj baštini, umjetničkim praksama i izričajima te mekim vještinama orijentiranima na kreativnost i inovacije; također poziva države članice da podrže suradnju između škola, u cilju razmjene najdjelotvornijih metoda i praksi u pogledu poticanja kreativnosti i inovacija, pomažući na taj način ljudima da vrednuju proizvode i usluge kreativnih industrija;

31.  podsjeća na to da partnerstva s obrazovnim sustavom također mogu doprinijeti poticajnom obrazovnom okruženju i integraciji zajednica u nepovoljnom položaju i marginaliziranih zajednica, kao i ponuditi mogućnosti osobama u siromašnim četvrtima;

32.  ističe potencijal kulturnih i kreativnih industrija kada je riječ o zapošljavanju mladih i reindustrijalizaciji, a osobito sve veće prilike za mlade ljude koje u kulturnom i kreativnom sektoru stvara digitalno okruženje; poziva Komisiju i države članice da uvrste kulturne i kreativne industrije u Inicijativu za zapošljavanje mladih te da pruže sredstva kojima će se olakšati ostvarivanje karijere, poduzetništvo i osposobljavanje u tom sektoru, uspostavom programa naukovanja te olakšavanjem mobilnosti i razmjene preko programa mentorstva i stažiranja; poziva na djelotvornije korištenje resursa pruženih u okviru Jamstva za mlade;

33.   podsjeća da je jedan od glavnih problema s kojima je suočen sektor kulturne baštine postupno izumiranje tradicionalnih vještina i obrta; poziva Komisiju i države članice da osiguraju očuvanje baštine, kulturne i jezične raznolikosti, tradicionalnih vještina i europskih nacionalnih, regionalnih i lokalnih znanja i iskustava i da zaštite i promiču obrte povezane s kulturnim i kreativnim sektorom, da potiču i olakšavaju prijenos znanja i iskustava i da stave veći naglasak na strukovno osposobljavanje i radnu snagu s visokom razinom vještina kako bi se privukli talentirani pojedinci, uključujući izvrsnost u obrtu, u građevinskom sektoru te u aktivnostima konzervacije i restauracije; u tu svrhu ističe da treba stvoriti jake strateške veze između kulturne politike i društvenih i proizvodnih resursa;

34.  poziva Komisiju da podigne razinu osviještenosti o prilikama za ostvarivanje karijere u obrtničkim i proizvodnim poslovima povezanima s kulturnim i kreativnim sektorom pomoću kampanja i politika za promicanje prijenosa znanja kako bi se očuvalo obrtništvo i stručne vještine u tim sektorima;

35.  potiče države članice da se nadovežu na poticaje u okviru programa Erasmus+ u cilju promicanja međusektorskih pristupa u različitim područjima u formalnom neformalnom i informalnom obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju; potiče institucije za visoko i strukovno obrazovanje da povežu programe u području umjetnosti i kulture, znanosti, inženjerstva, tehnologije, poduzetništva i drugih relevantnih područja; posebno poziva na poduzimanje mjera za premošćivanje jaza između područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike te informacijske i komunikacijske tehnologije i predmeta u području umjetnosti i dizajna kako bi se podržao razvoj tehničkih karijera u kreativnim industrijama i kreativnih karijera u sektoru znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, što je ključno za rast europskog kulturnog i kreativnog sektora; ističe da je potrebno pružiti podršku centrima izvrsnosti i promicati razmjene među zanimanjima u tom sektoru, uključujući u trećim zemljama, te privlačiti i razvijati kreativne talente;

36.  potiče države članice da promiču suradnju između umjetničkih škola, pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, sveučilišta i poduzeća u kulturnom i kreativnom sektoru, uključujući boravak umjetnika u poslovnim okruženjima i obrazovnim institucijama, kako bi se zajamčila bolja usklađenost između ponude vještina i potražnje tržišta rada te kako bi se potaknuo konkurentski potencijal tog sektora; preporučuje razvijanje putanja povezanog učenja i rada, poput sustava dvojnog obrazovanja;

37.  preporučuje da se kreiraju i usvoje politike usmjerene na povećanje razine sudjelovanja građana EU-a u kulturi, koja je u mnogim državama članicama i dalje kritično niska; ističe da bi to rezultiralo prednostima i u pogledu poticanja većeg broja kreativnih talenata i u pogledu osiguranja veće i snažnije baze potražnje za kulturnim i kreativnim proizvodima EU-a;

38.  poziva na uspostavu „europske nagrade za kreativne i kulturne industrije” po uzoru na „Francusko-njemačku nagradu za kreativne i kulturne industrije”;

39.  ističe golem potencijal žena kao inovatorica i poduzetnica i važnu ulogu koju imaju u kulturnim i kreativnim industrijama; potiče države članice da pruže odgovarajuću financijsku potporu i osposobljavanje te ističe važnost umrežavanja i razmjene najboljih praksi;

40.  poziva na razmatranje mogućnosti uspostavljanja programa mobilnosti za „mlade inovatore” u svrhu promicanja razmjena i inovacija u području kulture i stvaralaštva;

41.  prima na znanje komunikaciju Komisije naslovljenu „Novi program vještina za Europu: Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti” te dijeli stajalište da će „u globalnom gospodarstvu koje se brzo mijenja vještine [...] u velikoj mjeri utjecati na konkurentnost i sposobnost poticanja inovacija. One su poticajan čimbenik za ulaganja i katalizator u pozitivnom krugu stvaranja radnih mjesta i rasta. One su ključ za društvenu koheziju.”; smatra da je potrebno posvetiti posebnu pozornost kreativnim vještinama prilikom revizije okvira ključnih kompetencija i Europskog kvalifikacijskog okvira;

42.  potiče države članice da poduzmu inicijative poput „kulturnog bonusa” koji je pokrenula talijanska vlada stavivši na raspolaganje 18-godišnjaka koji zakonito borave u Italiji 500 EUR koji se mogu potrošiti samo na „aktivnosti kulturnog uzdizanja”, poput muzeja, galerija, arheoloških lokaliteta i lokaliteta baštine, knjiga i filmova;

Financiranje

43.  skreće pozornost na to da kulturne i kreativne industrije imaju znatnu korist od javnog financiranja za kulturu, što znatno doprinosi i kulturnoj raznolikosti Europske unije; stoga traži od Komisije i država članica da u okviru svojih nadležnosti nastave dodjeljivati odgovarajući dio svojih proračuna za javno financiranje za kulturu;

44.  ističe potrebu da se ojačaju vladine politike potpore kulturnom i kreativnom sektoru i povećaju proračuni za kulturu; upozorava na to da je javno financiranje pretrpjelo velike proračunske rezove u državama članicama, što je ozbiljno ugrozilo kulturni i kreativni rad u Europi;

45.  prima na znanje uspjeh sustava poreznih olakšica za kulturni i kreativni sektor koji postoje u određenim državama članicama; stoga potiče sve države članice da uvedu takve sustave, istovremeno osuđujući posebne porezne mehanizme, poznate kao odluke o porezima, koji su omogućili nekim poduzećima da nepropisno smanje plaćanje poreza na minimum;

46.  napominje da je kulturnim i kreativnim industrijama otvoreno sudjelovanje u svim programima koje financira EU, ali je to sudjelovanje ispod potencijalno ostvarive razine; traži od Komisije da kao prvi korak uspostavi jedinstvenu kontaktnu točku, npr. internetsku stranicu, na kojoj bi sve relevantne glavne uprave blisko kontaktirale kako bi se istaknule različite prilike za financiranje za kulturne i kreativne industrije, širile informacije preko paneuropskih kulturnih i kreativnih mreža i nacionalnih organizacija, prikupljali i promicali primjeri najboljih praksi te povećalo znanje među financijskim ulagačima i institucijama u pogledu posebnosti i različitih izazova kulturnih i kreativnih industrija jer bi se na taj način povećala osviještenost i dostupnost sredstava za kulturne i kreativne industrije;

47.  poziva Komisiju da radi na integraciji potpore EU-a za kulturne i kreativne industrije, uključujući financiranje, usvajanjem sveobuhvatne i transverzalne strategije EU-a; međutim ističe važnost toga da se vodi računa o različitoj prirodi kulturnih i kreativnih industrija i, u skladu s time, o njihovim specifičnim sektorskim potrebama u pogledu okruženja za financiranje i inovacije te stoga o konkretnim provedbenim planovima, poput zajedničkog okvira Obzora 2020. i Kreativne Europe; uviđa faktor multiplikacijskog učinka koji financiranje EU-a ima za kulturne i kreativne industrije, osobito u određenim regijama;

48.  uviđa važnu ulogu koju u kulturnim i kreativnim industrijama imaju neprofitna, zadružna i socijalna poduzeća te stoga poziva na to da se izbjegne svako razlikovanje u strukturnom i socijalnom financiranju EU-a koje bi moglo ograničiti prihvatljivost tih struktura;

49.  napominje da bi na reviziju VFO-a sredinom razdoblja i na izvješća o provedbi programa EU-a trebalo gledati kao na dva međusobno povezana dijela istog procesa; napominje da bi, osobito u slučaju programa Kreativna Europa i Obzor 2020. te strukturnih fondova (Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Europski socijalni fond (ESF)), ulogu i utjecaj kulturnih i kreativnih industrija na rast, zapošljavanje i teritorijalnu koheziju trebalo posebno ocijeniti i dodatno promicati; ističe da bi taj proces trebao pružiti čvrstu i dosljednu osnovu za reviziju VFO-a i buduću strukturu programa EU-a za razdoblje nakon 2020.;

50.  poziva Komisiju da poštuje članak 167. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i da kulturne i kreativne industrije, kao dio kulturnog i kreativnog sektora, postavi kao horizontalni prioritet u okviru sustava i programa EU-a za financiranje, osobito u okviru programa Obzor 2020., Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije te europskih strukturnih i investicijskih fondova;

51.  poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi potencijalne sinergije koje postoje među politikama EU-a u cilju efektivne uporabe sredstava dostupnih u okviru programa EU-a, kao što su Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, Erasmus +, Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije, Kreativna Europa i COSME, te europskih strukturnih i investicijskih fondova radi podupiranja većeg broja projekata u području kulturnih i kreativnih industrija;

52.  ističe da se još mnogo toga može napraviti kako bi se uspostavila djelotvornija interakcija između europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih europskih programa predviđenih za programsko razdoblje 2014. – 2020., posebno Erasmus+ i Kreativna Europa, u točkama 4.6 i 6.4 Priloga I. Uredbi o zajedničkim odredbama pružanjem boljih informacija na razini EU-a i odlučnije provedbe u državama članicama i njihovim regijama;

53.  poziva Komisiju da izmijeni i/ili protumači dio Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 koji se odnosi na državnu potporu za kulturu i očuvanje kulturne baštine, u svjetlu uvodne izjave 72. Uredbe i komunikacije Komisije usvojene 19. svibnja 2016., kako određene mjere u sektoru kulturne baštine (poglavito restauriranje i očuvanje) i, u nekim slučajevima, u kulturnim aktivnostima podržanima fondovima EU-a i dodatnim regionalnim fondovima, ne bi bile obuhvaćene pojmom državne potpore;

54.  napominje da je Instrument jamstva u sklopu programa Kreativna Europa jedan od načina na koji se može odgovoriti na hitnu potrebu za pristupom kreditiranju za inovativne i održive projekte u kulturnom i kreativnom sektoru; podsjeća na kašnjenje u pokretanju Instrumenta jamstva; ističe da je potrebno povećati proračun Kreativne Europe i Instrumenta jamstva kako bi se efektivno podržali europski kulturni i kreativni izričaji, diversificiralo korisnike financiranja te zajamčili jednak pristup subjekata iz kulturnog sektora iz svih država članica Instrumentu jamstva i njihovo sudjelovanje u njemu;

55.  napominje da bi se EFSU-om trebalo pomoći malim i srednjim poduzećima da riješe problem manjka kapitala te bi on u pravilu trebao biti usmjeren na projekte koji su rizičniji od projekata koji se podupiru uobičajenim operacijama EIB-a(22); napominje da je do rujna 2016. financiranje dodijeljeno malom broju projekata u kulturnom i kreativnom sektoru, koji se većinom sastoji od MSP-ova s višom razinom rizika, i u sektoru obrazovanja i osposobljavanja te ističe da bi trebalo uložiti sve moguće napore kako bi se poboljšalo njihovo sudjelovanje u Europskom fondu za strateška ulaganja;

56.  poziva EIB da se pozabavi pitanjem izostanka financiranja iz EFSU-a za kulturne i kreativne industrije razmatranjem moguće interakcije s Kreativnom Europom i Instrumentom jamstva kako bi kulturnim i kreativnim industrijama pružio zajmove koji su prilagođeni svrsi;

57.  poziva Komisiju, države članice i EIB da podrže kombinirane metode financiranja, posebno u obliku javno-privatnih partnerstava, kako bi se riješio problem nedostatka dostupnosti vlasničkog financiranja za kulturne i kreativne industrije;

58.  poziva Komisiju i države članice da poboljšaju ulagačko okruženje i prošire spektar financijskih instrumenata dostupnih mikropoduzećima i MSP-ovima u kulturnom i kreativnom sektoru novim i inovativnim programima financiranja kao što su mikrokrediti, otplativi doprinosi, skupno financiranje, financiranje rizičnim kapitalom, financiranje početne faze i poduzetnički kapital; napominje da različiti modeli skupnog financiranja i skupnog ulaganja za kulturne i kreativne industrije mogu postati dobar instrument za financiranje kulturnih i kreativnih projekata i zbog toga biti dobrodošli dodatak tradicionalnim izvorima financijske potpore za kulturne i kreativne industrije u cjelini; stoga poziva Komisiju i države članice da nastave pratiti i promicati razvoj tržišta skupnog financiranja, da uključe javne institucije, da bolje iskoriste mogućnost institucionalnog skupnog financiranja, da koordiniraju različite regulatorne pristupe, da zajamče odgovarajuću jasnoću u primjeni propisa EU-a, da razviju najbolju praksu i da poboljšaju regulatorni okvir uklanjanjem prepreka i/ili uspostavljanjem novog regulatornog instrumenta, ako je to potrebno; međutim, upozorava da se time ne može zamijeniti održivo javno i privatno financiranje za kulturne i kreativne industrije;

59.  smatra da je potrebno povećati ulogu koju javne investicijske banke imaju u kulturnom i kreativnom sektoru tako da se malim i srednjim poduzećima omogući bolji pristup kreditiranju te tako da se poduzećima pomogne da prošire svoje tržište i izvozne aktivnosti;

60.  smatra da je za poboljšanje pristupa financiranju u kulturnim i kreativnim industrijama potrebno razviti stručno znanje u utvrđivanju i procjenjivanju vrijednosti nematerijalne imovine koja bi se mogla koristiti kao kolateral; ističe potrebu da se poveća znanje među financijskim ulagačima i institucijama u pogledu posebnosti i različitih izazova kulturnih i kreativnih industrija, čija se razina rizika smatra većom; s time u vezi pozdravlja što je Komisija u Instrument jamstva Kreativne Europe uključila program osposobljavanja za financijske posrednike jer bi to moglo poboljšati sposobnost kulturnih i kreativnih industrija da pristupe vanjskim ulagačima i da ih uvjere; smatra da bi bez obzira na to bilo korisno ocijeniti uspjeh tog programa i, u slučaju pozitivne evaluacije, proširiti ga u razna politička područja;

61.  u tu svrhu poziva na promicanje „protokola za imovinu u obliku intelektualnog vlasništva” kojima se olakšava vrednovanje prava intelektualnog vlasništva te poziva Komisiju i države članice da usvoje potrebne mehanizme kako bi povećale unovčivost prava intelektualnog vlasništva i prepoznavanje njihove pune vrijednosti kao imovine;

o
o   o

62.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 13, 15.1.2016., str. 83.
(2) SL L 169, 1.7.2015., str. 1.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 221.
(4) SL L 347, 20.12.2013., str. 104.
(5) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(6) SL L 347, 20.12.2013., str. 289.
(7) SL L 347, 20.12.2013., str. 259.
(8) SL L 347, 20.12.2013., str. 33.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0009.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0293.
(11) SL C 93, 9.3.2016., str. 95.
(12) SL C 68 E, 7.3.2014., str. 40.
(13) SL C 377 E, 7.12.2012., str. 135.
(14) SL C 377 E, 7.12.2012., str. 142.
(15) SL C 247 E, 15.10.2009., str. 25.
(16) SL C 125 E, 22.5.2008., str. 223.
(17) OECD/EUIPO (2016.), Trgovina krivotvorenom i piratskom robom: analiza utjecaja na gospodarstvo (Trade in Counterfeit and Pirated Goods: Mapping the Economic Impact), OECD Publishing, Pariz.
(18) U komunikaciji Komisije u tom su smislu navedeni sljedeći sektori: arhitektura, arhivi i knjižnice, umjetnički zanati, audiovizualni sadržaj (među ostalim film, televizija, videoigre i multimedija), kulturna baština, dizajn (uključujući modni dizajn), festivali, glazba, reproduktivne i vizualne umjetnosti, izdavaštvo i radio.
(19) Izvješće o analizi na razini industrije, (2013.), Industrije koje se znatno koriste pravima intelektualnog vlasništva: doprinos gospodarskom uspjehu i zapošljavanju u Europskoj uniji, str. 8. https://euipo.europa.eu/ohimportal/documents/11370/80606/IP+Contribution+study
(20) Studija Europske komisije EASME/COSME/2015/003.
(21) Upućivanje na studiju bit će dopunjeno nakon objave. Sve brojke spomenute u ovoj rezoluciji temelje se na navedenoj studiji.
(22) Uredba (EU) 2015/1017.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti