Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 6. srpnja 2016. - StrasbourgZavršno izdanje
Sudjelovanje Azerbajdžana u programima Unije ***
 Nacrt izmjene proračuna br. 2/2016: višak iz 2015.
 Visoka zajednička razina sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije ***II
 Označivanje energetske učinkovitosti ***I
 Europska granična i obalna straža ***I
 Europska agencija za pomorsku sigurnost ***I
 Agencija za kontrolu ribarstva Zajednice ***I
 Tajništvo nadzornog odbora OLAF-a ***I
 Priprema poslijeizborne revizije VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije
 Odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE 2)
 Sinergije između strukturnih fondova i programa Obzor 2020.
 Priprema programa rada Komisije za 2017.
 Odluka Japana da nastavi s lovom na kitove u sezoni 2015./2016.

Sudjelovanje Azerbajdžana u programima Unije ***
PDF 242kWORD 62k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Azerbajdžana, s druge strane, o okvirnom sporazumu između Europske unije i Republike Azerbajdžana o općim načelima sudjelovanja Republike Azerbajdžana u programima Unije (05616/2014 – C8-0043/2014 – 2013/0420(NLE)))
P8_TA(2016)0301A8-0210/2016

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (05616/2014),

–  uzimajući u obzir nacrt Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Azerbajdžana, s druge strane, o okvirnom sporazumu između Europske unije i Republike Azerbajdžana o općim načelima sudjelovanja Republike Azerbajdžana u programima Unije (05618/2014),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 212. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0043/2014),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove (A8-0210/2016),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Azerbajdžana.


Nacrt izmjene proračuna br. 2/2016: višak iz 2015.
PDF 321kWORD 70k
Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o stajalištu Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 2/2016 Europske unije za financijsku godinu 2016.: unošenje viška iz financijske godine 2015. (09586/2016 – C8-0225/2016 – 2016/2051(BUD))
P8_TA(2016)0302A8-0212/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(1), a posebno njezin članak 41.,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2016., konačno donesen 25. studenoga 2015.(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2007/436/EZ, Euratom od 7. lipnja 2007. o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica(5),

–  uzimajući u obzir nacrt izmjene proračuna br. 2/2016, koji je Komisija donijela 15. travnja 2016. (COM(2016)0227),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu izmjene proračuna br. 2/2016 koje je Vijeće usvojilo 17. lipnja 2016. i proslijedilo Europskom parlamentu istog dana (09586/2016 – C8-0225/2016),

–  uzimajući u obzir članke 88. i 91. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0212/2016),

A.  budući da je svrha nacrta izmjene proračuna br. 2/2016 da se u proračun za 2016. unese višak iz financijske godine 2015., koji iznosi 1 349 milijuna EUR;

B.  budući da taj višak najvećim dijelom proizlazi iz ostvarenja viška prihoda u iznosu od 980 milijuna EUR, neutrošenih sredstava za rashode u iznosu od 187 milijuna EUR i tečajnih razlika u iznosu od 182 milijuna EUR;

C.  budući da prihodi najvećim dijelom proizlaze iz kamata na zakašnjenja u plaćanju i kazni (180 milijuna EUR) i ostvarenja viška vlastitih sredstava (1 071 milijun EUR), umanjenih za negativno ostvarenje viškova, salda i usklađivanja (-537 milijuna EUR);

D.  budući da je na rashodovnoj strani iznos neizvršenih sredstava za dio III. relativno nizak, pri čemu je 2015. preneseno 78 milijuna EUR, a 2014. 14 milijuna EUR, dok je taj iznos za druge institucije 94 milijuna EUR;

E.  budući da visoka stopa izvršenja za dio III. ukazuje na pritisak kojem su izložena odobrena sredstva za plaćanja, što je 2015. još uvijek bio glavni problem, a očekuje se da će se ponovno javiti tijekom posljednjih godina aktualnoga višegodišnjeg financijskog okvira (VFO);

1.  prima na znanje nacrt izmjene proračuna br. 2/2016 koji je podnijela Komisija, koji se odnosi isključivo na unošenje viška iz 2015. godine u iznosu od 1 349 milijuna EUR u proračun, u skladu s člankom 18. Financijske uredbe, te stajalište Vijeća o tom nacrtu izmjene proračuna;

2.  primjećuje da će donošenje nacrta izmjene proračuna br. 2/2016 dovesti do smanjenja udjela doprinosa država članica proračunu Unije na temelju BND-a 2016. godine za 1 349 milijuna EUR; još jednom snažno potiče države članice da iskoriste taj priljev od povrata sredstava za ispunjavanje svojih obećanja u pogledu izbjegličke krize i da dvama uzajamnim fondovima Unije namijenjenima za tu krizu doprinesu u jednakoj mjeri kao Unija; sa zabrinutošću primjećuje da su države članice u proljeće 2016. u Uzajamni fond za Afriku uplatile samo 82 milijuna EUR, a u Uzajamni fond Madad za krizu u Siriji samo 69 milijuna EUR, dok doprinos Unije za prvi fond iznosi 1,8 milijardi EUR, a za drugi više od 500 milijuna EUR;

3.  ustraje na tome da bi se umjesto prilagođavanja doprinosa na temelju BND-a, u proračunu Unije trebalo omogućiti korištenje svakog viška koji nastaje zbog neizvršenja odobrenih sredstava ili na temelju kazni određenim poduzećima zbog kršenja prava tržišnog natjecanja Unije, kako bi se odgovorilo na financijske potrebe proračuna, posebno u kontekstu manjka sredstava za plaćanja; očekuje da se to pitanje riješi u sklopu revizije VFO-a;

4.  prihvaća stajalište Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 2/2016;

5.  nalaže svojem predsjedniku da proglasi izmjenu proračuna br. 2/2016 konačno donesenom i da je dâ na objavu u Službenom listu Europske unije;

6.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(2) SL L 48, 24.2.2016.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(5) SL L 163, 23.6.2007., str. 17.


Visoka zajednička razina sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije ***II
PDF 314kWORD 63k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju radi donošenja direktive Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (05581/1/2016 – C8-0188/2016 – 2013/0027(COD))
P8_TA(2016)0303A8-0211/2016

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (05581/1/2016 – C8-0188/2016),

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje Parlamenta Švedske, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojem se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 22. svibnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju(2) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0048),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 76. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0211/2016),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća;

3.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

4.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća dâ na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1)SL C 271, 19.9.2013., str. 133.
(2)Usvojeni tekstovi od 13.3.2014., P7_TA(2014)0244.


Označivanje energetske učinkovitosti ***I
PDF 678kWORD 395k
Amandmani koje je donio Europski parlament 6. srpnja 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU (COM(2015)0341 – C8-0189/2015 – 2015/0149(COD))(1)
P8_TA(2016)0304A8-0213/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  Europska unija posvećena je izgradnji energetske unije s politikom o klimatskim promjenama usmjerenom prema budućnosti. Energetska učinkovitost ključni je element okvira Europske unije za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te je najvažniji čimbenik za smanjenje potražnje za energijom.
(1)  Europska unija posvećena je izgradnji energetske unije s energetskom politikom i politikom o klimatskim promjenama usmjerenom prema budućnosti. Energetska učinkovitost ključni je element okvira Europske unije za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te je najvažniji čimbenik za smanjenje potražnje za energijom i ograničavanje emisija stakleničkih plinova.
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)  Označivanjem energetske učinkovitosti potrošačima se omogućava da donose informirane odluke s obzirom na to koliko energije troše proizvodi te se time potiču inovacije.
(2)  Označivanjem energetske učinkovitosti potrošačima se omogućava da donose informirane odluke u vezi s učinkovitim i održivim proizvodima povezanima s energijom te se time uvelike doprinosi uštedi energije i smanjenju računa za potrošnju energije dok se istodobno potiču inovacije i ulaganja u proizvodnju energetski učinkovitijih proizvoda.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Primjereno je zamijeniti Direktivu 2010/30/EU Uredbom koja zadržava isto područje primjene, ali u kojoj će se promijeniti i poboljšati neke od odredaba kako bi se njezin sadržaj pojasnio i ažurirao. Uredba je primjeren pravni instrument jer se njome nameću jasna i iscrpna pravila kojima se ne ostavlja mjesta različitim prenošenjima u državama članicama te se time osigurava viši stupanj usklađenosti u cijeloj Uniji. Usklađenim regulatornim okvirom na razini Unije umjesto na razini država članica smanjuju se troškovi proizvođača i osiguravaju se jednaki tržišni uvjeti za sve. Usklađivanjem u cijeloj Uniji osigurava se slobodno kretanje robe na jedinstvenom tržištu.
(4)  Primjereno je zamijeniti Direktivu 2010/30/EU Uredbom koja zadržava isto područje primjene, ali u kojoj će se promijeniti i poboljšati neke od odredaba kako bi se njezin sadržaj pojasnio i ažurirao, vodeći računa o brzom tehnološkom napretku na području energetske učinkovitosti proizvoda postignutom posljednjih nekoliko godina. Uredba je primjeren pravni instrument jer se njome nameću jasna i iscrpna pravila kojima se ne ostavlja mjesta različitim prenošenjima u državama članicama te se time osigurava viši stupanj usklađenosti u cijeloj Uniji. Usklađenim regulatornim okvirom na razini Unije umjesto na razini država članica smanjuju se troškovi proizvođača u cijelom vrijednosnom lancu i osiguravaju se jednaki tržišni uvjeti za sve. Usklađivanjem u cijeloj Uniji osigurava se slobodno kretanje robe na jedinstvenom tržištu.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4a)   Prikladno je iz ove Uredbe izuzeti rabljene proizvode, što uključuje sve one proizvode koji su bili pušteni u rad prije nego što su drugi put ili dodatno stavljeni na raspolaganje na tržištu.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.b (nova)
(4b)   Budući da je potrošnja energije sredstava za prijevoz osoba ili robe izravno ili neizravno uređena drugim propisima i politikama Unije, primjereno je da ona ostanu izuzeta iz područja primjene ove Uredbe. Izuzeće uključuje prijevozna sredstva čiji motor ostaje na istoj lokaciji tijekom rada, kao što su dizala, pokretne stepenice i transportne trake.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  Poboljšanje učinkovitosti proizvoda povezanih s energijom putem informirane odluke potrošača korisno je za gospodarstvo Unije u cjelini, njime se potiču inovacije i doprinosi postizanju ciljeva za energetsku učinkovitost Unije za 2020. i 2030. Također se potrošačima omogućuje novčana ušteda.
(7)  Poboljšanje učinkovitosti proizvoda povezanih s energijom putem informirane odluke potrošača i povećane društvene osviještenosti korisno je za gospodarstvo Unije u cjelini, njime se smanjuje potražnja za energijom i ostvaruju uštede na računima za potrošnju energije. Njime se također doprinosi energetskoj sigurnosti, daje se poticaj za istraživanje, inovacije i ulaganje u energetsku učinkovitost te se industrijama koje razvijaju i proizvode energetski najučinkovitije proizvode omogućuje da ostvare konkurentsku prednost. Njime će se doprinijeti i postizanju ciljeva za energetsku učinkovitost Unije za 2020. i 2030., kao i ciljevima Unije koji se odnose na okoliš i klimu.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)   U zaključcima Europskog vijeća od 23. i 24. listopada 2014. određen je indikativan cilj na razini Unije od barem 27 % za poboljšanje energetske učinkovitosti do 2030. u usporedbi s predviđanjima buduće potrošnje energije. Taj će cilj biti preispitan 2020., uzimajući u obzir vrijednost na razini EU-a od 30 %. U tim zaključcima postavljen je i obvezujući cilj EU-a da se do 2030. domaće emisije stakleničkih plinova smanje barem za 40 % u odnosu na 1990., uključujući smanjenje emisija od 30 % u sektorima koji nisu obuhvaćeni ETS-om.
Briše se.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.
(9)  Pružanjem točnih, relevantnih i usporedivih informacija o specifičnoj potrošnji energije proizvoda povezanih s energijom, krajnjim korisnicima olakšava se izbor onih proizvoda koji tijekom upotrebe troše manje energije i drugih bitnih resursa. Standardizirane obvezne oznake učinkovito su sredstvo za pružanje usporedivih informacija potencijalnim potrošačima o potrošnji energije proizvoda povezanih s energijom. Kad god je to moguće, te oznake trebale bi biti nadopunjene informacijskim listom proizvoda. Oznake bi trebale biti lako prepoznatljive, jednostavne i sažete. U tu svrhu trebalo bi na oznakama zadržati postojeći raspon boja od tamnozelene do crvene kao osnovu za informiranje potrošača o energetskoj učinkovitosti proizvoda. Pokazalo se da je za potrošače najučinkovitije razvrstavanje pomoću slova od A do G. U slučajevima kad zbog mjera za ekološki dizajn u skladu s Direktivom 2009/125/EZ proizvodi više ne mogu biti u razredima „F” ili „G”, ti razredi ne bi trebali biti prikazani na oznaci. U iznimnim bi se slučajevima ta praksa trebala proširiti i na razrede „D” i „E”, iako do toga vjerojatno neće doći jer bi se vrijednost oznake mijenjala nakon što većina proizvoda bude svrstana u dva najviša razreda.
(9)  Pružanjem točnih, relevantnih, provjerljivih i usporedivih informacija o specifičnoj potrošnji energije proizvoda povezanih s energijom, krajnjim korisnicima olakšava se izbor onih proizvoda koji tijekom upotrebe troše manje energije i drugih bitnih resursa kako bi postigli određene performanse te stoga imaju smanjene troškove životnog ciklusa. Standardizirane obvezne oznake učinkovito su sredstvo za pružanje usporedivih informacija potencijalnim potrošačima o energetskoj učinkovitosti i apsolutnoj potrošnji energije proizvoda povezanih s energijom. Kad god je to moguće, te oznake trebale bi biti nadopunjene informacijskim listom proizvoda koji se u delegiranim aktima donesenima na temelju Direktive 2010/30/EU naziva „informacijskim listom proizvoda” i koji može biti u elektroničkom obliku. Oznake bi trebale biti sažete, utemeljene na ispravnoj metodologiji mjerenja i izračuna te lako prepoznatljive i razumljive. U tu svrhu trebalo bi na oznakama zadržati utvrđeni raspon boja oznake, od tamnozelene do crvene, kao osnovu za informiranje potrošača o energetskoj učinkovitosti proizvoda. Pokazalo se da je za potrošače najučinkovitije već poznato razvrstavanje pomoću slova od A do G. Njegova ujednačena primjena za sve skupine proizvoda trebala bi dovesti do transparentnosti i razumijevanja kod potrošača. U slučajevima kad zbog mjera za ekološki dizajn u skladu s Direktivom 2009/125/EZ1a proizvodi više ne mogu biti u razredima „F” ili „G”, ti razredi bi svejedno trebali biti prikazani na oznaci tamno sivom bojom kako bi se zadržao jedinstven raspon od „A” do „G” za sve skupine proizvoda. U tom bi kontekstu raspon boja od tamnozelene do crvene trebalo zadržati na oznakama za preostale više razrede i trebao bi se koristiti samo za nove jedinice proizvoda koje se stavljaju na tržište.
_______________
1a Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)  Napredcima u digitalnoj tehnologiji omogućavaju se alternativni načini elektronskog dostavljanja i prikazivanja oznaka, primjerice na internetu, ali i na elektroničkim zaslonima u trgovinama. Kako bi se iskoristile takve prednosti, ovom bi se Uredbom trebala omogućiti upotreba elektroničkih oznaka kao zamjena ili nadopuna za fizičke oznake energetske učinkovitosti. U slučajevima kad nije moguće prikazati oznake energetske učinkovitosti, primjerice kod određenih oblika prodaje na daljinu te u oglasima i tehničkim promotivnim materijalima, potencijalnim potrošačima trebao bi se navesti barem energetski razred proizvoda.
(10)  Napredcima u digitalnoj tehnologiji omogućavaju se alternativni načini elektronskog dostavljanja i prikazivanja oznaka, primjerice na internetu, ali i na elektroničkim zaslonima u trgovinama. Kako bi se iskoristile takve prednosti, ovom bi se Uredbom trebala omogućiti upotreba elektroničkih oznaka kao nadopuna za tiskane oznake energetske učinkovitosti. To ne utječe na dužnost dobavljača da uz svaku jedinicu proizvoda priloži tiskanu oznaku za trgovca. U slučajevima kad nije moguće prikazati oznake energetske učinkovitosti potencijalnim potrošačima trebao bi se navesti barem energetski razred modela proizvoda. Delegiranim aktima za specifične skupine proizvoda mogle bi se također utvrditi alternativne odredbe za prikazivanje oznaka za manje proizvode i u situaciji kada se jednaki proizvodi zajedno prikazuju u velikim količinama.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Proizvođači na oznake energetske učinkovitosti reagiraju proizvodnjom sve učinkovitijih proizvoda. Zbog tog se tehnološkog razvoja proizvodi uglavnom nalaze u najvišim razredima oznaka energetske učinkovitosti. Kako bi potrošači mogli primjereno usporediti proizvode, potrebno je uvesti dodatne načine za razlikovanje proizvoda, zbog čega nastaje potreba za promjenom vrijednosti oznaka. Prikladna učestalost takvih promjena vrijednosti bila bi svakih deset godina, uzimajući u obzir potrebu da se izbjegne preopterećivanje proizvođača. Ovom bi se Uredbom stoga trebao utvrditi detaljan način promjene vrijednosti kako bi se što je moguće više povećala pravna sigurnost za dobavljače i trgovce. Primjenom novih oznaka s promijenjenom vrijednošću nijedan se proizvod ne bi trebao svrstati u najviše razrede kako bi se potaknuo tehnološki napredak i omogućili razvoj i prepoznavanje sve učinkovitijih proizvoda. Nakon promjene vrijednosti oznaka, mogućnost zabune potrošača trebala bi se izbjeći tako što će se sve energetske oznake zamijeniti u vrlo kratkom vremenu.
(11)  Proizvođači na oznake energetske učinkovitosti reagiraju razvijanjem i stavljanjem na tržište sve učinkovitijih proizvoda. Usporedno s tim prestaju s proizvodnjom manje učinkovitijih proizvoda, na što ih potiče zakonodavstvo Unije u području ekološkog dizajna. Zbog tog se tehnološkog razvoja modeli proizvoda uglavnom nalaze u najvišim razredima oznaka energetske učinkovitosti. Kako bi potrošači mogli primjereno usporediti proizvode, potrebno je uvesti dodatne načine za razlikovanje proizvoda, zbog čega nastaje potreba za promjenom vrijednosti oznaka. Poželjna učestalost takvih promjena vrijednosti bila bi svakih deset godina, uzimajući u obzir potrebu da se izbjegne preopterećivanje proizvođača i trgovaca, imajući prije svega na umu male poduzetnike. Takvim bi se pristupom trebalo izbjeći nepotrebno ili neučinkovito mijenjanje vrijednosti oznaka kojim bi se naštetilo i proizvođačima i potrošačima. Ovom bi se Uredbom stoga trebao utvrditi detaljan način promjene vrijednosti kako bi se što je moguće više povećala pravna sigurnost za dobavljače i trgovce. Prije promjene vrijednosti Komisija bi trebala provesti temeljitu pripremnu studiju. Ovisno o skupini proizvoda i na temelju podrobne procjene njezina potencijala primjenom novih oznaka s promijenjenom vrijednošću nijedan se proizvod ne bi trebao svrstati u najviše razrede kako bi se potaknuo tehnološki napredak i omogućili razvoj i prepoznavanje sve učinkovitijih modela proizvoda. Nakon promjene vrijednosti oznaka, mogućnost zabune potrošača trebala bi se izbjeći tako što će se sve energetske oznake zamijeniti u vrlo kratkom i izvedivom vremenskom razdoblju i tako što će se oznaka s promijenjenom vrijednošću izgledom lako razlikovati od stare oznake, a za potrošače organizirati odgovarajuće informativne kampanje tijekom kojih će se jasno istaknuti da je uvedena nova verzija koja je dovela do poboljšanog razvrstavanja uređaja.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.a (nova)
(11a)   Sadašnji razvoj oznaka utvrđenih delegiranim aktima donesenima na temelju Direktive 2010/30/EU dovodi do potrebe za početnim razvrstavanjem postojećih oznaka kako bi se osigurao homogen raspon oznaka od A do G i kako bi se one prilagodile potrebama ove Uredbe.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  Kako bi potrošači zadržali povjerenje u oznake energetske učinkovitosti, za proizvode povezane s energijom ne bi trebala biti dopuštena upotreba drugih oznaka koje imitiraju oznaku energetske učinkovitosti. Ne bi trebale biti dopuštene ni dodatne oznake, znakovi, simboli ili natpisi koji bi mogli potrošače zbuniti ili dovesti u zabludu u vezi s potrošnjom energije.
(14)  Kako bi potrošači zadržali povjerenje u oznake energetske učinkovitosti, za proizvode povezane s energijom ne bi trebala biti dopuštena upotreba drugih oznaka koje imitiraju oznaku energetske učinkovitosti. Ne bi trebale biti dopuštene ni dodatne oznake, znakovi, simboli ili natpisi koji se jasno ne razlikuju od oznake energetske učinkovitosti i koji bi mogli potrošače zbuniti ili dovesti u zabludu u vezi s potrošnjom energije ili nekim drugim značajkama obuhvaćenima odgovarajućim delegiranim aktom.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Kako bi se osigurala pravna sigurnost, potrebno je pojasniti da se pravila za nadzor tržišta Unije i kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište Unije iz Uredbe (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća21 primjenjuju na proizvode povezane s energijom. S obzirom na načelo slobodnog kretanja robe, nužno je da tijela za nadzor tržišta država članica učinkovito surađuju. Takva suradnja u području označivanja energetske učinkovitosti trebala bi se ojačati potporom Komisije.
(15)  Kako bi se osigurala pravna sigurnost, potrebno je pojasniti da se pravila za nadzor tržišta Unije i kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište Unije iz Uredbe (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća21 primjenjuju na proizvode povezane s energijom. S obzirom na načelo slobodnog kretanja robe, nužno je da tijela za nadzor tržišta država članica učinkovito surađuju i da stalno razmjenjuju informacije, posebno u pogledu rezultata ispitivanja sukladnosti proizvoda i njihovih posljedica. Osim toga, u razmjenu informacija o proizvodima povezanima s energijom koji se u Uniju uvoze iz trećih zemalja trebala bi biti uključena carinska tijela država članica. Komisija bi trebala ojačati i unaprijediti Upravnu suradnju („ADCO”) Radnih skupina za ekološki dizajn označivanje energetske učinkovitosti kao okvir za suradnju tijela za nadzor tržišta.
__________________
__________________
21 SL L 218, 13.8.2008., str. 30.
21 SL L 218, 13.8.2008., str. 30.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.a (nova)
(15a)   Kako bi se osigurao uspješniji nadzor i pošteno tržišno natjecanje u Uniji, a oskudni resursi iskoristili na najučinkovitiji način, nacionalna bi tijela za nadzor tržišta i fizičkim ispitivanjem proizvoda trebala provoditi nadzor sukladnosti, a informacijski i komunikacijski sustav za tržišni nadzor (ICSMS) bi se trebao koristiti za razmjenu informacija o planiranom i provedenom ispitivanju proizvoda, za stavljanje na raspolaganje ispitnih protokola i za slanje informacija o rezultatima njihovih ispitivanja, čime bi se izbjeglo dvostruko ispitivanje i pripremio put za provođenje fizičkog ispitivanja u regionalnim centrima izvrsnosti. Rezultati bi se trebali slati i ako se tijekom ispitivanja pokaže da nije bilo propusta.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)  Kako bi se olakšalo praćenje sukladnosti i pružili ažurni tržišni podaci za regulatorni postupak o revizijama oznaka i informacijskih listova za određene proizvode, dostavljači bi informacije o sukladnosti svojih proizvoda trebali dostavljati elektroničkim putem u bazu podataka koju će uspostaviti Komisija. Te informacije trebale bi biti javno dostupne kako bi se potrošačima pružile informacije, a trgovcima omogućili alternativni načini za primanje oznaka. Tijela za nadzor tržišta trebala bi imati pristup informacijama u toj bazi podataka.
(16)  Ne dovodeći u pitanje obveze država članica da nadziru tržište dobavljači bi propisane informacije o sukladnosti proizvoda trebali dostavljati elektroničkim putem u bazu podataka koju će uspostaviti i održavati Komisija kako bi se uspostavio koristan alat za potrošače, olakšalo praćenje sukladnosti i pružili ažurni tržišni podaci za regulatorni postupak o revizijama oznaka i informacijskih listova za određene proizvode. Dio informacija namijenjen potrošačima trebao bi biti javno dostupan na javnom sučelju baze podataka o proizvodima. Te informacije trebale bi biti dostupne kao otvoreni podaci kako bi ih mogli koristiti programeri aplikacija i drugih alata za usporedbu. Jednostavan i izravan pristup javnom sučelju baze podataka o proizvodima trebalo bi olakšati s pomoću dinamičnog koda za brzi odgovor (QR koda) ili drugih alata jednostavnih za korištenje i navedenih na tiskanoj oznaci. Dobavljači bi trebali pružiti dodatne informacije na sučelju za sukladnost baze podataka o proizvodima i za tijela za nadzor tržišta i za Komisiju. Baza podataka trebala bi podlijegati strogim pravilima o zaštiti podataka. Ako je riječ o osjetljivim tehničkim podacima, tijela za nadzor tržišta trebala bi zadržati ovlast za pristup informacijama po potrebi u skladu s dobavljačevom dužnošću da surađuje.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.a (nova)
(16a)   Komisija bi trebala uspostaviti i održavati internetski portal preko kojeg će tijela za nadzor tržišta moći pristupiti detaljnim informacijama o proizvodima na serverima dobavljača.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.
(19)  Potrošnja energije i drugi podaci o proizvodima obuhvaćenima zahtjevima za određene proizvode iz ove Uredbe trebali bi biti izmjereni primjenom pouzdanih, točnih i obnovljivih metoda kojima se uzimaju u obzir općenito priznate najmodernije metode mjerenja i izračuna. U interesu je funkcioniranja unutarnjeg tržišta postojanje normi koje su usklađene na razini Unije. U nedostatku objavljenih normi u trenutku primjene zahtjeva za određene proizvode, Komisija bi u Službenom listu Europske unije trebala objaviti prijelazne metode mjerenja i izračuna u odnosu na te zahtjeve za određene proizvode. Kad se upućivanje na takvu normu objavi u Službenom listu Europske unije, sukladnost s njom treba stvoriti pretpostavku usklađenosti s metodama mjerenja za te zahtjeve za određene proizvode donesene na temelju ove Uredbe.
(19)  Apsolutna potrošnja energije i drugi podaci o ekološkom aspektu i radnim karakteristikama proizvoda obuhvaćenih zahtjevima za određene proizvode iz ove Uredbe trebali bi biti izmjereni u skladu s usklađenim normama i metodama i primjenom pouzdanih, točnih i obnovljivih metoda kojima se uzimaju u obzir općenito priznate najmodernije metode mjerenja i izračuna. Te metode i okolina u kojoj se provodi ispitivanje, i za dobavljače i za tijela za nadzor tržišta, trebale bi biti što sličnije stvarnoj situaciji u kojoj prosječni potrošač koristi određeni proizvod i čvrste kako bi se suzbilo namjerno ili nenamjerno zaobilaženje. Razred energetske učinkovitosti ne bi se smio temeljiti samo na energetski najučinkovitijim postavkama ili ekološkom načinu rada ako nije izgledno da to odražava ponašanje prosječnog potrošača. Vrijednosti tolerancija i opcionalni parametri ispitivanja trebali bi se uspostaviti tako da ne dovedu do znatnih varijacija u povećanju učinkovitosti koje bi mogle promijeniti razred energetske učinkovitosti određenog proizvoda. Dopuštena odstupanja između ispitnih i deklariranih rezultata trebala bi biti ograničena na nesigurnost statističkog mjerenja. U nedostatku objavljenih normi u trenutku primjene zahtjeva za određene proizvode, Komisija bi u Službenom listu Europske unije trebala objaviti prijelazne metode mjerenja i izračuna u odnosu na te zahtjeve za određene proizvode. Kad se upućivanje na takvu normu objavi u Službenom listu Europske unije, sukladnost s njom treba stvoriti pretpostavku usklađenosti s metodama mjerenja za te zahtjeve za određene proizvode donesene na temelju ove Uredbe.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.
(20)  Komisija bi trebala osigurati plan rada za preispitivanje oznaka određenih proizvoda, uključujući indikativni popis ostalih proizvoda povezanih s energijom za koje bi se mogla uspostaviti oznaka energetske učinkovitosti. Na početku provedbe plana rada treba izvršiti tehničku, ekološku i ekonomsku analizu obuhvaćenih skupina proizvoda. U okviru te analize trebale bi se razmotriti dodatne informacije, uključujući mogućnost i troškove pružanja informacija potrošačima o učinkovitosti proizvoda povezanog s energijom, kao što su njegova apsolutna potrošnja energije, trajnost ili ekološka učinkovitost, u skladu s ciljem promicanja kružnoga gospodarstva. Takvim dodatnim informacijama trebala bi se poboljšati razumljivost i učinkovitost oznake te ne bi trebalo biti nikakvog negativnog utjecaja na potrošače.
(20)  Na temelju područja primjene ove Uredbe Komisija bi trebala osigurati dugoročni plan rada za preispitivanje oznaka određenih proizvoda, uključujući indikativni popis ostalih proizvoda povezanih s energijom za koje bi se mogla uspostaviti oznaka energetske učinkovitosti, i taj bi plan rada trebala periodično ažurirati. Komisija bi trebala jednom godišnje izvijestiti Europski parlament i Vijeće o napretku plana rada.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.a (nova)
(20a)   Na početku provedbe plana rada treba izvršiti tehničku, ekološku i ekonomsku analizu obuhvaćenih skupina proizvoda. U okviru te analize trebale bi se razmotriti dodatne informacije, uključujući mogućnost i troškove pružanja točnih informacija potrošačima o svojstvima modela proizvoda povezanog s energijom, kao što su troškovi njegova životnog ciklusa, mogućnost popravka, povezivost, udio recikliranog materijala, trajnost i ekološka svojstva ili kombinirani indeks energetske učinkovitosti, u skladu s ciljem promicanja kružnog gospodarstva. Takvim dodatnim informacijama trebala bi se poboljšati razumljivost i učinkovitost oznake te ne bi trebalo biti nikakvog negativnog utjecaja na potrošače.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavci 1. i 2.
1.  Ovom se Uredbom uspostavlja okvir za označivanje potrošnje energije i ostalih resursa proizvoda povezanih s energijom uz pomoć oznaka i standardiziranih informacija o proizvodu tijekom upotrebe te dodatnih informacija o proizvodima povezanima s energijom kako bi se potrošačima omogućio odabir učinkovitijih proizvoda.
1.  Ovom Uredbom uspostavlja se okvir koji se primjenjuje na proizvode povezane s energijom i utvrđuju se oznake kojima se obilježava njihova energetska učinkovitost, apsolutna potrošnja energije i druge ekološke i radne karakteristike. Ona omogućuje potrošačima da odaberu energetski učinkovitije proizvode kako bi smanjili svoju potrošnju energije.
2.  Ova se Uredba ne primjenjuje na:
2.  Ova Uredba ne primjenjuje se na:
(a)  rabljene proizvode
(a)  rabljene proizvode
(b)  prijevozna sredstva za osobe ili robu osim onih kojima upravlja stacionarni motor.
(b)  sredstva za prijevoz osoba ili robe.
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 6.
(6)  „proizvođač” znači bilo koja fizička ili pravna osoba koja proizvodi proizvod povezan s energijom ili ima osmišljen i proizveden proizvod te pod svojim imenom ili zaštitnim znakom oglašava taj proizvod povezan s energijom;
(6)  „proizvođač” znači bilo koja fizička ili pravna osoba koja proizvodi proizvod povezan s energijom ili daje takav proizvod osmisliti i proizvesti te pod svojim imenom ili zaštitnim znakom oglašava taj proizvod povezan s energijom;
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 9.
(9)  „trgovac” znači prodavač na malo ili druga osoba koja proizvode prodaje, nudi u najam, nudi u najam s pravom kupnje ili izlaže krajnjim korisnicima;
(9)  „trgovac” znači prodavač na malo ili druga fizička ili pravna osoba koja proizvode prodaje, nudi u najam, nudi u najam s pravom kupnje ili izlaže krajnjim korisnicima;
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 10.a (nova)
(10a)   „energetska učinkovitost” znači omjer dobivenih performansi, usluga, robe ili energije i uložene energije;
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 11.
(11)  „proizvod povezan s energijom” znači svaka roba, sustav ili usluga koja tijekom upotrebe utječe na potrošnju energije i koja je stavljena na tržište i u upotrebu u Uniji, uključujući dijelove koji se ugrađuju u proizvode povezane s energijom koji se stavljaju na tržište i u upotrebu;
(11)  „proizvod povezan s energijom”, dalje u tekstu „proizvod”, znači svaka roba ili sustav koji tijekom upotrebe utječe na potrošnju energije i koji je stavljen na tržište i pušten u rad u Uniji, uključujući i dijelove namijenjene za ugradnju u proizvode povezane s energijom, koji se stavljaju na tržište i puštaju u rad kao pojedinačni dijelovi za potrošače i čije se energetske i ekološke karakteristike mogu neovisno procijeniti;
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 13.
(13)  „oznaka” znači grafički dijagram koji uključuje razvrstavanje slovima od A do G u sedam različitih boja od tamnozelene do crvene u svrhu predstavljanja potrošnje energije;
(13)  „oznaka” znači grafički dijagram u tiskanom ili elektroničkom obliku koji uključuje ograničeni raspon od slova od A do G isključivo, pri čemu svaki razred odgovara određenoj uštedi energije, u sedam različitih boja od tamnozelene do crvene, a služi da bi se potrošače informiralo o energetskoj učinkovitosti i potrošnji energije;
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 13.a (nova)
(13a)   „skupina proizvoda” znači skupina proizvoda povezanih s energijom koji imaju istu osnovnu funkciju;
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 17.
(17)  „informacijski list proizvoda” znači standardna tablica s informacijama o proizvodu;
(17)  „informacijski list proizvoda” znači standardna tablica s informacijama o proizvodu u tiskanom ili elektroničkom obliku;
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 18.
(18)  „promjena vrijednosti” znači povremeni postupak čiji je cilj uvođenje strožih zahtjeva za postizanje energetskih razreda na oznaci za određeni proizvod, što bi za postojeće oznake moglo uključivati brisanje određenih energetskih razreda;
(18)  „mijenjanje vrijednosti” znači postupak čiji je cilj uvođenje strožih zahtjeva za postizanje energetskih razreda na oznaci za određenu skupinu proizvoda;
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 19.
(19)  „oznaka s promijenjenom vrijednošću” znači oznaka za određeni proizvod za koju je proveden postupak promjene vrijednosti.
(19)  „oznaka s promijenjenom vrijednošću” znači oznaka za određenu skupinu proizvoda za koju je proveden postupak promjene vrijednosti i koja se jasno razlikuje od oznaka primjenjivanih prije promjene vrijednosti;
Amandman 97
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 19.a (nova)
(19.a)   „pametni uređaj” znači uređaj koji se primjenom naprednih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i standardizirane referentne ontologije može aktivirati tako da odgovara na vanjske podražaje, kao što su podaci o cijeni, izravni kontrolni signali koji se šalju bežično ili preko aplikacija i/ili lokalna mjerenja, te da automatski promijeni svoj obrazac potrošnje energije radi učinkovitije upotrebe;
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 20.
(20)  „dodatne informacije” znači informacije o funkcionalnoj i ekološkoj učinkovitosti proizvoda povezanog s energijom, kao što je njegova apsolutna potrošnja energije ili trajnost, koje su utemeljene na podacima koje mogu izmjeriti tijela za nadzor tržišta, te koje su nedvosmislene i bez negativnog utjecaja na razumljivost i učinkovitost oznake u cjelini za potrošače.
(20)  „dodatne informacije” znači sve informacije utvrđene u relevantnom delegiranom aktu koje se odnose na funkcionalne i ekološke performanse proizvoda povezanog s energijom i performanse povezane s resursnom učinkovitošću i koje su utemeljene na podacima koje mogu izmjeriti i provjeriti tijela za nadzor tržišta, koje su lako razumljive i nemaju znatan negativan utjecaj na učinkovitost oznake u cjelini za potrošače.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 20.a (nova)
(20a)   „baza podataka o proizvodima” znači zbirka podataka o proizvodima povezanima s energijom koji su obuhvaćeni ovom Uredbom i delegiranim aktima donesenima na temelju ove Uredbe koji su sustavno razvrstani i s javnim sučeljem, u obliku internetske stranice jednostavne za korištenje na kojem se pojedinim informacijama može pristupiti elektroničkim putem, i sučeljem za sukladnost, u obliku elektroničke platforme koja podržava aktivnosti nacionalnih tijela za nadzor tržišta s jasno navedenim zahtjevima za pristupačnost i sigurnost.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1.
1.  Dobavljači moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:
1.  Dobavljači moraju:
(a)  osigurati da uz proizvode stavljene na tržište budu besplatno dostavljene točne oznake i informacijski listovi u skladu s ovom Uredbom i relevantnim delegiranim aktima;
(a)  osigurati da uz proizvode stavljene na tržište budu besplatno dostavljene točne tiskane oznake i informacijski listovi za svaku pojedinačnu jedinicu;
(b)  oznake dostaviti brzo i besplatno na zahtjev trgovaca;
(b)  na zahtjev trgovca besplatno dostaviti oznake i informacijske listove za proizvod u roku od pet radnih dana;
(ba)   trgovcima staviti na raspolaganje i aktualne oznake i informacijske listove za proizvod i one s promijenjenom vrijednošću tijekom razdoblja od tri mjeseca prije datuma navedenog u relevantnom delegiranom aktu.
(c)  osigurati točnost oznaka i informacijskih listova proizvoda koje dostavljaju i izraditi tehničku dokumentaciju dovoljnu za ocjenu točnosti;
(c)  osigurati točnost oznaka i informacijskih listova proizvoda i izraditi tehničku dokumentaciju dovoljnu za ocjenu točnosti;
(d)  prije stavljanja modela proizvoda na tržište u bazu podataka o proizvodima uspostavljenu u skladu s člankom 8. unijeti informacije koje se potanko navode u Prilogu I.;
(d)  unijeti informacije utvrđene u Prilogu I. na javno sučelje i na sučelje za sukladnost baze podataka o proizvodima uspostavljene u skladu s člankom 8.:
(i)   za sve nove modele – prije stavljanja jedinice modela na tržište
(ii)   za sve modele stavljene na tržište nakon 1. siječnja 2014. koji se još mogu dobaviti – najkasnije 18 mjeseci nakon što baza podataka postane potpuno funkcionalna u skladu s člankom 16.;
(da)   držati u bazi podataka u skladu s člankom 8. informacijske listove proizvoda i tehničku dokumentaciju u razdoblju od najmanje 10 godina nakon stavljanja na tržište zadnje jedinice proizvoda;
(db)   osigurati oznake za skupine proizvoda u kojima se proizvod sastoji od nekoliko sastavnih dijelova ili sastavnica i čija energetska učinkovitost ovisi o specifičnoj kombinaciji tih sastavnica;
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1.a (novi)
1a.   Dobavljači ne smiju:
(a)   staviti na tržište proizvode osmišljene tako da se njihove performanse automatski mijenjaju u uvjetima ispitivanja, bilo hardverom bilo softverom ugrađenim u proizvod, s ciljem postizanja povoljnijeg rezultata
(b)   ažuriranjem softvera uvoditi izmjene koje bi dovodile u pitanje parametre originalne oznake energetske učinkovitosti nakon što je proizvod pušten u rad, kao što je definirano relevantnim delegiranim aktom.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2.
2.  Trgovci moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:
2.  Trgovci moraju:
(a)  za proizvode obuhvaćene određenim delegiranim aktom, na vidljiv način istaknuti oznaku koju im je dostavio dobavljač ili koja je na drugi način stavljena na raspolaganje;
(a)  ako se proizvod prodaje, među ostalim i na internetu, istaknuti oznaku na vidljiv i lako uočljiv način, kao što je utvrđeno relevantnim zakonodavnim aktom;
(aa)   zamijeniti postojeće oznake oznakama s promijenjenom vrijednošću, i u trgovinama i na internetu, u roku od tri tjedna od dana utvrđenog relevantnim delegiranim aktom;
(b)  ako nemaju oznaku ili oznaku s promijenjenom vrijednošću, moraju:
(b)  od dobavljača zatražiti oznaku ili oznaku s promijenjenom vrijednošću, ako je nemaju;
(i)   od dobavljača zatražiti oznaku ili oznaku s promijenjenom vrijednošću;
(ii)   ispisati oznaku iz baze podataka uspostavljene u skladu s člankom 8. ako je ta funkcija dostupna za taj proizvod; ili
(iii)   ispisati oznaku ili oznaku s promijenjenom vrijednošću s internetske stranice dobavljača ako je ta funkcija dostupna za taj proizvod;
(c)  informacijski list proizvoda moraju staviti na raspolaganje potrošačima.
(c)  na zahtjev potrošača staviti na raspolaganje informacijski list proizvoda, uključujući i tiskani primjerak.
Amandmani 35 i 86
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 3.
3.   Dobavljači i trgovci moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:
3.  Dobavljači i trgovci:
(a)  u svakom oglasu ili tehničkom promidžbenom materijalu za određeni model proizvoda upućuju na razred energetske učinkovitosti proizvoda u skladu s odgovarajućim delegiranim aktom;
(a)  u svakom vizualnom oglasu ili tehničkom promidžbenom materijalu za određeni model proizvoda moraju uputiti na razred energetske učinkovitosti proizvoda u skladu s odgovarajućim delegiranim aktom;
(b)  surađuju s tijelima za nadzor tržišta i odmah poduzimaju mjere za ispravljanje svake situacije nesukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i njezinim delegiranim aktima koji potpadaju pod njihovu odgovornost, na vlastitu inicijativu ili kada to zahtijevaju tijela za nadzor tržišta;
(b)  moraju surađivati s tijelima za nadzor tržišta i odmah poduzimati mjere za ispravljanje svake situacije nesukladnosti, u skladu s člankom 5.;
(c)  za proizvode obuhvaćene ovom Uredbom ne dostavljaju ni izlažu druge oznake, znakove, simbole ili natpise koji ne zadovoljavaju zahtjeve ove Uredbe i relevantnih delegiranih akata ako bi se time moglo potrošače zbuniti ili dovesti u zabludu u vezi s potrošnjom energije ili drugih resursa tijekom upotrebe proizvoda;
(c)  za proizvode obuhvaćene ovom Uredbom ne smiju dostavljati ni izlagati nikakve oznake, znakove, simbole ili natpise koji su obmanjujući, zbunjujući ili podsjećaju na druge, u vezi s potrošnjom energije ili drugih resursa tijekom upotrebe proizvoda;
(d)  za proizvode koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom ne dostavljaju ni izlažu oznake koje oponašaju oznake kako su definirane u ovoj Uredbi.
(d)  za proizvode koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom ne smiju dostavljati ni izlagati oznake koje podsjećaju na oznake kako su definirane u ovoj Uredbi.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 3.a (novi)
3a.   Sve opće obveze u vezi s oznakama iz stavaka 1. – 3. primjenjuju se jednako na postojeće oznake, nove oznake i oznake s promijenjenom vrijednošću.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1.
1.  Države članice na svojem državnom području ne smiju zabranjivati, ograničavati ni ometati stavljanje na tržište ni puštanje u rad proizvoda povezanih s energijom koji su sukladni s ovom Uredbom i njezinim delegiranim aktima.
1.  Države članice na svojem državnom području ne smiju ometati stavljanje na tržište ni puštanje u rad proizvoda koji su u skladu s ovom Uredbom.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2.
2.  Države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale da dobavljači i trgovci ispunjavaju obveze i zahtjeve ove Uredbe i relevantnih delegiranih akata.
2.  Države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale da dobavljači i trgovci ispunjavaju obveze i zahtjeve ove Uredbe.
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 3.
3.  Ako države članice pružaju bilo kakve poticaje za proizvod povezan s energijom obuhvaćen ovom Uredbom i naveden u delegiranom aktu, ti su poticaji usmjereni na najviši razred energetske učinkovitosti naveden u primjenjivom delegiranom aktu.
3.  Ako države članice pružaju bilo kakve poticaje za proizvod obuhvaćen ovom Uredbom i naveden u delegiranom aktu, ti su poticaji usmjereni na najviša dva razreda energetske učinkovitosti u kojima postoje proizvodi, kao što je utvrđeno u primjenjivom delegiranom aktu.
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 4.
4.  Države članice osiguravaju da se uz uvođenje oznaka, što uključuje oznake s promijenjenom vrijednošću i informacijske listove, organiziraju edukativne i promotivne informativne kampanje s ciljem promicanja energetske učinkovitosti i odgovornije potrošačke upotrebe energije, ako je prikladno u suradnji s trgovcima.
4.  Države članice osiguravaju da uvođenje oznaka ili promjena njihove vrijednosti budu popraćeni edukativnim i promotivnim informativnim kampanjama o oznakama energetske učinkovitosti.
Te kampanje koordinira Komisija koja podupire usku suradnju s dobavljačima i trgovcima i razmjenu najboljih primjera iz prakse.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 5.
5.  Države članice utvrđuju pravila o kaznama i provedbenim mehanizmima primjenjivima na povrede odredaba ove Uredbe i njezinih delegiranih akata te poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje njihova izvršenja. Kazne moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. Države članice obavješćuju Komisiju o tim odredbama prije datuma primjene ove Uredbe te će bez odgađanja dostaviti obavijesti i o svakoj njihovoj naknadnoj izmjeni.
5.  Države članice utvrđuju pravila o kaznama i provedbenim mehanizmima primjenjivima na povrede odredaba ove Uredbe te poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje njihova izvršenja. Kazne moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće te razmjerne u odnosu na ekonomsku prednost nesukladnosti. Države članice obavješćuju Komisiju o tim odredbama prije datuma primjene ove Uredbe te će bez odgađanja dostaviti obavijesti i o svakoj njihovoj naknadnoj izmjeni.
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 2.
2.  Komisija podržava suradnju i razmjenu informacija o tržišnom nadzoru označivanja energetske učinkovitosti proizvoda između nacionalnih tijela država članica nadležnih za nadzor tržišta ili kontrolu vanjskih granica te između takvih tijela i Komisije.
2.  Komisija jačanjem Upravne suradnje („ADCO”) Radnih skupina za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti potiče i koordinira suradnju i razmjenu informacija o tržišnom nadzoru označivanja energetske učinkovitosti u vezi s proizvodima obuhvaćenima ovom Uredbom među nacionalnim tijelima država članica nadležnima za nadzor tržišta ili proizvoda koji ulaze na tržište Unije te između njih i Komisije.
Takva razmjena informacija provodi se i kad rezultati ispitivanja pokažu da je proizvođač u skladu s mjerodavnim pravom.
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 2.a (novi)
2a.   Države članice moraju do 1. siječnja 2018. uspostaviti i provoditi program tržišnog nadzora u cilju praćenja provedbe odredbi ove Uredbe. Države članice moraju barem svake tri godine preispitati svoje programe tržišnog nadzora.
Države članice moraju do 1. siječnja 2020., a zatim jednom godišnje, sastaviti izvješće o nadzoru tržišta u kojem će dati ocjenu razvoja događaja u smislu sukladnosti s ovom Uredbom i s Direktivom 2009/125/EZ.
Države članice moraju uvesti obvezu primjene informacijskog i komunikacijskog sustava za tržišni nadzor (ICSMS) za sva nacionalna tijela za nadzor tržišta.
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 2.b (novi)
2b.   Nacionalna tijela za nadzor tržišta provode fizičko ispitivanje proizvoda, pri čemu moraju obuhvatiti barem jednu skupinu proizvoda godišnje u skladu s delegiranim aktima donesenima u skladu s ovom Uredbom.
Tijela za nadzor tržišta obavješćuju druge države članice i Komisiju o fizičkim ispitivanjima koja planiraju provesti ili su ih provele preko sučelja za sukladnost baze podataka o proizvodima uspostavljene u skladu s člankom 8.
Moraju koristiti pouzdane, točne i obnovljive postupke mjerenja, u skladu s člankom 9., s ciljem da se simuliraju stvarni uvjeti upotrebe isključujući pritom namjernu ili nenamjernu manipulaciju ili izmjenu rezultata ispitivanja.
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 2.c (novi)
2c.   Tijela za nadzor tržišta imaju pravo da od dobavljača zatraže nadoknadu troškova fizičkog ispitivanja proizvoda u slučaju kršenje odredbi ove Uredbe.
Komisija može neovisno provjeravati sukladnost, izravno ili preko treće strane.
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1.
1.  Ako tijela za nadzor tržišta neke države članice imaju dovoljno razloga vjerovati da proizvod povezan s energijom i obuhvaćen delegiranim aktom na temelju ove Uredbe predstavlja rizik za aspekte zaštite javnog interesa obuhvaćene ovom Uredbom, ona provode ocjenjivanje u pogledu tog proizvoda povezanog s energijom. Tim ocjenjivanjem moraju biti obuhvaćeni svi zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi i njezinim relevantnim delegiranim aktima. Dobavljač u tu svrhu po potrebi surađuje s tijelima za nadzor tržišta.
1.  Ako tijela za nadzor tržišta neke države članice imaju dovoljno razloga vjerovati da proizvod i obuhvaćen delegiranim aktom na temelju ove Uredbe predstavlja rizik za aspekte zaštite javnog interesa obuhvaćene ovom Uredbom, ona o tomu odmah obavješćuju Komisiju i provode ocjenjivanje u pogledu tog modela proizvoda. Tim ocjenjivanjem moraju biti obuhvaćeni svi zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi i relevantnim delegiranim aktima, pri čemu se procjenjuje i koliko je preporučljivo proširiti ocjenjivanje na druge modele proizvoda. Dobavljač po potrebi surađuje s tijelima za nadzor tržišta.
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 2.
2.  Ako tijekom spomenutog ocjenjivanja tijela za nadzor tržišta utvrde da proizvod povezan s energijom nije u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i njezinim relevantnim delegiranim aktima, ona od dobavljača zahtijevaju da bez odgode poduzme sve prikladne korektivne mjere kako bi proizvod povezan s energijom učinio sukladnim s tim zahtjevima, povukao ga s tržišta ili ga opozvao unutar razumnog vremenskog razdoblja, razmjerno riziku, što ona mogu naložiti. Na mjere iz ovog stavka primjenjuje se članak 21. Uredbe (EZ) br. 765/2008.
2.  Ako tijekom spomenutog ocjenjivanja tijela za nadzor tržišta utvrde da model proizvoda nije u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi, ona od dobavljača zahtijevaju da poduzme sve prikladne korektivne mjere kako bi model proizvoda odmah učinio sukladnim te mogu propisati da se model proizvoda povuče s tržišta ili da se jedinice puštene u rad opozovu u razumnom roku, razmjerno riziku, proširujući pritom takve mjere na ekvivalentne modele dostupne na tržištu. Na mjere iz ovog stavka primjenjuje se članak 21. Uredbe (EZ) br. 765/2008.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 3.
3.  Ako tijela za nadzor tržišta smatraju da se nesukladnost ne odnosi samo na njihovo državno područje, o rezultatima ocjene i mjerama koje zahtijevaju od dobavljača obavješćuju Komisiju i druge države članice.
3.  Tijela za nadzor tržišta preko informacijskog i komunikacijskog sustava za tržišni nadzor (ICSMS) obavješćuju Komisiju i druge države članice o svim rezultatima ocjene i svim mjerama koje zahtijevaju od dobavljača u skladu sa stavkom 2.
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 4.
4.  Dobavljač osigurava da su poduzete sve odgovarajuće korektivne mjere u vezi sa svim proizvodima povezanima s energijom stavljenima na raspolaganje na tržištu na cijelom području Unije.
4.  Dobavljač osigurava da su poduzete sve restriktivne mjere propisane u skladu s člankom 2. u vezi sa svim modelima proizvoda stavljenima na raspolaganje na tržištu na cijelom području Unije.
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 5.
5.  U slučaju kada dobavljač ne poduzme prikladne korektivne mjere unutar razdoblja navedenog u stavku 2., tijela za nadzor tržišta poduzimaju sve prikladne privremene mjere kako bi zabranila ili ograničila dostupnost proizvoda povezanog s energijom na svojem nacionalnom tržištu, odnosno povukla taj proizvod s tržišta ili ga opozvala. Tijela za nadzor tržišta bez odgode obavješćuju Komisiju i druge države članice o tim mjerama.
5.  U slučaju kada dobavljač ne provede korektivne mjere unutar razdoblja navedenog u stavku 2., tijela za nadzor tržišta poduzimaju sve prikladne privremene mjere kako bi zabranila ili ograničila stavljanje na raspolaganje modela proizvoda na svojem nacionalnom tržištu ili taj model proizvoda povukla ili opozvala s tržišta. Tijela za nadzor tržišta bez odgode obavješćuju Komisiju i druge države članice o tim mjerama te ažuriraju informacije na sučelju za sukladnost baze podataka o proizvodima uspostavljene u skladu s člankom 8.
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 6.
6.  Informacije navedene u stavku 5. obuhvaćaju sve dostupne podatke, a posebno podatke potrebne za identifikaciju nesukladnih proizvoda povezanih s energijom, podrijetlo proizvoda povezanih s energijom, prirodu navodne nesukladnosti i rizika koji ona uključuje, prirodu i trajanje poduzetih nacionalnih mjera i argumente koje je iznio dobavljač. Tijela za nadzor tržišta posebno navode je li nesukladnost posljedica činjenice da proizvod povezan s energijom ne ispunjava zahtjeve povezane s aspektima zaštite javnog interesa navedene u ovoj Uredbi ili je pak posljedica nedostataka usklađenih normi iz članka 9. kojima se stvara pretpostavka sukladnosti.
6.  Obavijest iz stavka 5. obuhvaća sve dostupne podatke, a posebno podatke potrebne za identifikaciju nesukladnog proizvoda, njegovo podrijetlo, prirodu navodne nesukladnosti i rizika koji ona uključuje, prirodu i trajanje poduzetih nacionalnih mjera i argumente koje je iznio dobavljač. Tijela za nadzor tržišta posebno navode je li nesukladnost posljedica činjenice da model proizvoda ne ispunjava zahtjeve povezane s aspektima zaštite javnog interesa navedene u ovoj Uredbi ili je pak posljedica nedostataka usklađenih normi iz članka 9. kojima se stvara pretpostavka sukladnosti. U tom slučaju Komisija primjenjuje postupak iz članka 11. Uredbe (EU) br. 1025/2012.
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 7.
7.  Države članice, osim države članice koja pokreće postupak, bez odlaganja obavješćuju Komisiju i druge države članice o svim donesenim mjerama i o svim dodatnim informacijama koje su im na raspolaganju, a odnose se na nesukladnost predmetnog proizvoda povezanog s energijom te, u slučaju neslaganja s objavljenom nacionalnom mjerom, o svojim primjedbama.
7.  Države članice, osim države članice koja pokreće postupak, bez odlaganja obavješćuju Komisiju i druge države članice o svim donesenim mjerama i o svim dodatnim informacijama koje su im na raspolaganju, a odnose se na nesukladnost predmetnog modela proizvoda te, u slučaju neslaganja s objavljenom nacionalnom mjerom, o svojim primjedbama.
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 8.
8.  Ako u roku od 60 dana od primitka informacija iz stavka 5. nijedna država članica ni Komisija ne ulože prigovor na privremenu mjeru koju poduzima neka država članica, navedena mjera smatra se opravdanom.
8.  Ako u roku od četiri tjedna od primitka obavijesti iz stavka 5. nijedna država članica ni Komisija ne ulože prigovor na privremenu mjeru koju poduzima neka država članica, navedena mjera smatra se opravdanom.
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 9.
9.  Države članice osiguravaju da se odgovarajuće restriktivne mjere, kao što je povlačenje proizvoda povezanog s energijom sa svojeg tržišta, bez odlaganja poduzmu za taj proizvod povezan s energijom.
9.  Države članice osiguravaju da se za dotični model proizvoda odmah poduzmu paralelne restriktivne mjere razmjerne njihovoj specifičnoj nacionalnoj situaciji i o tomu obavješćuju Komisiju.
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 10.
10.  U slučaju kada su, nakon završetka postupka utvrđenog u stavcima 4. i 5., uložene primjedbe na mjeru koju je poduzela država članica ili u slučaju kada Komisija smatra da je nacionalna mjera u suprotnosti sa zakonodavstvom Unije, Komisija bez odlaganja započinje savjetovanje s državama članicama i dobavljačem te ocjenjuje nacionalnu mjeru. Na temelju rezultata tog ocjenjivanja Komisija odlučuje je li nacionalna mjera opravdana ili nije.
10.  U slučaju kada su, nakon završetka postupka utvrđenog u stavcima 4. i 5., uložene primjedbe na mjeru koju je poduzela država članica ili u slučaju kada Komisija smatra da je takva nacionalna mjera u suprotnosti s pravom Unije, Komisija bez odgode započinje savjetovanje s državama članicama i dobavljačem te ocjenjuje nacionalnu mjeru i na temelju rezultata tog ocjenjivanja odlučuje je li nacionalna mjera opravdana ili nije, a može predložiti i prikladnu alternativnu mjeru.
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 11.
11.  Komisija svoju odluku upućuje svim državama članicama i odmah je dostavlja njima i dobavljaču.
11.  Komisija svoju odluku upućuje svim državama članicama i odmah je dostavlja njima i dotičnom dobavljaču.
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 12.
12.  Ako se nacionalna mjera smatra opravdanom, sve države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se nesukladan proizvod povezan s energijom povuče s njihovog tržišta te o tome obavješćuju Komisiju. Ako se nacionalna mjera smatra neopravdanom, dotična država članica povlači mjeru.
12.  Ako se nacionalna mjera smatra opravdanom, sve države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se nesukladan model proizvoda povuče s njihovog nacionalnog tržišta te o tome obavješćuju Komisiju. Ako se nacionalna mjera smatra neopravdanom, dotična država članica povlači mjeru.
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 13.
13.  Ako se nacionalna mjera smatra opravdanom i ako se nesukladnost proizvoda povezanog s energijom pripisuje nedostacima usklađenih normi iz stavka 6., Komisija primjenjuje postupak iz članka 11. Uredbe (EU) br. 1025/2012.
13.  Ako se nacionalna mjera smatra opravdanom i ako se nesukladnost modela proizvoda pripisuje nedostacima usklađenih normi iz stavka 6., Komisija primjenjuje postupak iz članka 11. Uredbe (EU) br. 1025/2012.
Amandman 96
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 13.a (novi)
13.a   Ako se dokaže nesukladnost proizvoda sa zahtjevima utvrđenima ovom Uredbom i relevantnim delegiranim aktima koji se na nju odnose, potrošači imaju pravo dobavljaču vratiti proizvod bez ikakve naknade i od dobavljača tražiti povrat cijelog iznosa početne kupovne cijene.
U suradnji s tijelima za nadzor tržišta dobavljači moraju učiniti sve što je u razumnoj mjeri moguće kako bi stupili u kontakt s potrošačima na koje se to odnosi, u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom o pravima potrošača.
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Članak 7. – naslov i stavak 1.
Oznake i promjena njihove vrijednosti
Postupak za uvođenje ili promjenu vrijednosti oznaka
1.  Komisija može delegiranim aktima donesenima u skladu s člancima 12. i 13., uvesti nove oznake ili promijeniti vrijednosti postojećih oznaka.
1.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13. radi dopune ove Uredbe uvođenjem oznaka ili mijenjanjem njihove vrijednosti.
Oznake uvedene delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 10. Direktive 2010/30/EU prije 1. siječnja 2017. smatraju se oznakama za svrhe ove Uredbe.
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 2.
2.  Ako za određenu skupinu proizvoda više nije dopušteno stavljanje na tržište modela u energetskim razredima D, E, F ili G zbog provedbene mjere donesene na temelju Direktive 2009/125/EZ, taj razred ili ti razredi više se neće prikazivati na oznaci.
2.  Kako bi razredi od A do G bili homogeni, Komisija u roku od pet godina od stupanja na snagu ove Uredbe uvodi oznake s promijenjenom vrijednošću za postojeće skupine proizvoda, kao što je navedeno u stavku 1., poštujući pritom odredbe stavka 4.
Skupine proizvoda obuhvaćene delegiranim uredbama Komisije (EU) br. 811/20131a i br. 812/20131b preispituju se šest godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe radi promjene vrijednosti.
U pogledu skupina proizvoda obuhvaćenih delegiranim uredbama Komisije (EU) br. 1059/20101c, br. 1060/20101d, br. 1061/20101e, br. 1062/20101f i br. 874/20121g, kada su završene pripremne studije, Komisija najkasnije 21 mjesec nakon stupanja na snagu ove Uredbe uvodi oznake s promijenjenim vrijednostima.
__________________
1aDelegirana uredba Komisije (EU) br. 811/2013 od 18. veljače 2013. o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti grijača prostora, kombiniranih grijača, kompleta koji sadržavaju grijač prostora, uređaj za upravljanje temperaturom i solarni uređaj i kompleta koji sadržavaju kombinirani grijač, uređaj za upravljanje temperaturom i solarni uređaj (SL L 239, 6.9.2013., str. 1.).
1bDelegirana uredba Komisije (EU) br. 812/2013 od 18. veljače 2013. o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti grijača vode, spremnika tople vode i kompleta koji sadržavaju grijač vode i solarni uređaj (SL L 239, 6.9.2013., str. 83.).
1cDelegirana uredba Komisije (EU) br. 1059/2010 od 28. rujna 2010. o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti kućanskih perilica posuđa (SL L 314, 30.11.2010., str. 1.).
1dDelegirana uredba Komisije (EU) br. 1060/2010 od 28. rujna 2010. o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti kućanskih rashladnih uređaja (SL L 314, 30.11.2010., str. 17.).
1eDelegirana uredba Komisije (EU) br. 1061/2010 od 28. rujna 2010. o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti kućanskih perlica rublja (SL L 314, 30.11.2010., str. 47.).
1fDelegirana uredba Komisije (EU) br. 1062/2010 od 28. rujna 2010. o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti televizora (SL L 314, 30.11.2010., str. 64.).
1gDelegirana uredba Komisije (EU) br. 874/2012 od 12. srpnja 2012. o dopuni Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu označivanja energetske učinkovitosti električnih žarulja i rasvjetnih tijela (SL L 258, 26.9.2012., str. 1.).
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 3.
3.  Komisija osigurava da se pri uvođenju oznake ili pri promjeni njezine vrijednosti zahtjevi utvrđuju tako da se u trenutku uvođenja oznake ne očekuje da će ijedan proizvod biti svrstan u energetske razrede A i B i da se procjenjuje da će do vremena kad se većina modela bude nalazila u tim razredima proteći barem deset godina.
3.  Komisija osigurava da se svako daljnje mijenjanje vrijednosti oznaka odnosno oznake s promijenjenom vrijednošću iz stavka 2. pokrenu nakon što se ispune sljedeći uvjeti, što mora odražavati odgovarajući tehnološki napredak u relevantnoj skupini proizvoda:
(a)   kad 25% proizvoda koji se prodaju na tržištu Unije bude svrstano u najviši razred energetske učinkovitosti odnosno razred A ili
(b)   kad 50% proizvoda koji se prodaju na tržištu Unije bude svrstano u dva najviša razreda energetske učinkovitosti odnosno razrede A i B.
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 3.a (novi)
3a.   Uvrštavanjem skupine proizvoda u plan rada u skladu s člankom 11. Komisija osigurava sljedeće:
(a)   da se pripremne studije za promjenu vrijednosti dovrše najkasnije 18 mjeseci nakon što se ispune uvjeti utvrđeni stavkom 3.
(b)   da se promjena vrijednosti preispitivanjem i stupanjem na snagu relevantnog delegiranog akta u skladu s člankom 13. dovrši najkasnije tri godine nakon što se ispune uvjeti utvrđeni stavkom 3.
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 4.
4.  Vrijednost oznaka potrebno je povremeno promijeniti.
4.  Komisija određuje zahtjeve za nove oznake ili za promjenu vrijednosti oznaka s ciljem da one budu valjane najmanje deset godina.
U tu svrhu Komisija osigurava da, kad je riječ o uvođenju oznake ili promjeni njezine vrijednosti, u trenutku uvođenja oznake niti jedan proizvod ne bude svrstan u energetski razred A.
Za skupine proizvoda za koje pripremna studija iz točke (a) stavka 3.a pokaže brz tehnološki napredak niti jedan proizvod ne bi trebao biti svrstan u energetski razred A ili B u trenutku uvođenja oznake.
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 5.
5.  Kad se promijeni vrijednost oznake:
5.  Ako za određenu skupinu proizvoda više nije dopušteno stavljanje na tržište modela svrstanih u energetski razred F ili G zbog provedbene mjere za ekološki dizajn donesene na temelju Direktive 2009/125/EZ, taj razred odnosno ti razredi prikazuju se sivom bojom na oznaci, kao što je utvrđeno relevantnim delegiranim aktom. Standardni spektar boja oznake od tamnozelene do crvene zadržava se za preostale više razrede. Promjene se odnose samo na nove jedinice proizvoda koje se stavljaju na tržište.
(a)   dobavljači trgovcima dostavljaju trenutačne oznake i oznake s promijenjenom vrijednošću tijekom razdoblja od šest mjeseci prije datuma navedenog u stavku (b);
(b)   trgovci postojeće oznake na izloženim proizvodima, uključujući na internetu, zamjenjuju oznakama s promijenjenom vrijednošću u roku od jednog tjedna nakon datuma utvrđenog u tu svrhu u relevantnom delegiranom aktu. Trgovci oznake s promijenjenom vrijednošću ne izlažu prije tog datuma.
Trgovci smiju prodavati proizvode povezane s energijom bez oznake ili oznake s promijenjenom vrijednošću samo ako oznaka (s promijenjenom vrijednošću) nikad nije ni napravljena za određeni proizvod, a dobavljač proizvoda više ne posluje na tržištu.
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 6.
6.   oznake uvedene delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 10. Direktive 2010/30/EU prije datuma primjene ove Uredbe smatraju se oznakama za svrhe ove Uredbe. Komisija u roku od pet godina od stupanja na snagu ove Uredbe preispituje te oznake kako bi razmotrila promjenu njihove vrijednosti.
Briše se.
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Članak 8.
Baza podataka o proizvodima
Baza podataka o proizvodima
Komisija uspostavlja i održava bazu podataka o proizvodima, u kojoj se nalaze informacije navedene u Prilogu I. Informacije navedene u točki 1. Priloga I. moraju biti javno dostupne.
1.   Komisija uspostavlja i održava bazu podataka o proizvodima koja se sastoji od dva različita sučelja, javnog sučelja i sučelja za sukladnost.
Javno sučelje obuhvaća informacije navedene u točki 1. Priloga I. pri čemu se moraju poštovati funkcionalni zahtjevi iz točke 3. Priloga I.
Sučelje za sukladnost obuhvaća informacije navedene u točki 2. Priloga I. pri čemu se moraju poštovati funkcionalni zahtjevi iz točke 4. Priloga I.
2.   Pri unošenju informacija u bazu podataka o proizvodima dobavljači imaju pravo pristupa i uređivanja. Sve promjene moraju biti datirane i jasno uočljive za tijela za nadzor tržišta.
Podaci iz sučelja za sukladnost koriste se samo u svrhe povezane s provedbom ove Uredbe i delegiranih akata donesenih na temelju nje, a njihovo je korištenje u druge svrhe zabranjeno.
Dobavljači na svojim serverima smiju čuvati tehničku dokumentaciju u skladu s točkom (c) članka 3. stavka 1., izvješća o ispitivanju ili sličnu dokumentaciju o ocjenjivanju sukladnosti, kao što je utvrđeno točkom 2.(a) Priloga I. koji odgovaraju ispitivanjima koja provode sami dobavljači i koji su dostupni samo tijelima za nadzor tržišta i Komisiji.
Uspostava baze podataka mora biti u skladu s kriterijima koji omogućuju smanjivanje administrativnog opterećenja za dobavljače i druge korisnike baze podataka, jednostavno korištenje i rentabilnost.
Baza podataka o proizvodima ne zamjenjuje niti mijenja zadaće tijela za nadzor tržišta.
3.   Komisija uz pomoć tijela za nadzor tržišta i dobavljača osobito vodi računa o prijelaznom procesu do pune provedbe javnog sučelja i sučelja za sukladnost.
4.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem operativnih detalja u vezi s uspostavom baze podataka o proizvodima.
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2.
Ako se tijekom ocjenjivanja sukladnosti proizvoda primjenjuju takve usklađene norme, proizvod se smatra sukladnim relevantnim zahtjevima mjerenja i izračuna iz delegiranog akta.
2.   Ako se tijekom ocjenjivanja sukladnosti proizvoda primjenjuju takve usklađene norme, model proizvoda smatra se sukladnim relevantnim zahtjevima mjerenja i izračuna iz delegiranog akta.
2a.   Cilj usklađenih normi je koliko je god to moguće simulacija upotrebe u stvarnim uvjetima pri čemu se zadržava standardna metoda ispitivanja, ne dovodeći u pitanje usporedivost unutar skupine proizvoda.
2b.   Metode mjerenja i izračuna uključene u usklađene norme moraju biti pouzdane, točne i obnovljive i moraju biti u skladu s odredbama članka 3. stavka 1.a.
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 1.
U provođenju svojih aktivnosti na temelju ove Uredbe Komisija osigurava, za svaki delegirani akt, uravnoteženo sudjelovanje predstavnika država članica i zainteresiranih strana povezanih sa skupinom proizvoda u pitanju, poput industrije, uključujući mala i srednja poduzeća i obrte, sindikata, trgovaca na veliko i malo, uvoznika, udruga za zaštitu okoliša i udruženja potrošača. Komisija u tu svrhu uspostavlja Savjetodavni forum u okviru kojeg će se te strane sastajati. Taj Savjetodavni forum može se kombinirati sa Savjetodavnim forumom iz članka 18. Direktive 2009/125/EZ.
1.   U provođenju svojih aktivnosti na temelju ove Uredbe, u vezi s uvođenjem oznaka ili promjenom njihove vrijednosti na temelju članka 7. i uspostavom baze podataka na temelju članka 8., Komisija osigurava uravnoteženo sudjelovanje predstavnika država članica, uključujući i tijela za nadzor tržišta, i zainteresiranih strana povezanih sa skupinom proizvoda u pitanju, poput industrije, uključujući mala i srednja poduzeća i obrte, sindikata, trgovaca na veliko i malo, uvoznika, udruga za zaštitu okoliša i udruženja potrošača, kao i sudjelovanje Europskog parlamenta.
2.   Komisija uspostavlja Savjetodavni forum u okviru kojeg će se strane navedene u stavku 1. sastajati u navedenu svrhu. Taj Savjetodavni forum može se podudarati, u cijelosti ili djelomično, sa Savjetodavnim forumom iz članka 18. Direktive 2009/125/EZ. Zapisnici sa sastanaka Savjetodavnog foruma objavljuju se na javnom sučelju baze podataka uspostavljene na temelju članka 8.
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 2.
Prije donošenja delegiranih akata Komisija će, prema potrebi, s potrošačima ispitati izgled i sadržaj oznaka za određene skupine proizvoda kako bi se osiguralo da potrošači jasno razumiju te oznake.
3.   Prije donošenja delegiranih akata na temelju ove Uredbe Komisija će sa skupinama predstavnika potrošača iz Unije ispitati izgled i sadržaj oznaka za određene skupine proizvoda kako bi se osiguralo da potrošači jasno razumiju te oznake.
Amandman 70
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 1.
Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom iz članka 10. Komisija utvrđuje plan rada koji će biti javno dostupan. U planu rada utvrđuje se indikativni popis skupina proizvoda koji se smatraju prioritetima za donošenje delegiranih akata. U planu rada iznose se i planovi za preispitivanje i promjenu vrijednosti oznaka proizvoda ili skupina proizvoda. Komisija može povremeno mijenjati plan rada nakon savjetovanja sa Savjetodavnim forumom. Plan rada može se kombinirati s planom rada koji se zahtijeva na temelju članka 16. Direktive 2009/125/EZ.
1.   Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom iz članka 10. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 13. radi dopune ove Uredbe, a u cilju utvrđivanja dugoročnog plana rada koji će biti javno dostupan, između ostalog i preko javnog sučelja baze podataka uspostavljene na temelju članka 8.
2.   Komisija razrađuje plan rada u dijelovima koji će obuhvaćati prioritete za uvođenje oznaka energetske učinkovitosti za nove skupine proizvoda i za promjenu vrijednosti oznaka za skupine proizvoda.
Komisija osigurava potrebne resurse za plan i njegovo usklađivanje.
Taj plan rada može se kombinirati s planom rada za ekološki dizajn koji je propisan člankom 16. Direktive 2009/125/EZ.
Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim forumom periodično ažurira plan rada. Europski parlament i Vijeće moraju jednom godišnje biti informirani o napretku u vezi s planom rada i formalno obaviješteni o svim njegovim izmjenama.
Amandman 71
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 1.
1.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte koji se odnose na detaljne zahtjeve povezane s oznakama za određenje skupine proizvoda povezanih s energijom (dalje u tekstu: „određene skupine proizvoda”) u skladu s člankom 13.
1.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 13. radi dopune ove Uredbe kojima će se utvrditi detaljni zahtjevi povezani s oznakama za određene skupine proizvoda povezanih s energijom (dalje u tekstu: „određene skupine proizvoda”).
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 2.
2.  U delegiranim aktima navode se skupine proizvoda koje zadovoljavaju sljedeće kriterije:
2.  U delegiranim aktima navode se skupine proizvoda koje zadovoljavaju sljedeće kriterije:
(a)  prema najnovijim dostupnim podacima i uzimajući u obzir količine koje se stavljaju na tržište Unije, skupina proizvoda ima znatan potencijal za uštedu energije i, ako je to relevantno, drugih resursa;
(a)  prema stvarnom ulasku na tržište Unije, postoji znatan potencijal za uštedu energije i, ako je to relevantno, drugih resursa;
(b)  skupine proizvoda ekvivalentne funkcionalnosti znatno se razlikuju u relevantnim razinama učinkovitosti;
(b)  unutar skupine proizvoda modeli ekvivalentne funkcionalnosti znatno se razlikuju u razinama energetske učinkovitosti;
(c)  ne smije biti znatnog negativnog utjecaja u pogledu novčane dostupnosti i troška životnog ciklusa skupine proizvoda;
(c)  nema znatnog negativnog utjecaja u pogledu novčane dostupnosti, troška životnog ciklusa i funkcionalnosti proizvoda iz perspektive korisnika;
Amandmani 73 i 98
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 3.
3.  U delegiranim aktima povezanima s određenim skupinama proizvoda posebno se navodi:
3.  U delegiranim aktima koji se odnose na određene skupine proizvoda za dotičnu skupinu proizvoda posebno se navodi:
(a)  definicija određenih skupina proizvoda, koji potpadaju pod definiciju „proizvoda povezanog s energijom” iz članka 2. stavka 11., koje je potrebno obuhvatiti;
(a)  definicija proizvoda povezanih s energijom koji trebaju biti obuhvaćeni;
(b)  izgled i sadržaj oznake, uključujući raspon kojim se prikazuje potrošnja energije od A do G, koja u najvećoj mogućoj mjeri ima jednake karakteristike u različitim skupinama proizvoda te je u svakom slučaju jasna i čitljiva;
(b)  izgled, dimenzije i sadržaj oznake, koja u svakom slučaju mora biti jasna i čitljiva, vodeći računa o potrebama potrošača s oštećenjima vida, i na kojoj na vidljivom mjestu moraju biti istaknute sljedeće informacije utvrđene u skladu s relevantnim delegiranim aktom:
(i)   raspon od A do G na kojem je prikazan razred energetske učinkovitosti dotičnog modela proizvoda i koji, koliko je god to moguće, mora imati jednake karakteristike dizajna u različitim skupinama proizvoda;
(ii)   apsolutna potrošnja energije u kWh, na godišnjoj razini ili u nekom drugom vremenskom razdoblju.
(c)  kad je to prikladno, potrošnja drugih resursa i dodatne informacije o proizvodima povezanima s energijom; u tom se slučaju na oznaci naglašava energetska učinkovitost proizvoda;
(c)  kad je to prikladno, potrošnja drugih resursa i dodatne informacije o proizvodima povezanima s energijom; u tom se slučaju na oznaci naglašava energetska učinkovitost proizvoda;
(ca)   prema potrebi, uputa na oznaci koja potrošačima omogućuje da prepoznaju proizvode koji imaju funkciju povezivanja (tj. pametne uređaje);
(d)  položaj na kojem će oznaka biti izložena, primjerice hoće li biti pričvršćena na proizvod, ispisana na pakiranju, pružena u elektroničkom obliku ili prikazana na internetu;
(d)  položaj na kojem će oznaka biti izložena, primjerice hoće li biti pričvršćena na proizvod, pri čemu se on ne smije oštetiti, ispisana na pakiranju, pružena u elektroničkom obliku ili prikazana na internetu;
(e)  prema potrebi, elektronička sredstva označivanja proizvoda;
(e)  prema potrebi, elektronička sredstva označivanja proizvoda;
(f)  način na koji će se oznaka i tehničke informacije dostaviti u slučaju prodaje na daljinu;
(f)  način na koji će se oznaka i tehničke informacije dostaviti u slučaju prodaje na daljinu;
(g)  sadržaj i, prema potrebi, format i drugi detalji o tehničkoj dokumentaciji i informacijskom listu proizvoda;
(g)  propisani sadržaj i, prema potrebi, format i drugi detalji o informacijskom listu proizvoda i tehničkoj dokumentaciji;
(h)  da se pri provjeri sukladnosti sa zahtjevima primjenjuju samo ona dopuštena odstupanja koja su navedena u delegiranim aktima;
(h)  da se pri provjeri sukladnosti sa zahtjevima primjenjuju samo ona dopuštena odstupanja koja su navedena u delegiranim aktima;
(i)  obveze dobavljača i trgovaca u odnosu na bazu podataka o proizvodima;
(i)  obveze dobavljača i trgovaca u odnosu na bazu podataka o proizvodima;
(j)  posebno navođenje energetskog razreda koje se treba uključiti u oglase i tehničke promotivne materijale, uključujući zahtjeve da to bude u čitkom i vidljivom obliku;
(j)  prema potrebi, posebno navođenje energetskog razreda koje se treba uključiti u oglase i tehničke promotivne materijale, uključujući zahtjeve da to bude u čitkom i vidljivom obliku;
(k)  postupci procjene sukladnosti te metode mjerenja i izračuna koje će se upotrebljavati za utvrđivanje informacija na oznaci i na informacijskom listu proizvoda;
(k)  postupci procjene sukladnosti te metode mjerenja i izračuna, kao što je utvrđeno člankom 9., koje će se upotrebljavati za utvrđivanje informacija na oznaci i na informacijskom listu proizvoda, uključujući definiciju indeksa energetske učinkovitosti (EEI) ili sličnog parametra, kao i raspon od A do G kojim se određuju razredi energetske učinkovitosti;
(l)  je li za veće uređaje potrebna viša razina energetske učinkovitosti za postizanje određenog energetskog razreda;
(l)  je li za veće uređaje potrebna viša razina energetske učinkovitosti za postizanje određenog energetskog razreda;
(m)   format bilo kakvih dodatnih upućivanja na oznaci, čime se potrošačima omogućuje elektronički pristup detaljnijim informacijama o učinkovitosti proizvoda uključenima u informacijski list proizvoda;
(m)   format bilo kakvih dodatnih upućivanja na oznaci, čime se potrošačima omogućuje elektronički pristup detaljnijim informacijama o učinkovitosti proizvoda uključenima u informacijski list proizvoda;
(n)   trebaju li i kako energetski razredi kojima se opisuje potrošnja energije tijekom upotrebe proizvoda biti prikazani na pametnim brojilima ili na interaktivnom zaslonu proizvoda;
(n)   trebaju li i kako energetski razredi kojima se opisuje potrošnja energije tijekom upotrebe proizvoda biti prikazani na pametnim brojilima ili na interaktivnom zaslonu proizvoda;
(o)   datum ocjene i mogućeg preispitivanja delegiranog akta.
(o)   datum ocjene i mogućeg preispitivanja delegiranog akta.
Kad je riječ o sadržaju oznake iz točke (b) prvog podstavka, stupnjevi razvrstavanja od A do G odgovaraju znatnim uštedama energije i smanjenju troškova iz perspektive potrošača.
U pogledu formata upućivanja iz točke (m) prvog podstavka, ta upućivanja mogu imati oblik adrese internetske stranice, kôda za brzi odgovor (QR), poveznice na oznake dostupne na internetu ili bilo kojeg drugog prikladnog sredstva usmjerenog prema potrošaču.
U pogledu formata upućivanja iz točke (m) prvog podstavka, ta upućivanja mogu imati oblik adrese internetske stranice, dinamičnog koda za brzi odgovor (QR kod), poveznice na oznake dostupne na internetu ili bilo kojeg drugog prikladnog sredstva usmjerenog prema potrošaču koje daje poveznicu s javnim sučeljem baze podataka uspostavljene u skladu s člankom 8.
Uvođenje oznake za proizvod koji će biti obuhvaćen delegiranim aktom ne smije imati znatan negativan utjecaj na funkcionalnost proizvoda iz perspektive korisnika.
Informacijski list proizvoda naveden u točki (g) prvog podstavka pruža izravne poveznice s javnim sučeljem baze podataka uspostavljene u skladu s člankom 8. i ustupa se potrošačima na svim službenim jezicima Unije nacionalnih tržišta na kojima je dotični model proizvoda stavljen na raspolaganje.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte o operativnim detaljima povezanima s bazom podataka o proizvodima, uključujući sve obveze dobavljača i trgovaca u skladu s člankom 13.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem operativnih detalja u vezi s bazom podataka o proizvodima, uključujući sve obveze dobavljača i trgovaca.
U pogledu informacija iz točke (g) prvog podstavka, kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita povjerljivih informacija i tehničke dokumentacije, u tim se delegiranim aktima navode informacije koje se trebaju unositi u bazu podataka i informacije koje treba staviti na raspolaganje nacionalnim tijelima i Komisiji na njihov zahtjev.
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 3.a (novi)
3a.   Komisija vodi i ažurira popis svih delegiranih akata kojima se dopunjuje ova Uredba i onih kojima se razrađuje Direktiva 2009/125/EC o ekološkom dizajnu, kao i popis svih usklađenih normi koje zadovoljavaju relevantne metode mjerenja i izračuna, u skladu s člankom 9., te ga stavlja na raspolaganje javnosti.
Amandman 75
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 2.
2.  Delegiranje ovlasti iz članaka 7. i 12. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od datuma primjene ove Uredbe.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7., članka 8. stavka 4., članka 11. stavka 1. i članka 12. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od šest godina od 1. siječnja 2017..
Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka tog šestogodišnjeg razdoblja.
Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednaka trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće usprotive takvom produljenju najkasnije tri mjeseca prije isteka svakog razdoblja.
Amandman 76
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 3.
3.  Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 7. i 12. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti navedeno u ovoj Uredbi. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u toj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7., članka 8. stavka 4., članka 11. stavka 1. i članka 12. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u toj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
Amandman 77
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 3.a (novi)
3a.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
Amandman 78
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 5.
5.  Delegirani akt donesen u skladu s člancima 7. i 12. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće ne izraze nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da nemaju prigovora. Taj se rok može produžiti za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
5.  Delegirani akt donesen u skladu s člankom 7., člankom 8. stavkom 4., člankom 11. stavkom 1. i člankom 12. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće ne izraze nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da nemaju prigovora. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Amandman 79
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 1.
Najkasnije osam godina nakon stupanja na snagu Komisija ocjenjuje primjenu ove Uredbe te Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće. U tom se izvješću ocjenjuje koliko je učinkovito na temelju ove Uredbe potrošačima omogućen izbor učinkovitijih proizvoda, uzimajući u obzir njezin utjecaj na poslovanje.
Najkasnije ... [šest godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija ocjenjuje primjenu ove Uredbe te Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće. U tom se izvješću ocjenjuje koliko je učinkovito na temelju ove Uredbe i njezinih delegiranih akata potrošačima omogućen izbor energetski učinkovitijih proizvoda, uzimajući u obzir kriterije kao što je njezin učinak na poslovanje, potrošnju energije, emisije stakleničkih plinova, aktivnosti tržišnog nadzora i troškove uspostave i održavanja baze podataka.
U postupku ocjenjivanja koji se provodi u skladu s prvim stavkom izričito se navode godišnja izvješća o praćenju provedbe i nadzora tržišta u skladu s člankom 5.
Amandman 80
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 3.
Međutim, članak 3. stavak 1. točka (d) primjenjuje se od 1. siječnja 2019.
Međutim, točka (d) članka 3. stavka 1. primjenjuje se čim javno sučelje baze podataka uspostavljene u skladu s člankom 8. bude potpuno operativno, a u svakom slučaju prije 1. siječnja 2018.
Amandman 81
Prijedlog uredbe
Annex I – title and point 1
Informacije koje trebaju biti uključene u bazu podataka o proizvodima
Informacije koje trebaju biti uključene u bazu podataka o proizvodima i funkcionalni zahtjevi
1.  Javno dostupne informacije o proizvodu:
1.  Informacije koje trebaju biti uključene na javno sučelje baze podataka:
(a)  naziv ili zaštitni znak proizvođača ili dobavljača;
(a)  naziv ili zaštitni znak, adresa, kontaktni podaci i drugi podaci o identitetu dobavljača;
(aa)   kontaktni podaci tijela za nadzor tržišta u državi članici;
(b)  identifikacijske oznake proizvoda, uključujući sve ekvivalentne modele;
(b)  identifikacijske oznake proizvoda, uključujući sve ekvivalentne modele;
(c)  oznaka u elektroničkom formatu;
(c)  oznaka u elektroničkom formatu;
(d)  razredi i ostali parametri na oznaci;
(d)  razredi energetske učinkovitosti i ostali parametri oznake;
(e)   informacijski list proizvoda u elektroničkom formatu.
(e)   parametri informacijskog lista proizvoda u elektroničkom formatu;
(ea)   obrazovne i informativne kampanje u državi članici, kao što je navedeno u članku 4. stavku 4.;
(eb)   plan rada Komisije, kao što je navedeno u članku 11.;
(ec)   zapisnici sa sastanaka Savjetodavnog foruma;
(ed)   popis primjenjivih delegiranih akata i usklađenih normi.
Amandman 82
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 2.
2.  Podaci o sukladnosti, dostupni samo tijelima za nadzor tržišta država članica i Komisiji:
2.  Informacije koje trebaju biti uključene na sučelje za sukladnost baze podataka:
(a)  tehnička dokumentacija navedena u mjerodavnom delegiranom aktu;
(a)  izvješće o ispitivanju ili sličan dokument o ocjeni sukladnosti koji omogućuje ocjenjivanje sukladnosti sa svim zahtjevima relevantnog delegiranog akta, uključujući metode ispitivanja i serije mjerenja;
(b)  izvješće o ispitivanju ili slični tehnički dokazi na temelju kojih se može ocijeniti sukladnost sa svim zahtjevima iz mjerodavnog delegiranog akta;
(b)  privremene mjere donesene u okviru nadzora tržišta u vezi s ovom Uredbom;
(c)  naziv i adresa dobavljača;
(c)  tehnička dokumentacija iz točke (c) članka 3. stavka 1.:
(ca)   podaci za izravan kontakt s tijelima za nadzor tržišta u državi članici i koordinatorima unutar Komisije;
(cb)   rezultati provjera sukladnosti koje su provele države članice i Komisija i, po potrebi, korektivne mjere i mjere ograničavanja koje poduzimaju tijela za nadzor tržišta, kao što je navedeno u člancima 5. i 6.
(d)   kontaktni podaci predstavnika dobavljača.
Amandman 83
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 2.a (nova)
2a.   Funkcionalni zahtjevi za javno sučelje baze podataka:
(a)   svaki model proizvoda ima zaseban unos;
(b)   omogućuje potrošačima da jednostavno utvrde koji je najbolji energetski razred u kojem postoje proizvodi za svaku skupinu proizvoda, što im omogućuje da usporede karakteristike modela i odaberu energetski najučinkovitije proizvode;
(c)   na njemu se može dobiti oznaka energetske učinkovitosti za svaki proizvod u obliku jedinstvene datoteke koja se može pregledati i ispisati, kao i verzije cjelovitog informacijskog lista o proizvodu na svim službenim jezicima Unije;
(d)   informacije moraju biti pogodne za strojno učitavanje, sortiranje i pretraživanje te se moraju poštovati otvoreni standardi za upotrebu od trećih strana, bez naknade;
(e)   suvišno registriranje mora se automatski izbjeći;
(f)   mora se uspostaviti i održavati korisnička potpora ili kontaktna točka na internetu, a na sučelju mora biti jasna uputa o tomu.
Amandman 84
Prijedlog uredbe
Prilog I. – točka 2.b (nova)
2b.   Funkcionalni zahtjevi za sučelje za sukladnost baze podataka:
(a)   moraju se osigurati stroge sigurnosne mjere za zaštitu povjerljivih informacija;
(b)   prava pristupa dodjeljuju se samo osobama kojima je to nužno za obavljanje poslova iz njihovog djelokruga (engl. need-to-know);
(c)   predviđena je poveznica s informacijskim i komunikacijskim sustavom za tržišni nadzor (ICSMS).

(1) Pitanje je upućeno natrag nadležnom odboru na ponovno razmatranje u skladu s člankom 61. stavkom 2. drugim podstavkom (A8-0213/2016).


Europska granična i obalna straža ***I
PDF 323kWORD 99k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj graničnoj i obalnoj straži te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2007/2004, Uredbe (EZ) br. 863/2007 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (COM(2015)0671 – C8-0408/2015 – 2015/0310(COD))
P8_TA(2016)0305A8-0200/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0671),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 77. stavak 2. točke (b) i (d) i članak 79. stavak 2. točku (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0408/2015),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 25. svibnja 2016.(1);

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 30. lipnja 2016. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za proračune i Odbora za ribarstvo (A8-0200/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 6. srpnja 2016. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj graničnoj i obalnoj straži, i o izmjeni Uredbe (EU)2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ

(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/1624.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.


Europska agencija za pomorsku sigurnost ***I
PDF 320kWORD 64k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (COM(2015)0667 – C8-0404/2015 – 2015/0313(COD))
P8_TA(2016)0306A8-0215/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0667),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 100. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0404/2015),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 16. ožujka 2016.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0215/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 6. srpnja 2016. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost

(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/1625.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.


Agencija za kontrolu ribarstva Zajednice ***I
PDF 318kWORD 63k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 768/2005 o osnivanju Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice (COM(2015)0669 – C8-0406/2015 – 2015/0308(COD))
P8_TA(2016)0307A8-0068/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0669),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0406/2015),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 25. svibnja 2016.(1),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A8-0068/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 6. srpnja 2016. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 768/2005 o osnivanju Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice

(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/1626.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.


Tajništvo nadzornog odbora OLAF-a ***I
PDF 328kWORD 69k
Rezolucija
Tekst
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 u pogledu tajništva nadzornog odbora Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) (COM(2016)0113 – C8-0109/2016 – 2016/0064(COD))
P8_TA(2016)0308A8-0188/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0113),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 325. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0109/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda od 5. travnja 2016.(1),

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 8. lipnja 2016. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0188/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 6. srpnja 2016. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 u pogledu tajništva nadzornog odbora Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF)

(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/2030.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije

Komisija u potpunosti podupire neovisno djelovanje tajništva nadzornog odbora OLAF-a. Glavni je cilj predložene izmjene Uredbe o OLAF-u (EU, Euratom) br. 883/2013 dodatno zajamčiti neovisnost tajništva, što će biti i nit vodilja pri provedbi te izmijenjene Uredbe.

U pismu od 20. svibnja 2016. potpredsjednica Georgieva potvrdila je predsjedniku nadzornog odbora da Komisija namjerava tajništvo tog odbora spojiti s Uredom za upravljanje individualnim materijalnim pravima i njihovu isplatu (PMO) od dana primjene izmijenjene Uredbe. To će spajanje biti isključivo administrativne naravi radi pojednostavljenja određenih organizacijskih i proračunskih aspekata. Njime se neće utjecati na neovisno funkcioniranje tajništva.

U pismo se također navodi da administrativno pridruživanje tajništva PMO-u neće utjecati na broj zaposlenika i razinu proračunskih sredstava tajništva. Voditelj tajništva bit će zadužen za upravljanje osobljem i njegovo ocjenjivanje. Ocjena o radu voditelja tajništva donijet će se na temelju izvješća nadzornog odbora.

Komisija će nakon savjetovanja s nadzornim odborom razmotriti mogućnost donošenja unutarnjih pravila o mobilnosti kojima bi se, kako bi tajništvo ostalo stvarno neovisno te se izbjegli sukobi interesa ili praksa rotirajućih vrata unutar OLAF-a, ograničilo trajanje upućivanja u tajništvo, ali na način da se ipak zajamči kontinuitet rada.

Izmjena Uredbe ne utječe na pristup nadzornog odbora informacijama kao što su one sadržane u informatičkim sustavima, bazama podataka i dokumentima OLAF-a.

Uredi osoblja tajništva nadzornog odbora ostat će u zgradi u kojoj je trenutačno smješten OLAF, čime se štiti neovisnost nadzornog odbora i OLAF-a i zadržava jednostavna komunikacija među osobljem.

(1)SL C 150, 27.4.2016., str. 1.


Priprema poslijeizborne revizije VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije
PDF 511kWORD 191k
Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o pripremi poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije (2015/2353(INI))
P8_TA(2016)0309A8-0224/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 311., 312. i 323. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(1), a posebno njezin članak 2.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 2015/623 od 21. travnja 2015. kojom se izmjenjuje Uredba (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020.(2),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(3),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. travnja 2014. o pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru 2014. – 2020.: pouke koje treba izvući i smjernice za budućnost(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezolucija od 12. prosinca 2013. o odnosima Europskog parlamenta s institucijama koje predstavljaju nacionalne vlade(7),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 19. studenog 2013. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014. – 2020.(8) i Međuinstitucionalnom sporazumu o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2013. o političkom dogovoru o Višegodišnjem financijskom okviru 2014. – 2020.(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2013. o višegodišnjim financijskom okviru(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2012. s ciljem postizanja pozitivnog ishoda postupka odobrenja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020.(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2011. naslovljenu „Ulaganje u budućnost: novi višegodišnji financijski okvir (VFO) za konkurentnu, održivu i uključivu Europu”(13),

–  uzimajući u obzir međuinstitucijsku zajedničku izjavu o rodno osviještenoj politici priloženu VFO-u,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 15. lipnja 2016. o reviziji sredinom razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energiju, Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0224/2016),

A.  budući da je trenutačni višegodišnji financijski okvir (VFO) prvi put usvojen na temelju novih odredbi Ugovora iz Lisabona, prema kojima Vijeće, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, jednoglasno donosi Uredbu o VFO-u uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta;

B.  budući da trenutačni VFO, o kojem je dogovor postignut 2013. godine, odražava prioritete Unije u vrijeme njegova usvajanja; budući da će se Unija u narednim godinama i dalje suočavati s izazovima koji nisu bili predviđeni kada je VFO odobren; budući da se broj financijskih prioriteta EU-a povećao, dok je VFO ostao nepromijenjen;

C.  budući da je Parlament zatražio klauzulu o postizbornoj reviziji kako bi se zajamčila demokratska legitimnost novog VFO-a te dala prilika novoj Komisiji i novoizabranom Parlamentu da odgovarajućim prilagođavanjem VFO-a ponovno potvrde i preispitaju političke i proračunske prioritete EU-a;

D.  budući da je sporazum o VFO-u za razdoblje 2014. – 2020. bio rezultat dugačkog i složenog postupka pregovora koji su se održavali u vrlo teškom društvenom, gospodarskom i financijskom kontekstu; budući da je slijedom toga ukupna razina VFO-a realno smanjena u usporedbi s prethodnim programskim razdobljem;

E.  budući da je Parlament, suočen s političkom nemogućnošću izmijene ukupnih iznosa VFO-a koje je utvrdilo Europsko vijeće, uspješno pregovarao o uključenju posebnog članka u Uredbu o VFO-u u pogledu obveznog i sveobuhvatnog preispitivanja/revizije VFO-a, utvrđivanju novih i poboljšanih odredbi o fleksibilnosti te uspostavljanju skupine na visokoj razini za vlastita sredstva;

Zakonski okvir i opseg preispitivanja/revizije u sredini razdoblja

1.  podsjeća da u skladu s člankom 2. Uredbe o VFO-u Komisija podnosi obvezno preispitivanje funkcioniranja VFO-a prije kraja 2016., vodeći pritom u cijelosti računa o gospodarskoj situaciji u tom trenutku i najnovijim makroekonomskim prognozama, te da je to preispitivanje po potrebi popraćeno zakonodavnim prijedlogom za reviziju Uredbe o VFO-u;

2.  u tom pogledu smatra da, dok preispitivanje ima za cilj ocjenu i procjenu funkcioniranja VFO-a u pogledu njegove provedbe, novih gospodarskih uvjeta i ostalih novih zbivanja, te da kao takvo može održati zakonodavni status quo, revizija podrazumijeva izmjenu Uredbe o VFO-u koja, osim zakonodavnih odredbi, uključuje i gornje granice VFO-a s obzirom na propisno pridržavanje članka 312. UFEU-a i ograničenja opsega revizije VFO-a koja su propisana u posljednjoj rečenici članka 2. Uredbe o VFO-u; podsjeća da se tim člankom propisuje da se prethodno dodijeljeni nacionalni iznosi ne smanjuju revizijom; naglašava da nisu određena nikakva druga ograničenja za reviziju VFO-a, tako da je moguće povećanje gornjih granica VFO-a; u tom smislu naglašava da se člankom 323. UFEU-a zahtijeva da se osiguraju financijska sredstva kojima Unija ispunjava pravne obveze u odnosu na treće strane;

3.  podsjeća da prema članku 311. UFEU-a Unija sebi osigurava sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika; stoga smatra da bi povećanje gornjih granica, ako se nakon preispitivanja dođe do zaključka da su trenutačne gornje granice preniske, bio zahtjev koji proizlazi iz primarnog prava;

4.  naglašava da članak 17. Uredbe o VFO-u predviđa mogućnost revizije VFO-a u slučaju nepredviđenih okolnosti; ističe razmjer kriza koje su pogodile Europsku uniju od donošenja trenutačnog VFO-a 2013. godine;

5.  naglašava da će se ovom rezolucijom obuhvatiti analiza isključivo proračunskih aspekata funkcioniranja VFO-a te da se neće baviti pravnim temeljima sektorskog zakonodavstva; međutim, napominje da se u mnogim politikama i programima EU-a predviđaju zahtjevi za njihovo preispitivanje/reviziju, koji se uglavnom trebaju provesti 2017.;

I.Preispitivanje VFO-a – ocjena njegovih prvih godina

6.  smatra da bi pri preispitivanju VFO-a u 2016. trebalo uzeti u obzir niz ozbiljnih kriza i novih političkih inicijativa, zajedno s njihovim posljedicama za proračun, koje nisu bile predviđene u vrijeme donošenja VFO-a; među ostalim navodi migracijsku i izbjegličku krizu, vanjske nepredviđene situacije, unutarnje sigurnosne probleme, poljoprivrednu krizu, financiranje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), krizu plaćanja u proračunu EU-a, stalnu visoku razinu nezaposlenosti, osobito među mladima, te siromaštvo i socijalnu isključenost; nadalje ističe nedavni sporazum o klimatskim promjenama i sve veći pritisak na razvojnu politiku; primjećuje da se, u svrhu financiranja dodatnih hitnih potreba, kao nikada do sada nije posezalo za VFO-ovim mehanizama fleksibilnosti i posebnim instrumentima jer su se gornje granice VFO-a pokazale preniskima u nekim naslovima; smatra da je tijekom posljednje dvije godine VFO u biti iskorišten do krajnjih granica;

7.  naglašava da proračun EU-a mora odražavati političke i strateške prioriteta EU-a i postići ravnotežu između dugoročnih prioriteta i novih izazova; u tom pogledu naglašava ključnu ulogu koju proračun EU-a mora imati u postizanju zajednički dogovorenih ciljeva strategije Europa 2020., koja je je njegov glavni orijentir i osnovni prioritet; stoga smatra da bi preispitivanje VFO-a trebalo obuhvatiti kvalitativnu analizu kojom će se utvrditi jesu li ciljevi iz te strategije ostvareni i u kojoj mjeri; ustraje u tome da se ta procjena provede zajedno s predviđanjem o tome hoće li financijska sredstva namijenjena za potporu toj strategiji do isteka trenutačnog VFO-a biti dovoljna za njezinu uspješnu provedbu;

A.Ključni događaji i izazovi

Migracijska i izbjeglička kriza

8.  naglašava da su sukobi u Siriji, na Bliskom istoku i u više afričkih regija imali dosad nezapamćene humanitarne i migracijske posljedice; podsjeća na to da su izravno utjecali na EU, s više od milijun izbjeglica koji su došli u Europu samo u 2015., a u nadolazećim godinama očekuje ih se još više; podsjeća da je EU na tu krizu odgovorio znatnim financijskim mjerama, što je imalo velik utjecaj na proračun EU-a, osobito na naslov 3. (Sigurnost i građanstvo) i 4. (Globalna Europa);

9.  podsjeća da su tijekom 2015. dodatne mjere odobrene u skladu s Europskim migracijskim programom imale izravan utjecaj na proračun, što se osobito odražava u izmjenama proračuna 5/2015 i 7/2015; nadalje, podsjeća na to da je upotreba dodatnih 1 506 milijuna EUR u proračunu EU-a za 2016. mobiliziranjem instrumenta fleksibilnosti odobrena kako bi se pružila dodatna sredstva za mjere povezane s migracijom/izbjeglicama iz naslova 3. (Sigurnost i građanstvo) kao što su dopuna financiranju Fonda za azil, migraciju i integraciju (FAMI) i Fonda za unutarnju sigurnost (FUS), kao i sredstva za tri agencije povezane s migracijom, to jest Frontex, Europski potporni ured za azil (EASO) i Europol;

10.  napominje da su navedene odluke o proračunu potpuno iscrpile raspoloživu razliku dostupnu u okviru tog naslova te da su one dovele do de facto revizije gornje granice naslova 3.; skreće nadalje pozornost na nove prijedloge Komisije za koje se očekuje da će utjecati na proračun EU-a, osobito prijedlog o preinaci Uredbe Dublin III, s ukupnim proračunskim učinkom od 1 829 milijuna EUR za ostatak razdoblja VFO-a, prijedlog o uspostavljanju Europske agencije za graničnu i obalnu stražu, s ukupnim proračunom od 1 212 milijuna EUR za ostatak razdoblja VFO-a te novi mehanizam za pružanje hitne potpore, s procijenjenim učinkom od najmanje 700 milijuna EUR u razdoblju od 2016. do 2018.; naglašava da je situacija toliko kritična da su dodatna sredstva odobrena za Fond za azil, migraciju i integraciju (FAMI) u studenom 2015. morala biti smanjena u ožujku 2016. kako bi se financirale još hitnije potrebe, kao što je pružanje humanitarne pomoći u EU-u, koje se financiralo iz navedenog novog mehanizma za pružanje hitne potpore;

11.  smatra da rješenje europske migracijske i izbjegličke krize zahtijeva europski pristup utemeljen na solidarnosti i pravednoj raspodjeli opterećenja; u tom kontekstu naglašava da bi se proračunom EU-a trebala pružiti potpora državama članicama u smanjivanju troškova povezanih s prihvatom izbjeglica s obzirom na to da će se tako smanjiti pritisak na proračune država članica suočenih s osobito velikim priljevom izbjeglica; ističe da će se tim pristupom stvoriti sinergije te da je, osim toga, učinkovit i isplativ za sve države članice;

12.  naglašava da su velika, ali još uvijek nedostatna proračunska sredstva raspoređena kako bi se uklonili temeljni uzroci izbjegličke i migracijske krize jačanjem određenih programa EU-a iz naslova 4.; podsjeća na poduzete mjere poput preraspodjele od 170 milijuna EUR u svrhu djelovanja povezanih s migracijom/izbjeglicama tijekom 2015., kao i na odobrenje dodatnih 130 milijuna EUR u 2016. na temelju naslova 4. za aktivnosti povezane s migracijom/izbjeglicama, zajedno s premještanjem 430 milijuna EUR u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći, Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju i Europskog instrumenta za susjedstvo; nadalje, podsjeća da je u svrhu rješavanja vanjske dimenzije migracijske i izbjegličke krize Komisija podnijela različite dodatne prijedloge koji utječu na proračun EU-a, kao što su prijedlozi za uspostavljanje uzajamnih fondova EU-a (uzajamni fond Madad i Krizni uzajamni fond za Afriku, s procijenjenim početnim utjecajem na proračun od 570 milijuna EUR, odnosno 405 milijuna EUR) te Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, za koje će se izdvojiti 1 milijarda EUR iz proračuna EU-a, ne računajući moguće dodatno financiranje; naglašava da će dodatno opterećenje proračuna Unije nastati zbog drugih planiranih mjera koje je najavila Komisija kao što je „London Pledge” ili događanja kao što je sastanak na vrhu između EU-a i Turske održanog 18. ožujka 2016.; ističe da bi se dodatnim proračunskim sredstvima koja će biti dostupna trebalo omogućiti i uključivanje najosjetljivijih migranata, a posebno žena, djece i osoba LGBTI; međutim, zabrinut je zbog toga što će s obzirom na veličinu problema s kojima se suočava EU biti potrebne dodatne mjere;

13.  zaključuje da se razmjer migrantske i izbjegličke krize te financijski učinak mjera koje je Komisija pokrenula radi rješavanja tog pitanja nisu mogli predvidjeti u vrijeme donošenja VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.; naglašava činjenicu da je EU zbog nedostatka sredstava morao na ad hoc osnovi uspostaviti „satelitske” instrumente, koje zajednički financiraju države članice, proračun EU-a i Europski razvojni fond, u prvom redu uzajamni fondovi EU-a (fond Madad i Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku) te Instrument za izbjeglice u Turskoj; podsjeća na to da je nepostojanje sveobuhvatne proračunske strategije za rješavanje migrantske i izbjegličke krize dovelo do toga da je Parlament ostavljen po strani u odlukama o uporabi sredstava iz proračuna EU-a; naglašava da umnožavanje takvih instrumenata stvara problem odgovornosti i demokratskog nadzora u EU-u koji treba uzeti u obzir; nadalje, osuđuje činjenicu da države članice još uvijek nisu ispunile svoja obećanja u vezi s doprinosima uzajamnim fondovima, što potkopava uspješnost tih fondova; ponavlja svoj poziv državama članicama da smjesta ispune svoja obećanja i odgovornosti;

Niska razina ulaganja

14.  podsjeća na to da se EU suočava s niskim i nedostatnim razinama ulaganja od početka svjetske financijske i gospodarske krize; osobito napominje da su ukupna ulaganja 2014. bila 15 % ispod razine iz 2007., što odgovara padu ulaganja od 430 milijardi EUR; smatra da slaba ulaganja usporavaju gospodarski oporavak i imaju izravne posljedice na rast, radna mjesta i konkurentnost;

15.  naglašava da je nova Komisija 2014. u odgovoru na taj problem koji treba hitno riješiti predložila plan ulaganja za Europu i uspostavljanje EFSU-a, s ciljem mobiliziranja 315 milijardi EUR u novim ulaganjima u realno gospodarstvo; ponavlja svoju snažnu predanost EFSU-u, za koji se očekuje da će pružiti snažan i fokusiran poticaj gospodarskim sektorima u kojima se potiče rast i otvaranje radnih mjesta; prima na znanje da je već odobren niz projekata i da ih se trenutačno provodi; navodi da je jamstvo koje je Unija dala EFSU-u pokriveno Jamstvenim fondom od 8 milijardi EUR koji dolazi iz proračuna EU-a;

16.  podsjeća da su u svrhu osiguranja dodatnih sredstava dodijeljena sredstva za dva važna programa EU-a, Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe (CEF), smanjena za 2,2 milijarde EUR, odnosno 2,8 milijarde EUR, dok su preostale 3 milijarde EUR pokrivene neraspoređenim pričuvama VFO-a; naglašava obećanje Parlamenta iz pregovora o EFSU-u da će što je više moguće smanjiti nepovoljan utjecaj tih dvaju programa, čije su financijske omotnice, koje su utvrđene tek 2013., zahvaćene velikim rezovima u usporedbi s prijedlogom koji je Komisija iznijela još tijekom pregovora o VFO-u za razdoblje 2014. – 2020.;

17.  žali što je proračun namijenjen za istraživanje i inovacije često prvi kojeg zahvaćaju bilo kakvi rezovi u proračunu; napominje da istraživanje i programi inovacija stvaraju dodanu vrijednost EU-a i naglašava ključnu ulogu tih programa u podupiranju konkurentnosti te prema tome i budućeg rasta i dugoročnog prosperiteta Unije;

18.  u tom smislu naglašava da je u skladu s člankom 15. Uredbe o VFO-u provedeno pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja za razdoblje 2014. – 2015. za program Obzor 2020. (200 milijuna EUR za Europsko istraživačko vijeće i program Marie Curie) i Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (50 milijuna EUR) kako bi se djelomično nadoknadilo smanjenje odobrenih sredstava između 2013. i 2014.; napominje da to pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja ne mijenja ukupnu financijsku omotnicu programa, zbog čega se izdaje manje odobrenih sredstava u drugoj polovici VFO-a; ipak naglašava da je pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja za Obzor 2020. i COSME u potpunosti apsorbirano, što dokazuje odlične rezultate tih programa i njihov kapacitet za apsorpciju još više sredstava;

19.  također s velikom zabrinutošću navodi da je stopa uspjeha programa Obzor 2020. pala na razinu od 13 % s 20 – 22 % koju je imao njegov prethodnik (FP7) u prethodnom programskom razdoblju; izražava žaljenje zbog činjenice da stoga EU financira manje kvalitetnih projekata u području istraživanja i inovacija; isto tako navodi odbijanje mnogih visokokvalitetnih prijava povezanih s CEF-om zbog nedostatnih proračunskih sredstava;

Nezaposlenost mladih

20.  naglašava da je nezaposlenost mladih i dalje drastično visoka i predstavlja jedan od najhitnijih najozbiljnijih problema s kojim se EU trenutačno suočava; naglašava da je u veljači 2016. u Uniji bilo nezaposleno 4,4 milijuna osoba mlađih od 25 godina te da taj broj odgovara udjelu od preko 40 % u više država članica i više od 60 % u određenim regijama EU-a; naglašava da je stopa zaposlenosti u EU-u znatno ispod cilja strategije Europa 2020.; prema tome naglašava da je previše mladih u opasnosti od društvene isključenosti i da je potrebno poduzeti više konkretnih mjera za uključivanje mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (skupina NEET); ističe činjenicu da visokoobrazovani i dobro osposobljeni ljudski resursi imaju snažan utjecaj na konkurentnost Europe, inovacijski kapacitet i produktivnost te u tom pogledu ističe potrebu za ulaganjem u obrazovanje, obuku, mlade i kulturu; nadalje, prima na znanje važnost strategije EU-a za mlade 2010. – 2018.;

21.  naglašava da se proračunom EU-a bitno doprinosi borbi protiv nezaposlenosti, osobito putem Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih; upućuje na naznaku Komisije da je imenovanje provedbenih tijela bilo glavni izazov za financijske tokove programa; naglašava i to da unatoč prvotnom kašnjenju u imenovanju i provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih trenutačne vrijednosti pokazuju da je apsorpcijska sposobnost potpuna (zahvaljujući djelomično znatnom povećanju stope pretfinanciranja tog programa); navodi da će uskoro biti završena procjena te inicijative koju provodi Komisija te očekuje da će se uvesti potrebne prilagodbe kako bi se osigurala njezina uspješna provedba; smatra da bi u tom kontekstu predloženi program potpore strukturnim reformama mogao pružiti vrijedan doprinos poboljšanju administrativnog kapaciteta u državama članicama; naglašava važnost stalnog ocjenjivanja relevantnih dionika, ali i organizacija mladih, uspješnosti Inicijative za zapošljavanje mladih;

22.  posebno je zabrinut zbog nepostojanja novih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih od 2016., s obzirom na to da je za razdoblje 2014. – 2015. provedeno pojačano ulaganje na početku razdoblja ukupnih sredstava iz financijske omotnice (članak 15. Uredbe o VFO-u); naglašava da pojačanim ulaganjem sredstava na početku razdoblja Parlament nikada nije namjeravao prekinuti inicijativu nakon samo dvije godine financiranja te da su drugi mehanizmi VFO-a, kao što je ukupna razlika za obveze, uspostavljeni s ciljem da se osigura njezin nastavak; podsjeća, međutim, da je ukupna razlika za obveze već mobilizirana isključivo za financiranje EFSU-a; također prima na znanje, na temelju istog članka, pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja za Erasmus+ (150 milijuna EUR), što je još jedan program EU-a kojim se znatno pridonosi poboljšanju zapošljivosti mladih te koji je u potpunosti proveden u prve dvije godine tog razdoblja; podsjeća da bi prema navodima Međunarodne organizacije rada učinkovito Jamstvo za mlade na razini Europske unije stajalo oko 21 milijarde EUR godišnje za države europodručja;

Unutarnja sigurnost

23.  podsjeća na nedavne terorističke napade u Francuskoj i Belgiji te povećanu razinu prijetnje u ostalim državama članicama zbog kojih je potrebno koordiniranije i snažnije djelovanje te povećanje sredstava na razini EU-a; naglašava da Unija u tu svrhu raspolaže Fondom za unutarnju sigurnost te nekoliko agencija koje djeluju u tom području, a koje se suočavaju sa sve većim pritiskom; smatra da će u tom području biti potrebno više europskog djelovanja, a stoga i više financijskih sredstava, kako bi se na tu prijetnju odgovorilo na prikladan način; naglašava da sve veća suradnja u tom području iziskuje povećanje broja zaposlenika u mjerodavnim agencijama, što bi moglo stvoriti dodatni pritisak na proračun EU-a te podsjeća na ograničeno povećanje broja zaposlenika u Europskom centru za borbu protiv terorizma pri Europolu financirano prenamjenom sredstava iz Fonda za unutarnju sigurnost;

24.  naglašava da će, s obzirom na aktualno djelovanje i zakonodavne prijedloge usmjerene na povećanje pravosudne suradnje, sve više biti potrebno dodatnih financijskih i ljudskih resursa i za Eurojust, što će utjecati na proračun Unije;

Krize u poljoprivrednom sektoru

25.  ističe da iznimno niske gornje granice za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) do 2020. podrazumijevaju puno manje razlike do gornjih granica u odnosu na prethodne VFO-e, usprkos tome što je sektor suočen s više izazova; ističe da je ta politika ključna za prihode mnogih poljoprivrednika, posebno tijekom krize, te ističe visoku godišnju stope apsorpcije od gotovo 100 %; podsjeća na razne krize s kojima su se suočili europski poljoprivrednici od početka trenutačnog VFO-a, od kojih su najizraženije bile krize u sektorima mliječnih proizvoda, svinjskog mesa, goveđeg mesa te voća i povrća, te podsjeća na dugoročne negativne učinke zbog gubitaka prouzročenih ruskim embargom na poljoprivredne proizvode; prima na znanje ukidanje kvota za šećer predviđeno za 2017. te moguće posljedice za sektor šećera, posvećujući posebnu pozornost na potrebe najudaljenijih regija; ističe da su izvanredne mjere poduzete kao odgovor na te krize imale utjecaj na proračun, u vidu 500 milijuna EUR u proračunu za 2016. i 300 milijuna EUR za 2015., što je financirano iz razlika do gornje granice u naslovu 2.; naglašava da bi svako smanjenje u tom području prouzročilo brojne rizike i ugrozilo teritorijalnu koheziju, posebno u pogledu ruralnih područja; nadalje, protivi se svakom skretanju prema ponovnoj nacionalizaciji poljoprivredne politike, čime bi došlo do narušavanja tržišta i nepoštenog tržišnog natjecanja među poljoprivrednicima;

Ekološki izazovi

26.  zabrinut je zbog nepostizanja cilja da se najmanje 20 % proračuna EU-a (prema aktualnom VFO-u) utroši na mjere u području klimatskih promjena te napominje da je Komisija metodologijom uključivanja izračunala da je 12,7 % godišnjeg proračuna EU-a potrošeno u te svrhe; ističe da postoje znatne potrebe za financiranjem djelovanja u području klime, zaštite biološke raznolikosti i održive uporabe prirodnih resursa, na što će dodatno utjecati učinci aktualnog globalnog zatopljenja; posebno prima na znanje klimatski sporazum COP21 koji je postignut na nedavnoj konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama;

Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

27.  podsjeća da je kohezijska politika glavna investicijska politika Unije za smanjenje ekonomskih, socijalnih i teritorijalnih razlika među svim regijama EU-a, čime se poboljšava kvaliteta života europskih građana; ističe njezinu važnu ulogu pri provedbi strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast, naročito uz pomoć jasne namjene sredstava za borbu protiv klimatskih promjena i socijalne ciljeve, među kojima se posebno izdvajaju suzbijanje sve većeg siromaštva, pa i dječjeg siromaštva, nejednakosti i socijalne isključenosti, te poticanje zapošljavanja; poziva Komisiju da nadgleda da se spomenuti ciljevi u potpunosti provode; nadalje, smatra da strukturni fondovi, uz poštovanje prethodno dodijeljenih nacionalnih iznosa, mogu također znatno doprinijeti suočavanju s novonastalim izazovima, kao što su posljedice izbjegličke krize;

Rastući pritisak na razvoj i politike susjedstva

28.  prima na znanje da su zbog posljedica sukoba i ratova sve veće svjetske potrebe za humanitarnom pomoći te smanjenjem rizika od katastrofa; upućuje na Sporazum iz Addis Abebe u okviru kojeg su čelnici država i vlada potvrdili svoju snažnu političku predanost postizanju ciljeva održivog razvoja te uviđa da su za to potrebna odgovarajuća sredstva; podsjeća na to da se EU nedavno ponovno obvezao da će povećati svoju službenu razvojnu pomoć na 0,7 % svog BND-a, te da će najmanje 20 % svoje službene razvojne pomoći namijeniti osnovnim socijalnim uslugama, s naglaskom na obrazovanje i zdravlje; snažno se protivi tome da se razvojna pomoć koristi za nerazvojne ciljeve;

29.  podsjeća na to da je geopolitička situacija u istočnom susjedstvu također nestabilna; naglašava važnu ulogu proračuna EU-a u doprinošenju stabilizaciji situacije u južnom i istočnom susjedstvu EU-a te u rješavanju tih izazova pružanjem veće potpore zemljama koje trenutačno provode sporazume o pridruživanju kako bi se potaknule reforme i zajamčilo produbljenje odnosa između EU-a i dotičnih zemalja;

Rodno osviještena politika

30.  pozdravlja reviziju VFO-a u sredini razdoblja kao priliku da se ostvari velik napredak prema djelotvornijoj integraciji rodno osviještene politike u VFO i pri provedbi i praćenju zajedničke izjave priložene VFO-u s time u vezi;

Zaostaci plaćanja

31.  podsjeća na gomilanje zaostalih neplaćenih računa tijekom prethodnog VFO-a (2007. – 2013.) koji su od 5 milijardi EUR krajem 2010. narasli na nezabilježenih 11 milijardi EUR krajem 2011., 16 milijardi EUR krajem 2012. te 23,4 milijarde EUR krajem 2013.; upozorava na to da su ti zaostaci preneseni u trenutačni VFO (2014. – 2020.) te su dosegli još nezabilježenu razinu od 24,7 milijardi EUR krajem 2014.; naglašava da je, na temelju ustrajnog zahtjeva Parlamenta, dogovoren plan plaćanja s ciljem smanjenja zaostalih plaćanja dospjelih potraživanja povezanih s kohezijskom politikom za razdoblje 2007. – 2013. koja bi krajem 2016. iznosila „uobičajene” 2 milijarde EUR; ističe da su krajem 2015. utvrđene barem 8,2 milijarde EUR nepodmirenih računa za razdoblje 2007. – 2013. u području kohezijske politike te se očekuje da će taj broj krajem 2016. pasti ispod 2 milijarde EUR; napominje da to smanjenje pruža tek privremeno olakšanje jer je do njega došlo zbog toga što su dospjela potraživanja za programe u razdobljima od 2007. do 2013. i od 2014. do 2020. bila manja od najavljenih; izražava žaljenje zbog toga što nisu poduzete nikakve mjere kako bi se riješili „skriveni zaostaci” utvrđeni u ostalim naslovima; skreće pozornost na činjenicu da se očekuje ponavljanje situacije iz razdoblja od 2012. do 2014. na kraju aktualnoga VFO-a ne poduzmu li se konkretne mjere;

32.  izražava žaljenje zbog toga što su teške posljedice ove krize u plaćanjima utjecale na korisnike proračuna EU-a kao što su studenti, sveučilišta, mala i srednja poduzeća, istraživači, nevladine organizacije, lokalne i regionalne vlasti i relevantna tijela; osobito podsjeća na drastičan nedostatak plaćanja u području humanitarnih operacija tijekom 2014., što je negativno utjecalo na operacije spašavanja života pod okriljem EU-a; podsjeća da je Komisija morala poduzeti „mjere ublažavanja”, kao što su smanjenje postotka pretfinanciranja i odgađanje poziva na podnošenje prijedloga/ponuda i povezanog ugovaranja; podsjeća da se umjetno usporavanje provedbe novih programa iz razdoblja od 2014. do 2020. dogodilo zbog općeg izostanka plaćanja, kao što je na primjer umjetno odgađanje 2014. povezano s pozivima na podnošenje prijedloga u okviru Obzora 2020. vrijednima 1 milijardu EUR koje je imalo za cilj osigurati da će plaćanja dospjeti 2015. umjesto 2014.; nadalje, naglašava da su se kazne za kasna plaćanja zaračunale na teret proračuna EU-a te su dosegle 3 milijuna EUR za 2014. i 2015.;

B.Znatna primjena odredbi o fleksibilnosti VFO-a

33.  naglašava da je, u svrhu osiguravanja dodatnih odobrenih sredstava koja su potrebna kako bi se odgovorilo na krize ili financiralo nove političke prioritete od 2014., proračunsko tijelo odobrilo znatnu aktivaciju odredbi o fleksibilnosti i posebnih instrumenata iz Uredbe o VFO-u, nakon što su iscrpljena sva dodatna sredstva; podsjeća da je nekoliko tih odredbi izravno proizašlo iz prijedloga Europskog parlamenta, koji je u pregovorima o VFO-o u među svoje ključne zahtjeve uključio zahtjev za najvećom mogućom fleksibilnošću;

34.  osobito napominje da su posebni instrumenti mobilizirani kako bi se riješila izbjeglička i migracijska kriza (puni iznos instrumenta fleksibilnosti iscrpljen je 2016. – 1 530 milijuna EUR, pričuva za hitnu financijsku pomoć za 2016. – 150 milijuna EUR), problem s nedostatkom plaćanja (pričuva za nepredviđene izdatke aktivirana 2015. – 3,16 milijardi EUR) i financiranje Jamstvenog fonda EFSU-a (potpuna upotreba ukupne razlike za obveze 2014. – 543 milijuna EUR); podsjeća da je odluka da se mobilizira pričuva za nepredviđene izdatke za plaćanja povezana sa smanjenjem u gornjim granicama plaćanja za razdoblje od 2018. do 2020.;

35.  očekuje da bi bilo kakve daljnje potrebe koje proizlaze s obzirom na migracijsku i izbjegličku krizu tijekom 2016., uključujući tranšu od 200 milijuna EUR za novi instrument kojim se pruža hitna potpora unutar Unije, trebale dovesti do mobilizacije pričuve za nepredviđene izdatke čim bude potrebno; podsjeća da u okviru naslova 3. nisu više dostupne razlike do gornjih granica, a instrument fleksibilnosti već je potpuno iskorišten za ovu godinu; predlaže da se prouče daljnje mogućnosti za fleksibilnost u pogledu novonastalih izazova;

36.  podsjeća da se zakonodavnom fleksibilnosti, koja je utvrđena u točki 17. Međuinstitucionalnog sporazuma, omogućuje povećanje ukupne omotnice programa donesenih redovnim zakonodavnim postupkom do +/-10 % u razdoblju od sedam godina; napominje da „nove, objektivne, dugoročne okolnosti” omogućuju proračunskom tijelu da još više poveća originalnu omotnicu; pozdravlja činjenicu da se ta odredba već primijenila kako bi se Uniji omogućilo da odgovori na nepredviđene događaje znatnim povećanjem originalnih godišnjih izdvajanja za programe kao što je FAMI;

II.Revizija VFO-a u sredini razdoblja – apsolutna nužnost

37.  uvjeren je da se, na osnovi gore navedene analize, na temelju preispitivanja funkcioniranja trenutačnog VFO-a može zaključiti da je prava revizija VFO-a u sredini razdoblja, koja je predviđena Uredbom o VFO-u, apsolutno neophodna kako bi se Unija mogla učinkovito suočiti s brojnim izazovima te istodobno ispuniti svoje političke ciljeve; podsjeća da će ostvarenje strategije Europa 2020. i dalje biti glavni prioritet koji će se financirati iz proračuna EU-a; naglašava potrebu da proračun EU-a raspolaže dostatnim sredstvima kako bi se njime na djelotvoran način zajamčila ulaganja kojima se potiče rast i otvaranje radnih mjesta, ostvaruje gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija te promiče solidarnost;

38.  poziva Komisiju da tijekom pripremanja svojeg zakonodavnog prijedloga uzme u obzir sljedeće zahtjeve Parlamenta u pogledu izmjena Uredbe o VFO-u, uzimajući u obzir brojke i nekoliko odredbi koje se odnose na funkcioniranje VFO-a koje se već mogu primijeniti na trenutačni VFO;

39.  ističe da se u jesen 2016. očekuju dva zakonodavna prijedloga koja će imati znatan utjecaj na proračun, a to su produljenje EFSU-a i donošenje plana vanjskih ulaganja; očekuje da će se sve informacije u vezi s financiranjem ta dva prijedloga staviti na raspolaganje što je ranije moguće kako bi se mogle uzeti u obzir tijekom pregovora o reviziji VFO-a u sredini razdoblja; podsjeća na svoje načelno stajalište da se nove političke inicijative ne bi trebale financirati nauštrb postojećih programa i politika EU-a;

40.  naglašava da bi se izmjene dogovorene tijekom revizije VFO-a u sredini razdoblja trebale provesti bez odgađanja i uvrstiti u proračun za 2017.; stoga poziva Komisiju da čim prije predstavi zakonodavni prijedlog o reviziji Uredbe o VFO-u kako bi se pregovori o reviziji VFO-a i proračunu EU-a za 2017. mogli voditi paralelno, a sporazum u vezi s time donijeti na vrijeme;

41.  prima na znanje ishod referenduma održanog 23. lipnja 2016. u Ujedinjenoj Kraljevini; u tom pogledu poziva Komisiju da proračunskom tijelu podnese sve potrebne informacije o mogućem utjecaju tog referenduma na proračun, ne dovodeći u pitanje ishode nadolazećih pregovora između Ujedinjene Kraljevine i Europske unije;

42.  napominje da je EU dao vrijedan doprinos poticanju mira i pomirbe u Irskoj, posebno preko svojih programa PEACE koji su usmjereni na Sjevernu Irsku i pogranične okruge na jugu; napominje da bi ishod referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini mogao stvoriti ozbiljne probleme za mirovni proces te da se njime dovodi u pitanje integritet mirovnog procesa i Sporazuma na Veliki petak; poziva Komisiju da nastavi pružati potporu za mirovni proces tako što će nastaviti financirati program PEACE;

A.Zahtjevi Parlamenta za drugu polovicu VFO-a

Iznosi VFO-a (obveze)

43.  uvjeren je da se, iako u potpunosti potvrđuje ideju široke političke i financijske potpore EFSU-u, proračunom EU-a ne bi trebalo financirati nove inicijative na štetu postojećih programa i politika Unije; namjerava ispuniti svoju obvezu da se u potpunosti kompenziraju rezovi povezani s EFSU-om koji utječu na Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe (CEF), kako bi im se omogućilo da ostvare svoje ciljeve, kao što je dogovoreno prije samo dvije godine i kako bi se omogućilo Uniji da ostvari svoje ciljeve u pogledu istraživanja i inovacije; u tom kontekstu naglašava da se tom nadoknadom neće utjecati na razinu financiranja drugih programa u podnaslovu 1.a (Konkurentnost za rast i zapošljavanje) s obzirom na to da se njima neupitno snažno doprinosi rastu, zapošljavanju i konkurentnosti; smatra da su razlike do gornjih granica u podnaslovu 1.a nedovoljne da se njima odgovori na te potrebe te stoga poziva na povećanje gornje granice u tom podnaslovu;

44.  snažno podupire nastavak Inicijative za zapošljavanje mladih kao sredstva pružanja hitnog odgovora u borbi protiv nezaposlenosti mladih, nakon što se uvedu potrebne prilagodbe na temelju procjene koja se trenutačno provodi; smatra da se to može postići samo ako se do kraja aktualnog razdoblja VFO-a najmanje pruži razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih koja je istovjetna razini sredstava koja se godišnje dodjeljuju programu tijekom prve dvije godine tog razdoblja (unaprijed uplaćenih 6 milijardi EUR 2014. i 2015), što će ovisiti o ishodu ocjene te inicijative koju će Komisija izvršiti u skoroj budućnosti; napominje da bi to trebalo uključivati povećanje gornje granice u podnaslovu 1.b (Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija) s obzirom na to u njemu nema dostupnih dodatnih sredstava;

45.  uvjeren je da ukupna proračunska sredstva i prethodno dodijeljeni nacionalni iznosi za zajedničku poljoprivrednu politiku, uključujući odobrena sredstva za izravna plaćanja, moraju ostati nepromijenjeni tijekom revizije VFO-a; štoviše naglašava važnost toga da se zajamči da se sredstva za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo ne smanjuju kako bi se omogućilo ispunjenje ciljeva nedavne reforme zajedničke ribarstvene politike;

46.  smatra da razmjeri migracijske i izbjegličke krize, čiji su uzrok sukobi i klimatske promjene, pokazuju da se može očekivati da će u nadolazećim godinama nastati dodatne potrebe za tu svrhu u okviru naslova 3. (Sigurnost i građanstvo), a koje će imati znatne posljedice za proračun; štoviše, naglašava da će u istom naslovu biti potrebno dodatno financiranje kako bi se poduprla pojačana djelovanja na razini EU-a u pogledu unutarnje sigurnosti EU-a i borbe protiv terorizma; traži od Komisije da u najkraćem roku napravi ažuriranu procjenu potrebnih proračunskih sredstava do kraja trenutačnog VFO-a radi odgovora na sve izazove u tim područjima;

47.  stoga je čvrsto uvjeren da, čak i uz mobilizaciju ograničene raspoložive razlike do gornjih granica dostupnih u okviru naslova 3. i postojećih odredbi o fleksibilnosti, dostupna sredstva neće biti dovoljna kako bi se uhvatilo u koštac s povećanim potrebama u tom naslovu; stoga poziva na znatno povećanje sredstava za Fond za azil, migraciju i integraciju te Fond za unutarnju sigurnost, kao i za agencije Unije (Frontex, Europski potporni ured za azil, Europol, Eurojust i Agencija Europske unije za temeljna prava) koje su preuzele nove operativne zadaće u području, te za nove inicijative koje se mogu pokrenuti; smatra da je potrebno povećanje gornjih granica u okviru naslova 3.;

48.  očekuje da će se usklađeno djelovanje u cilju učinkovitog odgovora na vanjsku dimenziju migracijske i izbjegličke krize, osobito politička stabilizacija europskog susjedstva i supsaharske Afrike te bavljenje humanitarnim i ekonomskim uzrocima migracije, tijekom sljedećih godina znatno osnažiti, a bit će popraćeno povećanim zahtjevima za financiranje u okviru naslova 4. (Globalna Europa); naglašava da takvi zahtjevi za dodatno financiranje ne bi trebali biti odobreni na štetu postojećeg vanjskog djelovanja EU-a, uključujući njegovu razvojnu politiku; stoga poziva na povećanje gornjih granica u okviru naslova 4.;

49.  traži povećanje financijske potpore trima europskim programima koji se izravno tiču građana – Kreativna Europa, Europa za građane i Erasmus+ – jer ti programi razvijaju nove linije za subvencioniranje kako bi se reagiralo na trenutačnu situaciju u pogledu integracije izbjeglica i obrazovanja, te prednjače u inicijativama koje vode Unija i države članice s ciljem poboljšanja općenitog socijalnog stanja, međusobnog razumijevanja i suživota u našim različitim društvima;

Iznosi VFO-a (plaćanja)

50.  smatra da je prioritet djelovati kako bi se spriječila nova kriza u plaćanjima pri kraju trenutačnog VFO-a; čvrsto vjeruje da je potrebno uložiti sve napore kako bi se izbjeglo gomilanje zaostalih nepodmirenih računa poput onog koje je utvrđeno u prethodnom razdoblju; ipak ističe da se već u isto vrijeme kad bi potrebe za plaćanjima trebale dosegnuti svoj uobičajeni vrhunac može očekivati znatan pritisak na plaćanja u drugoj polovici VFO-a; smatra da osjetan pritisak među ostalim proizlazi iz prebijanja ionako niskih gornjih granica plaćanja mobilizacijom pričuve za nepredviđene izdatke za razdoblje od 2018. do 2020., znatnog kašnjenja u pokretanju novih programa pod podijeljenim upravljanjem, uključujući Inicijativu za zapošljavanje mladih, platnog profila EFSU-a i dodatnih plaćanja koja odgovaraju nedavnim povećanjima u obvezama u pogledu migracijske i izbjegličke krize;

51.  podsjeća da su odobrena sredstva za plaćanja logična posljedica obveza iz prošlosti; stoga očekuje da će nova povećanja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza biti popraćena odgovarajućim povećanjem odobrenih sredstava za plaćanja, uključujući povećanje gornje granice plaćanja, štoviše, smatra da preispitivanje/revizija VFO-a u sredini razdoblja pruža izvrsnu priliku da se dobije uvid u provedbu plaćanja i ažurirana predviđanja očekivanih promjena plaćanja do kraja trenutačnog VFO-a; vjeruje da bi se trebao izraditi obvezujući zajednički plan plaćanja za razdoblje od 2016. do 2020. te da bi se o njemu trebale dogovoriti sve tri institucije; inzistira na tome da bi se takav novi plan trebao temeljiti na dobrom financijskom upravljanju i uključivati jasnu strategiju zadovoljavanja svih obveza za plaćanja u svim naslovima do kraja trenutačnog VFO-a i izbjegavanja „skrivenih zaostataka” koji nastaju zbog umjetnog usporavanja provedbe određenih višegodišnjih programa i drugih mjera ublažavanja kao što je smanjenje stopa pretfinanciranja;

52.  odlučan je u nastojanju da se na nedvosmislen način riješe problemi s izradom plana plaćanja za posebne instrumente VFO-a; podsjeća na neriješeni sukob u tumačenju između, s jedne strane, Komisije i Parlamenta i, s druge strane, Vijeća, koji je bio u prvom planu tijekom pregovora o proračunu posljednjih nekoliko godina; ponovno navodi svoje dugogodišnje stajalište da bi odobrena sredstva za plaćanja koja proizlaze iz mobilizacije posebnih instrumenata u okviru odobrenih sredstava za preuzimanje obveza također trebalo računati iznad godišnjih gornjih granica plaćanja VFO-a;

Postavljanje uvjeta da bi se zajamčila temeljna prava Europske unije

53.  ustraje na tome da bi sve zemlje trebale preuzeti punu odgovornost u kontekstu izbjegličke krize i odluke o pripadajućem mehanizmu preraspodjele; poziva Komisiju da uvede mehanizam financijskih bonusa i sankcija (bonus-malus) za države članice koje ispunjavaju odnosno ne ispunjavaju obveze u pogledu mjera koje je donio EU; smatra da bi se svaki financijski doprinos od sankcioniranja države članice koja ne poštuje te mjere trebao vratiti u proračun EU-a kao dodatni prihod;

Izvanredni prihodi

54.  čvrsto vjeruje da bi svaki višak koji proizlazi iz neizvršenja proračuna EU-a ili novčanih kazni poduzećima za povredu prava tržišnog natjecanja EU-a trebalo unijeti u proračun kao dodatan prihod, bez odgovarajuće prilagodbe doprinosa od BND-a; smatra da bi se tom mjerom znatno doprinijelo smanjenju problema plaćanja u proračunu EU-a; poziva Komisiju da u tom pogledu iznese odgovarajuće zakonodavne prijedloge;

55.  uvjeren je da bi se opozvana sredstva u svim naslovima, koja su rezultat potpunog ili djelomičnog neizvršenja mjera za koje su bila namijenjena, trebala ponovno učiniti dostupnima u proračunu Unije te bi ih proračunsko tijelo trebalo mobilizirati u okviru godišnjeg proračunskog postupka; čvrsto je uvjeren da bi se takva obveza, s obzirom na trenutačna ograničenja proračuna EU-a i dodatne potrebe financiranja s kojima se Unija suočava, trebala primjenjivati i na opozive sredstava koji su nastali provedbom programa u razdoblju 2007. – 2013., pa i zaključenjem programa kohezijske politike; poziva Komisiju da u tom pogledu iznese odgovarajuće zakonodavne prijedloge;

Odredbe o fleksibilnosti i posebni instrumenti

56.  naglašava da sama učestalost i razina mobilizacije posebnih instrumenata VFO-a tijekom posljednje dvije godine nedvojbeno dokazuje vrijednost odredbi o fleksibilnosti i mehanizama sadržanih u Uredbi o VFO-u; ističe dugogodišnje stajalište Parlamenta da bi fleksibilnost trebala omogućiti maksimalno korištenje ukupnih gornjih granica VFO-a za obveze i plaćanja;

57.  stoga vjeruje da bi se revizijom Uredbe o VFO-u na sredini razdoblja trebalo omogućiti ukidanje niza ograničenja koja je Vijeće propisalo za odredbe o fleksibilnosti u vrijeme donošenja VFO-a; osobito smatra da bi trebalo ukinuti bilo kakva ograničenja na prijenos neiskorištenih odobrenih sredstava i razlika postavljanjem godišnjih gornjih granica (ukupna razlika do gornje granice za plaćanje) ili propisivanjem vremenskih ograničenja (ukupna razlika za obveze); smatra da s obzirom na trenutačna proračunska ograničenja u više naslova ne bi trebalo odrediti točan opseg upotrebe sredstava u okviru ukupne razlike za obveze;

58.  osobito naglašava mobilizaciju maksimalnog iznosa instrumenta fleksibilnosti u 2016.; napominje da se tim instrumentom omogućuje financiranje jasno utvrđenih izdataka koji se ne mogu financirati unutar gornje granice jednog ili više naslova te nisu povezani s određenom politikom EU-a; stoga smatra da taj instrument pruža stvarnu fleksibilnost u proračunu EU-a, osobito u slučaju veće krize; u skladu s tim poziva na znatno povećanje njegove financijske omotnice do godišnjeg iznosa od 2 milijarde EUR, pri čemu ističe da se taj iznos raspoređuje samo u slučaju odluke proračunskog tijela o mobilizaciji tog instrumenta; podsjeća da instrument fleksibilnosti nije povezan s posebnim područjem politike i da ga se može mobilizirati u bilo kakve svrhe ako se to smatra potrebnim;

59.  ističe ulogu pričuve za hitnu financijsku pomoć u pružanju brzog odgovora na posebne zahtjeve za pomoć trećim zemljama i nepredviđene događaje te naglašava njegovu posebnu važnost u trenutačnim okolnostima; poziva na znatno povećanje njegove financijske omotnice do godišnjeg iznosa od 1 milijarde EUR;

60.  napominje da su na snazi različita pravila u pogledu vremenskog razdoblja za prijenos neiskorištenih odobrenih sredstava za posebne instrumente VFO-a, odnosno instrument fleksibilnosti, pričuvu za hitnu financijsku pomoć, Fond solidarnosti EU-a i Europski fond za prilagodbu globalizaciji; poziva na usklađivanje tih pravila kako bi se omogućilo da se opće pravilo N+3 primjenjuje na te instrumente;

61.  pridaje osobitu važnost pričuvi za nepredviđene izdatke, kao instrumentu za slučaj krajnje nužde koji omogućuje reakciju na nepredviđene okolnosti; naglašava da je, prema mišljenju Komisije, ovo jedini posebni instrument koji se može mobilizirati isključivo za odobrena sredstva za plaćanja, čime se može spriječiti kriza u proračunu EU-a povezana s isplatom sredstava, do koje je došlo 2014.; izražava žaljenje zbog činjenice da je, za razliku od prethodnog razdoblja, u Uredbi o VFO-u propisana obvezna kompenzacija tih odobrenih sredstava; čvrsto je uvjeren da se tim zahtjevom stvara neodrživa situacija zbog koje će se zapravo smanjiti godišnji iznosi u odnosu na gornje granice VFO-a u posljednjim godinama razdoblja i time stvoriti dodatno opterećenje za proračun EU-a; naglašava da je pričuva za nepredviđene izdatke u svakom slučaju instrument za slučaj krajnje nužde i o čijoj se mobilizaciji trebaju zajedno dogovoriti dvije grane proračunskog tijela; stoga poziva da se pravilo o obveznoj kompenzaciji ukine bez odlaganja i s retroaktivnim učinkom, te da se njezin maksimalan godišnji iznos poveća na 0,05 % BND-a Unije;

Popratne mjere uz međunarodne sporazume o promjenama u okolišu

62.  napominje da je sporazum postignut na konferenciji COP21 u Parizu univerzalan, dinamičan i diferenciran i cilj mu je premostiti izazov klimatskih promjena; ističe da u skladu s tim sporazumom određen iznos sredstava EU-a treba izdvojiti za podržavanje klimatskih mjera u zemljama u razvoju; naglašava da bilo kakva sredstva koja se izdvoje za mjere koje proizađu iz sporazuma COP21 treba dodati postojećim rashodima za klimatske mjere te poziva Komisiju da svoju provedbenu strategiju i prvu procjenu mogućeg utjecaja sporazuma COP21 na proračun EU-a predstavi na vrijeme za reviziju; ističe, štoviše, da je revizija VFO-a izvrsna prilika da se osigura ostvarenje cilja od 20 % potrošnje za klimatske mjere te da se, po mogućnosti, taj prag povisi u skladu s međunarodnim obvezama koje je EU preuzeo tijekom konferencije COP21; poziva Komisiju da se pobrine za to mehanizam uključenja klimatskih mjera u politike bude u potpunosti operativan te da se unaprijedi sadašnja metoda praćenja te potrošnje; podsjeća, nadalje, da je Unija pristala provesti i strateški plan Konvencije Ujedinjenih naroda za biološku raznolikost te ističe da valja izdvojiti sredstva dostatna za ispunjenje svojih obveza u tom pogledu;

Pojednostavljenje

63.  smatra da je preispitivanje/revizija sredinom razdoblja odlična prilika za prvu procjenu i evaluaciju funkcioniranja dotičnih politika i programa EU-a, kao i odredbi i posebnih instrumenata VFO-a za fleksibilnost, te očekuje da Komisija podnese analizu u kojoj se identificiraju nedostaci trenutačnog sustava provedbe; posebnu pozornost skreće na procjenu učinka postupka primjene novih elemenata uvedenih u trenutačnom programskom razdoblju poput ispunjavanja ex ante uvjeta u sklopu kohezijske politike; smatra da bi se u okviru preispitivanja/revizije u sredini razdoblja VFO-a trebala ocijeniti uspješnost dodijeljenih sredstava kako bi se utvrdilo jesu li njihovi ciljevi ostvareni; poziva Komisiju da ponudi konkretne prijedloge kako bi se uhvatilo u koštac s mogućim nedostacima, poboljšali i racionalizirali uvjeti provedbe za preostale godine sadašnjeg VFO-a te na najbolji način upotrijebila oskudna financijska sredstva i smanjilo administrativno opterećenje za korisnike;

Izrada proračuna temeljena na uspješnosti/Proračun usmjeren na rezultate

64.  ističe da je važno pokazati dodanu vrijednost izvršavanja proračuna EU-a te podržava to da se potrošnja EU-a promatra kroz prizmu rezultata; ističe da bi procjena uspješnosti i rezultata u odgovarajućim slučajevima trebala postati temeljno načelo te naglašava da je takvo načelo osobito primjenjivo na programe usmjerene prema budućnosti; prima na znanje rad Komisije u pogledu inicijative „Proračun EU-a usmjeren na rezultate”, kojoj je potrebna dodatna razrada, te iščekuje rezultate rada međuinstitucijske stručne skupine za izradu proračuna temeljenu na uspješnosti; smatra da se tim pristupom može povećati uspješnost programa koji imaju lošije rezultate od očekivanih; naglašava, međutim, da tehnički ili programski nedostaci ne mogu dovesti do smanjenja proračuna EU-a ili napuštanja političkih prioriteta, te da se samo boljom potrošnjom neće riješiti problem nedostatka financijskih sredstava za rješavanje gorućih i sve većih potreba; podsjeća Komisiju da Parlament, kao jedna grana proračunskog tijela, mora biti uključen u izradu strategije Komisije u tom području;

Financijski instrumenti

65.  potvrđuje veću ulogu financijskih instrumenata u proračunu Unije kao komplementarnog načina financiranja u usporedbi sa subvencijama i bespovratnim sredstvima; uviđa potencijal tih instrumenata u pogledu povećanja financijskog, te time i političkog učinka proračuna Unije; međutim, ističe da prijelaz s tradicionalnog financiranja na inovativnije instrumente nije preporučljiv u svim područjima politika jer nisu sve politike potpuno usmjerene na tržište; ističe da financijski instrumenti pružaju alternativan i komplementaran način financiranja i ne bi se trebali koristiti za projekte koji mogu imati koristi samo od dodjele bespovratnih sredstava, osobito važnih za manje razvijene regije;

66.  poziva Komisiju da pri preispitivanju/reviziji na sredini razdoblja provede dubinsku analizu upotrebe financijskih instrumenata od početka trenutačnog programskog razdoblja; ističe da pri ocjenjivanju financijskog instrumenta aspekt financijske poluge ne može biti jedini kriterij ocjenjivanja; u tom kontekstu podsjeća na važnost kriterija „dodatnostiˮ i procjene doprinosa ostvarivanju političkih ciljeva EU-a;

67.  potiče Komisiju da utvrdi sva područja politika EU-a u kojima bi se bespovratna sredstva mogla kombinirati s financijskim instrumentima te da razmotri kako ih uravnotežiti; čvrsto je uvjeren da bi mogućnost kombiniranja različitih resursa EU-a prema usklađenim pravilima upravljanja doprinijela postizanju najbolje moguće sinergije među dostupnim izvorima financiranja na razini EU-a; naglašava da sve veća upotreba financijskih instrumenata ne bi trebala dovesti do smanjenja u proračunu Unije; podsjeća da je više puta pozivao na veću transparentnost i demokratski nadzor u pogledu provedbe financijskih instrumenata koji se financiraju iz proračuna Unije;

B.Razmatranja Parlamenta o VFO-u nakon 2020.

68.  podsjeća da prema članku 25. Uredbe o VFO-u Komisija treba iznijeti prijedlog o novom višegodišnjem financijskom okviru prije 1. siječnja 2018.; stoga naglašava da niz ključnih elemenata sljedećeg VFO-a treba raspraviti već u okviru nadolazećeg preispitivanja/revizije;

69.  smatra da treba razmotriti ključne prioritete kao što je prilagođavanje trajanja VFO-a, temeljita reforma sustava vlastitih sredstava, veći naglasak na jedinstvu proračuna i više proračunske fleksibilnosti; nadalje, uvjeren je da treba preispitati modalitete procesa odlučivanja kako bi se zajamčila demokratska legitimnost i poštovanje odredbi Ugovora;

70.  podsjeća na proračunska načela jedinstva, točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti koja treba poštovati pri donošenju i izvršavanju proračuna Unije;

71.  ističe da je osnova poteškoća u dogovaranju oko višegodišnjeg financijskog okvira među državama članicama to što u prvi plan stavljaju neto bilance; ponavlja svoj stav da proračun Unije nije igra u kojoj jedni dobivaju onoliko koliko drugi gube, nego prije svega važan zamašnjak konvergencije te izraz zajedničkih politika kojima se stvara zajednička dodana vrijednost; snažno potiče države članice da promijene svoju percepciju proračuna Unije, to jest, da dogovore proračun na temelju temeljite procjene financijskih potreba koje proistječu iz pravnih obveza Unije, političkih ciljeva navedenih u njezinim programima i politikama, te međunarodnih obveza, i pristup njemu kako bi se zajamčilo da ishod ne bude opet pat-pozicija koja će samo još više udaljiti Uniju od njezinih građana; u tom pogledu poziva Komisiju da izradi studiju o uštedama koje se ostvare na razini pojedinačnih država članica, a posljedica su politika koje se financiraju na razini Unije;

72.  ističe da je politički neophodno uspostaviti postupak donošenja odluka kojim se jamči dostupnost potrebnih financijskih sredstava, bilo na nacionalnoj razini bilo na razini EU-a, kako bi se osigurala potpuna provedba političkih odluka koje donosi Europsko vijeće;

Trajanje

73.  podsjeća da su se, prema uvodnoj izjavi 3. Uredbe o VFO-u, tri institucije složile da zajednički preispitaju optimalno trajanje u kontekstu preispitivanja/revizije; ponavlja svoje stajalište da trajanje VFO-a treba uskladiti s političkim ciklusom Parlamenta i Komisije, čime bi europski izbori postali forum za rasprave o budućim prioritetima potrošnje;

74.  međutim, naglašava važnost dugoročne predvidljivosti, posebno za programe pod podijeljenim upravljanjem u području kohezijske politike i ruralnog razvoja, s obzirom na vrijeme koje je potrebno da se postigne dogovor o sektorskom zakonodavstvu i operativnim programima na nacionalnoj i regionalnoj razini;

75.  smatra da bi se, s obzirom na političko okruženje koje se brzo mijenja te s ciljem jamčenja veće fleksibilnosti, o nekim elementima VFO-a trebala donijeti odluka za petogodišnje razdoblje, dok bi se odluka o nekim drugima, posebno onima povezanima s programima koji zahtijevaju dugoročnije planiranje i/ili politikama kojima se predviđaju kompleksne procedure za uvođenje sustava provedbe, kao što su kohezijska politika ili ruralni razvoj, trebala donijeti za razdoblje od 5+5 godina s obveznom revizijom na sredini razdoblja;

Reforma sustava vlastitih sredstava

76.  naglašava da je potrebna istinska reforma sustava vlastitih sredstava koja bi se vodila načelima jednostavnosti, poštenja i transparentnosti; stoga od skupine na visokoj razini za vlastita sredstva očekuje do kraja 2016. ambiciozno završno izvješće, a od Komisije do kraja 2017. jednako ambiciozan zakonodavni paket za vlastita sredstva s početkom primjene od 2021.;

77.  naglašava potrebu smanjenja udjela godišnjih doprinosa koji se temelje na BND-u kako bi se napustila politika „pravedne dobiti” država članica; naglašava da bi to smanjilo pritisak na državne blagajne i tako učinilo sredstva o kojima je riječ dostupnima za državne proračune država članica; podsjeća da je postojeći sustav vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u pretjerano složen i da je u biti riječ o drugom doprinosu na temelju BND-a te stoga poziva da se ta vlastita sredstva temeljito izmijene ili potpuno ukinu; međutim, smatra da je nužno da doprinosi koji se temelje na BND-u i dalje budu dio proračuna, s obzirom na njihovu ulogu u postizanju uravnoteženosti;

78.  poziva na uvođenje jedne ili nekoliko novih vrsta vlastitih sredstava, u idealnom slučaju onih s jasnom vezom s europskim politikama koje stvaraju dodanu vrijednost; napominje da je skupina na visokoj razini za vlastita sredstva već raspravljala o velikom broju mogućih vlastitih sredstava, među ostalim o izmjeni PDV-a, porezu na financijske transakcije, emisijskoj dobiti ESB-a, izmjeni sustava za trgovanje emisijama EU-a te porezu na ugljik, oporezivanju usluga prijevoza, oporezivanju trgovačkih društava, porezu na električnu energiju i digitalnom oporezivanju; s nestrpljenjem iščekuje preporuke skupine na visokoj razini kako bi prešao na sljedeći korak i pripremio stajalište Parlamenta o tome; s tim u vezi poziva na postupno ukidanje svih oblika rabata;

Jedinstvo proračuna

79.  naglašava važnost načela jedinstva proračuna i podsjeća da se prema članku 310. stavku 1. UFEU-a sve stavke prihoda i rashoda Unije prikazuju u proračunu; zabrinut je zbog nedavnog prijelaza s metode Zajednice na međuvladine postupke donošenja odluka kao što se od 2014. vidi u osnivanju fonda Bêkou za Srednjoafričku Republiku, regionalnog uzajamnog fonda Madad kao odgovora na krizu u Siriji i uzajamnog fonda EU-a za Afriku, kao i Instrumenta za izbjeglice u Turskoj; naglašava da taj oblik financiranja podrazumijeva preraspodjelu sredstava iz fondova postojećih višegodišnjih financijskih programa za koje je dogovor postignut između triju institucija; ističe da to dovodi u pitanje demokratsku odgovornost, s obzirom na to da je Parlament bio isključen iz uspostave tih fondova;

80.  naglašava da prema Ugovoru Parlament i Vijeće ravnopravno utvrđuju proračun kao dvije grane proračunskog tijela; štoviše, smatra da je potpuna kontrola Parlamenta nad svim rashodima ključan element potrošnje EU-a; poziva Komisiju da održi jedinstvo proračuna te da ga smatra vodećim načelom pri predlaganju novih političkih inicijativa;

81.  ponavlja svoj uvriježeni stav da bi Europski razvojni fond (ERF) trebalo od 2021. integrirati u proračun Unije te istovremeno zajamčiti financiranje Instrumenta mirovne pomoći za Afriku i operacija povezanih sa sigurnošću;

82.  naglašava da svako buduće uvrštenje ERF-a ili sličnih ad hoc instrumenata u proračun EU-a podrazumijeva da se njihove financijske omotnice dodaju povrh gornjih granica VFO-a, koje se trebaju u skladu s time izmijeniti, kako se ne bi ugrozilo financiranje ostalih politika i programa EU-a;

Povećana fleksibilnost

83.  naglašava da rigidna struktura proračuna Unije oduzima proračunskom tijelu mogućnost primjerenog reagiranja na promjenjive okolnosti; stoga poziva na veću fleksibilnost u idućem VFO-u, posebno među naslovima, u vidu fleksibilnijih nepotrošenih razlika do gornjih granica i između godina s ciljem potpunog iskorištavanja gornjih granica VFO-a;

84.  naglašava da je nužno da Unija, među ostalim zato da može fleksibilno reagirati na promjene okolnosti a da se time ne dovode u pitanje dogovoreni programi, bude sposobna i brzo reagirati na krize koje izbijaju, primjerice sadašnja migracijska kriza; stoga poziva da se, osim postojećih posebnih instrumenata VFO-a, uspostavi stalna krizna pričuva EU-a u okviru proračuna Unije kako bi se izbjegla ad hoc rješenja poput osnivanja uzajamnih fondova; naglašava da bi taj mehanizam, koji je namijenjen pružanju odgovora na krize te nepredviđene situacije, po prirodi trebao djelovati kao novi posebni instrument VFO-a te prelaziti gornje granice VFO-a;

Postupak donošenja odluka

85.  podsjeća na kritičan stav Parlamenta o načinu na koji je vođen postupak koji je doveo do donošenja Uredbe o VFO-u za razdoblje od 2014. do 2020.; podsjeća na to da donošenje uredbe zahtijeva suglasnost Parlamenta; stoga naglašava da Parlament od samog početka treba biti potpuno uključen u sve relevantne pregovore; smatra da bi institucije EU-a trebale formalizirati modalitete za postupak donošenja idućeg VFO-a u okviru dogovora koji bi se postigao u isto vrijeme kao i preispitivanje/revizija sredinom provedbenog razdoblja VFO-a, a koji bi trebao uzeti u obzir nedostatke prijašnjih pregovora i potpuno očuvati ulogu i ovlasti Parlamenta kako su navedeni u Ugovorima; smatra da bi ti modaliteti u konačnici trebali biti sadržani u Međuinstitucionalnom sporazumu, kao što je slučaj s godišnjim proračunskim postupkom;

86.  smatra da činjenica da se uredba o VFO-u mora donijeti jednoglasno predstavlja stvarnu prepreku u procesu; u tom pogledu poziva Europsko vijeće da aktivira klauzulu pasarela iz članka 312. stavka 2. UFEU-a kako bi se uredba o VFO-u mogla donijeti kvalificiranom većinom; nadalje, podsjeća da se općenita klauzula pasarela iz članka 48. stavka 7. UEU-a može također aktivirati kako bi se mogao primijeniti redovni zakonodavni postupak; ističe da bi prijelaz prema glasovanju kvalificiranom većinom za uredbu o VFO-u bio u skladu ne samo s postupkom donošenja odluka koji se upotrebljava za usvajanje gotovo svih višegodišnjih programa EU-a, nego i s godišnjim postupkom donošenja proračuna EU-a;

87.  podsjeća da se Ugovorom Europskom vijeću ne dodjeljuje pravo da obnaša zakonodavne funkcije; naglašava, u tom kontekstu, svoj snažan prigovor na uplitanje Europskog vijeća u zakonodavstvo tijekom posljednjih pregovora o VFO-u; zahtijeva od Europskog vijeća da se ograniči na svoje zadaće definirane Ugovorom i da se suzdrži od dovođenja u pitanje političkih promjena o kojima se treba donijeti odluka uobičajenim zakonodavnim postupkom, poštujući zakonodavne ovlasti Parlamenta na temelju suodlučivanja;

88.  inzistira na tome da bi se zakonodavni postupak za donošenje novog VFO-a trebao okončati do kraja 2018. nakon opsežnih pregovora između Parlamenta i Vijeća; naglašava da će se pravovremenim sporazumom o VFO-u omogućiti brzo usvajanje svih sektorskih uredbi, kao i početak novih programa bez kašnjenja 1. siječnja 2021.; ističe važnost boljeg informiranja nacionalnih parlamenata i europskih građana o izazovima predstojećeg VFO-a organizacijom, prema potrebi, međuinstitucijske i međuparlamentarne konferencije;

o
o   o

89.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(2) SL L 103, 22.4.2015., str. 1.
(3)SL L 168, 7.6.2014., str. 105.
(4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0378.
(7) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0599.
(8) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0455.
(9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0456.
(10) SL C 75, 26.2.2016., str. 47.
(11) SL C 36, 29.1.2016., str. 49.
(12) SL C 68 E, 7.3.2014., str. 1.
(13) SL C 380 E, 11.12.2012., str. 89.


Odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE 2)
PDF 825kWORD 357k
Rezolucija
Prilog
Prilog
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (2016/2038(INI))
P8_TA(2016)0310A8-0223/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 4. i 13. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke 107., 108., 113., 115. i 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 2. prosinca 2015. o osnivanju, ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE 2)(1),

–  uzimajući u obzir otkrića Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ) o odlukama o porezima i drugim štetnim praksama u Luksemburgu, koja su postala poznata pod nazivom „LuxLeaks”,

–  uzimajući u obzir otkrića Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ) o offshore poduzećima, koja su postala poznata pod nazivom „Panamski dokumenti”, a posebno dokumente objavljene 9. svibnja 2016.,

–  uzimajući u obzir ishode raznih sastanaka na vrhu skupina G7, G8 i G20 održanih na temu međunarodnih poreznih pitanja, posebno sastanak na vrhu u Ise-Shimi 26. i 27. svibnja 2016., te ishode sastanka ministara financija i guvernera središnjih banaka skupine G20 održanog 14. i 15. travnja 2016. u Washingtonu,

–  uzimajući u obzir rezoluciju koju je Glavna skupština UN-a usvojila 27. srpnja 2015. o Akcijskom programu iz Addis Abebe,

–  uzimajući u obzir izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) od 30. studenoga 2015. naslovljeno „Načela OECD-a i skupine G20 o korporativnom upravljanju”,

–  uzimajući u obzir zaključke ECOFIN-a o razmjeni informacija koje se odnose na oporezivanje o djelatnostima multinacionalnih društava i Kodeksu o postupanju pri oporezivanju poslovanja od 8. ožujka 2016., o oporezivanju dobiti, smanjenju porezne osnovice i prijenosu dobiti od 8. prosinca 2015., o oporezivanju poslovanja od 9. prosinca 2014. te o politici oporezivanja od 1. prosinca 1997., kao i priopćenje o neformalnoj raspravi ECOFIN-a o „Panamskim dokumentima” od 22. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća od 8. prosinca 2015.(2) o izmjeni Direktive o administrativnoj suradnji(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 93. Ugovora o EZ-u(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 77/799/EEZ od 19. prosinca 1977. o uzajamnoj pomoći nadležnih tijela država članica u području izravnog oporezivanja(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma(6),

–  uzimajući u obzir daljnje zajedničke mjere koje je Komisija usvojila 16. ožujka 2016. u vezi s preporukama rezolucija Parlamenta o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji te o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka,

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica (COM(2016)0198) (prijedlog izvješćivanja po zemljama) koji je iznijela Komisija,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije o paketu mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza (ATAP) koji se sastoji od uvodne (chapeau) komunikacije(7), Prijedloga direktive Vijeća o borbi protiv izbjegavanja poreza(8), Prijedloga direktive Vijeća o reviziji Direktive o administrativnoj suradnji(9), preporuke o poreznim ugovorima(10) i studije o agresivnom poreznom planiranju(11),

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (COM(2011)0121) koji je Komisija sastavila 2011. i stajalište Parlamenta od 19. travnja 2012. o tom prijedlogu(12),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica od 1. prosinca 1997. o Kodeksu o postupanju pri oporezivanju poslovanja(13) i redovna izvješća Skupine za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja podnesena Vijeću,

–  uzimajući u obzir Sporazum o poreznoj transparentnosti između EU-a i Kneževine Monaka koji je parafiran 22. veljače 2016.,

–  uzimajući u obzir sporazum koji su potpisali EU i Kneževina Andora 12. veljače 2016.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o oporezivanju dohotka od kamate na štednju koji su 8. prosinca 2015. potpisali EU i Republika San Marino,

–  uzimajući u obzir Sporazum o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima koji su 28. listopada 2015. potpisali EU i Kneževina Lihtenštajn,

–  uzimajući u obzir Sporazum o oporezivanju u cilju poboljšanja porezne discipline koji su 27. svibnja 2015. potpisali EU i Švicarska Konfederacija,

–  uzimajući u obzir ažurirani Sporazum između Jerseyja i Ujedinjene Kraljevine od 30. studenoga 2015. i takozvanu Promjenu gledišta u vezi s tumačenjem stavka 2. Sporazuma između Jerseyja i Ujedinjene Kraljevine o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja,

–  uzimajući u obzir Sporazum između Guernseyja i Ujedinjene Kraljevine o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kako je izmijenjen Sporazumom iz 2009. u pogledu razmjene informacija, koji je potpisan 20. siječnja 2009. te je na snazi od 27. studenog 2009.,

–  uzimajući u obzir normativni položaj Parlamenta od 8. srpnja 2015. o prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara i Direktive 2013/34/EU u pogledu određenih elemenata izvješća o korporativnom upravljanju (14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. o izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza kao izazovima za upravljanje, socijalnu zaštitu i razvoj u zemljama u razvoju(17),

–  uzimajući u obzir razna parlamentarna saslušanja i naknadna izvješća na temu izbjegavanja plaćanja i utaje poreza održana u nacionalnim parlamentima, a posebno ona održana u Zastupničkom domu u Ujedinjenoj Kraljevini, Senatu SAD-a, australskom Senatu i francuskoj Nacionalnoj skupštini i Senatu,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća Europe CM/Rec(2014)7 od 30. travnja 2014. o zaštiti zviždača,

–  uzimajući u obzir suđenje Antoineu Deltouru, Raphaëlu Haletu i Édouardu Perrinu u Luksemburgu zbog optužbi povezanih s njihovom ulogom u objavljivanju dokumenata vezanih uz „LuxLeaks”,

–  uzimajući u obzir odluke Komisije u vezi s državnim potporama koje se odnose na Fiat(18), Starbucks(19) i belgijske odluke o porezima(20) koje se primjenjuju na višak dobiti, kao i odluke o pokretanju istraga društava McDonalds, Apple i Amazon u pogledu državnih potpora,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE 2) (A8-0223/2016),

Opća razmatranja, činjenice i brojke

A.  budući da su otkrića u slučajevima „Panamski dokumenti” i „LuxLeaks”, koje je objavio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ), ukazala na hitnu potrebu da se EU i njegove države članice suprotstave utaji, izbjegavanju plaćanja poreza te agresivnom poreznom planiranju i da teže većoj suradnji i transparentnosti kako bi se uspostavila porezna pravda tako što će se naši porezni sustavi učiniti pravednijima i osigurati plaćanje poreza na dobit ondje gdje je vrijednost stvorena, ne samo u državama članicama, nego i na globalnoj razini;

B.  budući da Komisija procjenjuje da godišnji iznos utaje i izbjegavanja plaćanja poreza iznosi do 1 bilijun(21) EUR, dok OECD procjenjuje(22) da gubitak prihoda iznosi između 4 % i 10 % cjelokupnog prihoda od poreza na dobit, što iznosi između 75 i 180 milijardi EUR godišnje, s obzirom na razine iz 2014.; budući da su to samo konzervativne procjene; budući da su negativni učinci takvih praksi na proračune država članica i na građane očiti i mogli bi potkopati povjerenje u vladavinu demokracije; budući da porezne prijevare, utaje poreza i agresivno porezno planiranje smanjuju poreznu osnovicu država članica, što dovodi do gubitka prihoda od oporezivanja i oslabljuje gospodarstva te sposobnost država da pružaju javne usluge, ulažu i jamče socijalnu sigurnost;

C.  budući da je u proračunskom okviru uzajamne kontrole neprihvatljivo da se sredstva koja bi se dugovanim porezima trebala ostvariti u jednoj državi članici zapravo ostvare u drugoj državi članici s pomoću nepoštenog i agresivnog poreznog planiranja;

D.  budući da izbjegavanje plaćanja poreza na dobit, kojime se, prema procjenama, stvara gubitak od 100 milijardi USD(23) poreznih prihoda na godišnjoj razini, nerazmjerno utječe na zemlje u razvoju, lišavajući ih neophodnih sredstava za financiranje najosnovnijih usluga i šteteći politikama razvojne suradnje EU-a;

E.  budući da su nas otkrića u slučaju „Panamski dokumenti” podsjetili da pitanje izbjegavanja plaćanja poreza nadilazi multinacionalna poduzeća te je snažno povezano s kriminalnom aktivnošću i da se offshore bogatstvo procjenjuje na oko deset bilijuna USD;

F.  budući da su čelnici skupine G20 u travnju 2009. poduzeli mjere, zatraživši prije svega od offshore jurisdikcija da potpišu najmanje 12 sporazuma o razmjeni informacija s ciljem okončanja doba bankovne tajne; budući da ekonomisti imaju ozbiljne zamjerke u pogledu učinkovitost tih mjera, objašnjavajući da su sporazumi doveli do premještanja bankovnih depozita među poreznim oazama, no nisu uzrokovali značajnu repatrijaciju financijskih sredstava(24); budući da nema dokaza da su portfeljna ulaganja u offshore jurisdikcijama opadala, barem ne do 2014., unatoč nedavnim međunarodnim naporima za povećanje financijske transparentnosti; budući da je prerano procijeniti hoće li donošenje automatske razmjene poreznih informacija (zajednički standard izvješćivanja) potaknuti promjene u pogledu tog trenda;

G.  budući da su prema informacijama koje je dostavila Banka za međunarodne namire prekogranični depoziti u offshore centrima između 2008. i 2015. prosječno rasli za 2,81 % godišnje, dok su u ostatku svijeta rasli za samo 1,24 %(25); budući da su u pogledu inozemnih depozita najvažniji offshore financijski centri Kajmanski otoci (663 milijardi USD), Luksemburg (360 milijardi USD), Švicarska (137 milijardi USD), Hong Kong (125 milijardi USD), Singapur (95 milijardi USD), Bermudi (77 milijardi USD), Panama (67 milijardi USD), Jersey (58 milijardi USD) i Bahami (55 milijardi USD); budući da prekogranični depoziti u europskim oazama kao što su Andora, Gibraltar, Lihtenštajn i Švicarska opadaju ili stagniraju tijekom posljednjih nekoliko godina, što dovodi do pretpostavke prijenosa offshore aktivnosti u druge jurisdikcije i restrukturiranja offshore industrije uslijed potpisivanja sve većeg broja bilateralnih sporazuma o poreznim informacijama;

H.  budući da se ulagački tokovi u offshore financijske centre procjenjuju na 72 milijarde USD za 2015.(26) te su se u posljednjih nekoliko godina povećali uslijed porasta tokova iz međunarodnih poduzeća koja posluju u gospodarstvima u razvoju i tranzicijskim gospodarstvima, ponekad u obliku kružnih izravnih ulaganja; budući da ulagački tokovi u subjekte posebne namjene predstavljaju većinu offshore ulagačkih tokova; budući da je Luksemburg glavni primatelj ulagačkih tokova povezanih sa subjektima posebne namjene u 2015., budući da su priljevi povezani sa subjektima posebne namjene u Nizozemsku u 2015. također bili posebno visoki; budući da se zbog nejenjavanja prakse da se financijske tokove usmjerava kroz offshore financijske mehanizme ističe potreba za stvaranjem veće dosljednosti među poreznim politikama i politikama ulaganja na europskoj i globalnoj razini;

I.  budući da je OECD-u u travnju 2016. ponovno dan mandat da izradi crnu listu nekooperativnih jurisdikcija; budući da kriterije utvrđivanja poreznih oaza definira Komisija koja je potvrdila važnost činjenice da se ne razmatraju samo kriteriji transparentnosti i suradnje, nego se u obzir uzimaju i štetni porezni režimi;

J.  budući da su mala i srednja poduzeća glavni stvaratelji radnih mjesta u Europi te su otvorila oko 85 % svih novih radnih mjesta u Europi(27) u proteklih pet godina; budući da su studije(28) pokazale da prekogranična poduzeća plaćaju u prosjeku 30 % manje poreza nego poduzeća koja posluju samo u jednoj državi; budući da to ozbiljno narušava tržišno natjecanje, dovodi do gubitka radnih mjesta u Uniji i koči održiv rast;

K.  budući da Komisija agresivno porezno planiranje definira kao iskorištavanje tehničkih karakteristika određenog poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava radi smanjenja poreznih obveza; budući da Komisija priznaje da agresivno porezno planiranje može poprimiti najrazličitije oblike, što dovodi do toga da se porezno pravo ne primjenjuje u skladu s namjerama zakonodavaca; budući da glavni oblici agresivnog poreznog planiranja uključuju prijenos dugova, lokaciju nematerijalne imovine i intelektualnog vlasništva, strateške transferne cijene, hibridne neusklađenosti i offshore strukture kredita; budući da su trgovačka društva koja je saslušao njezin Posebni odbor uglavnom ponovila da plaćaju velike poreze i da je njihovo ponašanje zakonito; budući da je dosad samo mali postotak trgovačkih društava javno priznao da je izbjegavanje plaćanja poreza na dobit prioritet koji je potrebno riješiti;

L.  budući da se gotovo trećina prekograničnih korporativnih ulaganja usmjerava preko offshore financijskih struktura; budući da Komisija napominje da se za 72 % prijenosa dobiti u Europskoj uniji iskorištavaju transferne cijene i porezno povoljne lokacije intelektualnog vlasništva te da preostali sustavi prijenosa dobiti uključuju prijenos dugova(29);

M.  budući da se na temelju bilateralnih poreznih ugovora prava oporezivanja raspodjeljuju između države izvora i države prebivališta; budući da se izvorišnim zemljama često dodjeljuje pravo oporezivanja aktivnog prihoda od poslovanja, pod uvjetom da u izvorišnoj zemlji postoji stalna poslovna jedinica, a zemlje rezidentnosti dobivaju pravo oporezivanja pasivnog prihoda kao što su dividende, licencije i kamate; budući da je takva podjela prava oporezivanja ključna za razumijevanje sustavâ agresivnog poreznog planiranja;

N.  budući da se računovodstvene prakse sastoje od prikazivanja financijskog stanja trgovačkog društva tako da se usklade prihodi i rashodi i dobit i gubitak s kalendarskim razdobljem u kojem su nastali, a ne sa stvarnim razdobljem novčanih tokova; budući da se, prelazi li oporezivi prihod iz jedne jurisdikcije u drugu, koje onda s njime postupaju na različite načine, pojavljuje mogućnost iskorištavanja tih neusklađenosti; budući da se isplate licencija mogu opravdati u poslovne svrhe, bez propisnog fiskalnog usklađivanja, i budući da je na temelju njih moguće ostvariti povoljan porezni tretman u jednoj zemlji, što dovodi do smanjenja porezne osnovice u drugim zemljama;

O.  budući da se 60 % cjelokupne svjetske trgovine odvija između subjekata koji su dio grupe i koji stoga podliježu metodologijama transfernih cijena; budući da se 70 % svih prijenosa dobiti izvršavaju služeći se transfernim cijenama;

P.  budući da bi konvergencija poreznih politika trebala biti popraćena i većim kontrolama te većim brojem istraga štetnih poreznih praksi; budući da je Komisija pokrenula nove službene istrage o poreznom tretmanu multinacionalnih poduzeća; budući da je procjena mjera porezne politike s gledišta državnih potpora pristup koji je nedavno dobio na važnosti; budući da su za bolje razumijevanje međuodnosa oporezivanja i tržišnog natjecanja i rješavanje tog pitanja potrebna daljnja promišljanja i mjere; budući da Komisija ima mogućnost neselektivnog i nepristranog istraživanja svih slučajeva davanja državnih potpora pomoću povlaštenih poreznih tretmana za koje posumnja da se nezakoniti; budući da je u trenutku usvajanja izvješća A8-0223/2016 određeni broj istraga Komisije u vezi s državnim potporama još uvijek bio u tijeku; budući da su neke države članice pokrenule postupke povrata protiv nekih multinacionalnih poduzeća; budući da je samo nekoliko država članica provelo analizu učinka prelijevanja svojih domaćih poreznih politika kako bi procijenile utjecaj na zemlje u razvoju;

Q.  budući da je najbolji alat za borbu protiv agresivnog poreznog planiranja dobro osmišljeno zakonodavstvo koje se provodi na pravilan i usklađen način;

Uloga posebnih poreznih jurisdikcija

R.  budući da je Parlament održao sastanke s predstavnicima vlasti Andore, Lihtenštajna, Monaka, Guernseyja i Jerseyja; budući da su Kajmanski otoci prisustvovali samo sastanku koordinatora, a ne službenom saslušanju Posebnog odbora; budući da je Otok Man odbio poziv da izađe pred Posebni odbor, ali je umjesto toga poslao pisanu izjavu;

S.  budući da neke konkretne porezne jurisdikcije aktivno doprinose izradi agresivnih poreznih politika u ime multinacionalnih poduzeća koja tako izbjegavaju plaćati porez; budući da je stopa poreza na dobit u nekim jurisdikcijama nula posto ili blizu toj stopi; budući da složenost različitih poreznih sustava dovodi do nedostatka transparentnosti koji je štetan na globalnoj razini;

T.  budući da su se sve jurisdikcije obvezale na automatsku razmjenu informacija do 2017., osim Andore i Monaka, koje su se na to obvezale do 2018.; budući da je važno pratiti uvode li se već učinkovite zakonodavne promjene kako bi se osigurala učinkovita automatska razmjena informacija poslije 2017.;

U.  budući da su rupe u zakonodavstvu, neučinkovita razmjena informacija i, općenito, nepoštovanje zahtjeva kontrole, nedovoljne informacije o krajnjim korisnicima te održavanje bankarske i poslovne unatoč postupnom stavljanju izvan snage zakona o bankovnoj tajni prepreke iskorjenjivanju utaje i izbjegavanja plaćanja poreza; budući da se neki porezni agenti u financijskom sektoru služe netransparentnošću takvih praksi za agresivno porezno planiranje; budući da je, osim već postojećih bilateralnih sporazuma o oporezivanju, inicijativa za automatsku razmjenu informacija među zemljama uvedena tek nedavno; budući da će se u odsustvu učinkovite provedbe zbog nedostataka sustava otvoriti prostor za utaju i izbjegavanje plaćanja poreza;

V.  budući da neke posebne porezne jurisdikcije unutar EU-a i izvan njega nisu voljne provesti reformu svojih poreznih sustava usprkos stalnim globalnim inicijativama i činjenici da neke od njih sudjeluju u radu OECD-a;

W.  budući da su saslušanja organizirana s Andorom, Guersneyjem, Jerseyjem, Lihtenštajnom i Monakom (vidi Prilog 1.) pokazala da se uvjeti za registraciju offshore poduzeća i informacije koje se moraju pružiti o tome razlikuju od jurisdikcije do jurisdikcije; budući da nije poznato postoje li potpune informacije o krajnjim korisnicima fondova, zaklada i poduzeća ili te informacije službene porezne vlasti nekih od tih jurisdikcija ne prikupljaju ili ne objavljuju; budući da su Andora, Lihtenštajn, Monako, San Marino i Švicarska potpisali sporazume o razmjeni informacija s EU-om; budući da su Kanalski otoci potpisali sporazume s Ujedinjenom Kraljevinom te su izrazili spremnost na sklapanje sličnih sporazuma s drugim državama članicama;

X.  budući da važećim zakonodavstvom nekih jurisdikcija nije osigurano dobro upravljanje ni zajamčeno poštovanje međunarodnih standarda u pogledu krajnjih korisnika, transparentnosti i suradnje;

Y.  budući da su neke od tih jurisdikcija ovisna ili povezana područja država članica i stoga, iako su samoupravna, posebno podliježu nacionalnim i europskim zakonima; budući da bi države članice stoga trebale razmotriti donošenje zakona radi osiguravanja toga da njihova povezana i ovisna područja poštuju najviše standarde;

Z.  budući da neke države članice imaju vlastite popise nekooperativnih jurisdikcija i/ili sadržajne definicije „poreznih oaza” ili „jurisdikcija s povlaštenim poreznim režimima”; budući da se ti popisi uvelike razlikuju prema tome kako se nekooperativne jurisdikcije ili porezne oaze definiraju ili procjenjuju; budući da OECD-ov popis nekooperativnih jurisdikcija ne služi svojoj svrsi; budući da je Komisija u poreznom paketu od 17. lipnja 2015. objavila popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija sastavljen prema načelu „zajedničkog nazivnika” na temelju postojećih nacionalnih popisa; budući da na razini Unije još uvijek nema zajedničkog popisa i definicije nekooperativnih jurisdikcija, iako je on hitno potreban; budući da nijednim od tih popisa nisu obuhvaćeni jasni, mjerljivi i sveobuhvatni kriteriji u pogledu razine tajnosti određenih jurisdikcija;

Uloga financijskih institucija u agresivnom poreznom planiranju multinacionalnih poduzeća

AA.  budući da su neke financijske institucije i računovodstvena ili odvjetnička društva imali ulogu posrednika u uspostavi složenih pravnih struktura koje su dovele do agresivnog poreznog planiranja kojim se služe multinacionalna poduzeća, kako je utvrđeno u slučajevima „LuxLeaks” i „Panamski dokumenti”; budući da rupe u zakonodavstvu, neusklađenosti i nedostatak koordinacije, suradnje i transparentnosti među zemljama stvaraju okruženje u kojem je utaja poreza olakšana; budući da su financijske institucije ipak ključni i nužni pomoćnici u borbi protiv porezne prijevare zbog informacija o financijskim računima i stvarnom vlasništvu koji su im na raspolaganju i budući da je stoga ključno da u potpunosti i učinkovito surađuju na razmjeni tih informacija;

AB.  budući da je tijekom te istrage objavljeno nekoliko poreznih skandala koji su uključivali banke; budući da financijskim institucijama na raspolaganju stoji nekoliko programa agresivnog poreznog planiranja kako bi svojim klijentima pomogle u utaji ili izbjegavanju plaćanja poreza; budući da banke na tržištu mogu djelovati u ime svojih klijenata i tvrditi da su stvarni vlasnici tih transakcija s poreznim vlastima, čime će klijenti neopravdano imati koristi od poreznih olakšica odobrenih bankama zbog njihova statusa banke ili njihova sjedišta; budući da bi se trebalo smatrati da banke (posebno one čija djelatnost uključuje ulagačko bankarstvo) u izradi i provedbi agresivnog poreznog planiranja igraju dvostruku ulogu: prvo, tako što pružaju metode agresivnog poreznog planiranja kojim će se koristiti klijenti, često korištenjem financijskih proizvoda kao što su krediti, izvedenice, repo ugovori ili neki instrumenti povezani s kapitalom; i drugo, tako što se same koriste agresivnim poreznim planiranjem posredstvom vlastitih međubankovnih financijskih transakcija i financijskih transakcija za vlastiti račun;

AC.  budući da su sve banke koje su se izašle pred Posebni odbor službeno porekle da su svojim klijentima savjetovale utaju ili izbjegavanje plaćanja poreza u bilo kojem obliku te su porekle da su u tu svrhu bile u odnosu s računovodstvenim i odvjetničkim društvima;

AD.  budući da su veće financijske institucije osnovale značajan broj društava kćeri u posebnim poreznim jurisdikcijama ili u jurisdikcijama s niskim ili jako niskim stopama poreza na dobit kako bi u ime svojih poslovnih i privatnih klijenata ili u vlastito ime izbjegle plaćanje poreza; budući da su mnoge financijske institucije nedavno zatvorile neke od svojih podružnica u tim jurisdikcijama; budući da je nekoliko financijskih institucija kazneno gonjeno zbog porezne prijevare ili pranja novca u Sjedinjenim Američkim Državama, što je dovelo do plaćanja znatnih novčanih kazni, no vrlo je malo takvih kaznenih postupaka pokrenuto u Europskoj uniji;

AE.  budući da banke posluju na konkurentnom tržištu i potiče ih se na promicanje privlačnih poreznih režima kako bi privukle nove klijente i pružale usluge postojećima; budući da su zaposlenici banke često pod golemim pritiskom da odobre ugovore klijenata koji omogućuju utaju i izbjegavanje plaćanja poreza jer riskiraju da ih se otpusti ako to ne učine; budući da se javljaju sukobi interesa koji uključuju banke i zaposlenike konzultantskih društva na rukovodećim položajima te predstavnike poreznih uprava i slučajevi zapošljavanja bez natječaja; budući da porezne uprave nemaju uvijek dovoljan pristup informacijama ili sredstvima za istraživanje banaka ili otkrivanje slučajeva utaje poreza;

AF.  budući da je važno priznati da nisu sve složene strukturirane financijske transakcije prvenstveno motivirane porezom te da pretežno porezom motivirani proizvodi čine samo malen dio ukupnog poslovanja sa složenim strukturiranim financijskim transakcijama; budući da, međutim, iznosi uključeni u transakcije agresivnog poreznog planiranja mogu biti vrlo veliki, pri čemu se pojedinačni poslovi ponekad izražavaju u milijardama eura financijskih sredstava i poreznim prednostima vrijednima stotine milijuna eura(30); budući da porezna tijela zabrinjava nedostatak transparentnosti složenih strukturiranih financijskih transakcija koje se koriste u svrhe agresivnog poreznog planiranja, naročito kad se zasebni dijelovi tih aranžmana izvršavaju u različitim jurisdikcijama;

AG.  budući da kreditne institucije EU-a već podliježu zahtjevima javnog izvješćivanja po zemljama prema Direktivi o kapitalnim zahtjevima (CRD IV); budući da bi trebalo napomenuti da u tim izvješćima po zemljama ima nekih nedostataka i da bi te nedostatke trebalo riješiti; budući da nijedna od financijskih institucija koje su se pojavile pred Posebnim odborom nije uložila značajan prigovor na zahtjeve za objavljivanje; budući da su se neke od njih izjasnile u korist tog zahtjeva te bi ga poduprle ne bi li postao globalni standard;

AH.  budući da su se javnim izvješćivanjem po zemljama u vezi s dokumentima određenih financijskih institucija pokazale značajne razlike u njihovoj ukupnoj dobiti ostvarenoj u prekomorskim jurisdikcijama te aktivnostima, iznosima plaćenog poreza i broju zaposlenika u tim istim jurisdikcijama; budući da je u sklopu tog izvješćivanja otkrivena neusklađenost između teritorija na kojima te institucije djeluju i imaju zaposlenike i teritorija u kojima ostvaruju dobit;

AI.  budući da banke i multinacionalna poduzeća koja su se pojavila pred Posebnim odborom nisu u potpunosti odgovorila na sva pitanja svojih članova te su neka postavljena pitanja i dalje bez odgovora ili su loše definirana; budući da su neke od tih banaka i neka multinacionalna poduzeća u kasnijoj fazi poslala pisane izjave (vidi Prilog 2.);

Povlašteni porezni režimi za patente, znanje te istraživanje i razvoj

AJ.  budući da se režimi povezani s intelektualnim vlasništvom, patentima te istraživanjem i razvojem naveliko koriste u Uniji; budući da se njima koriste multinacionalna poduzeća kako bi umjetno smanjila svoj cjelokupni porezni doprinos; budući da se 5. mjera akcijskog plana za BEPS odnosi na „izmijenjeni pristup neksusa”; budući da je zadatak Skupine za kodeks o postupanju također analizirati i učinkovito pratiti takve prakse u državama članicama;

AK.  budući da je Skupina za kodeks o postupanju analizirala europske povlaštene porezne režime za patente, ali nije zaključila analizu pojedinačnih režima; budući da se 5. mjera akcijskog plana za BEPS OECD-a odnosi na „izmijenjeni pristup neksusa” kao novi standard za odobravanje poticaja za istraživanje i razvoj; budući da su se države članice u Skupini za kodeks o postupanju složile da će primjenjivati izmijenjeni pristup neksusa u svojem nacionalnom zakonodavstvu od 2015. godine; budući da su se također složile da će se postojeći povlašteni porezni režimi za patente postupno ukinuti do 2021. godine; budući da države članice ozbiljno kasne u provedbi izmijenjenog pristupa neksusa na nacionalnoj razini;

AL.  budući da je nekoliko studija koje je provela Komisija jasno pokazalo da povezanost povlaštenih poreznih režima za patente te istraživanja i razvoja može biti proizvoljna i/ili umjetna; budući da ta nedosljednost može dovesti do pretpostavke da se ti režimi u većini slučajeva uspostavljaju i koriste radi izbjegavanja plaćanja poreza; budući da porezni poticaji za prihode ostvarene istraživanjem i razvojem, posebno povlaštenim poreznim režimima za patente, često rezultiraju velikim smanjenjima poreznih prihoda u svim zemljama, uključujući one koje vode takvu politiku; budući da bi trebalo bolje analizirati kako se porezni poticaji na najbolji način mogu upotrijebiti za stimulaciju prijeko potrebnog istraživanja i razvoja i inovacija u EU-u bez stvaranja štetnih poreznih praksi; budući da su OECD i Međunarodni monetarni fond (MMF) u nekoliko navrata također potvrdili da ne smatraju povlaštene porezne režime pravim načinom poticanja istraživanja i razvoja;

AM.  budući da je središnja uloga povlaštenih poreznih režima za patente u štetnim poreznim sustavima prvotno zamijećena tijekom posjeta prethodnoga Posebnog odbora Europskog parlamenta (TAXE 1) organiziranih u svrhu utvrđivanja činjenica u Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, a potom je potvrđena pri posjetu Cipru; budući da slični sustavi postoje u drugim državama članicama;

AN.  budući da posebno gorući problem nastaje zbog očitog manjka usklađenog pristupa država članica pitanju izlaznih plaćanja; budući da se trenutačnim neusklađenim okvirom neoporezivanje na izvoru, što je u skladu s Direktivom o kamatama i licencijama i Direktivom o matičnim društvima i društvima kćerima, kombinira s nepostojanjem poreza po odbitku na izlazna plaćanja za dividende, licencije i tantijeme u nekim državama članicama, što dovodi do rupa u zakonu kroz koje dobit efektivno može barem jedanput napustiti bilo koju državu članice i izaći iz Unije, a da je se ne oporezuje;

Dokumenti Skupine za kodeks o postupanju o oporezivanju poslovanja, Radne skupine na visokoj razini o oporezivanju te Radne skupine o poreznim pitanjima

AO.  budući da je mandat Skupine za kodeks o postupanju definiran u zaključcima Vijeća u sastavu ECOFIN od 1. prosinca 1997.; budući da su dokumenti Skupine za kodeks o postupanju ključni izvor informacija za rad Posebnog odbora (kako je već navedeno u rezoluciji Parlamenta od 25. studenoga 2015.);

AP.  budući da su neki radni dokumenti i zapisnici Skupine za kodeks o postupanju europskim zastupnicima dani na razmatranje iza zatvorenih vrata u prostorijama EP-a tek pet mjeseci nakon početka mandata Posebnog odbora; budući da, iako su na raspolaganje stavljeni dodatni dokumenti, neki dokumenti i zapisnici i dalje nisu objavljeni, nisu dostupni ili nedostaju; budući da je Komisija na neformalnom sastanku izjavila da je sve dokumente kojima raspolaže, a koji potječu iz Komisije, stavila na raspolaganje Posebnom odboru, što znači da su se stoga svi dodatni relevantni dokumenti sa sastanaka koji potječu iz Komisije, ako su ikada bili u vlasništvu Komisije, sigurno izgubili;

AQ.  budući da su države članice na nezadovoljavajući način odgovorile na opetovane zahtjeve Parlamenta da se dotični dokumenti u potpunosti objave; budući da ta praksa traje već nekoliko mjeseci; budući da su ti dokumenti dostavljeni istraživačima sa Sveučilišta u Amsterdamu na temelju zahtjeva koji se pozivao na europsku Direktivu o transparentnosti; budući da su ti dokumenti nedavno ipak postali dostupni, ali samo kao povjerljivi dokumenti i ne mogu se koristiti u javnoj raspravi; budući da su transparentnost i pristup informacijama temeljni elementi parlamentarnog rada;

AR.  budući da je Skupina za kodeks o postupanju proučila određena pitanja, ali to nije dovelo do konkretnih reformi; budući da se, primjerice, rasprave o odlukama počele voditi čak 1999. godine, ali i dalje postoje poteškoće u primjeni dogovorenih poboljšanja, pa i nakon otkrića u slučaju „Luxleaks”; budući da ispitivanje povlaštenih poreznih režima za patente nije u potpunosti zaključeno u 2014. godini te nije započelo drugo ispitivanje, unatoč činjenici da države članice kasne u provedbi novog izmijenjenog pristupa neksusa;

Vanjska dimenzija: skupina G20, OECD i UN; sudjelovanje zemalja u razvoju i posljedice za njih

AS.  budući da su OECD, UN i druge međunarodne organizacije zainteresirane strane u borbi protiv smanjenja osnovice poreza na dobit; budući da postoji potreba da se osiguraju globalno usklađivanje praksi i provedba zajedničkih standarda poput onih koje predlaže OECD u vezi s paketom za BEPS; budući da takve globalne standarde treba utvrditi i nadzirati međuvladin forum na razini UN-a s manje selektivnim članstvom nego što je to slučaj s OECD-om ili skupinom G20 kako bi sve države, uključujući zemlje u razvoju, mogle sudjelovati pod jednakim uvjetima; budući da su na sastanku ministara financija i guvernera središnjih banaka skupine G20 održanom 14. i 15. travnja 2016. u Washingtonu sve države i jurisdikcije ponovno pozvane na provedbu normi Radne skupine za financijsko djelovanje o transparentnosti i stvarnom vlasništvu pravnih osoba i pravnih aranžmana; budući da su neke članice G20 pozvale na automatsku razmjenu informacija o stvarnom vlasništvu te su od Radne skupine za financijsko djelovanje i Svjetskog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe zatražile da iznesu prve prijedloge u tom smislu do listopada 2016.;

AT.  budući da, kako je uočeno tijekom posjeta radi utvrđivanja činjenica u SAD-u, postoji manjak transparentnosti i zajedničke definicije stvarnog vlasništva na globalnoj razini; budući da je taj manjak transparentnosti posebno uočen u pogledu fiktivnih poduzeća i odvjetničkih društava; budući da SAD trenutačno priprema provedbu Akcijskog plana OECD-a o BEPS-u;

AU.  budući da u postupak o BEPS-u zemlje u razvoju nisu bile uključene kao ravnopravni partneri u pregovaranju te nisu postignuta učinkovita rješenja za porezne probleme najsiromašnijih zemalja, što dokazuje globalna mreža poreznih sporazuma kojima su zemlje u razvoju često spriječene u oporezivanju dobiti nastale na njihovom području;

AV.  iako suradnja u zajedničkim poreznim pitanjima između EU-a i SAD-a već postoji između nadležnih tijela EU-a i SAD-a, slična suradnja potrebna je na političkoj razini, posebice u pogledu parlamentarne suradnje;

AW.  budući da se za srpanj 2016. planira simpozij o oporezivanju u cilju postizanja jakog, održivog i uravnoteženog ekonomskog rasta; budući da je skupina G20 apelirala na sve međunarodne organizacije, uključujući EU, da se suoče s tim izazovima;

AX.  budući da je saslušanje Posebnog odbora TAXE 2 i Odbora za razvoj o posljedicama agresivnih fiskalnih praksi za zemlje u razvoju pokazalo da su zemlje u razvoju suočene sa sličnim problemima smanjenja porezne osnovice, prijenosa dobiti, manjka transparentnosti, poreznih sustava koji se razlikuju na globalnoj razini te manjka dosljednog i učinkovitog međunarodnog zakonodavstva; budući da zemlje u razvoju pate od agresivnog poreznog planiranja; budući da porezne uprave zemalja u razvoju nemaju potrebne resurse i stručnost za učinkovitu borbu protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza;

AY.  budući da su članovi skupine G20 ponovno potvrdili angažiranost na usmjeravanju napora na jačanje kapaciteta gospodarstava zemalja u razvoju i poticanje tih zemalja da poštuju načela porezne inicijative iz Addis Abebe kako je utvrđeno na sastanku UN-a 27. srpnja 2015.; budući da su stajališta i prioriteti zemalja u razvoju ključni za učinkovitu globalnu koordinaciju;

AZ.  budući da Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka pružaju tehničku pomoć, uključujući alate za porezne uprave zemalja u razvoju u pogledu međunarodnih poreznih pitanja u svrhu poboljšanja sposobnosti zemalja u razvoju da se suoče s pitanjima utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca, posebice u pogledu transfernih cijena;

BA.  budući da je australska vlada najavila planove za uvođenje poreza na preusmjerenu dobit za multinacionalna poduzeća koja izbjegavaju plaćanje poreza, koji bi stupio na snagu 1. srpnja 2017., kao i osnivanje nove radne skupine Porezne uprave;

Rad Posebnog odbora TAXE 2 Europskog parlamenta

BB.  budući da su određene mjere koje je Komisija predložila izravno povezane s rezolucijama Parlamenta od 16. prosinca 2015. i 25. studenoga 2015.; budući da je Komisija sada barem djelomično predložila važne inicijative obuhvaćene tim rezolucijama; budući da još nisu uvedene ostale kritične mjere na koje se u tim rezolucijama poziva, kao što su, među ostalim, reforma fiskalnog okvira za državne potpore, učinkovite zakonske odredbe za zaštitu zviždača te mjere za smanjenje pomoći i poticanja agresivnog poreznog planiranja koje provode savjetnici i financijski sektor;

BC.  budući da je ponajprije Posebni odbor Parlamenta za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode (TAXE 1) analizirao i procijenio posljedice za Uniju, što je rezultiralo rezolucijom koja je 25. studenoga 2015. usvojena izrazito velikom većinom; budući da je rezolucija Parlamenta od 16. prosinca 2015. također usvojena izrazito velikom većinom; budući da je Komisija objavila zajednički odgovor na rezolucije od 16. prosinca 2015. i 25. studenoga 2015.;

BD.  budući da je Posebni odbor TAXE 2 Europskog parlamenta osnovan 2. prosinca 2015. održao 11 sastanaka, neke od njih zajedno s Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku, Odborom za pravna pitanja te Odborom za razvoj, na kojima su saslušani povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager, povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici, povjerenik za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Jonathan Hill, nizozemski državni tajnik za financije Eric Wiebes (koji predstavlja predsjedništvo Vijeća), porezni stručnjaci i stručnjaci za razvoj, predstavnici multinacionalnih poduzeća i banaka te članovi nacionalnih parlamenata država članica EU-a; budući da je također održao sastanke s predstavnicima vlasti Andore, Lihtenštajna, Monaka, Guernseyja i Jerseyja te je dobio pisanu izjavu vlade Otoka Mana (vidi Prilog 1.); budući da je organizirao posjete radi utvrđivanja činjenica SAD-u (vidi Prilog 6. izvješću A8-0223/2016) kako bi analizirao posebne aspekte svoga mandata koji se tiču trećih zemalja te posjet Cipru (vidi Prilog 5. izvješću A8-0223/2016); budući da su članovi Posebnog odbora osobno pozvani da sudjeluju u radu međuparlamentarne skupine na visokoj razini TAXE u okviru OECD-a; budući da je Posebni odbor održavao sastanke iza zatvorenih vrata na razini koordinatora na kojima je saslušao predstavnike vlasti Kajmanskih otoka, istraživačke novinare i dužnosnike Komisije; budući da su sve te aktivnosti, kojima se došlo do velike količine izuzetno korisnih informacija o praksama i poreznim sustavima i unutar EU-a i izvan njega, pomogle da se razjasne neka relevantna pitanja, dok su ostala pitanja i dalje bez odgovora;

BE.  budući da je samo 4 od 7 multinacionalnih poduzeća prihvatilo prvi poziv da dođe pred njegove članove (vidi Prilog 2.);

BF.  budući da, zbog upornog odbijanja Komisije i Vijeća da daju suglasnost za Prijedlog uredbe Europskog parlamenta o detaljnim odredbama kojima se uređuje korištenje prava Europskog parlamenta na istraživanje, posebni i istražni odbori Europskog parlamenta i dalje ne uživaju dovoljne ovlasti kao što je pravo na poziv svjedoka i pristup dokumentima, za razliku od parlamenata država članica i američkog Kongresa;

BG.  budući da je Vijeće nedavno više puta donijelo opširne prijevremene političke odluke, a da pritom nije uzelo u obzir ili čak sačekalo stajalište Europskog parlamenta;

Zaključci i preporuke

1.  ponavlja zaključke iz svoje rezolucije od 25. studenoga 2015. i svoje rezolucije od 16. prosinca 2015.;

Daljnji postupci Komisije i država članica

2.  izražava žaljenje zbog činjenice da trinaest država članica nema prikladna pravila za suzbijanje agresivnog poreznog planiranja koja se temelje na protoku dividendi izuzetom od poreza; također izražava žaljenje zbog činjenice da trinaest država članica nije provelo ispitivanje stvarnog vlasništva prilikom prihvaćanja zahtjeva za smanjenje ili izuzeće od poreza po odbitku; također izražava žaljenje zbog činjenice da četrnaest država članica još nije uvelo pravila o kontroliranim stranim društvima radi sprečavanja agresivnog poreznog planiranja te da dvadeset pet država članica nema pravila za suzbijanje neusklađene porezne kvalifikacije lokalnog društva u drugoj državi; ne odobrava činjenicu da nijedna država članica još nije pozvala na zabranu struktura agresivnog poreznog planiranja;

3.  poziva države članice i Komisiju da donesu daljnje zakonodavne prijedloge o izbjegavanju plaćanja poreza na dobit budući da države članice imaju prostor za postavljanje strožih pravila protiv zlouporabe radi suzbijanja smanjenja porezne osnovice; izražava duboko žaljenje zbog činjenice da države članice nisu raspravljale o preporukama Parlamenta u radnim skupinama Vijeća;

4.  pozdravlja Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza koji je Komisija objavila 28. siječnja 2016. te sve zakonodavne prijedloge i komunikacije iznesene nakon toga (vidi Prilog 4. izvješću A8-0223/2016); pozdravlja činjenicu da je Vijeće donijelo direktivu o izmjeni Direktive o administrativnoj suradnji radi uspostavljanja izvješćivanja po zemljama, dok istovremeno izražava žaljenje zbog činjenice da Vijeće nije pričekalo i uzelo u obzir stajalište Europskog parlamenta prije nego što je donijelo odluku o vlastitom stajalištu te nije predvidjelo sudjelovanje Komisije u razmjeni informacija; poziva Vijeće da postigne jednoglasno i ambiciozno stajalište o Paketu mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i da se pobrine da Direktiva za borbu protiv izbjegavanja poreza ostane jedna jedinstvena direktiva ambicioznog opsega koja nadilazi minimalne preporuke OECD-a gdje je to moguće; izražava duboko žaljenje zbog činjenice što je stajalište Vijeća u trenutačnom nacrtu oslabljeno, posebice klauzulom o stečenim pravima o odbitku kamata i suženim pristupom pravilu o kontroliranim stranim društvima; pozdravlja inicijativu da se u okviru vanjske strategije za učinkovito oporezivanje sastavi zajednička definicija i popis Unije nekooperativnih jurisdikcija; naglašava da se taj popis treba temeljiti na objektivnim, iscrpnim i mjerljivim kriterijima ponavlja svoje stajalište da je potrebno jače i obvezujuće djelovanje za učinkovito i sustavno suzbijanje BEPS-a;

5.  smatra da je, nakon nekoliko uzastopnih ad hoc izmjena u području automatske razmjene odluka o porezima i izvješćivanja po zemljama, potrebnopreinačiti čitavu Direktivu o administrativnoj suradnji, među ostalim u svrhu smanjenja i, u konačnici, uklanjanja trenutačnih iznimaka od načela razmjene informacija;

6.  ponavlja svoje stajalište prema kojem bi multinacionalna poduzeća trebala na jasan i razumljiv način u svojim bilancama za svaku državu članicu i svaku treću zemlju u kojoj imaju poslovni nastan objaviti niz informacija, između ostalog dobit ili gubitak prije oporezivanja, porez na dobit ili gubitak, broj zaposlenika i djelatnosti koje obavljaju; ističe važnost dostupnosti tih informacija javnosti, po mogućnosti u obliku središnjeg registra EU-a;

7.  poziva Komisiju da do kraja 2016. podnese prijedlog za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit koja bi se trebala popratiti prikladnim i poštenim ključem preraspodjele i ponudila sveobuhvatno rješenje za većinu štetnih poreznih praksi u Uniji te kojom bi se pojasnila i pojednostavnila pravila za poduzeća i olakšale prekogranične gospodarske aktivnosti unutar Unije; vjeruje da je konsolidacija ključni element konsolidirane osnovice poreza na dobit; smatra da što prije valja uvesti konsolidaciju te da međusustav kojim je obuhvaćeno samo usklađivanje porezne osnovice s mehanizmom prijeboja gubitaka može biti samo privremen; vjeruje da uvođenje pune i obvezne zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit postaje sve nužnije; poziva države članice da bez odgode postignu dogovor o prijedlogu zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit nakon njegova podnošenja te da nakon toga žurno provedu to zakonodavstvo; podsjeća države članice da zakonske rupe i neusklađenosti osnovica poreza na dobit te razlike u administrativnim praksama mogu dovesti do nejednakih uvjeta tržišnog i nepoštenog poreznog natjecanja unutar EU-a;

8.  pozdravlja činjenicu da je Komisija 12. travnja 2016. donijela Prijedlog direktive o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objave informacija o porezu na dobit i povećanoj transparentnosti u oporezivanju dobiti kojoj podliježu poduzeća, njihova društva kćeri i podružnice; međutim, žali što predloženo područje primjene, kriteriji i pragovi nisu u skladu s prethodnim stajalištima koje je usvojio Parlament, zbog čega ne bi doveli do ispunjenja ciljeva tih stajališta;

9.  pozdravlja dogovor postignut u Vijeću 8. prosinca 2015. o automatskoj razmjeni informacija o odlukama o porezima; međutim, žali što Vijeće nije preuzelo preporuke koje je Parlament iznio u svojem izvješću od 20. listopada 2015. o izvornom prijedlogu Komisije za takvu mjeru; ističe da se Komisija mora dati potpun pristup novoj bazi podataka Unije o odlukama o porezima; inzistira na potrebi za sveobuhvatnom i učinkovitom bazom podataka svih odluka o porezima koje mogu imati prekogranični učinak; poziva države članice da uvedu potreban zakonodavni okvir za početak automatske razmjene informacija o odlukama o porezima;

10.  ističe da će automatska razmjena informacija rezultirati velikom količinom podataka koje će biti potrebno obraditi i ustraje u tome da je potrebno koordinirati pitanja povezana s računalnom obradom tih podataka te osoblje koje je potrebno za analizu tih podataka; poziva na jačanje uloge Komisije u okviru tog posla; poziva Komisiju i države članice da na nacionalnoj razini pažljivo prate provedbu Direktive o administrativnoj suradnji i ispune njezine zahtjeve, posebice kako bi se provjerilo koliko država članica traži informacije o porezima na temelju bilateralnih poreznih sporazuma, a ne u skladu s ovom pravnom osnovom; poziva države članice da, s obzirom da su nedostatak resursa i smanjenje broja osoblja u kombinaciji s neadekvatnom izobrazbom, neadekvatnim tehničkim alatima i istražnim ovlastima umnogome ograničili porezne uprave u nekim državama članicama, ojačaju svoje porezne uprave adekvatnim brojem osoblja kako bi se osiguralo učinkovito ubiranje poreznih prihoda i riješio problem štetnih poreznih praksi; poziva države članice da integriraju informacije razmijenjene s fiskalnim tijelima te informacije razmijenjene s financijskim nadzornim i regulatornim tijelima;

11.  pozdravlja najavu Francuske, Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine od 12. svibnja 2016. o uvođenju javnih registara stvarnih vlasnika poduzeća; pozdravlja obvezu Francuske da izradi javne registre za zaklade; podržava obvezu Ujedinjenog Kraljevstva da sva strana društva koja kupuju imovinu u državi ili sklapaju sporazum s državom prisili na objavu stvarnog vlasnika; poziva sve države članice da donesu slične inicijative;

12.  žali što novim globalnim standardom OECD-a o automatskoj razmjeni informacija nije obuhvaćeno prijelazno razdoblje za zemlje u razvoju te što će uvođenjem reciprociteta standarda možda biti isključene zemlje koje i dalje nemaju kapacitet za uspostavljanje potrebne infrastrukture za prikupljanje i razmjenu potrebnih informacija te upravljanje njima;

13.  napominje da je Zajednički forum EU-a o transfernim cijenama u svoj program rada za razdoblje 2014. – 2019. uključio osmišljanje dobrih praksi kako bi smjernice OECD-a o tome odgovarale posebnostima država članica; napominje da Komisija prati napredak tog rada;

14.  ističe da se 70 % dobiti premješta korištenjem transfernim cijenama te da je najbolji način rješavanja ovog problema donošenje sveobuhvatne zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit; poziva Komisiju da iznese konkretan zakonodavni prijedlog o transfernim cijenama uzimajući u obzir Smjernice za transferne cijene za multinacionalna poduzeća i porezne uprave OECD-a iz 2010. godine; dodatno ističe da će možda biti potrebno uložiti dodatne napore u smanjenje rizika BEPS-a između država članica EU-a i trećih zemalja koji proizlaze iz transfernih cijena, posebice iz određivanja cijena nematerijalne imovine, te da valja aktivno istražiti i ispitati globalne alternative trenutačnom načelu nepristrane transakcije kako bi se zajamčio pošteniji i učinkovitiji globalni porezni sustav;

15.  pozdravlja činjenicu da je povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager izjavila da se posebna pozornost obraća na transferne cijene u slučajevima državne potpore jer su transferne cijene uobičajeni instrument koji multinacionalna poduzeća koriste u sustavima za izbjegavanje plaćanja poreza poput zajmova unutar skupine; napominje da trenutačno ne postoje smjernice za utvrđivanje i reguliranje državne potpore u pogledu poreza, iako se ta vrsta državne potpore pokazala alatom za izbjegavanje plaćanja poreza koji izaziva zabrinutost; poziva Komisiju da uspostavi smjernici i postavi jasne kriterija za bolje definiranje ograničenja korištenja transfernih cijena kako bi se slučajevi u kojima se pruža državna potpora mogli bolje procijeniti; podupire zaključke istraga Komisije u slučaju poduzeća Starbucks, Fiat i Amazon; ističe potrebu da Komisija ima pristup svim relevantnim podacima;

16.  žali što brojna saslušana multinacionalna društva nisu oštro osudila praksu izbjegavanja plaćanja poreza i agresivno porezno planiranje; naglašava da multinacionalna poduzeća lako mogu odobriti umjetne zajmove unutar skupine namijenjene agresivnom poreznom planiranju; ističe da je davanje prednosti takvom financiranju dugovanja štetno za porezne obveznike i financijsku stabilnost; stoga poziva države članice da iz svojih poreznih zakona uklone pristranost u omjeru duga i kapitala;

17.  snažno ističe da je rad zviždača ključan za prepoznavanje odrednica utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza i da stoga treba pravno zajamčiti i ojačati zaštitu zviždača u EU-u; napominje da su Europski sud za ljudska prava i Vijeće Europe počeli djelovati u vezi s tim problemom; smatra da bi sudovi i države članice trebali zajamčiti zaštitu zakonitih poslovnih tajni, a da pritom ni na koji način ne koče, sprečavaju ili ometaju zviždače i novinare da dokumentiraju i otkrivaju nezakonite, pogrešne ili štetne prakse kada postoji očit i značajan javni interes; žali što Komisija ne planira poticati hitne mjere u tom pogledu s obzirom na nedavna vrlo značajna zviždačka otkrića u slučajevima „LuxLeaks” i „Panamski dokumenti”;

18.  pozdravlja činjenicu da je Komisija pokrenula javno savjetovanje o poboljšanju mehanizama rješavanja sporova u slučajevima dvostrukog oporezivanja; ističe da je utvrđivanje jasnog roka za postupke rješavanja sporova ključno za jačanje učinkovitosti sustava;

19.  pozdravlja komunikaciju pod nazivom „Vanjska strategija za učinkovito oporezivanje” kojom je Europska investicijska banka (EIB) pozvana da prenese zahtjeve za dobrim upravljanjem u svoje ugovore sa svim odabranim financijskim posrednicima; poziva EIB da uspostavi novu politiku odgovornog oporezivanja, počevši od revizije politike o nekooperativnim jurisdikcijama provedenu 2016. godine, održavajući pritom dijalog s civilnim društvom; ponavlja da bi EIB trebao poboljšati standarde dužne pažnje u pogledu poboljšanja kvalitete informacija o krajnjim korisnicima te učinkovitijeg sprečavanja transakcija s financijskim posrednicima koji su na lošem glasu u smislu transparentnosti, prijevare, korupcije, organiziranog kriminala, pranja novca te štetnih ekoloških i socijalnih učinaka ili im je sjedište u offshore financijskim centrima ili poreznim oazama koje pribjegavaju agresivnom poreznom planiranju;

20.  poziva Komisiju da donese jasno zakonodavstvo o definiciji ekonomskog sadržaja, stvaranja vrijednosti i stalnog poslovnog nastana radi rješavanja problema, prije svega, fiktivnih poduzeća;

Crna lista i konkretne sankcije za nekooperativne jurisdikcije te porez po odbitku

21.  napominje da je vanjska strategija za učinkovito oporezivanje jedina konkretna inicijativa koju je Komisija poduzela u vezi s nekooperativnim jurisdikcijama, uključujući prekomorska područja; primjećuje da se kriteriji OECD-a za popisivanje nekooperativnih jurisdikcija do sada nisu pokazali učinkovitima u rješavanju tog problema i nisu poslužili kao odvraćajuće sredstvo; naglašava da i dalje postoje treće zemlje koje štite nezakonito stečenu imovinu, čime se nadležnim tijelima EU-a onemogućuje njezin povrat;

22.  poziva Komisiju da čim prije na razini Unije sastavi zajedničku definiciju i popis nekooperativnih jurisdikcija, tj. „crnu listu poreznih oaza”, koji bi se temeljio na čvrstim, transparentnim i objektivnim kriterijima i kojime bi se provele preporuke i mjere u pogledu porezne transparentnosti, mjere protiv BEPS-a te standardi razmjene informacija OECD-a te da također popiše aktivne štetne porezne prakse, prednosti dodijeljene nerezidentima ili pravnim subjektima, odsustvo uvjeta ekonomskog sadržaja te neobjavljivanje korporativne strukture pravnih subjekata (uključujući trustove, dobrotvorne fondove, zaklade itd.) ili vlasnike imovine ili prava te pozdravlja namjeru Komisije da postigne dogovor o takvom popisu u narednih šest mjeseci; poziva države članice da do kraja 2016. godine podrže taj dogovor; smatra da eskalacijski postupak, koji bi započeo konstruktivnim dijalogom s jurisdikcijama za koje su utvrđeni nedostaci, mora prethoditi uvrštavanju na popis kako bi se postigao, između ostalog, i preventivan učinak postupka; vjeruje da bi trebalo uspostaviti mehanizam kojime bi se omogućilo da se jurisdikcije koje počnu ili ponovno počnu provoditi pravila uklone s popisa; smatra da bi se ta procjena trebala proširiti i na zemlje članice OECD-a;

23.  poziva na donošenje konkretnog regulatornog okvira Unije za sankcioniranje nekooperativnih jurisdikcija koje se nalaze na crnoj listi, uključujući mogućnost revizije te, kao krajnje mjere, čak i suspenziju sporazuma o slobodnoj trgovini i sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te zabranu pristupa sredstvima Unije; ističe da je svrha sankcija pokretanje promjena u zakonodavstvu dotičnih jurisdikcija; poziva na to da se sankcije također primjenjuju na poduzeća, banke, računovodstvena i odvjetnička društva te porezne savjetnike kojima se dokaže da su umiješani u nezakonite, štetne ili kažnjive aktivnosti s tim jurisdikcijama ili kojima se dokaže da su omogućivali nezakonite, štetne ili kažnjive korporativne porezne aranžmane koji uključuju pravna sredstva tih jurisdikcija;

24.  poziva Komisiju da pripremi obvezujuće zakonodavstvo kojim se zabranjuje svim institucijama EU-a da otvaraju račune ili djeluju u jurisdikcijama uključenima u zajednički popis nekooperativnih jurisdikcija na razini Unije;

25.  poziva države članice da s trećim zemljama pomoću multilateralnog instrumenta postignu novi sporazum o svojim bilateralnim poreznim sporazumima radi uvođenja dovoljno snažnih klauzula protiv zlouporabe i time spriječe neovlašteno stjecanje ugovornih povlastica te postignu raspodjelu prava oporezivanja između izvorišnih zemalja i zemalja rezidentnosti na temelju kriterija ekonomskog sadržaja te dođu do prikladne definicije stalnog poslovnog nastana; nadalje ističe da bi taj postupak bio puno brži kad bi države članice dale mandat Komisiji da u ime Unije pregovara o tim poreznim sporazumima; poziva države članice da zajamče pravedno postupanje prema zemljama u razvoju pri vođenju pregovora o tim sporazumima;

26.  poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog u kojem preporučuje da države članice uvedu porez po odbitku na razini EU-a kako bi se zajamčilo da se dobit ostvarena u Uniji oporezuje barem jednom prije nego što iz nje izađe; napominje da bi takvim prijedlogom trebao biti obuhvaćen i sustav povrata kako bi se spriječilo dvostruko oporezivanje; naglašava da je prednost takvog općeg sustava poreza po odbitku temeljen na kreditnoj metodi sprečavanje dvostrukog neoporezivanja i smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti bez stvaranja slučajeva dvostrukog oporezivanja;

27.  žali što su se Andora i Monako obvezali na automatsku razmjenu informacija do 2018., a ne do 2017. godine; ističe da neke nekooperativne jurisdikcije kao što je Andora poštuju standarde razmjene informacija, ali idu prema tome da postanu jurisdikcije s niskom stopom poreza; zabrinut je zbog činjenice da sporazum o dvostrukom oporezivanju između Andore i Španjolske trenutačno ne jamči učinkovitu automatsku razmjenu informacija; poziva Komisiju da pozorno prati učinkovito ispunjavanje obveze automatske razmjene informacija obuhvaćene sporazumima država članica s bivšim ili trenutačnim nekooperativnim jurisdikcijama;

28.  smatra da bi se sa hibridnom neusklađenosti između država članica EU-a i trećih zemalja u pogledu određivanja subjekata, što dovodi do dvostrukog neoporezivanja, u europskom zakonodavstvu trebalo učinkovito postupati kao dodatak prijedlozima Europske komisije za ATAP;

Povlašteni porezni režimi za patente, znanje te istraživanje i razvoj

29.  napominje da do sada povlašteni porezni režimi za patente, znanje te istraživanje i razvoj nisu postigli željeni učinak poticanja inovacija u Uniji; žali zbog toga što ih, baš naprotiv, multinacionalna poduzeća često iskorištavaju za premještanje dobiti služeći se sustavima agresivnog poreznog planiranja kao što je dobro poznata strategija double Irish with a Dutch sandwich; mišljenja je da su povlašteni režimi za patente neprikladan i neučinkovit alat za postizanje ekonomskih ciljeva; ustraje u tome da se istraživanje i razvoj mogu promicati širim mjerama politike kojima se dugoročno promiču inovacije i neovisno istraživanje te subvencijama koje bi trebale imati prednost nad povlaštenim poreznim režimima za patente jer je manja opasnost da će se subvencije zlouporabiti pomoću sustava za izbjegavanje plaćanja poreza; primjećuje da često ne postoji veza između povlaštenih poreznih režima za patente i aktivnosti u području istraživanja i razvoja i da trenutačni modeli idu u smjeru utrke prema dnu u pogledu efektivnog poreznog doprinosa multinacionalnih poduzeća;

30.  žali zbog činjenice da su do sada određene države članice, posebno u okviru Skupine za kodeks o postupanju, zanemarivale taj problem i da još uvijek ne postoje odgovarajući rokovi za njegovo rješavanje;

31.  poziva Komisiju da podnese prijedloge za obvezujuće zakonodavstvo Unije o povlaštenim poreznim režimima za patente koje bi nadilazilo OECD-ov izmijenjeni pristup neksusa i kojime bi se ispravili nedostaci tog pristupa kako bi se zabranila zlouporaba povlaštenih poreznih režima za patente u svrhu izbjegavanja plaćanja poreza, a u slučaju njihove uporabe zajamčilo da su povezani s istinskom ekonomskom aktivnošću; ističe da bi se prijedlog Komisije trebao primjenjivati na sve nove povlaštene porezne režime za patente koje izdaju države članice te se u skladu s tim moraju izmijeniti svi postojeći povlašteni porezni režimi za patente;

32.  poziva države članice da u Direktivu o kamatama i licencijama te u Direktivu o matičnim društvima i društvima kćerima dodaju klauzulu o minimalnoj stopi efektivnog oporezivanja i da ne dopuste odobravanje bilo kakvih iznimaka u Vijeću;

Banke, porezni savjetnici i posrednici

33.  žali zbog ključne uloge nekih banaka, poreznih savjetnika, odvjetničkih i računovodstvenih društava te drugih posrednika u osmišljavanju sustava agresivnog poreznog planiranja za klijente te pomaganju nacionalnim vladama da osmisle svoje porezne kodekse i zakone, stvarajući tako znatne sukobe interesa;

34.  zabrinut je zbog nedostatka transparentnosti i odgovarajuće dokumentacije unutar financijskih institucija i odvjetničkih društava u vezi sa specifičnim modelima vlasništva poduzeća i kontrole nad njima koje preporučuju porezni i pravni savjetnici kao što je potvrđeno u slučaju „Panamski dokumenti”; preporučuje jačanje zahtjeva u pogledu transparentnosti za uspostavljanje privatnih poduzeća kako bi se riješio problem fiktivnih poduzeća;

35.  zabrinut je zbog nedostatka transparentnosti i odgovarajuće dokumentacije unutar nacionalnih poreznih uprava u vezi s konkurentnim učincima odluka o transfernim cijenama, povlaštenim poreznim režimima, odlukama o porezima i drugim elementima diskrecijskog oporezivanja dobiti;

36.  poziva na jačanje postojećih kodeksa o postupanja za sektor poreznog savjetovanja te, posebice, na omogućavanja otkrivanja situacija mogućeg sukoba interesa na jasan i razuman način; poziva Komisiju da iznese prijedlog kodeksa o postupanju na razini Unije koji bi se primjenjivao na sve savjetodavne usluge i kojime bi se uvela obveza jasnog otkrivanja slučajeva potencijalnog sukoba interesa; vjeruje da bi tim prijedlogom trebao biti obuhvaćen režim nespojivosti dužnosti za porezne savjetnike kako bi se spriječio sukob interesa pri pružanju savjetodavnih usluga i u javnom i u privatnom sektoru i kako bi se spriječili drugi sukobi interesa;

37.  skreće pozornost na opasnost od sukoba interesa koji proizlaze iz pružanja pravnih poreznih savjetodavnih usluga te revizorskih usluga unutar istog društva; stoga ističe važnost jasnog razdvajanja tih usluga; zahtijeva od Komisije da zajamči ispravan nadzor te provedbu zakonodavstva u cilju sprečavanja takvih sukoba te da prouči potrebu za revidiranjem Direktive o reviziji, posebice odredbi njezinoga članka 22., kao i Uredbe o reviziji, posebice odredbi njezinoga članka 5., te definicije značajnog učinka nerevizorskih usluga;

38.  traži od Komisije da provede istragu međusobne povezanosti sveučilišta i svijeta poreznog savjetovanja te da se pozabavi barem pitanjem sukoba interesa;

39.  poziva države članice da uspostave učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije, uključujući kaznene sankcije za rukovodeće osoblje u poduzećima umiješano u utaju poreza, te uvedu mogućnost povlačenja dozvole za poslovanje profesionalcima i poduzećima kojima je dokazano da su sudjelovali u osmišljavanju sustava za nezakonito porezno planiranje ili poreznu utaju, da su savjetovali o njihovoj uporabi ili da su ih koristili; traži da Komisija razmotri izvedivost uvođenja proporcionalne financijske pravne odgovornosti za porezne savjetnike koji se koriste nezakonitim poreznim praksama;

40.  poziva Komisiju da analizira mogućnost uvođenja proporcionalne financijske pravne odgovornosti za banke i financijske institucije koje olakšavaju prijenos novaca u poznate porezne oaze, koje će biti definirane budućim zajedničkim popisom Unije poreznih oaza i nekooperativnih poreznih jurisdikcija;

41.  poziva Komisiju da ojača obvezu banaka da obavješćuju porezna tijela država članica o prijenosu novca u jurisdikcije koje se nalaze na zajedničkom popisu Unije poreznih oaza i nekooperativnih poreznih jurisdikcija i o prijenosu novca iz njih; poziva države članice da zajamče da banke i druge financijske institucije pružaju slične informacije regulatornim i poreznim tijelima; poziva države članice da ojačaju kapacitete svojih poreznih uprava kako bi se istražili slučajevi utaje i izbjegavanja plaćanja poreza;

42.  poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog kojim se bankama, poreznim savjetnicima i drugim posrednicima uvodi zahtjev obveznog objavljivanja u pogledu složenih struktura i posebnih usluga koje su povezane s jurisdikcijama, uključujući onima na zajedničkom popisu EU-a poreznih oaza i nekooperativnih jurisdikcija, a koje su osmišljene i koje klijenti upotrebljavaju za olakšavanje utaje poreza, porezne prijevare, pranja novca ili financiranja terorizma;

43.  poziva Komisiju(31) da uvede posebna zajednička minimalna pravila protiv zlouporabe kojima bi cilj bio uskraćivanje povlastica koje proizlaze iz određenih hibridnih prijenosa imovine(32) čiji učinak je obično odbitak prihoda u jednoj državi bez uključivanja druge u poreznu osnovicu ili stvaranje zlouporaba kreditnih transakcija u pogledu poreza u inozemstvu;

Zviždači

44.  ponavlja ključnu ulogu zviždača u otkrivanju povreda dužnosti, uključujući protuzakonite ili nepropisne prakse; smatra da su takva otkrića, koja na vidjelo iznose razmjere utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca, očito od javnog interesa, kao što je pokazao nedavni slučaj „Panamski dokumenti” u sklopu kojeg su izneseni razmjeri fenomena prijenosa imovine u jurisdikcije s niskim poreznim opterećenjem; podsjeća na to da mogućnost otkrivanja i kaznenog progona kršitelja poreznih propisa uvelike ovisi o dostupnosti i kvaliteti podataka;

45.  žali što Komisija ograničava svoje djelovanje na praćenje razvoja događaja u različitim područjima nadležnosti Unije i što ne planira poduzeti konkretne korake kako bi riješila taj problem; zabrinut je da bi taj nedostatak zaštite mogao ugroziti objavu novih otkrića, čime bi države članice mogle izgubiti zakonite prihode od poreza; izražava duboko žaljenje što Komisija nije na zadovoljavajući način odgovorila na zahtjeve iz stavaka 144. i 145. rezolucije Parlamenta od 25. studenoga 2015. niti na preporuke iz rezolucije Parlamenta od 16. prosinca 2015., a pogotovo na zahtjev da iznađe jasan pravni okvir za zaštitu zviždača i sličnih osoba do kraja 2016.;

46.  ponavlja svoj poziv Komisiji da čim prije predloži jasan pravni okvir kako bi se zajamčila djelotvorna zaštita zviždača, ali i novinara i drugih osoba povezanih s tiskom koje im pomažu; poziva države članice da revidiraju svoje trenutačno zakonodavstvo o zaštiti zviždača uvođenjem mogućnosti odricanja od kaznenog gonjenja u slučajevima u kojima su zviždači postupili u javnom interesu; poziva Komisiju da kao uzorak u obzir uzme najbolje primjere zakonodavstva u pogledu zaštite zviždača koje je već na snazi u nekim državama članicama;

Skupina za kodeks o postupanju i međuinstitucijska pitanja

47.  žali što je, usprkos činjenici da su i prvi i drugi Posebni odbor (TAXE 1 i TAXE 2) u više navrata zatražili potpuni pristup dokumentima i zapisnicima Skupine za kodeks o postupanju, zastupnicima u Europskom parlamentu za razmatranje iza zatvorenih vrata stavljen na raspolaganje samo ograničen broj novih dokumenata i da se to dogodilo tek pet mjeseci nakon početka mandata Posebnog odbora TAXE 2; napominje da je neke od tih dokumenata trebalo objaviti kako bi se omogućio javni nadzor i otvorena politička rasprava o njihovom sadržaju; nadalje napominje da Vijeće i dalje ne pokazuje dovoljnu spremnost da ispuni taj zahtjev;

48.  žali činjenicu što Komisija, usprkos tome što je dostavila neke interne zapisnike sjednica Skupine za kodeks o postupanju, nije mogla voditi evidenciju o svim dostavljenim dokumentima; smatra da je dužnost Komisije da vodi evidenciju o svim informacijama i dokumentima koji kruže u okviru nadležnosti Skupine za kodeks o postupanju u cilju evaluacije usklađenosti mjera država članica s Ugovorom; poziva Komisiju da hitno djeluje i poboljša tu situaciju vraćanjem svih dokumenata; poziva Vijeće i države članice da u vezi s time surađuju s Komisijom;

49.  poziva države članice da poprave stanje transparentnosti i učinkovitosti metoda rada Skupine za kodeks o postupanju jer su te odrednice jedan od čimbenika koji ometa konkretno potencijalno poboljšanje u pogledu hvatanja u koštac sa štetnim poreznim praksama; žali jer od Skupine za kodeks o postupanju nije dobio nekoliko radnih dokumenata koji potječu od Vijeća ili država članica, a koji su ključni za dobru provedbu mandata Posebnog odbora; poziva na redovito objavljivanje rezultata nadzora koji provodi u pogledu stupnja ispunjenosti danih preporuka u državama članicama; traži od Skupine za kodeks o postupanju da sastavi godišnje izvješće dostupno javnosti u kojem se prepoznaju i opisuju najštetnije porezne prakse koje provode države članice tijekom te godine; ponavlja svoj zahtjev upućen Vijeću iz 2015. da osnuje „porezni odbor” na političkoj razini;

50.  utvrđuje iz javno dostupnih informacija da je Skupina za kodeks o postupanju od 1998. do 2014. pregledala 421 mjeru te njih 111 ocijenila štetnim (26 %), ali dvije trećine tih mjera zapravo je pregledano tijekom prvih pet godina postojanja Skupine; napominje da se s godinama smanjio nadzor nad mjerama država članica te je 2014. provjereno samo 5 % od ukupnog broja mjera i žali što Skupina od studenoga 2012. nije otkrila nikakve štetne porezne mjere; zaključuje da Skupina za kodeks o postupanju tijekom proteklog desetljeća nije potpuno radila te da je potrebno hitno revidirati upravljanje njome te njezin mandat;

51.  ponavlja svoj poziv upućen Komisiji iz 2015. da ažurira izvješće ureda Simmons & Simmons iz 1999. o administrativnim praksama iz stavka 26. izvješća Skupine za Kodeks o postupanju iz 1999., Izvješće Primarolo (SN 4901/99);

52.  ističe da samostalno obavješćivanje država članica o potencijalno štetnim mjerama, unatoč poboljšanjima koje je omogućio Kodeks o postupanju, nije učinkovito, da su kriteriji za utvrđivanje štetnih mjera zastarjeli te da se načelo jednoglasnog donošenja odluka o štetnosti pokazalo nedjelotvornim; izražava žaljenje što se nekoliko država članica protivi potrebnoj reformi Skupine za kodeks o postupanju; stoga poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne korake radi što skorijeg reformiranja kriterija za utvrđivanje štetnih mjera i aspekata upravljanja Skupine za kodeks o postupanju (uključujući strukturu za donošenje odluka i nadzor dogovorenog uklanjanja i zamrzavanja, izbjegavanje mogućeg odugovlačenja, sankcije u slučaju neispunjavanja pravila) kako bi se povećala njezina javna transparentnost i odgovornost te osigurala snažna uključenost Parlamenta i njegov pristup informacijama; ističe nedostatke i ostale relevantne informacije iz Priloga 3.; dodatno ističe da, ako se usporede svi Komisijini popisi poreznih režima koje je formalno ocijenila Skupina za kodeks s odgovarajućim dokumentima sa sjednica u trenutku odluke i kasnije, u mnogo slučajeva, kao prvo, nije jasno kako je donesena odluka, tj. zašto su režimi za koje je bilo osnove za pretpostaviti da bi bili štetni nisu u konačnici proglašeni štetnima, te, kao drugo, u pogledu tih slučajeva u kojima je potvrđena štetnost bila ishod procjene, jesu li države članice zaključile da su postupci vraćanja na ranije stanje zadovoljavajući; stoga ističe da se države članice nisu pridržavale obveza utvrđenih u direktivama Vijeća 77/799/EEZ i 2011/16/EU jer nisu spontano razmijenile porezne informacije, čak ni u slučajevima u kojima je bilo jasnih razloga, unatoč diskrecijskom pravu koje su im te direktive ostavile, da se očekuje da bi porezni gubici mogli nastati u drugim državama članicama ili da bi uštede na porezima mogle nastati zbog fiktivnih prijenosa dobiti unutar povezanih poduzeća; ističe da Komisija nije ispunila svoju ulogu čuvarice Ugovora, kako je utvrđeno člankom 17. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji jer, unatoč dokazima da države članice ne ispunjavaju svoje obveze, posebno one iz direktiva Vijeća 77/799/EEZ i 2011/16/EU, nije djelovala po tom pitanju niti poduzela sve potrebne korake da zajamči njihovo ispunjavanje tih obveza;

53.  napominje da je Posebnom odboru postao jasan način sustavnog ometanja svakog napretka u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza koje provode određene države članice; napominje da su se rasprave o administrativnim praksama (odlukama) u okviru Kodeksa o postupanju odvijale gotovo dva desetljeća; osuđuje činjenicu da nekoliko država članica prije slučaja „Luxleaks” nije željelo pristati na razmjenu informacija o svojim praksama donošenja odluka te još uvijek ne žele u nacionalno zakonodavstvo ugraditi ogledne upute koje je razvila Skupina za kodeks o postupanju unatoč tome što su se na to obvezali nakon otkrića u slučaju „Luxleaks”;

54.  poziva Komisiju da Parlamentu odobri trajan, pravodoban i redovit pristup dokumentima u prostoriji za čitanje i zapisnicima skupina Vijeća koje rade na poreznim pitanjima, uključujući Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja, Radnu skupinu na visokoj razini i Radnu skupinu za porezna pitanja; predlaže Komisiji da se kao primjerom za to posluži sporazumima sklopljenima s Parlamentom o pristupu zapisnicima Jedinstvenog nadzornog mehanizma i Europske središnje banke;

55.  poziva Komisiju da, u slučaju nezadovoljavajućeg odgovora države članice, podnese zakonodavni prijedlog, po mogućnosti u skladu s člankom 116. ili 352. UFEU-a ili u okviru pojačane suradnje kako bi se poboljšala učinkovitost Skupine za kodeks o postupanju;

56.  poziva institucije EU-a i države članice na hitno djelovanje protiv poreznih prijevara, utaje poreza, poreznih oaza i agresivnog poreznog planiranja, na strani i potražnje i ponude; žali što Vijeće, a posebice neke države članice, nekoliko godina nisu poduzeli nikakve odlučne mjere u pogledu tih pitanja te podsjeća države članice da im je na raspolaganju mogućnost uspostavljanja sustava pojačane suradnje (među najmanje devet država članica) kako bi se ubrzalo djelovanje u pogledu štetnih i nezakonitih poreznih praksi;

57.  poziva na stvaranje novog Centra Unije za dosljednost i koordinaciju poreznih politika unutar strukture Komisije kako bi se očuvali odgovarajuće i dosljedno funkcioniranje jedinstvenog tržišta te provedba međunarodnih standarda; smatra da bi taj novi Centar trebao biti nadležan za procjenu i praćenje poreznih politika država članica na razini Unije, jamčenje da države članice ne provode nove štetne porezne mjere, praćenje toga poštuju li države članice zajednički popis Unije nekooperativnih jurisdikcija, jamčenje i poticanje suradnje među nacionalnim poreznim upravama (npr. osposobljavanje i razmjena najboljih praksi) te pokretanje akademskih programa u tom području; smatra da bi Centar na taj način mogao spriječiti nastanak novih zakonskih rupa u poreznom sektoru zbog nekoordiniranih političkih inicijativa država članica te bi mogao djelovati protiv poreznih praksi i standarda koji bi poremetili, narušili ili ometali pravilno funkcioniranje i načela jedinstvenog tržišta; smatra da bi taj Centar moglo služiti i kao kontaktna točka za zviždače, u slučaju da države članice i nacionalne porezne uprave ne rade na otkrivanju utaje i izbjegavanja plaćanja poreza ili ne provode odgovarajuće istrage u tom pogledu; smatra da bi Centar mogao imati koristi od združivanja stručnosti na razini Unije i na nacionalnoj razini kako bi se smanjilo opterećenje za porezne obveznike;

Vanjska dimenzija

58.  pozdravlja ponovnu usmjerenost skupina G8 i G20 na porezna pitanja, što bi trebalo rezultirati novim preporukama; poziva Komisiju da na sljedećim sastancima i ad hoc konferencijama skupine G20 zadrži dosljednost u stajalištima koja zastupa u ime Unije; traži od Komisije da redovito obavještava Parlament o svim rezultatima i mogućim posljedicama odluka skupine G20 o borbi protiv smanjivanja osnovice poreza na dobit, praksi agresivnog poreznog planiranja i svih nezakonitih financijskih tokova;

59.  poziva Uniju, skupinu G20, OECD i UN na daljnju suradnju radi promicanja globalnih smjernica koje će također koristiti zemljama u razvoju;

60.  podupire osnivanje dobro opremljenoga globalnog tijela u okviru UN-a s dovoljnim dodatnim sredstvima koje će jamčiti da sve zemlje mogu jednako sudjelovati u oblikovanju i reformi globalnih poreznih politika; poziva EU i države članice da počnu raditi na ambicioznom globalnom sastanku na vrhu o porezima s ciljem stvaranja takvoga međuvladinog tijela;

61.  poziva da se na međunarodnim forumima dogovore strože i preciznije definicije stvarnog vlasništva kako bi se zajamčila veća transparentnost;

62.  poziva Komisiju i države članice da, gdje je to prikladno, da provedu analizu prelijevanja nacionalnih i EU-ovih poreznih politika kako bi ocijenile učinak na zemlje u razvoju;

63.  ističe da su nezakoniti odljevi glavno objašnjenje za dugove zemalja u razvoju, a agresivno porezno planiranje suprotno je načelima korporativne društvene odgovornosti;

64.  poziva Komisiju da u sporazume o trgovini i partnerstvu uključi klauzulu o dobrom poreznom upravljanju s posebnim naglaskom na ispunjavanje relevantnih preporuka OECD-a iz područja oporezivanja (npr. inicijativa protiv BEPS-a) te zajamči da poduzeća i posrednici ne mogu sporazume o trgovini i partnerstvu zloupotrebljavati za izbjegavanje plaćanja ili za utaju poreza za pranje novca od nezakonitih aktivnosti;

65.  poziva OECD i druga međunarodna tijela da počnu raditi na ambicioznoj drugoj verziji mjera za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti koja će se uglavnom temeljiti na minimalnim standardima i konkretnim ciljevima za provedbu;

66.  ističe da bi trebalo poboljšati koordinaciju između Komisije i država članica koje su članovi Radne skupine za financijsko djelovanje kako bi se čuo glas EU-a; ističe potrebu za detaljnim smjernicama za provedbu, posebice za zemlje u razvoju, kao i za praćenje razvoja novih štetnih poreznih mjera;

67.  s tim u vezi poziva na osnivanje parlamentarne nadzorne skupine na razini OECD-a koja će pratiti i nadzirati osmišljanje i provedbu te inicijative;

68.  poziva na uspostavu strukturiranog dijaloga između Europskog parlamenta i Kongresa SAD-a o međunarodnim poreznim pitanjima; predlaže osnivanje formalnih međuparlamentarnog foruma koji bi se bavili tim pitanjima te da se u pogledu toga iskoristi postojeći okvir transatlantskog dijaloga zakonodavaca; potiče EU i SAD na suradnju u provedbi projekta OECD-a u vezi sa smanjenjem porezne osnovice i prijenosom dobiti; primjećuje znatan manjak uzajamnosti između SAD-a i EU-a u okviru sporazuma o Zakonu o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u inozemnim financijskim institucijama (FATCA); potiče poboljšanje suradnje između SAD-a i EU-a u okviru Sporazuma FATCA kako bi se zajamčila uzajamnost te poziva sve strane na proaktivno uključivanje u njegovu provedbu;

69.  pozdravlja pilot-projekt za automatsku razmjenu informacija o stvarnom vlasništvu između poreznih tijela koji je u travnju 2016. pokrenulo pet najvećih država članica EU-a; poziva da se ta inicijativa proširi, u skladu s namjerom tih zemalja, i da postane temelj globalne norme za razmjenu informacija, slično postojećoj za informacije o financijskim računima;

70.  kao sljedeći korak u postupku poboljšanja dostupnosti informacija o stvarnom vlasništvu i djelotvornosti razmjene takvih informacija poziva da se na razini Unije uspostavi registar stvarnog vlasništva, uključujući usklađene standarde pristupa informacijama o krajnjem vlasništvu, koji bi bio dostupan poreznim tijelima i sadržavao sve potrebne mjere zaštite podataka te koji bi bio osnova za globalnu inicijativu u tom području; u tom pogledu ističe ključnu ulogu institucija kao što su OECD i UN;

71.  traži provođenje studije o izvedivosti uspostave globalnog registra imovine za svu financijsku imovinu pojedinaca, poduzeća i svih subjekata poput trustova ili zaklada, kojem bi porezna tijela mogla u potpunosti pristupiti i koji bi imao odgovarajuće mjere za zaštitu povjerljivosti sadržanih informacija;

72.  ističe potrebu za zajedničkim i sveobuhvatnim pristupom EU-a i SAD-a provedbi standarda OECD-a i stvarnom vlasništvu; nadalje ističe da bi klauzule o dobrom poreznom upravljanju trebale postati dio svih budućih trgovinskih sporazuma kako bi se zajamčili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za sve, stvorila dodana vrijednost za društvo i kako bi se suprotstavilo poreznim prijevarama i izbjegavanju plaćanja poreza te s pomoću transatlantskih partnera ostvario vodeći položaj u promicanju dobroga poreznog upravljanja;

Ostale preporuke

73.  poziva sve nacionalne parlamente da zajedno rade kako bi zajamčili odgovarajuću kontrolu i dosljednost poreznih sustava među državama članicama; poziva nacionalne parlamente da pomno prate odluke svojih vlada u tom pogledu i da povećaju vlastitu predanost radu u međuparlamentarnim forumima o poreznim pitanjima;

74.  poziva Komisiju da istraži sve slučajeve nezakonitih državnih potpora o kojima ima saznanja kako bi zajamčila jednakost pred zakonom u Uniji; poziva Komisiju na donošenje odluke koja uključuje povrat potpore u svim slučajevima u kojima se navodne porezne prednosti smatraju nezakonitim državnim potporama; zabrinut je zbog optužbi protiv Luksemburga da donosi usmene presude kako bi zaobišao svoju obvezu o dijeljenju informacija iz Direktive o administrativnoj suradnji; poziva Komisiju da pažljivo prati i izvješćuje o tome zamjenjuju li države članice jednu štetnu praksu drugom nakon postizanja zakonodavnog napretka u Uniji; poziva Komisiju da nadzire te da izvješćuje o svim slučajevima narušavanja tržišta uzrokovanima odobravanjem posebnih poreznih prednosti;

75.  ističe potencijal digitalnih rješenja za učinkovito ubiranje poreza prikupljanjem poreznih podataka izravno iz operacija u ekonomiji dijeljenja te smanjenjem ukupnoga radnog opterećenja poreznih tijela u državama članicama;

76.  prima na znanje otkrića u slučaju „Panamski dokumenti” u kojima je dokumentirano da se poduzeća i fizičke osobe služe fiktivnim poduzećima kako bi prikrili oporezivu imovinu te prihod i dobit koji potječu od korupcije i organiziranog kriminala; pozdravlja odluku Europskog parlamenta o osnivanju istražnog povjerenstva u vezi s time te o nastavku rada na utaji i izbjegavanju plaćanja poreza te pranju novca; ističe golemu političku važnost analiziranja načina djelovanja poreznih tijela i poduzeća uključenih u opisane prakse kako bi se riješile rupe u zakonodavstvu;

77.  napominje da je potreban daljnji rad na pristupu dokumentima država članica, Komisije i Skupine za kodeks o postupanju; ponavlja da je potrebna dodatna analiza dokumenata koji su već stavljeni na raspolaganje Parlamentu kako bi se na odgovarajući način procijenila potreba za daljnjim političkim djelovanjem i inicijativama politika; poziva buduće istražno povjerenstvo da nastavi taj posao i usvoji format drugačiji od formata Posebnog odbora koji više odgovara odboru za saslušanje kao što je to Odbor za javne financije u Ujedinjenoj Kraljevini;

78.  poziva Vijeće da potpuno iskoristi prednosti postupka savjetovanja s Parlamentom, prije svega da sačeka stajalište Parlamenta prije postizanja političkog sporazuma, i nastoji uzeti u obzir stajalište Parlamenta;

79.  obvezuje se da će nastaviti s radom koji je započeo njegov Posebni odbor, riješiti prepreke s kojima se suočio pri ispunjavanju svog mandata i osigurati odgovarajuće daljnje postupanje u pogledu njegovih preporuka; nalaže svojim nadležnim tijelima da utvrde najbolji institucionalni okvir kojim bi se to moglo postići;

80.  poziva svoj nadležni odbor da izvijesti o tim preporukama u svojem budućem izvješću o zakonodavnoj inicijativi na istu temu;

o
o   o

81.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, državama članicama, nacionalnim parlamentima, UN-u, skupini G20 i OECD-u.

PRILOG 1.:

POPIS OSOBA S KOJIMA JE ODRŽAN SUSRET (SJEDNICE ODBORA,

SASTANCI KOORDINATORA I SLUŽBENA PUTOVANJA)

Datum

Govorili su:

11.1.2016.

—  Pierre Moscovici, povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu

17.2.2016.

—  Pierre Moscovici, povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu

29.2.2016.

Razmjena gledišta s predsjedništvom Vijeća

U nazočnosti g. Erica Wiebesa, nizozemskog državnog tajnika za financije

14. – 15.3.2016.

Razmjena gledišta s jurisdikcijama

Rob Gray, direktor za porez na dohodak, Guernsey;

Colin Powell, savjetnik glavnog ministra u području međunarodne politike, Jersey;

Claudia Cornella Durany, državna tajnica za međunarodne financijske poslove, Andora;

Katja Gey, direktorica Ureda za međunarodne financijske poslove, Lihtenštajn;

Jean Castellini, ministar financija i gospodarstva, Monako.

Razmjena gledišta s multinacionalnim poduzećima

Cathy Kearney, potpredsjednica za poslovanje u Europi, Apple;

Julia Macrae, direktorica za porezna pitanja za Europu, Bliski Istok, Indiju i Afriku, Apple;

Adam Cohen, direktor ekonomske politike za Europu, Bliski Istok i Afriku, Google;

Søren Hansen, glavni direktor, Inter-Ikea Group;

Anders Bylund, direktor komunikacijskih aktivnosti grupacije; Inter-Ikea Group;

Irene Yates, potpredsjednica odgovorna za porez na dobit; McDonald's.

Razmjena gledišta s istraživačkim novinarima – zatvoreno za javnost

Véronique Poujol, Paperjam;

Markus Becker, Der Spiegel.

21.3.2016.

Razmjena gledišta s europskim bankama (I. dio)

Jean-Charles Balat, financijski direktor, Crédit Agricole SA;

Rob Schipper, direktor za porezna pitanja na globalnoj razini, ING;

Eva Jigvall, direktorica za porezna pitanja, Nordea;

Monica Lopez-Monís, glavna dužnosnica za praćenje usklađenosti i viša izvršna potpredsjednica, Banco Santander;

Christopher St. Victor de Pinho, glavni direktor, direktor za porezna pitanja grupacije na globalnoj razini, UBS Group AG;

Stefano Ceccacci, direktor za porezna pitanja grupacije, Unicredit.

4.4.2016.

Margrethe Vestager, povjerenica za tržišno natjecanje

Razmjena gledišta s europskim bankama (II. dio)

Brigitte Bomm, glavna direktorica, direktorica za porezna pitanja, Deutsche Bank AG;

Grant Jamieson, direktor za porezna pitanja, Royal Bank of Scotland;

Graeme Johnston, direktor za međunarodna porezna pitanja, Royal Bank of Scotland.

15.4.2016.

Službeno putovanje na Cipar

Ioannis Kasoulides, ministar vanjskih poslova;

Michael Kammas, glavni direktor, Aristio Stylianou, predsjednik, i George Appios, potpredsjednik Udruge ciparskih banaka;

Christos Patsalides, glavni tajnik u Ministarstvu financija;

George Panteli, direktor za porezna pitanja, Ministarstvo financija;

Yannakis Tsangaris, povjerenik za porezna pitanja;

Alexander Apostolides, Sveučilište na Cipru;

Maria Krambia-Kapardis, predsjednica Izvršnog odbora za međunarodnu transparentnost;

Costas Markides, član upravnog odbora, međunarodna porezna pitanja, KPMG Limited i Udruga ciparskih investicijskih fondova;

Natasa Pilides, glavna direktorica, Ciparska agencija za promicanje ulaganja;

Kyriakos Iordanou, glavni direktor, Pieris Marcou, Panicos Kaouris, George Markides, Ciparski institut certificiranih javnih računovođa;

Christos Karidis, Direktor za ekonomska istraživanja konfederacijskog odjela i tajnik Udruge zaposlenih potrošača;

Nikos Grigoriou, načelnik odjela za gospodarsku i socijalnu politiku sveciparskog saveza radnika.

18.4.2016.

Međuparlamentarni sastanak na temu: „Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i ostale novosti na razini EU-a i na međunarodnoj razini: nadzor i demokratska kontrola koje provode nacionalni parlamenti”

Razmjena gledišta s jurisdikcijama (II. dio) – zatvoreno za javnost

Wayne Panton, ministar financijskih usluga, trgovine i okoliša, Kajmanski otoci.

20.4.2016.

Zajednička sjednica Odbora ECON, JURI i TAXE

Jonathan Hill, povjerenik za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala.

2.5.2016.

Sastanak na visokoj razini Parlamentarne skupine OECD-a o poreznim pitanjima zajedno s Posebnim odborom Europskog parlamenta za odluke o porezima, Pariz

Pascal Saint-Amans, direktor, Centar OECD-a za poreznu politiku i upravu;

Valère Moutarlier, Direktor, Glavna uprava Europske komisije za oporezivanje i carinsku uniju;

Michèle André, predsjednica Odbora francuskog Senata za financije

Meg Hillier, predsjednica Odbora za javne račune.

17. – 20.5.2015.

Službeno putovanje u Sjedinjene Američke Države (Washington DC)

David O'Sullivan, veleposlanik EU-a;

Elise Bean, bivša direktorica i glavna odvjetnica Stalnog pododbora za istrage;

Orrin Grant Hatch, predsjednik Odbora američkog Senata za financije, privremeni predsjednik Senata;

Dr. Charles Boustany, Predsjednik Pododbora za poreznu politiku;

Sander Levin, član Kongresa, vodeći član Odbora za financije i proračun;

Richard Neal, vodeći član Pododbora za poreznu politiku;

Earl Blumenauer, član Odbora za financije i proračun;

Lloyd Doggett, član odbora za financije i proračun, vodeći član Pododbora za poreznu politiku (možda i drugi članovi Demokratske stranke);

Anders Aslund, rezidentni viši znanstveni suradnik, Dinu Patriciu Eurasia Center, Atlantsko vijeće;

Gianni di Giovanni, predsjednik poduzeća Eni USA R&M, Eni;

Boyden Gray, osnivački partner, Boyden Gray& Associates;

Jillian Fitzpatrick, direktorica, vladini poslovi i javna politika, S&P Global;

Marie Kasparek, pomoćnica direktora, program za globalno poslovanje i ekonomiju, Atlantsko vijeće;

Benjamin Knudsen, pripravnik, program za globalno poslovanje i ekonomiju, Atlantsko vijeće;

Jennifer McCloskey, direktorica, vladini poslovi, Vijeće industrije informacijske tehnologije;

Susan Molinari, potpredsjednica, javna politika i vladini poslovi, Google;

Andrea Montanino, direktor, program za globalno poslovanje i ekonomiju, Atlantsko vijeće;

Álvaro Morales Salto-Weis, pripravnik, program za globalno poslovanje i ekonomiju, Atlantsko vijeće;

Earl Anthony Wayne, nerezidentni znanstveni suradnik, Atlantsko vijeće;

Alexander Privitera, viši znanstveni suradnik, Johns Hopkins University;

Bill Rys, direktor, poslovi Savezne vlade, Citigroup;

Pete Scheschuk, prvi potpredsjednik, porezi, S&P Global;

Garret Workman, direktor, europski poslovi, Gospodarska komora SAD-a;

Caroline D. Ciraolo, vršiteljica dužnosti pomoćnice državnog odvjetnika s nadležnošću nad Odjelom za poreze, Ministarstvo pravosuđa;

Thomas Sawyer, viši savjetnik za sudske postupke u području međunarodnih poreznih pitanja;

Todd Kostyshak, savjetnik pomoćnika državnog odvjetnika za porezna kaznena djela, Ministarstvo pravosuđa;

Mark J. Mazur, pomoćnik ministra (porezna politika), Ministarstvo financija SAD-a;

Robert Stack, zamjenik pomoćnika ministra (međunarodna porezna pitanja), Ministarstvo financija SAD-a;

Scott A. Hodge, predsjednik organizacije Tax Foundation, Tax Foundation;

Gavin Ekins, ekonomist koji se bavi istraživanjem, Tax Foundation;

Stephen J. Entin, viši znanstveni suradnik, Tax Foundation;

Scott Greenberg, analitičar, Tax Foundation;

John C. Fortier, direktor inicijative Democracy Project, Bipartisan Policy Center;

Shai Akabas, pomoćni direktor organizacije Bipartisan Policy Center, Economic Policy Project;

Eric Toder, sudirektor, Urban-Brookings Tax Policy Center;

Gawain Kripke, direktor politike i istraživanja, OXFAM Amerika;

Didier Jacobs, viši ekonomist, OXFAM Amerika;

Nick Galass, vođa istraživanja OXFAM-a o gospodarskim nejednakostima, OXFAM Amerika;

Robbie Silverman, viši savjetnik, OXFAM Amerika;

Vicki Perry, pomoćnica direktora u Odjelu za fiskalna pitanja i šefica odjela u Odjelu za poreznu politiku, MMF;

Ruud de Mooij, zamjenik šefa odjela u Odjelu za poreznu politiku, MMF;

Hamish Boland-Rudder, internetski urednik Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara;

Jim Brumby, direktor, javne usluge i rezultati, Governance Global Practice;

Marijn Verhoeven, ekonomist, Governance Global Practice;

Guggi Laryea, odnosi s europskim civilnim društvom i Europskim parlamentom, odgovoran za vanjske odnose i korporativne odnose;

Rajul Awasthi, viši stručnjak za javni sektor, Governance Global Practice;

Xavier Becerra, član Kongresa, Predsjednik konferencije članova Demokratske stranke u Predstavničkom domu Kongresa;

Ron Kind, član Kongresa, član Odbora za financije i proračun.

24.5.2015.

Zajedničko javno savjetovanje Odbora TAXE i DEVE na temu "Posljedice agresivnih fiskalnih praksi za zemlje u razvoju"

Dr. Attiya Waris, viša predavačica, Pravni fakultet, Sveučilište u Nairobiju;

Dr. Manuel Montes, viši savjetnik za financije i razvoj, The South Centre;

Aurore Chardonnet, savjetnica za politiku EU-a u području oporezivanja i nejednakosti, OXFAM;

Savior Mwambwa, ActionAid International, rukovoditelj kampanje Tax Power;

Tove Ryding, EURODAD, rukovoditeljica u području politike i zastupanja, Tax Justice;

Sol Picciotto, profesor, Sveučilište u Lancasteru.

PRILOG 2.:

MULTINACIONALNE KORPORACIJE I BANKE KOJE SU POZVANE NA

SJEDNICE ODBORA

Prilog 2.1.: Popis pozvanih multinacionalnih poduzeća

Poduzeće

Pozvani/Predstavnici

Stanje (11/3/2016.)

Apple Inc.

Timothy D. Cook

glavni direktor

Sudionici

Cathy Kearney, potpredsjednica za europske aktivnosti

Julia Macrae, direktorica za porezna pitanja za Europu, Bliski Istok, Indiju i Afriku

Google Inc.

Nicklas Lundblad

viši direktor za javnu politiku i odnose s vladama za Europu, Bliski Istok i Afriku

Sudionici

Adam Cohen, direktor ekonomske politike za Europu, Bliski Istok i Afriku

Fiat Chrysler

Automobiles

Sergio Marchionne

glavni direktor

Odbijeno 11/3/2015.:

„Vjerojatno znate da smo 29. prosinca 2015. uložili žalbu Općem sudu Europske unije protiv odluke Komisije prema kojoj je jedno od naših poduzeća u Luksemburgu primilo državnu potporu. Luksemburg se također žalio protiv te odluke pred Općim sudom. Iako smo čvrsto uvjereni da u Luksemburgu nismo primili državnu potporu protivno pravu EU-a, u ovim okolnostima ne bi bilo prikladno da sudjelujemo na sjednici Posebnog odbora ili da dodatno to komentiramo. Stoga, iako i dalje cijenimo napore Odbora i njegovu namjeru da sasluša stajališta poduzeća, nažalost ne možemo sudjelovati u ovoj raspravi dok se naš pravni predmet ne razriješi.”

Inter IKEA Group

Søren Hansen

glavni direktor

Sudionici

Søren Hansen, glavni direktor

Anders Bylund, direktor komunikacijskih aktivnosti grupacije

McDonald's Corporation

Irene Yates

potpredsjednica, odgovorna za porez na dobit

Sudionici

Irene Yates, potpredsjednica odgovorna za porez na dobit

Starbucks Coffee

Poduzeće

Kris Engskov

Predsjednik podružnice Starbucksa za Europu, Bliski Istok i Afriku

Odbijeno 23/2/2015.:

„S obzirom na to da se Starbucks planira žaliti na odluku Europske komisije objavljenu 21. listopada 2015. prema kojoj je Nizozemska odobrila određene porezne olakšice našoj tvornici za prženje kave u Amsterdamu (Starbucks Manufacturing EMEA BV) ne možemo prihvatiti poziv Posebnog odbora Europskog parlamenta za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka.

Kada se to pitanje riješi, i kad Starbucks bude uvjeren da će odluka Europske komisije biti odbačena u žalbenom postupku, rado ćemo se odazvati pozivu.

Ako je to od pomoći za vaše prikupljanje podataka, vrijedi napomenuti da Starbucks poštuje sva pravila, smjernice i zakone OECD-a te podržava njegov proces reforme poreza, uključujući akcijski plan za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti. Starbucks je platio prosječnu globalnu efektivnu poreznu stopu od oko 33 %, što je znatno iznad 18,5 % prosječne porezne stope drugih velikih poduzeća iz SAD-a. ”

Prilog 2.2.: Popis pozvanih banaka

Ime

Pozvani/Predstavnici

Stanje (4/4/2016.)

Crédit Agricole (Francuska)

Dominique Lefebvre

predsjednik

prihvaćeno (15/3/2016.)

Jean-Charles Balat,

direktor financija, Groupe Crédit Agricole

Deutsche Bank (Njemačka)

Paul Achleitner

predsjednik

prihvaćeno (16/3/2016.)

sudjelovat će na sjednici

4.  travnja 2016.

kao predstavnici sudjeluju

Brigitte Bomm, glavna direktorica, direktorica za porezna pitanja, Deutsche Bank

ING Group (Nizozemska)

Ralph Hamers

glavni direktor

prihvaćeno (8/3/2016.)

R.N.J. Schipper

direktor za porezna pitanja na globalnoj razini, ING

Nordea (Švedska)

Casper von Koskull

predsjednik i glavni direktor

prihvaćeno (9/3/2016.)

Eva Jigvall

direktorica za porezna pitanja grupacije, Nordea

Royal Bank of Scotland (Ujedinjena Kraljevina)

Ross McEwan

glavni direktor

prihvaćeno (16/3/2016.)

sudjelovat će na sjednici

4.  travnja 2016.

kao predstavnici sudjeluju

Grant Jamieson, direktor za porezna pitanja, Royal Bank of Scotland;

Graeme Johnston, direktor za međunarodna porezna pitanja, Royal Bank of Scotland

Santander (Španjolska)

Ana Patricia Botín,

predsjednica

prihvaćeno (11/3/2016.)

Monica Lopez-Monis Gallego

glavna dužnosnica za praćenje usklađenosti i viša izvršna potpredsjednica, Banco Santander

Antonio H. Garcia del Riego

glavni direktor

direktor za europska korporativna pitanja

UBS (Švicarska)

Axel A. Weber

predsjednik

prihvaćeno (14/372016.)

Christopher Pinho,

glavni direktor, direktor za porezna pitanja grupacije na globalnoj razini

Unicredit (Italija)

Giuseppe Vita

predsjednik

prihvaćeno (8/3/2016.)

Stefano Ceccacci

direktor za porezna pitanja, Unicredit

Costanza Bufalini

direktorica za europske poslove i regulatorna pitanja

PRILOG 3.

DOKUMENTI POVEZANI S KODEKSOM O POSTUPANJU

Dokument (1):

Datum

Nalazi

Dokument za sastanak br. 1, Prilog 1.

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju iz travnja 2006.

Komisija je primijetila da je predloženo vraćanje na ranije stanje, osobito u nekim ovisnim i pridruženim teritorijima, uključivalo uvođenje stope od 0 % ili potpuno ukidanje poreza na dobit te stoga nije svaki dio rada Skupine za kodeks doveo do dosljednog ili zadovoljavajućeg ishoda.

Dokument za sastanak br. 1, Prilog 1.

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju iz travnja 2006.

Komisija je primijetila da je Skupina za kodeks zbog političkih kompromisa određene prijedloge o vraćanju na ranije stanje ocijenila prikladnim, što bi se prema načelima kodeksa moglo smatrati nedovoljnim.

Izvješće Skupine za kodeks upućeno Vijeću

7.  lipnja 2005.

Jasno je navedeno da u jednom slučaju Luksemburg nije proveo vraćanje na ranije stanje kao što je bilo dogovoreno.

Dokument za sastanak br. 1, Prilog 1.

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju iz travnja 2006.

Usprkos tom jasnom nepoštovanju odredbi Vijeće nije reagiralo i nitko se nije suprotstavio Luksemburgu na političkoj razini, niti ga pozvao da poštuje načela i sporazume u okviru kodeksa.

Dokument za sastanak br. 1, Prilog 1.

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju iz travnja 2006.

Skupina za kodeks dogovorila je 1999. da izostavi sustave koji pogoduju pomorskom sektoru te procjenu instrumenata zajedničkog ulaganja.

Dokument za sastanak br. 1, Prilog 1.

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju iz travnja 2006.

Nekoliko država članica odbilo je otkriti svoja stajališta o budućnosti Skupine za kodeks u pogledu transparentnosti, mandata, područja primjene i kriterija za budući rad. Mađarska i Litva izrazile zadršku u vezi s izmjenama kriterija kodeksa. Irska i Poljska usprotivile su se bilo kakvom širenju područja primjene kodeksa na druga područja oporezivanja.

Dokument za sastanak br. 2 i zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 11. travnja 2011.

Komisija je iznijela nekoliko prijedloga za nova područja djelovanja kao što su širenje djelovanja na neusklađenosti, oporezivanje iseljenika, oporezivanje bogatih pojedinaca, ocjenu zaklada za ulaganje u nekretnine i instrumenata zajedničkog ulaganja. Nizozemska i Luksemburg usprotivili su se širenju djelovanja na neusklađenosti, Francuska je izrazila zadršku u vezi s radom u pogledu iseljenika, bogatih pojedinaca i ulagačkih fondova, a Ujedinjena Kraljevina poduprla je usmjeravanje na oporezivanje poslovnih aktivnosti umjesto širenja.

Zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 22. listopada 2013. i iz svibnja 2013.

Značajni elementi poreznog zakona Gibraltara o kojem se raspravlja barem od 11. travnja 2011. i koji i dalje nije dovršen.

Zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 8. studenog 2013.

Sustav poreza u maloprodaji Otoka Man nije ocijenjen štetnim unatoč ozbiljnim sumnjama koje je u pogledu njegove neštetnosti izrazilo nekoliko država članica.

Zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 29. svibnja, 22. listopada i 20. studenog 2013.

U pogledu povlaštenih poreznih režima za patente, Nizozemska, Luksemburg i u manjoj mjeri Belgija suprotstavili su se sveobuhvatnoj procjeni svih povlaštenih poreznih režima za patente u EU-u unatoč osnovama za pretpostavku o štetnosti postojećih režima u odnosu na kriterije kodeksa.

Zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 3. lipnja 2014.

Španjolska, Nizozemska, Luksemburg i Ujedinjena Kraljevina dodatno su odgodili postupak reformiranja povlaštenih poreznih režima za patente opetovanim uvođenjem dodatnih zahtjeva u okviru postupka odlučivanja.

Javno izvješće podneseno Vijeću

Sastanak Vijeća ECOFIN iz lipnja 2015.

Usprkos obvezama na potpunu prilagodbu odredbi nacionalnog zakonodavstva do 30. lipnja 2016., države članice postigle su vrlo ograničeni napredak u prijenosu izmijenjenog pristupa nexus u svoje nacionalno zakonodavstvo, što su ministri dogovorili još u prosincu 2014., te su neke zemlje, poput Italije, nakon postizanja sporazuma o pristupu nexus čak uvele nove mjere povlaštenih poreznih režima za patente, koje nisu kompatibilne s postojećim pristupom nexus, kako bi ostvarile korist od prekomjerno velikodušnih odredbi o primjeni postojećih sustava do 2021.

Zapisnik sa sastanka i dokument za sastanak br. 3

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 25. svibnja 2010. i Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 17. listopada 2012.

Tijekom faze sastavljanja dogovorenih smjernica o ulaznom prijenosu dobiti, Ujedinjena Kraljevima usprotivila se svakom obliku koordiniranog pristupa.

Zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 25. svibnja 2010.

Nepostizanje dogovora o naknadnom djelovanju u pogledu aktivnosti podskupine za borbu protiv zlouporabe.

Zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 15. svibnja 2009.

Izjave Belgije i Nizozemske prema kojima se protive svakoj inicijativi kojoj je cilj koordiniranje obrambenih mjera protiv izlaznog prijenosa neoporezovane dobiti.

Zapisnik

Sastanak Podskupine za kodeks o postupanju iz rujna i travnja 2014. te travnja i srpnja 2015.

Države članice dogovorile su se oko smjernica o hibridnim neusklađenostima u rujnu 2015., usprkos opetovanim i sustavnim inicijativama određenih država članica koje su spriječile puno raniji dogovor u pogledu tih štetnih praksi, o kojima se aktivno raspravljalo u Skupini za kodeks barem od 2008., a na taj se način znatno povećala trenutačna fiskalna šteta stvorena opetovanom upotrebom tih sustava za agresivno porezno planiranje.

Zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 15. svibnja i 29. lipnja 2009. te 25. svibnja 2010.

Sastanak Podskupine za borbu protiv zlouporabe od 25. ožujka i 22. travnja 2010.

O hibridnim neusklađenostima Nizozemska, Luksemburg i Belgija, te u manjoj mjeri Malta i Estonija, dugo su odgađale brzo zajedničko djelovanje tvrdeći da u kodeksu uopće ne bi trebalo biti riječi o hibridima.

Zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 13. rujna 2011.

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 11. travnja i 26. svibnja 2011.

U pogledu investicijskih fondova države članice dogovorile su se prekinuti raspravu o navodnoj i potencijalnoj štetnosti tih sustava.

Skupina nije dalje djelovala u tom području zbog inicijativa Ujedinjene Kraljevine, Luksemburga i Nizozemske.

Dokument za sastanak br. 2

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 4. ožujka 2010.

U pogledu administrativnih praksi nijedna država članica nije spontano i sustavno razmjenjivala informacije o svojim odlukama u prošlosti.

Dokument za sastanak br. 4

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 10. rujna 2012.

U praksi, informacije o odlukama nisu razmijenjene na spontanoj osnovi.

Zaključci Vijeća

Sastanak Vijeća ECOFIN od prosinca 2015.

U pogledu klauzula o minimalnoj stopi efektivnog oporezivanja države članice nisu se dogovorile oko revizije Direktive o kamatama i licencijama kako bi se zajamčilo da olakšice odobrene na jedinstvenom tržištu u cilju sprečavanja dvostrukog oporezivanja ne dovedu u stvarnosti do nultog ili gotovo nultog oporezivanja, usprkos objavi dotičnog prijedloga Komisije 2011. godine. Države članice samo su pozvale Radnu skupinu na visokoj razini o poreznim pitanjima da dodatno razmotri to pitanje, umjesto da se obvežu na brzo i učinkovito djelovanje.

Zaključci Vijeća

Sastanak Vijeća ECOFIN od ožujka 2016.

Države članice nisu se dogovorile oko hitno potrebnih reformi Skupine o kodeksu te su sve odluke o reformama odgodile na 2017.

(1)  Temeljeno na javno dostupnim dokumentima i izvorima

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0420.
(2) Direktiva Vijeća 2015/2376/EU od 8. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 332, 18.12.2015., str. 1.).
(3) Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.) o uzajamnoj pomoći nadležnih tijela država članica u području izravnog oporezivanja.
(4) SL L 83, 27.3.1999., str. 1.
(5) SL L 336, 27.12.1977., str. 15.
(6) SL L 141, 5.6.2015., str. 73.
(7) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza: sljedeći koraci prema postizanju učinkovitog oporezivanja i veće porezne transparentnosti u EU-u (COM(2016)0023).
(8) Prijedlog direktive Vijeća o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta(COM(2016)0026).
(9) Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (COM(2016)0025).
(10) Preporuka Komisije od 28. siječnja 2016. o provedbi mjera protiv zlouporaba poreznih ugovora (C(2016)0271).
(11) Study on Structures of Aggressive Tax Planning and Indicators (Studija strukture agresivnog poreznog planiranja i pokazatelja), Europska unija, 2016.
(12) SL C 258 E, 7.9.2013., str. 134.
(13) SL C 2, 6.1.1998., str. 2.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0257.
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0457.
(16) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408.
(17) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0265.
(18) SA.38375 – državna potpora Luksemburga poduzeću Fiat.
(19) SA.38374 – državna potpora Nizozemske poduzeću Starbucks.
(20) Odluka Komisije (EU) 2016/1699 od 11. siječnja 2016. o sustavu državnih potpora o izuzeću plaćanja poreza na višak dobiti SA.37667 (2015/C) (ex 2015/NN) koji je provodila Belgija (priopćeno pod brojem dokumenta C(2015)9837) (SL L 260, 27.9.2016., str. 61.).
(21) http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/tax_fraud_evasion/a_huge _problem/index_de.htm, Europska komisija, 10. svibnja 2016.
(22) Mjerenje i praćenje smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti (BEPS), 11. mjera – konačno izvješće za 2015., projekt skupine G20/OECD-a o smanjenju porezne osnovice i preusmjeravanju dobiti.
(23) Izvješće o ulaganjima u svijetu za 2015. – Reforma međunarodnog upravljanja ulaganjima, Konferencija UN-a o trgovini i ulaganjima (UNCTAD), 2015.
(24) http://gabriel-zucman.eu/files/JohannesenZucman2014
(25) Banka za međunarodne namire 2016. – bankovni statistički podaci po lokacijama.
(26) http://unctad.org/en/PublicationsLibrary/webdiaeia2016d2_en.pdf
(27) http://ec.europa.eu/growth/smes/, Europska komisija, 10. svibnja 2016.
(28) http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-16-1351_en.htm#_ftnref8 and Egger, P., W. Eggert and H. Eggert and H. Winner (2010.), „Saving Taxes through Foreign Plant Ownership”, Journal of International Economics 81: str. 99. – 108. Finke, K. (2013), Tax Avoidance of German Multinationals and Implications for Tax Revenue Evidence from a Propensity Score Matching Approach, mimeo.
(29) https://polcms.secure.europarl.europa.eu/cmsdata/upload/a0cf64ee-8e0d-4b5f-b145-6ffbaa940e10/TheRoleFinancialSectorTaxPlanning_Draft_210316.pdf
(30) OECD, 2008., „Studija o ulozi poreznih posrednika”; http://www.oecd.org/tax/administration/39882938.pdf
(31) Službe Komisije doista su potvrdile da se članak 10. („Hibridna neusklađenost”) prijedloga Komisije o ATAD-u od 28. siječnja 2016. temelji na pristupu uzajamnog priznavanja u cilju rješavanja razlika u pravnim kvalifikacijama hibridnih subjekata i hibridnih financijskih instrumenata, ali ne obuhvaća hibridne prijenose imovine koji se ne odnose na neusklađenosti pravnih kvalifikacija.
(32) OECD definira „hibridne prijenose” kao dogovore koje se smatra prijenosom vlasništva nad imovinom u porezne svrhe jedne zemlje, ali ne u porezne svrhe druge zemlje, što općenito pretpostavlja kolateralizirani zajam. Vidi OECD, ožujak 2012., „Hybrid Mismatch Arrangements: Tax Policy and Compliance Issues”, http://www.oecd.org/


Sinergije između strukturnih fondova i programa Obzor 2020.
PDF 274kWORD 54k
Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o sinergijama u svrhu inovacija: europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020. i ostali europski fondovi povezani s inovacijama i programi EU-a (2016/2695(RSP))
P8_TA(2016)0311RC-B8-0851/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 4. i 162. te članke 174. – 190.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1) (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbamaˮ),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ(8),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj o kohezijskoj politici te istraživačkim i inovacijskim strategijama za pametnu specijalizaciju (RIS3) (A8-0159/2016),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraciˮ (COM(2016)0359),

–  uzimajući u obzir publikaciju Komisije od 22. veljače 2016. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu: nove smjernice o kombiniranju europskih strukturnih i investicijskih fondova s Europskim fondom za strateška ulaganja”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. veljače 2013. o poboljšanju pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o pametnoj specijalizaciji: umrežavanje centara izvrsnosti za učinkovitu kohezijsku politiku(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. veljače 2014. o optimizaciji razvoja potencijala najudaljenijih regija stvaranjem sinergije između strukturnih fondova i drugih programa Europske unije(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o ulaganju u radna mjesta i rast: promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2015. o pitanju „Prema pojednostavljenoj kohezijskoj politici usmjerenoj na učinak za razdoblje 2014. – 2020.”(13),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2014. naslovljenu „Istraživanje i inovacije kao izvori obnovljenog rasta” (COM(2014)0339),

–  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije od 23. srpnja 2014. o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji naslovljeno „Ulaganja u radna mjesta i rast”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije iz 2014. naslovljen „Omogućavanje sinergije između europskih strukturnih i investicijskih fondova, Obzora 2020. i ostalih programa Unije povezanih s istraživanjem, inovacijama i konkurentnošću” (SWD(2014)0205),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. listopada 2010. naslovljenu „Doprinos regionalne politike pametnom rastu u okviru strategije Europa 2020.” (COM(2010)0553),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 30. srpnja 2013. naslovljeno „Zatvaranje inovacijskog jaza”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 20. studenoga 2014. naslovljeno „Mjere potpore za stvaranje ekosustava za novoosnovana poduzeća koja se bave visokom tehnologijom”,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je kohezijska politika u financijskom programskom razdoblju 2014. – 2020. i dalje glavni instrument EU-a za ulaganje u realno gospodarstvo u svim regijama, a cilj mu je približiti EU-a svojim građanima, te je istodobno izraz europske solidarnosti jer se njome doprinosi rastu i prosperitetu te se smanjuju gospodarske, socijalne i teritorijalne nejednakosti na koje su negativno utjecale gospodarska i financijska kriza;

B.  budući da bi kohezijska politika trebala biti u potpunosti usklađena sa strategijom Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast te budući da se temelji na zajedničkom djelovanju triju fondova, Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda (KF), uz širu koordinaciju unutar Zajedničkog strateškog okvira s fondom namijenjenim za ruralni razvoj, odnosno Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR), i onim namijenjenim za sektor pomorstva i ribarstva, odnosno Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo (EFPR);

C.  budući da su u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama utvrđene zajedničke odredbe za svih pet fondova koji čine europske strukturne i investicijske fondove (fondovi ESI), dok su posebna pravila koja se primjenjuju na svaki pojedinačni strukturni i investicijski fond te na cilj europske teritorijalne suradnje predmet zasebnih propisa;

D.  budući da je u okviru nedavne reforme kohezijske politike uveden ograničen broj ciljeva i prioriteta, čime je stvorena tematska usredotočenost / tematska koncentracija, a istodobno je omogućen određen stupanj fleksibilnosti i prilagodbe nekim karakteristikama; budući da je osim toga reformom zajamčeno načelo čvršćeg partnerstva i dobro upravljanje na više razina, dobro definiran pristup teritorijalnom razvoju, bolje sinergije između navedenih pet fondova, ali i s drugim relevantnim programima i inicijativama (kao što su program Obzor 2020., PSCI, COSME, LIFE, Instrument za povezivanje Europe, Erasmus+ i NER 300), daljnje pojednostavljenje provedbenih pravila, učinkovit sustav praćenja i evaluacije, transparentan okvir uspješnosti, jasni propisi za korištenje financijskim instrumentima, dobar sustav upravljanja i kontrole te učinkovit sustav financijskog upravljanja;

E.  budući da je 14. prosinca 2015. Komisija donijela komunikaciju o doprinosu europskih strukturnih i investicijskih fondova strategiji rasta EU-a, planu ulaganja i prioritetima Komisije u sljedećem desetljeću, koja je zapravo izvješće predviđeno člankom 16. Uredbe o zajedničkim odredbama u pogledu dosadašnje provedbe fondova ESI, a obuhvaća i ishode pregovora sa svim državama članicama o sporazumima o partnerstvu, operativnim programima i ključnim izazovima za svaku pojedinačnu zemlju;

F.  budući da je svrha jačanja sinergija između programa Obzor 2020. i europskih strukturnih i investicijskih fondova izgradnja važnih veza između investicijskih strategija i intervencija kojima bi se moglo znatno utjecati na gospodarstvo, pri čemu bi se ulaganja u inovacije u prioritetnim područjima pametne specijalizacije spojila s vrhunskim inicijativama u području istraživanja i inovacija te tako osigurao veći učinak fondova;

1.  ponavlja da su veze između kohezijske politike i drugih politika, programa financiranja i inicijativa EU-a (kao što su Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, jedinstveno digitalno tržište, ruralni razvoj, energetska unija, Unija inovacija i vodeće inicijative u okviru strategije Europa 2020.) ojačane unutar Zajedničkog strateškog okvira uvedenog Uredbom o zajedničkim odredbama te da se tako kohezijskom politikom, preko svih njezinih instrumenata i ciljeva, uključujući plan za gradove, teritorijalni program, ulaganje u mala i srednja poduzeća, pametni rast i strategije pametne specijalizacije te potencijalna javna ulaganja u razvoj inovativnih rješenja u područjima kao što su, među ostalim, okoliš, energetika, zdravlje, klima, digitalizacija i promet, znatno doprinosi jačanju jedinstvenog tržišta i postizanju ciljeva strategije Europa 2020.;

2.  ističe činjenicu da se spomenute sinergije integriraju već u fazi strateškog planiranja te stoga regije i države članice od samog početka trebaju strateški birati i planirati kako bi utvrdile i stvorile mogućnosti, na primjer poticanjem izvrsnosti u područjima pametne specijalizacije; ističe da to u slučaju programa Obzor 2020. obuhvaća podizanje razine osviještenosti, davanje informacija (posebno o rezultatima istraživanja u okviru Sedmog okvirnog programa i programa Obzor 2020.), sudjelovanje u komunikacijskim kampanjama, otvaranje postojećih mreža za nove sudionike i što bolje povezivanje nacionalnih kontaktnih točaka s nacionalnim i regionalnim tvorcima politika i upravljačkim tijelima u području europskih strukturnih i investicijskih fondova;

3.  ističe da je izrada strategija pametne specijalizacije uključivanjem nacionalnih ili regionalnih upravljačkih tijela i dionika poput sveučilišta i drugih visokoškolskih ustanova, industrije i socijalnih partnera u proces poduzetničkog otkrivanja obvezna za regije i države članice koje žele ulagati sredstva iz EFRR-a u istraživanje i inovacije; podsjeća na to da bi metodologija pametne specijalizacije trebala ostati model za kohezijsku politiku u razdoblju nakon 2020. s obzirom na činjenicu da bi strategije pametne specijalizacije u okviru programa Obzor 2020. trebale obuhvaćati pripremu (izgradnja kapaciteta i poboljšanje nacionalnih/regionalnih sustava istraživanja i inovacija) i realizaciju (uzimanje u obzir rezultata istraživanja, potpora inovacijama i pristup tržištu), čime se zauzvrat potiče suradnja na razini EU-a kako bi se zatvorio inovacijski jaz u Europi i ojačala globalna konkurentnost Unije, uz istodobno ulaganje u povezivanje predvodnika i sljedbenika u kontekstu širenja izvrsnosti i sudjelovanja;

4.  smatra da bi usmjerenost na rezultate u kohezijskoj politici trebalo dodatno ojačati; ističe da je hitno potrebno povećati sinergije s drugim politikama EU-a o konkurentnosti, posebno u području istraživanja i razvoja, informacijsko-komunikacijske tehnologije, obnovljivih energija te malih i srednjih poduzeća radi povećanja stope iskorištenosti rezultata iz područja istraživanja i razvoja EU-a, otvaranja novih kvalitetnih radnih mjesta i očuvanja postojećih te promicanja „zelene” ekonomije;

5.  napominje da u programskom razdoblju 2014. – 2020. kohezijska politika omogućuje da financijski instrumenti imaju važnu komplementarnu ulogu te podsjeća na to da financijski instrumenti, s obzirom na do da su dopuna bespovratnim sredstvima, imaju efekt poluge, što može povećati učinak financiranja za modernizaciju inovacija na tržištu, na primjer uz pomoć energetske učinkovitosti te može doprinijeti većoj stopi apsorpcije osiguravanjem potrebnog sufinanciranja, posebno u državama članicama i regijama s niskim nacionalnim kapacitetima za sufinanciranje; međutim, naglašava da su bespovratna sredstva i dalje neophodna za određene projekte poput projekata u području istraživanja i inovacija te onih sa snažnim naglaskom na društvenim izazovima; podsjeća na to da se bespovratnim sredstvima i financijskim instrumentima ne financiraju iste vrste aktivnosti i da su ta dva različita oblika potpore namijenjena različitim kategorijama korisnika i različitim vrstama projekata; naglašava da je u budućim programima EU-a važno nastaviti financiranje bespovratnim sredstvima; naglašava činjenicu da se u budućnosti mora očuvati dobra ravnoteža između bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata; podsjeća na to da je potrebno dodatno poboljšati odgovornost i transparentnost financijskih instrumenata te njihovu usmjerenost na rezultate;

6.  poziva Komisiju i države članice da pri oblikovanju i provedbi fondova ESI i programa Obzor 2020. stalno posvećuju pozornost potrebama malih i srednjih poduzeća te sinergijama među njima; poziva Komisiju da sastavi koordinirane pozive na dostavu prijedloga kako bi se olakšao pristup financiranju iz više fondova; traži i detaljnu evaluaciju relevantnih programa za mala i srednja poduzeća, kao što su COSME, instrument za mala i srednja poduzeća u okviru programa Obzor 2020. i komponenta za mala i srednja poduzeća u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, i to u pogledu dodijeljenih proračunskih sredstava i stope uspješnosti projekata te u pogledu administrativnog opterećenja i jednostavnosti provedbe;

7.  napominje da se sinergije s drugim politikama i instrumentima trebaju dodatno ojačati kako bi se maksimalno povećao učinak ulaganja; u tom kontekstu podsjeća na pilot-projekt Put prema izvrsnosti u okviru proračuna EU-a kojim se nastavljaju podupirati regije 13 država članica pri stvaranju i istraživanju sinergija među europskim strukturnim i investicijskim fondovima; traži da države članice imaju fleksibilnost za upotrebu pečata izvrsnosti; nadalje, naglašava da je također važno utvrditi povezana područja specijalizacije drugih regija i država članica kako bi se povezalo s njima i bolje se pripremilo za višenacionalne projektne mogućnosti i međunarodno povezivanje;

8.  podsjeća na to da zbog proračunskih ograničenja koja se odnose na program Obzor 2020. postoji rizik da se za projekte ocijenjene kao izvrsne ne dobiju financijska sredstva; naglašava da se moraju osloboditi alternativna sredstva, na primjer bespovratnim sredstvima iz ESIF-a mogli bi se uz pomoć pečata izvrsnosti financirati izvrsni projekti iz programa Obzor 2020.;

9.  napominje da će izvršenje znatnih dijelova proračuna programa Obzor 2020. biti dodijeljeno javno-javnim partnerstvima i javno-privatnim partnerstvima, čime će se pružiti mogućnosti za upotrebu mehanizma upravljanja javno-javnih partnerstva u cilju optimizacije sinergija s inicijativama za pametnu specijalizaciju (RIS3) i programima izradom godišnjih planova rada;

10.  naglašava da Europski fond za strateška ulaganja treba biti nadopuna i dodatak fondovima ESI i drugim programima EU-a, poput programa Obzor 2020., te redovnim aktivnostima Europske investicijske banke; napominje da je, kao rezultat toga, Europski fond za strateška ulaganja usmjeren na razne vrste projekata među onima za koje je preko programa Obzor 2020. namijenjen iznos od 2,2 milijarde EUR; ističe da je potrebno osigurati potpunu dosljednost i sinergije među svim instrumentima EU-a kako bi se ostvarili najvažniji strateški ciljevi pametnog, održivog i uključivog rasta te izbjegla preklapanja ili proturječnosti među njima ili među različitim razinama provedbe politike, uz istodobno dopunjavanje nacionalnih i regionalnih fondova i programa; podsjeća na to da se pri reviziji strategije Europa 2020. mora utvrditi koja su sredstva potrebna uz efikasnu upotrebu svih raspoloživih resursa i postizanje očekivanih rezultata u pogledu najvažnijih strateških ciljeva, s obzirom na to da bi se koordiniranom primjenom instrumenata kohezijske politike i programa Obzor 2020. trebali povećati količina, kvaliteta i učinak ulaganja u istraživanje i inovacije;

11.  poziva Komisiju da sustavno prati sinergije između fondova i objavi komunikaciju o tim sinergijama, a posebno o sinergijama između programa Obzor 2020. i inicijativa za pametnu specijalizaciju (RIS3) kako bi se širili primjeri najbolje prakse i povećao njihov učinak prije revizije strategije Europa 2020.; podsjeća da se nijednim takvim sustavom ne bi smjelo povećati administrativno opterećenje;

12.  ističe pripreme povjerenika u cilju mogućeg osnivanja Europskog vijeća za inovacije za bolju koordinaciju inicijativa za inovacije u Europskoj uniji; napominje da bi glavni cilj Europskog vijeća za inovacije (EIC) trebalo biti pomaganje u uklanjanju prepreka komercijalizaciji i zatvaranju inovacijskog jaza; naglašava da bi u Europsko vijeće za inovacije trebali biti uključeni svi relevantni dionici te da bi ono trebalo imati transparentne i brze postupke savjetovanja i donošenja odluka i izbjegavati preklapanja; nadalje, naglašava da bi proračun programa Obzor 2020. trebalo u potpunosti vratiti na razinu na kojoj je bio prije osnivanja EFSU-a;

13.  ističe vezu između programa Obzor 2020. i fondova ESI u smislu sigurnosti (potrebu za istom razinom infrastrukture IKT-a diljem EU-a); zagovara usklađivanje sigurnosnih struktura IKT-a; nadalje, poziva na uspostavu veze među tim fondovima u postupcima revizije te poziva Komisiju da izradi jasan, usklađen i koordiniran pristup za razdoblje nakon 2020. uz poseban naglasak na administrativnom procesu i postupku revizije, proporcionalnosti i odgovornosti;

14.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću te nacionalnim i regionalnim vladama država članica.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 289.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 470.
(4) SL L 347, 20.12.2013., str. 259.
(5) SL L 347, 20.12.2013., str. 303.
(6) SL L 347, 20.12.2013., str. 281.
(7) SL L 347, 20.12.2013., str. 487.
(8) SL L 347, 20.12.2013., str. 104.
(9) SL C 24, 22.1.2016., str. 2.
(10) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0002.
(11) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0133.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0308.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0419.


Priprema programa rada Komisije za 2017.
PDF 357kWORD 58k
Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o strateškim prioritetima za program rada Komisije za 2017. (2016/2773(RSP))
P8_TA(2016)0312RC-B8-0885/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir političke smjernice za Europsku komisiju, pod naslovom „Novi početak za Europu: Moj program za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene”, koje je 15. srpnja 2014. predstavio Jean-Claude Juncker,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. listopada 2015. naslovljenu „Program rada Komisije za 2016. – Vrijeme je za drugačiji način rada” (COM(2015)0610) i njezine priloge od I. do VI.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir sažeto izvješće Konferencije predsjednika odbora, koje predstavlja dodatan doprinos ovoj Rezoluciji sa stajališta parlamentarnih odbora i koje bi Komisija trebala s dužnom pažnjom uzeti u obzir pri sastavljanju i donošenju svog programa rada za 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. lipnja 2016. o odluci o napuštanju EU-a na temelju ishoda referenduma održanog u Ujedinjenoj Kraljevini(1),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. i 29. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir doprinos Odbora regija programu rada Komisije za 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 37. stavak 3. Poslovnika,

A.  budući da je proces europske integracije u proteklim desetljećima donio mir te je doprinio sigurnosti i blagostanju u Europi;

B.  budući da je Europa sada suočena s mnogim zajedničkim i globalnim izazovima, ali i s rastućim frustracijama i zabrinutošću mnogih građana zbog nesigurne osobne perspektive za budućnost i nedovoljnih mogućnosti te da građani od osoba koje donose odluke očekuju odgovor na taj problem; budući da se Europska unija, ako želimo da ona uspije, ne može svesti na ekonomski projekt; budući da je hitno potrebno da europski projekt ponovno osvoji srca Europljana te da se ojača gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija;

C.  budući da su kao odgovor na krize koje su paralelno pogodile EU potrebna djelotvorna europska rješenja, snažno ukorijenjena u demokratičnijem procesu uz pomoć metode zajednice, uz punu uključenost Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata i u skladu s člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

D.  budući da je EU naš zajednički dom koji svojim građanima mora pružiti sigurnost i stabilno ekonomsko okruženje; budući da su održivost i gospodarski rast kompatibilni i mogu se uzajamno jačati; budući da je važno izvesti EU iz dugotrajne ekonomske krize jačanjem održivih ulaganja, smanjenjem nejednakosti, provedbom dogovorenih i razvojem boljih politika, posebice produbljivanjem unutarnjeg tržišta i poboljšavanjem ekonomske i monetarne unije;

E.  budući da smo odabrali zajedničku budućnost kao zajednica koja se temelji na zajedničkim vrijednostima i koja cijeni i čuva bogatstvo i raznolikost naših tradicija i naše povijesti; budući da želimo da Europa, predana solidarnosti, multilateralizmu, našim vanjskim partnerstvima te uz promicanje konvergencije prema boljim standardima, preuzme svoju ulogu i odgovornosti na globalnoj razini; budući da želimo osigurati ostvarenje našeg zajedničkog projekta općeg mira, prosperiteta i demokracije u cilju stvaranja privlačne budućnosti za sve generacije;

Unaprjeđenje radnih i životnih uvjeta europskih građana

1.  podsjeća na to da je gospodarski oporavak u Europi skroman i neujednačen, pri čemu mnoge regije Unije i dalje bilježe neprihvatljive stope nezaposlenosti, siromaštva, nejednakosti, kao i ozbiljan manjak perspektiva za mlađe generacije; EU stoga mora raditi na ostvarenju dinamičnog i uključivog tržišta rada koje će biti ugrađeno u europski model socijalnog tržišnog gospodarstva kako bi se unaprijedili životni uvjeti građana i omogućila pravična mobilnost; uvjeren je da svi građani EU-a moraju moći računati na temeljni skup poštenih uvjeta rada i na pristup kvalitetnom obrazovanju, socijalnoj zaštiti i osnovnim uslugama kojima se omogućuje postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života i zadovoljavaju potrebe modernog tržišta rada u EU-u; priznaje da je glavno obilježje konkurentnog i uključivog gospodarstva njegova sposobnost da iskoristi talente žena i muškaraca u svim djelatnostima;

2.  zbog toga poziva Komisiju da se svojim radom nadoveže na aktualno javno savjetovanje i nadolazeće izvješće Parlamenta na način da, u skladu s načelom supsidijarnosti i ciljevima Ugovora, podnese prijedlog o europskom stupu socijalnih prava, koji će se realizirati u obliku konkretnih inicijativa, osobito u području:

   promicanja dostupnosti i kvalitete ranog odgoja i obrazovanja, skrbi za djecu i zdravstvene zaštite, što je ključno postići kako nijedno dijete ne bi bilo izostavljeno; Komisija bi stoga trebala razmotriti buduće mjere za razvoj socijalnih ulaganja, te osobito za smanjenje siromaštva djece;
   smanjenja nedostatka vještina i jamčenja pristupa kvalitetnom obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju za sve;
   smanjenja socijalnih nejednakosti te promicanja kvalitetnih radnih mjesta, posebno za mlade i dugotrajno nezaposlene kako bi se potaknuo gospodarski rast;
   odgovaranja na izazove u pogledu postizanja ravnoteže između privatnog i profesionalnog života te razlika u plaćama i mirovinama;

3.  ističe da bi Komisija trebala pratiti, poticati i podupirati učinkovito i djelotvorno trošenje sredstava u državama članicama u cilju povećanja zaposlenosti mladih i otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, posebno u regijama s visokim stopama nezaposlenosti, uz pomoć programa za radna mjesta i rast poput onih koji se financiraju sredstvima iz Inicijative za zapošljavanje mladih, europskih strukturnih i investicijskih fondova, Europskog fonda za strateška ulaganja i Europske investicijske banke;

4.  naglašava da bi Komisija, u suradnji s državama članicama i socijalnim partnerima, također trebala ojačati europski socijalni dijalog u cilju boljeg usklađivanja tržišta rada i potreba za socijalnom zaštitom kako bi se odgovorilo na problem socijalnih nejednakosti i na nove izazove povezane s konkurentnošću;

Jačanje gospodarskog oporavka i dugoročne konkurentnosti u cilju otvaranja novih radnih mjesta i stvaranja blagostanja

5.  uvjeren je da EU može ostvariti vodeću ulogu na globalnoj razini iskorištavanjem punog potencijala svojeg jedinstvenog tržišta i poticanjem poduzetništva, poštenog tržišnog natjecanja i ulaganja u inovacije;

6.  smatra da Europska unija mora poticati snažno i raznoliko europsko poslovno okruženje; ističe da je politika konkurentnosti Europske unije instrument u funkcioniranju europskoga socijalnog tržišnog gospodarstva; ističe da europska industrija, želi li ostati konkurentna, prilagođena svrsi i spremna za buduće izazove, mora postati održivom i okrenuti se digitalnom poslovanju; dijeli mišljenje Komisije da Europska mora biti velika u važnim pitanjima, a manje se baviti manje važnim pitanjima;

7.  poziva na ponovno pokretanje strategije Europa 2020. za održivi rast i zapošljavanje, s istinskim ambicijama za budućnost, posebice za unaprjeđenje našeg modela socijalnog tržišnog gospodarstva i provedbu strukturnih reformi za moderniziranje gospodarstava država članica i ostvarivanje širom dostupnog blagostanja; uvjeren je da je poticanje zapošljavanja i produktivnosti i dalje najveći prioritet te da su Europskoj uniji potrebna ciljana ulaganja kako bi se ubrzao prijelaz na inovativnu, digitalnu ekonomiju u kojoj se resursi učinkovito koriste, a u cilju ponovne industrijalizacije Europe i vraćanja radnih mjesta iz ostatka svijeta;

8.  traži od Komisije da osmisli novu i ambicioznu industrijsku strategiju koja će se temeljiti na paketu za kružno gospodarstvo i nadopunjavati ga; ističe da su potrebna dodatna javna i privatna ulaganja za energetsku tranziciju, ekološki inovativna mala i srednja poduzeća, istraživanje i obrazovanje;

9.  poziva Komisiju da predloži dodatne mjere kojima će se potaknuti istraživanje i razvoj, inovacije, kulturna raznolikost i kreativnost kao ključni pokretači otvaranja novih radnih mjesta, pri čemu treba voditi računa o činjenici da je pristup poduzeća kapitalu, posebno malih i srednjih poduzeća, ključan za poticanje razvoja i proizvodnje novih proizvoda i usluga, kako u tradicionalnim tako i u novim sektorima, te za zaštitu prava intelektualnog vlasništva;

10.  smatra da je potrebna daljnja integracija jedinstvenog tržišta, osobito u digitalnom području, uz ostvarivanje pravednih uvjeta za potrošače i mala i srednja poduzeća te uklanjanje neopravdanih prepreka; duboko je uvjeren da je globalno konkurentno, inovativno jedinstveno digitalno tržište okrenuto građanima moguće rješenje za suočavanje s izazovima 21. stoljeća;

11.  očekuje od Komisije da upotrijebi sve svoje ovlasti i kompetencije kako bi potaknula prijelaz na bolji model rasta u skladu s načelima održivog razvoja, što uključuje njegovu ekonomsku, socijalnu i ekološku dimenziju;

Odgovor na klimatske promjene i jamčenje energetske sigurnosti

12.  podsjeća na to da je potrebno pojačati napore u cilju uspostave energetske unije kojom će se zajamčiti energetska sigurnost te održiva energija po povoljnim cijenama za sve građane i poduzeća;

13.  ukazuje na posljedice klimatskih katastrofa za ljude i gospodarstvo u Europi; naglašava da je važno i dalje rješavati temeljne uzroke klimatskih promjena, uz istovremeno osiguranje konkurentnosti naše industrije, s pomoću ambiciozne klimatske strategije koja uključuje i energetsku učinkovitost;

14.  poziva na utvrđivanje ambicioznijih ciljeva na razini EU-a u pogledu smanjenja emisije stakleničkih plinova te u pogledu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za razdoblje nakon 2020., u skladu sa sporazumom sklopljenim na konferenciji COP21 u Parizu;

15.  traži od Komisije da razvije zajedničku strategiju za energetsku i klimatsku diplomaciju koja će biti usmjerena na rješavanje tih globalnih problema;

16.  traži od Komisije da odredi što treba poduzeti za postepeno ukidanje subvencija za fosilna goriva, uz ublažavanje mogućih gospodarskih i društvenih posljedica;

Osiguranje dosljednog odgovora na povećani priljev izbjeglica

17.  mišljenja je da Europska unija mora pronaći konkretna rješenja za rješavanje izbjegličke krize te se posebice pozabaviti njezinim glavnim uzrocima na način da ojača suradnju s tranzitnim zemljama i zemljama porijekla u kontekstu migracijskih tokova i da iskoristi sve dostupne politike i instrumente kako bi zajamčila stabilnost, obnovu i razvoj tih zemalja;

18.  potiče Komisiju da, u suradnji s državama članicama, osigura potrebnu humanitarnu pomoć i pristojne životne uvjete u centrima za prihvat izbjeglica, u kombinaciji s dugoročnijim programima razvoja, osobito u području obrazovanja;

19.  ističe da politika EU-a u području azila i migracija ne ispunjava svoju svrhu te da ju je potrebno temeljito preispitati na temelju članka 80. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; smatra da reforma zajedničkog europskog sustava azila ne bi smjela rezultirati snižavanjem trenutačne razine zaštite u pravu EU-a o azilu;

20.  poziva na organizaciju sustavnih i izvedivih programa za izravno preseljenje i premještanje tražitelja azila;

21.  poziva na stvaranje uvjeta u EU-u za dobro vođeni prihvat tražitelja azila kojim će se zajamčiti njihova sigurnost i humano postupanje prema njima, uz pridavanje posebne pozornosti potrebama ranjivih skupina; istovremeno naglašava da je potrebno zajamčiti dostatna sredstva za integraciju izbjeglica na tržište rada i njihovo uključivanje u društvo;

22.  traži od Komisije da podnese prijedloge za uspostavu prave politike EU-a u području ekonomske i zakonite migracije koja bi se nadovezala na postojeće instrumente za studente, istraživače i visokokvalificirane radnike, te, dugoročno, za uspostavu općih pravila u pogledu ulaska i boravka državljana trećih zemalja koji traže posao u Uniji kako bi se popunile praznine ustanovljene na tržištima rada u EU-u;

23.  smatra da EU i ostatak međunarodne zajednice moraju preuzeti svoj dio odgovornosti kada je riječ o međunarodnim migracijama s obzirom na to da one predstavljaju globalni fenomen koji je sve veći po svojem opsegu, složenosti i utjecaju;

Odgovor na zabrinutost građana u pogledu sigurnosti

24.  naglašava da su unutarnja i vanjska sigurnost sve povezanije;

25.  apelira na Komisiju da, nakon što je usvojen prijedlog o europskoj graničnoj i obalnoj straži, osigura njegovo hitro provođenje te dodjelu potrebnih ljudskih i logističkih kapaciteta;

26.  poziva Komisiju da u cilju otklanjanja prijetnji terorizma i nasilnog ekstremizma budno motri prijenos i provedbu protuterorističkih mjera EU-a, uključujući djelotvornu policijsku i pravosudnu suradnju, pravovremenu razmjenu informacija između nacionalnih tijela i preko Europola i Eurojusta, kao i mjera za pristupanje rješavanju problema novih trendova u financiranju terorizma;

27.  poziva Komisiju da iskoristi stručnost i mobilizira tehničke i financijske resurse kako bi se na razini EU-a ostvarila koordinacija i razmjena najboljih praksi u borbi protiv nasilnog ekstremizma i terorističke propagande, radikalnih mreža i novačenja koje preko interneta i izvan njega provode terorističke organizacije, uz poseban naglasak na strategijama prevencije, integracije i ponovne integracije;

28.  potiče Komisiju i države članice da zajamče potpunu provedbu već usvojenog zakonodavstva o sigurnosti; ponovno poziva na dubinsku evaluaciju strategije EU-a za borbu protiv terorizma u kojoj bi se trebala ocijeniti i primjena usvojenih mjera i njihova djelotvornost; očekuje od Komisije da po potrebi ažurira sigurnosni program u svjetlu promjena terorističkih prijetnji;

29.  poziva Komisiju da podnese najavljene prijedloge za primjerenu pravnu osnovu za Europski centar za borbu protiv terorizma u okviru Europola, prijedloge za poboljšanje i razvoj postojećih informacijskih sustava, rješavanje informacijskih praznina i kretanje u smjeru interoperabilnosti, kao i prijedloge za obveznu razmjenu informacija na razini EU-a, uz nužne mehanizme za zaštitu podataka;

Uspostava ambicioznog programa vanjskog djelovanja: o susjedstvu i globalnom sustavu

30.  poziva na ambicioznu globalnu strategiju EU-a u kojoj će Europska unija imati položaj geopolitičkog aktera u svijetu koji se brzo mijenja te očekuje od Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje da se na dosljedan način posluže svim instrumentima EU-a za vanjsko djelovanje kako bi se poboljšalo globalno upravljanje, postiglo sveobuhvatno međusobno približavanje u pogledu poboljšanja normi, unaprijedila sigurnost i ostvarilo veće poštovanje ljudskih prava u svijetu; u tom smislu ističe da bi sljedeći ključni elementi trebali postati glavni prioriteti programa vanjskog djelovanja EU-a:

   promicanje stabilnosti i prosperiteta u susjedstvu EU-a inicijativama kojima se potiče razvoj, demokracija, dobro upravljanje i vladavina prava poboljšanjem mjera za sprječavanje civilnih sukoba i mjera pomirbe, kao i aktivnosti u kontekstu zajedničke sigurnosne i obrambene politike, uključujući i odgovarajućim uključivanjem NATO-a koji, za one države koje su njegove članice, ostaje osnova njihove kolektivne sigurnosti i mjesto za njezinu provedbu;
   oživljavanje, uz potporu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, zajedničke sigurnosne i obrambene politike koja više ne smije biti najslabija karika u postupku integracije EU-a; sigurnosno okruženje iziskuje da europska obrana postane punopravna politika kojom će se jednaka sigurnost pružiti svim državama članicama i kojom će se pridati jednaka važnost vitalnim sigurnosnim pitanjima svih država članica; postojeće strukture, mehanizmi i sredstava moraju doista postati operativni;
   brži napredak procesa pregovora o proširenju jačanjem socijalne, političke i ekonomske stabilnosti demokracije u zemljama kandidatkinjama, bez ustupaka kad je riječ o kopenhaškim kriterijima za pristupanje;
   povećanje djelotvornosti politike razvojne suradnje i povećanje njezine usklađenosti i suglasja s ostalim instrumentima vanjskog djelovanja EU-a; osiguravanje dosljednosti i usklađenosti politika razvoja i sigurnosti s obzirom na to da su one povezane, međuovisne i da se uzajamno jačaju;
   integriranje Programa održivog razvoja do 2030. i usklađenosti politika u interesu razvoja (PCD) u vanjske i unutarnje politike EU-a; odlučno poziva Komisiju da izvijesti o svojem planu za provedbu, nadzor, praćenje i ugradnju Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva za održivi razvoj;
   poticanje trgovine kao važnog sredstva za poticanje rasta, stvaranja radnih mjesta i konkurentnosti te promicanje normi EU-a u pogledu ljudskih prava i održivog razvoja; instrumenti Unije za zaštitu trgovine moraju se modernizirati i energično koristiti, a gdje je to primjereno treba upotrebljavati i nestandardne metodologije;
   usvajanje rješenja za suzbijanje hibridnih prijetnji i jačanje otpornosti Europske unije i država članica, kao i partnera Europske unije, posebno u njezinu susjedstvu;

Poštene porezne politike za adekvatna sredstva

31.  naglašava da nikada nije bilo potrebnije pojačati borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, što potencijalno predstavlja prihod za nacionalne proračune u iznosu do jednog trilijuna eura; smatra da su se ta sredstva mogla potrošiti na ulaganje u budućnost, poticanje zapošljavanja i smanjivanje nejednakosti;

32.  naglašava da Komisija mora bez odgađanja poduzeti korake kako bi osigurala da se dobit oporezuje u europskim zemljama u kojima se stvarno obavlja gospodarska djelatnost i stvara vrijednost; Europska unija trebala bi raditi na uspostavi obvezne zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit, pojačati napore kako bi se istražili slučajevi kršenja u području državnih potpora povezani s porezima, primjenjivati zajednička pravila o upotrebi i transparentnosti poreznih mišljenja te provoditi čvrst zajednički pristup u cilju zatvaranja poreznih oaza;

33.  poziva Komisiju da u svoju borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza uvrsti i vanjsku dimenziju, pa i u pogledu dobiti koja odlazi iz EU-a bez oporezivanja;

Jačanje proračunskih i financijskih instrumenata EU-a

34.  mišljenja je da Europska unija treba novu financijsku i fiskalnu strategiju kako bi mogla učinkovito djelovati; smatra da bi Komisija u tu svrhu trebala predložiti mjere utemeljene na sljedećim načelima i elementima:

   brza mobilizacija adekvatnih sredstava; nužna je reforma sustava financiranja Unije jačanjem stvarnih vlastitih sredstava ili uvođenjem novih sredstava kako bi se proračun Unije učinio stabilnijim, održivijim i predvidljivijim; istovremeno je važno poštovati načelo univerzalnosti i poboljšati transparentnost;
   u cilju postizanja najboljih mogućih rezultata, proračunskim instrumentima EU-a mora se upravljati imajući osobito u vidu rezultate i isplativost, pritom jamčeći pridržavanje i zaštitu financijskih interesa EU-a;
   Europska unija trebala bi poduzeti korake kako bi se objedinila sredstva za reagiranje na izazove u pogledu visoke nezaposlenosti mladih i dugoročne nezaposlenosti te unutarnjih i vanjskih dimenzija izbjegličke krize;
   nakon samo dvije godine provedbe višegodišnji financijski okvir (VFO) dosegnuo je svoje krajnje granice; nadalje, bez sveobuhvatnog preispitivanja VFO-a na sredini provedbenog razdoblja proračunom Unije više se neće moći pokrivati dodatne financijske potrebe i financirati novi politički prioriteti niti izbjeći nova kriza plaćanja; poziva Komisiju da do isteka 2016. godine predstavi pregled funkcioniranja VFO-a i da poduzme odlučne mjere za povećanje gornje granice VFO-a i njegove fleksibilnosti kako bi se odgovorilo na okolnosti koje se 2013. nisu mogle predvidjeti;
   Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU) treba upravljati na način da se svim državama članicama omogući provođenje visoke razine strateških ulaganja u skladu s Uredbom o EFSU-u te da se zajamči da financiranje ulaganja predstavlja doprinos prelasku u održivu ekonomiju i društvo; prijedlog Komisije za sljedeću fazu EFSU-a trebao bi se temeljiti na tim ciljevima;
   djelotvorna provedba kohezijske politike za razdoblje od 2014. do 2020. treba biti popraćena pripremama za njezinu fazu nakon 2020. godine, poštujući pritom njezinu osnovnu bit kako je utvrđena u Ugovorima te njezinu važnost za razvoj jedinstvenog tržišta i potencijal kao investicijskog instrumenta za sve regije u Europskoj uniji; smatra da sinergije između europskih strukturnih i investicijskih fondova, EFSU-a i ostalih financijskih instrumenata EU-a treba ojačati radi ubrzanja pametnog, zelenog i održivog rasta koji se zasniva na razvoju održive ravnoteže između bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata i izbjegavanju smanjenja proračuna za kohezijsku politiku;
   Komisija bi trebala podnijeti prijedloge za smanjenje kompliciranih birokratskih postupaka za poljoprivrednike u vezi sa zajedničkom poljoprivrednom politikom; Komisija bi, nadalje, trebala razviti poboljšane instrumente za postupanje u ekstremnim krizama na tržištima poljoprivrednim proizvodima; smatra da je okvirno zakonodavstvo na razini EU-a potrebno kako bi se riješio problem nepoštenih trgovačkih praksi u lancu dostave hrane kako bi se europskim poljoprivrednicima i potrošačima zajamčili pošteni uvjeti prodaje i kupnje;

Dovršetak ekonomske i monetarne unije

35.  insistira na poštovanju odredbi zakonodavstva Unije o demokratskoj odgovornosti za odluke u kontekstu europskog gospodarskog upravljanja;

36.  smatra da EU treba djelovati u smjeru ekonomske i društvene konvergencije, uz puno poštovanje pravila Pakta o stabilnosti i rastu i u okviru upravljanja u sklopu europskog semestra;

37.  smatra da bi Komisija trebala i dalje sustavno i podrobno pratiti dugove, deficite i makroekonomske neravnoteže na način kojim poštuje Pakt o stabilnosti i rastu i kojim se potiču ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta, uz poseban osvrt na zajednički fiskalni položaj područja eura;

38.  smatra da Europska unija mora povećati vjerodostojnost, dosljednost, nacionalnu odgovornost i demokratski legitimitet Europskog semestra kako bi se osiguralo da države članice provode preporuke po zemljama i strukturne reforme i ulaganja s ciljem modernizacije svojih gospodarstava, povećanja konkurentnosti, daljnjeg provođenja fiskalne odgovornosti i hvatanja u koštac s nejednakostima i neravnotežama;

39.  poziva na bolju koordinaciju ekonomske politike kako bi se riješili nedostaci područja eura u pogledu ulaganja i ojačalo provođenje reformi kako bi se povećala produktivnost i održala potražnja;

40.  smatra da treba dovršiti bankovnu uniju, pri čemu mjere za smanjenje rizika idu ukorak s podjelom rizika;

41.  smatra da rezultate postojećeg razmišljanja o fiskalnom kapacitetu Ekonomske i monetarne unije treba uzeti u obzir;

42.  traži od Komisije da predstavi dosljedan i dobro obrazložen niz prijedloga o ostvarivanju Ekonomske i monetarne unije kako je utvrđeno u izvješću petorice predsjednika;

Jačanje temeljnih prava i demokracije

43.  zabrinut je jer trajne krize nisu samo naštetile koheziji europskih društava, nego su i poljuljale vjeru europskih građana u demokratske institucije na razini EU-a, a ponekad i na nacionalnoj razini; stoga smatra da povećanje demokratskog legitimiteta Europske unije i vraćanje povjerenja u njezinu sposobnost da služi interesima građana mora biti glavni europski prioritet;

44.  podsjeća na to da su mnogi izazovi u današnje vrijeme, od klimatskih promjena do azila i migracija, od financijskih tržišta do lanaca opskrbe korporacija, te od terorističkih mreža do propalih i odmetnutih država, transnacionalni i iziskuju europska rješenja definirana metodom Zajednice, uz punu uključenost Komisije i Parlamenta;

45.  podsjeća da je Komisija kao čuvarica Ugovorâ odgovorna za promicanje općeg interesa Unije (članak 17. UEU-a), ponajprije mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda (članak 3. UEU-a); ističe da Parlament također ima važnu političku odgovornost da pomaže u nadilaženju razlika među državama članica, štiti opće interes Europljana i osigura demokratsku legitimnost odluka koje se donose na europskoj razini; poziva Komisiju da se pobrine da sve inicijative, uključujući one Europskog vijeća, budu u skladu s odredbama Ugovorâ;

46.  traži od Komisije da poduzme inicijative za jačanje europskih institucija i poticanje građana EU-a na veće uključivanje u europski politički život; poziva institucije EU-a da se više povežu s mlađim generacijama i njihovim platformama za diskusiju; vjeruje da su snažnije mjere moguće i za informiranje građana EU-a o njihovim pravima, iskorištavanju potencijala koje pruža europska građanska inicijativa i jačanje uloge europskog ombudsmana;

47.  ističe da bi Komisija trebala podnijeti prijedloge za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava uzimajući pritom u obzir buduće izvješće Parlamenta; smatra da bi također trebala nastaviti s radom na pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, uzimajući u obzir mišljenje Suda Europske unije o tom pitanju i uz rješavanje preostalih pravnih izazova;

48.  poziva sve institucije EU-a da teže najvišim mogućim standardima transparentnosti, odgovornosti i integriteta te da se bore protiv sukoba interesa;

49.  obvezuje se da će upotrijebiti sve svoje instrumente i sredstva kako bi djelovao kao pokretač obnovljenog demokratskog procesa ususret reformi Europske unije;

o
o   o

50.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji.

(1)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0294.


Odluka Japana da nastavi s lovom na kitove u sezoni 2015./2016.
PDF 170kWORD 51k
Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o odluci Japana da nastavi s kitolovom u sezoni 2015./2016. (2016/2600(RSP))
P8_TA(2016)0313RC-B8-0853/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir sporazum Međunarodne komisije za kitolov, koji je stupio na snagu 1986., o apsolutnom ograničenju kitolova („moratorij”) u komercijalne svrhe,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 2014-5 koju je Međunarodna komisija za kitolov usvojila na svojoj 65. sjednici u rujnu 2014.,

–  uzimajući u obzir ciljeve u vezi s biološkom raznolikošću dogovorene u Aichiju na Međunarodnoj konvenciji o biološkoj raznolikosti,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore(1) (Direktiva o staništima),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. veljače 2009. o djelovanju Zajednice u pogledu kitolova(2),

–  uzimajući u obzir presudu Međunarodnog suda (ICJ) od 31. ožujka 2014. u predmetu o kitolovu na Antarktici (Australija protiv Japana: intervenijent Novi Zeland),

–  uzimajući u obzir demarš koji je EU potpisao u prosincu 2015. u vezi s odlukom Japana da nastavi s kitolovom u Južnom oceanu u sklopu Novog programa znanstvenog istraživanja kitova na Antarktici (NEWREP-A),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je Međunarodna komisija za kitolov 1982., ne bi li zaštitila stokove od izumiranja i omogućila njihov oporavak, donijela moratorij na sve oblike kitolova u komercijalne svrhe, koji je još uvijek na snazi; budući da Međunarodna konvencija za regulaciju kitolova sadrži posebne odredbe kojima je dopušten kitolov ograničenog broja životinja isključivo u znanstvene svrhe, poznatiji kao „kitolov uz posebnu dozvolu”;

B.  budući da se unatoč spomenutom moratoriju kitolov u komercijalne svrhe u nekim zemljama i dalje prakticira; budući da je od uvođenja moratorija broj kitova ubijenih na temelju posebne dozvole za navodna znanstvena istraživanja zapravo u porastu; budući da Japan već desetljećima prakticira takav oblik kitolova uz posebnu dozvolu;

C.  budući da je Japan unatoč toj međunarodnoj zabrani, koja je stupila na snagu 1986., i dalje nastavio s kitolovom i do 2014. usmrtio više od 20 000 kitova(3);

D.  budući da kitolov uzrokuje strašne patnje jedinki, a da na razini cjelokupne populacije predstavlja prijetnju njihovu očuvanju;

E.  budući da su sve vrste velikih kitova navedene u Dodatku I. Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES);

F.  budući da je u svojoj presudi od 31. ožujka 2014. Međunarodni sud naložio prekid godišnjeg kitolova u Japanu, koji se temelji na njegovu programu JARPA II, zbog nedostatka znanstvene vrijednosti te zbog toga što izdane dozvole nisu korištene za znanstvena istraživanja kao što je Japan tvrdio;

G.  budući da se znanstvenim dozvolama omogućuje prodaja ili distribucija kitova mesa, dok se znanstvene potrebe mogu savršeno zadovoljiti neškodljivim alternativama; budući da DNK uzorkovanje i praćenje na daljinu znanstvenicima omogućuje da proučavaju kitove, a da ih pritom ne ubijaju;

H.  budući da je u listopadu 2015. Japan u UN-u položio izjavu kojom prihvaća presudu Međunarodnog suda uz iznimku svakog spora koji proizlazi iz istraživanja, očuvanja, upravljanja ili iskorištavanja morskih bioloških resursa, koji se na navedeno odnosi ili je s time povezan, čime se zapravo isključuju budući prigovori Međunarodnom sudu u pogledu njihova programa posebnih dozvola za kitolov;

I.  budući da je japanska Agencija za ribarstvo u studenom 2015. obavijestila Međunarodnu komisiju za kitolov da će nastaviti s kitolovom u sklopu programa NEWREP-A;

J.  budući da Japan dugi niz godina trguje kitovim mesom i proizvodima unatoč činjenici da su oni navedeni u Dodatku I. CITES-u;

K.  budući da je Stručna skupina znanstvenika Međunarodne komisije za kitolov, koja je razmotrila i revidirala program NEWREP-A, utvrdila da u prijedlogu nije dokazano da je smrtonosno uzorkovanje nužno za postizanje navedenih ciljeva;

L.  budući da primarni ciljevi moraju biti zaštita biološke raznolikosti, uključujući očuvanje vrsta; budući da se Direktivom EU-a o staništima, kojom se određuje stajalište Zajednice u pogledu kitova (i delfina), ne dopušta nastavak kitolova u komercijalne svrhe ni za koji stok kitova u vodama EU-a;

M.  budući da su EU i njegove države članice kritizirale Japan zbog nastavka kitolova i zbog toga što nije u dovoljnoj mjeri uzeo u obzir smjernice navedene u mišljenju Međunarodnog suda iz 2014.; budući da su se u prosincu 2015. pridružili Novom Zelandu u demaršu prema japanskoj vladi;

N.  budući da je Japan strateški partner EU-a i da se taj bilateralni odnos temelji na zajedničkim vrijednostima, uključujući čvrsto uvjerenje u učinkovit multilateralizam i međunarodni poredak utemeljen na propisima;

O.  budući da EU trenutno s Japanom pregovora o sporazumu o strateškom partnerstvu i sporazumu o slobodnoj trgovini;

1.  poziva Japan da obustavi kitolov i da poštuje zaključke Međunarodne komisije za kitolov;

2.  snažno podržava zadržavanje svjetskog moratorija na komercijalni kitolov i zabranu međunarodne trgovine proizvodima od kitova; traži prekid neopravdanog „kitolova u znanstvene svrhe” i podržava označavanje velikih oceanskih i morskih područja kao utočišta u kojima je na snazi zabrana svih oblika kitolova na neograničeno vrijeme;

3.  ozbiljno je zabrinut da je odlukom o nastavku kitolova u okviru programa NEWREP-A omogućeno ubijanje 333 patuljasta kita, uključujući i skotne ženke, u Južnom oceanu u sezoni 2015./2016., i da Japan tijekom cijelog dvanaestogodišnjeg razdoblja namjerava uloviti ukupno gotovo 4000 kitova;

4.  izražava žaljenje zbog toga što nastavkom kitolova Japan očito zanemaruje presudu Međunarodnog suda; stoga smatra da se takvim lovom krše standardi Međunarodne komisije za kitolov i međunarodno pravo te ugrožava zaštita biološke raznolikosti i morskih ekosustava; ističe da prava znanstvena istraživanja ne zahtijevaju redovno ubijanje kitova u velikim razmjerima;

5.  pozdravlja sudjelovanje EU-a u demaršu s ciljem da Japanu prenese svoju ozbiljnu zabrinutost; poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i Vijeće da potaknu Japan da poštuje svoje međunarodne pravne obveze u pogledu zaštite morskih sisavaca;

6.  izražava žaljenje zbog toga što Japan do sada nije preispitao svoju odluku usprkos diplomatskom demaršu i međunarodnim prosvjedima diljem svijeta; potiče EU i njegove države članice da naprave sve što je u njihovoj moći kako bi se to pitanje riješilo političkim dijalogom i u okviru Međunarodne komisije za kitove;

7.  poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice da, koristeći se bilateralnim i multilateralnim vezama, neprekidno surađuju s Japanom oko pitanja kitolova u znanstvene svrhe radi ukidanja te prakse;

8.  podupire rezoluciju Međunarodne komisije za kitolov 2014-5 prema kojoj se više neće moći izdavati dozvole za kitolov bez prethodne međunarodne revizije, među ostalim i znanstvenog odbora Međunarodne komisije za kitolov; traži od Međunarodne komisije za kitolov da uklopi presudu Međunarodnog suda u svoju radnu praksu i da u skladu s njom prilagodi svoje propise; ističe da je u tom smislu potrebno hitno ojačati ulogu Međunarodne komisije za kitolov i poziva države članice da inzistiraju na donošenju potrebnih odluka na sljedećoj sjednici Međunarodne komisije za kitove u listopadu;

9.  potiče Vijeće i Komisiju da prilikom izrade nacrta ažuriranog zajedničkog stajališta EU-a o kitolovu nakon 66. sjednice Međunarodne komisije za kitolov koja će se održati u listopadu 2016. zauzmu pristup koji bi bio barem jednako oprezan kao postojeće zajedničko stajalište (Odluka Vijeća o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Europske unije u pitanjima koja podliježu njenoj nadležnosti na sljedeće tri sjednice Međunarodne komisije za kitolov – 2011/0221(NLE));

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, vladama i parlamentima država članica te Vladi i Parlamentu Japana.

(1) SL L 206, 22.7.1992., str. 7.
(2) SL C 76 E, 25.3.2010., str. 46.
(3) https://iwc.int/total-catches

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti