Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2034(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0339/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0339/2016

Rasprave :

PV 13/12/2016 - 17
CRE 13/12/2016 - 17

Glasovanja :

PV 14/12/2016 - 9.17
CRE 14/12/2016 - 9.17
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0504

Usvojeni tekstovi
PDF 352kWORD 56k
Srijeda, 14. prosinca 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Alati ZPP-a za smanjenje nestabilnosti cijena na poljoprivrednim tržištima
P8_TA(2016)0504A8-0339/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. prosinca 2016. o alatima ZPP-a za smanjenje nestabilnosti cijena na poljoprivrednim tržištima (2016/2034(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir uredbe (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013, (EU) br. 1307/2013 i (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije,

–  uzimajući u obzir studiju iz ožujka 2016. sastavljenu za Odbor za poljoprivrednu i ruralni razvoj Europskog parlamenta pod naslovom „Trenutno stanje alata za procjenu rizika koje su države članice uvele za razdoblje 2014. – 2020.: nacionalni i europski okviri”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i mišljenje Odbora za proračunski nadzor (A8-0339/2016),

A.  budući da nestabilnost i fluktuacije cijena oduvijek karakteriziraju poljoprivredna tržišta i da su tijekom posljednjih nekoliko godina zbog niza brzih uzastopnih šokova u pogledu potražnje, opskrbe i cijena postale strukturna značajka poljoprivrede i na europskoj i na svjetskoj razini;

B.  budući da se poljoprivreda mora suočiti s velikim izazovom rasta svjetskog stanovništva, dok danas i dalje velik dio tog stanovništva pati od pothranjenosti, te da će osjetljivost poljoprivrednih tržišta na varijacije u proizvodnji ili na neravnotežu između ponude i potražnje i dalje rasti;

C.  budući da klimatske promjene i poljoprivredni nametnici negativno utječu na razinu poljoprivredne proizvodnje te da pojave koje su posljedica klimatskih promjena kao što su suše i poplave doprinose nestabilnosti cijena;

D.  budući da makroekonomski uvjeti mogu imati ključnu ulogu u nestabilnosti cijena, uključujući strukturne čimbenike poput tečaja, energije i cijena gnojiva, kamatnih stopa i špekulacije na poljoprivrednim tržištima;

E.  budući da izvan Europske unije veliki dionici svjetskih poljoprivrednih tržišta uvode politike kojima je cilj smanjiti nestabilnost te da su u tom smislu i u kontekstu održivog razvoja poduzete mjere i u okviru zemalja poljoprivrednog G20 u cilju borbe protiv negativnih učinaka prekomjerne nestabilnosti cijena poljoprivrednih sirovina na sigurnost opskrbe hranom;

F.  budući da svaka regija u svijetu ima vlastite modele proizvodnje i različite mjere u pogledu zaštite okoliša i životinja, koji mogu imati ozbiljne posljedice za troškove proizvodnje, te da bi europski poljoprivrednici trebali moći konkurirati na svjetskom tržištu;

G.  budući da se nestabilnost cijena poljoprivrednih proizvoda može povećati političkim odlukama, kao što je uvođenje trgovinskog embarga;

H.  budući da Europska unija ne raspolaže pravom sigurnosnom mrežom s pomoću koje bi mogla ograničiti nestabilnost tržišta, što predstavlja snažnu prepreku očuvanju poljoprivredne aktivnosti na području Unije;

I.  budući da su otvaranje tržišta i izbori koji su doveli do globalizacije gospodarstva, a posebno pod utjecajem sporazuma WTO-a ili bilateralnih trgovinskih sporazuma, posljednjih desetljeća doveli do veće prohodnosti tržišta, ali i doprinijeli jačanju fenomena nestabilnosti cijena u poljoprivredi;

J.  budući da se poljoprivrednici suočavaju sa sve većim troškovima proizvodnje te povećanjem poljoprivrednog duga te da je u razdoblju između 2005. i 2010. nestalo 2,4 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u EU-u, što je rezultiralo velikim gubitkom radnih mjesta u ruralnim područjima;

K.  budući da su poljoprivredna tržišta, shvatimo li ih kao mjesto na kojem se susreću ponuda i potražnja, po svojoj prirodi nestabilna, da prisutnost financijskih dionika nadalje pojačava tu nestabilnost i da slaba elastičnost svjetske potražnje za hranom doprinosi umnažanju utjecaja stvarnih ili pretpostavljenih neravnoteža na tržišne dionike uz ponekad iznenađujući utjecaj na cijene poljoprivrednih proizvoda;

L.  budući da financijalizacija svjetske ekonomije i s njom povezana špekulacija mogu utjecati na poljoprivredna tržišta te doprinijeti povećanju njihove neravnoteže i nestabilnosti cijena, uslijed čega se poljoprivredne sirovine koriste kao puka financijska sredstva; kao što su pokazali strašna kriza i neredi zbog gladi 2008. godine, ta prekomjerna financijalizacija može biti razarajuća i imati etičke posljedice kada se njom u pitanje dovodi sigurnosti opskrbe hranom najneishranjenijeg i najsiromašnijeg stanovništva na svijetu;

M.  budući da je Europska unija odgovorna za sigurnost opskrbe hranom u Europi i konkurentnost europskih poljoprivrednika i vrtlara na svjetskom tržištu;

N.  budući da su poljoprivredni i poljoprivredno-prehrambeni sektor važni za gospodarstvo EU-a te imaju potencijal doprinijeti održivom razvoju;

O.  budući da nestabilnost cijena uzrokuje visok stupanj nesigurnosti između proizvođača i potrošača, gdje su u slučaju niskih cijena ugroženi prihodi proizvođača, njihova sposobnost ulaganja, a time i dugoročna održivost njihovih aktivnosti, dok visoke cijene namirnica mogu dovesti u pitanje mogućnost potrošača da se prehrane te ostvare pristup osnovnim potrepštinama, što onda dovodi do kriznih stanja;

P.  budući da nestabilnost cijena šteti poljoprivrednoj djelatnosti i poljoprivredno-prehrambenom sektoru, što je štetno za ulaganja te također može ozbiljno ugroziti opskrbu potrošača hranom, sigurnost hrane i dobro funkcioniranje ZPP-a;

Q.  budući da nestabilnost cijena utječe na sposobnost poljoprivrednika da ulažu i otvaraju nova radna mjesta, čime se obeshrabruju modernizacija, inovacije, mladi poljoprivrednici i generacijska obnova;

R.  budući da se održiva poljoprivreda kao izvor visokokvalitetne hrane može osigurati samo ako se poljoprivrednicima pružaju odgovarajuće cijene poljoprivrednih proizvoda prodavanih izravno s poljoprivrednih gospodarstava kojima se pokrivaju svi troškovi održive proizvodnje;

S.  budući da u kontekstu „digitalne revolucije” veća transparentnost na europskim tržištima i pravovremen pristup informacijama mogu doprinijeti, među ostalim sredstvima, ograničavanju nestabilnosti tržišta i cijena boljim i objektivnijim pristupom gospodarskih aktera razvoju poljoprivrednih tržišta na taj način doprinoseći boljoj zaštiti prihoda poljoprivrednika i suzbijajući špekulacije na poljoprivrednim tržištima;

T.  budući da reformirani ZPP iz 2013. obuhvaća alate za upravljanje rizicima u okviru politike ruralnog razvoja te da se samo 2 % proračuna drugog stupa i 0,4 % proračuna ZPP-a trenutno troši na te alate;

Trenutno stanje i ciljevi

1.  smatra da će poljoprivrednici biti sve izloženiji nestabilnosti cijena koja je posljedica raznih pojava kao što su nestabilnost i nesavršenost poljoprivrednih tržišta, globalizacija i sofistikacija poljoprivrednih tržišta, veća varijabilnost opskrbe uzrokovana klimatskim promjenama, sve većim brojem zdravstvenih rizika te kritičnom ravnotežom opskrbe hranom;

2.  smatra da je potrebno usvojiti odlučniju i usklađeniju politiku s odgovarajućim instrumentima na razini EU-a i nacionalnoj razini kako bi se, prije svega smanjenjem negativnih posljedica po one dionike koju su u najvećoj mjeri izloženi nestabilnosti cijena, osigurali multifunkcionalna i održiva poljoprivredna proizvodnja diljem Unije te pravedne i isplative cijene;

3.  uviđa da nisu svi poljoprivredni sektori u istoj mjeri izloženi nestabilnosti cijena te da usmjeravanje mehanizama javnih politika ili strategija ublažavanja kojima se koriste sektorski akteri moraju biti prilagođeni svakom sektoru te stvarnim trenutačnim i budućim rizicima s kojima se poljoprivrednici suočavaju;

4.  napominje da, dok Europska unija umanjuje svoju stratešku pomoć poljoprivredi, njezini konkurenti na svjetskom tržištu, prije svega Sjedinjene Države, Brazil i Kina, izdvajaju znatne i sve veće količine javnog novca za razvoj novih političkih modela za upravljanje rizicima i opskrbu instrumentima za zaštitu poljoprivrednika od posljedica nestabilnosti cijena;

5.  ističe da je Europska unija jedini poljoprivredni akter koji svoju poljoprivrednu politiku temelji na proizvodno nevezanoj potpori, istovremeno godinama postepeno oslabljujući svoju stratešku potporu poljoprivredi;

6.  napominje da su Sjedinjene Države u svom zakonu Farm Bill 2014 razvile posebne politike osiguranja različitih poljoprivrednih sektora;

7.  ističe da se ZPP posljednjih desetljeća dosljedno razvija te da su njegovi glavni ciljevi jamčenja standarda dostojanstvenog života za poljoprivrednike i pružanja stabilne i sigurne opskrbe hranom po povoljnim cijenama za potrošače i dalje važeće;

8.  ističe, u tom pogledu, činjenicu da je zajednička europska politika ključna za sektor koji je odgovoran za jamčenje sigurnosti hrane i koji ima ključnu ulogu u korištenju prirodnih resursa te održivom gospodarskom i ekološkom razvoju ruralnih područja;

9.  ističe važnost iskorištavanja sinergija između ZPP-a i drugih politika EU-a;

10.  napominje da je u okviru najnovijih reformi ZPP-a izravna pomoć gotovo u potpunosti nevezana uz proizvodnju, da se nastavio proces prijelaza na izravna plaćanja te da se prije svega u većoj mjeri nastoje riješiti pitanja od društvenog i ekološkog značaja;

11.  posljednjih godina sa zabrinutošću prima na znanje smanjenje sredstava u okviru ZPP-a, posebno onih namijenjenih mjerama zajedničke organizacije tržišta (ZOT), čime se otvara put ponovnoj nacionalizaciji ZPP-a te podrivaju pravedni uvjeti i ravnopravna tržišna utakmica na jedinstvenom tržištu EU-a;

12.  naglašava da prosječni prihodi europskih poljoprivrednika posljednjih deset godina stagniraju ili opadaju, dok troškovi proizvodnje redovito rastu, što je dovelo do znatnog pada broja poljoprivrednih gospodarstava te situacije u kojoj su brojna radna mjesta u ruralnim područjima ugrožena;

13.  smatra da bi Komisija trebala iskoristiti cijelu financijsku marginu za manevar koja joj je na raspolaganju unutar jedinstvenog ZOT-a;

14.  žali zbog vrlo spore stope provedbe alata jedinstvenog ZOT-a za smanjenje štetnog utjecaja nestabilnosti cijena i upravljanje poremećajima tržišta;

15.  ističe da se većina instrumenata za upravljanje rizicima, uzajamnih fondova te alata za stabilizaciju i osiguranje prihoda koji se dodjeljuju u okviru programa ruralnog razvoja neujednačeno provodi te uz ograničena proračunska sredstva;

16.  stoga preporučuje jačanje sadašnjih mjera u okviru drugog stupa kako bi se povećala konkurentnost europske poljoprivrede, a organizacije proizvođača pobliže uključile u proces provedbe;

17.  poziva Komisiju da provede temeljitu analizu razloga za slabo korištenje alata dostupnih u okviru drugog stupa ZPP-a i nezadovoljavajuću provedbu jedinstvenog ZOT-a u cilju odgovarajuće revizije relevantnih odredbi;

18.  ističe da je važno da se u okviru sadašnjeg ZPP-a nevezane izravne potpore zadrže zajedno s programom jedinstvenih plaćanja po površini jer su naknada za javne usluge i ključna sastavnica u osiguravanju prihoda poljoprivrednika koja im pruža određen stupanj financijske stabilnosti;

19.  ističe, međutim, da se sadašnjim ZPP-om, koji je manjkav u pogledu reaktivnosti i učinkovitih alata, nije adekvatno pristupilo rješavanju problema veće nestabilnosti na poljoprivrednim tržištima niti poljoprivrednicima omogućilo da odgovore na tržišne signale ili razviju rješenja kako bi se mogli nositi s promjenama cijena;

20.  poziva Komisiju da poduzme hitne mjere kako bi se pružila pomoć poljoprivrednom sektoru najudaljenijih i planinskih regija te regija u nepovoljnom položaju u kojima su troškovi proizvodnje, žetve i stavljanja na tržište proizvoda proizvedenih izvan područja na kojem su proizvedeni mnogo veći nego u ostalim područjima te da predstavi posebne pokazatelje za aktivaciju mjera sigurnosne mreže za poljoprivredna tržišta tih regija;

21.  smatra da neovisnost u pogledu hrane te sigurnost hrane u EU-u, kao i razvoj konkurentnog i održivog poljoprivrednog sektora u cijeloj Uniji kojim se zadovoljavaju potrebe građana moraju ostati strateški ciljevi budućeg ZPP-a te da se hitno mora zajamčiti primjeren standard života za poljoprivrednike;

22.  smatra da bez europskih poljoprivrednika, koji su kontinuirano izloženi nestabilnosti cijena i uvelike ovise o stabilnosti tržišta i cijena, te adekvatnih javnih sredstava i mjera za očuvanje konkurentnosti poljoprivrednih i obiteljskih gospodarstava nema ni održivog sektora proizvodnje hrane;

23.  u tom pogledu ističe važnu ulogu mladih poljoprivrednika i onih koji se tek počinju baviti poljoprivredom u jamčenju budućnosti europske poljoprivrede;

Prijedlozi

Organizacija sektora i sustav sklapanja ugovora

24.  smatra da su primarni proizvođači najslabija karika u lancu opskrbe hranom, posebno uzme li se u obzir sve koncentriraniji i širok maloprodajni sektor na europskoj i nacionalnoj razini te da im se mora omogućiti udruživanje u tijela kao što su zadruge, organizacije proizvođača, vlastita udruženja ili međusektorske organizacije;

25.  poziva Komisiju da olakša uvođenje sustava sklapanja ugovora prilagodbom, u skladu s člankom 42. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, politike EU-a o tržišnom natjecanju posebnim potrebama poljoprivrednog sektora, uz ujednačena pravila i provedbu u svim državama članicama; smatra da ciljevi ZPP-a i dalje moraju imati prednost pred pravilima tržišnog natjecanja te da bi se sve inicijative za bolju prilagodbu prava tržišnog natjecanja specifičnostima u poljoprivrednom sektoru trebale na temeljiti na Uredbi o jedinstvenom ZOT-u;

26.  naglašava da se pregovaračka moć proizvođača u lancu opskrbe hranom mora ojačati standardnim, transparentnim, uravnoteženim i kolektivno dogovorenim ugovorima kako bi poljoprivrednici bili u mogućnosti odgovoriti na nepravedne trgovinske prakse, biti konkurentniji, povećati stabilnost svojih prihoda, stvoriti dodanu vrijednost i ulagati u inovacije;

27.  traži od Komisije da uspostavi zakonodavni okvir EU-a za sprečavanje nepoštenih trgovinskih praksi u lancu opskrbe hranom koje mogu dovesti do nestabilnosti cijena na poljoprivrednim tržištima;

28.  ističe da bi ti ugovori trebali imati odgovarajuće trajanje te bi se njima trebalo odrediti cijenu, rokove isplate i druge uvjete povezane s dobavljanjem poljoprivrednih proizvoda;

29.  smatra da bi poljoprivrednici iz raznih poljoprivrednih sektora trebali moći kolektivno pregovarati o uvjetima sklapanja ugovora posredstvom organizacija proizvođača čija veličina odgovara onoj industrijskih i distribucijskih skupina s kojima pregovaraju;

30.  napominje da je potencijal koji nude dugoročni ugovori o integriranom lancu opskrbe, terminski ugovori, ugovori o fiksnoj marži te mogućnost fiksiranja cijene mlijeka koja odražava troškove proizvodnje na utvrđeni vremenski rok proizvođačima mogli pružiti alat za upravljanje učinkom nestabilnosti na njihove marže;

31.  smatra da bi se trebala nuditi mogućnost korištenja novim instrumentima u ugovornim odnosima i da je također nužno na raspolaganje staviti alate za ugovorno posredovanje;

32.  napominje da međustrukovne organizacije potiču dijalog između raznih dionika (proizvođača, obrađivača i distributera) te olakšavaju stvaranje dodane vrijednosti zajedničkim inicijativama s pomoću kojih se poljoprivrednicima pomaže da bolje shvate kretanja na tržištu i samu proizvodnju, kojima se promiču dobre prakse i tržišna transparentnost, daju predviđanja u pogledu proizvodnog potencijala, doprinosi poboljšanju upravljanja opskrbom te sastavljanju standardnih ugovora usklađenih s pravilima i propisima EU-a;

33.  traži od Komisije da potakne međustrukovne organizacije na razini EU-a da zajedničkim snagama brane interese proizvođača u sektorima koji su najviše orijentirani na prekogranična tržišta, kao što je sektor voća i povrća;

34.  uviđa napore koje europske zadruge ulažu u ujedinjavanje proizvođača i pružanje pomoći proizvođačima ne bi li ojačali svoju ulogu u vrijednosnom lancu, te vjeruje da ih je potrebno ohrabriti da preuzmu veću ulogu u poljoprivrednim sektorima kako bi se ublažio učinak prekomjerne nestabilnosti tržišta;

Alati za upravljanje rizikom

35.  preporučuje daljnje razvijanje alata za upravljanje klimatskim, zdravstvenim i gospodarskim rizicima, a posebno osiguranjem od raznih vrsta rizika u kontekstu poljoprivredne proizvodnje, alata za stabilizaciju prihoda, mehanizama za individualno pružanje usluga i uzajamnih fondova, u okviru ZPP-a orijentiranog na tržište kako bi se ograničio učinak nestabilnosti cijena te potaklo na poljoprivredno upravljanje okrenuto budućnosti;

36.  poziva Komisiju na poticanje razmjene najboljih praksi među državama članicama i razvijanje novih alata, koji ne samo da bi trebali biti pravedni, učinkoviti i reaktivni nego i pristupačni i dostupni poljoprivrednicima, kako bi se spriječili rizici povezani s nestabilnosti cijena i upravljalo njima te na taj način polegli temelji za raspravu o budućim reformama ZPP-a;

37.  ističe da ti alati, koji se koriste uz sustav izravnih plaćanja, moraju biti opremljeni dostatnim sredstvima za povećanje otpornosti poljoprivredne djelatnosti i istovremeno smanjenje potrebe za naknadnim kriznim upravljanjem;

38.  smatra da se uzajamnim fondovima kojima upravljaju sektori, a koji su uspostavljeni na inicijativu poljoprivrednika, donekle mogu stabilizirati prihodi poljoprivrednika dok profitne marže njihovih proizvoda fluktuiraju;

39.  nadalje smatra da ti uzajamni fondovi ne bi trebali zamijeniti potporu koju pruža Unija te da bi ih trebalo kombinirati s nacionalnim potporama;

40.  također poziva Komisiju na preuzimanje inicijative nuđenjem poticaja za uspostavu takvih fondova, istovremeno jamčeći da svaki budući program za upravljanje rizicima obavezno bude u skladu sa sustavima osiguranja koje na nacionalnoj razini usvoje države članice te da ih po potrebi nadopunjava;

41.  smatra da se nestabilnosti cijena također može upravljati na nacionalnoj razini te poziva države članice da nestabilnost cijena uzmu u obzir u svojim poreznim propisima dopuštajući poljoprivrednicima da stvore neoporezive mehanizme za individualno pružanje usluga;

42.  smatra da su poljoprivrednici gospodarski gledano među najosjetljivijim akterima na tržištu, a posebno oni koji su uložili u razvoj svojih gospodarstava;

43.  nadalje smatra da bi se u okviru ZPP-a trebali uvesti alati poput učinkovite pomoći u pogledu novčanog toka ili sheme predostrožne štednje kako bi se spriječilo da ulaganja gube na zamahu;

44.  naglašava da si poljoprivredna gospodarstva mogu priuštiti inovacije samo uz niske kapitalne troškove i određenu razinu likvidnosti; naglašava da su u tom pogledu stabilni prihodi jedan od preduvjeta koji poljoprivrednicima omogućuju pristup zajmovima;

45.  napominje da uloga i aktivnosti bankarskog sektora imaju snažan utjecaj na proizvođače i da sve više razine poljoprivrednog duga dodatno opterećuju sektor u razdoblju nestabilnosti;

46.  ističe da je važno poljoprivrednike bolje informirati o ključnoj ulozi Europske investicijske banke u pružanju potpore ruralnom gospodarstvu i njegovu razvoju te o načinima iskorištavanja inovativnih financijskih instrumenata;

47.  smatra da se poljoprivrednike i organizacije poljoprivrednika mora bolje informirati o modernizaciji, održivosti i konkurentnosti gospodarstava te da se istovremeno moraju omogućiti tečajevi osposobljavanja o upravljanju rizicima, tržišnim podacima, maržama i nestabilnosti;

48.  poziva Komisiju da u suradnji s nacionalnim tijelima i skupinama poljoprivrednika donese plan u cilju povećanja razine osviještenosti o alatima za upravljanje rizicima dostupnima u sklopu drugog stupa ZPP-a te jedinstvenog ZOT-a;

49.  poziva države članice i lokalne vlasti da te aspekte ojačaju u svojim programima poljoprivrednog obrazovanja i strukovnog osposobljavanja;

50.  smatra da je jedan od načina stabilizacije tržišta i smanjenja nestabilnosti cijena zajamčiti bolju ravnotežu između ponude i potražnje;

Opservatoriji za promatranje poljoprivrednih tržišta i cijena

51.  smatra da poljoprivredna tržišta moraju biti transparentna, što se prije svega može ostvariti pravovremenom objavom postojećih informacija o cijenama i troškovima koje se lako dostupne i korisne svim dionicima u opskrbnom lancu, od proizvodnje do distribucije, na taj način ograničavajući špekulaciju u pogledu cijena kao i nestabilnost cijena;

52.  međutim napominje da se samo s pomoću transparentnosti cijena neće povećati otpornost poljoprivrednika na nestabilnost cijena niti riješiti strukturni nedostaci u organizaciji tržišta, poput neravnoteže između ponude i potražnje;

53.  podržava uspostavu europske karte s informacijama u stvarnom vremenu o dostupnosti poljoprivrednih proizvoda;

54.  pozdravlja protezanje dodatnih instrumenata za upravljanje tržištem na ostale sektore;

55.  naglašava da je za poljoprivrednike pri vođenju pregovora s ostalim dionicima važno da budu svjesni načina na koje se formiraju cijene te samih kretanja cijena i trendova u ponudi, a time i da budu u prednosti;

56.  preporučuje osnivanje europskih opservatorija poljoprivrednih cijena čiji bi rad obuhvaćao cijeli lanac, od cijena proizvođača do konačnih prodajnih cijena, i čime bi se omogućila stalna analiza poljoprivrednih tržišta po segmentima;

57.  preporučuje da u izradu ažuriranih i relevantnih podataka o kretanjima te kratkoročnim i srednjoročnim predviđanjima budu uključeni gospodarski dionici te da se ti podaci stavljaju na raspolaganje u mjesečnim ili dvomjesečnim intervalima ovisno o posebnim potrebama određenog sektora;

58.  potiče Komisiju na to da pruži potrebna sredstva kako bi se opservatorijima omogućilo da izdaju preporuke, a ne da samo prate poremećaje tržišta;

Alati za sprečavanje kriza i upravljanje njima

59.  smatra da tradicionalni alati za upravljanje krizom u okviru ZPP-a (javna intervencija i privatno skladištenje) nisu u dovoljnoj mjeri učinkoviti u ovoj globaliziranoj ekonomiji;

60.  stoga poziva Komisiju da uz posebno osmišljene, obvezujuće mehanizme za rano upozoravanje razvije i alate javnog i privatnog sektora koji se mogu kombinirati i/ili koji su komplementarni kako bi se zajamčilo ispravno funkcioniranje tržišta i spriječile krize na tržištima;

61.  smatra da bi se Komisija u cilju borbe protiv kriza trebala koristiti svim alatima koji su joj već na raspolaganju u okviru jedinstvenog ZOT-a;

62.  izražava žaljenje zbog slabog korištenja pričuve za slučaj krize, što je uglavnom posljedica proračunskih pravila, a posebno pravila jedne godine te diskrecijskog prava koje uživa Komisija kada je riječ o prijenosu sredstava iz pričuve;

63.  stoga poziva na to da se pričuva za slučaj krize uspostavi izvan proračuna za ZPP te da služi kao izvor financiranja alata za upravljanje krizom;

64.  protuciklične mjere, u kombinaciji s alatima za upravljanje krizom, smatra alatima za sprečavanje kriza i upravljanje njima, s pomoću kojih EU može intervenirati na poljoprivrednim tržištima u slučaju „više sile” kako bi se izbjegla znatna sniženja cijena;

65.  poziva Komisiju da provede studiju o tome kako razviti mehanizme za sprečavanje kriza i borbu protiv kriza nastalih zbog nestabilnosti cijena uporabom protucikličnih mjera te da omogući veću fleksibilnost u okviru godišnjeg proračuna, a unutar granica višegodišnje financijske omotnice, kako bi se protuciklične mjere uzele u obzir;

o
o   o

66.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti