Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 26. listopada 2016. - StrasbourgZavršno izdanje
Neulaganje prigovora na delegirani akt: regulatorni tehnički standardi za tehnike smanjenja rizika za određene ugovore o OTC izvedenicama
 Opći proračun Europske unije za 2017. - svi dijelovi
 Revizija VFO-a u sredini programskog razdoblja
 Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2016/003 EE/nafta i kemikalije
 Lakši pristup internetskim stranicama i mobilnim aplikacijama tijela javnog sektora ***II
 Zaštitne mjere protiv organizama štetnih za bilje ***II
 Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2016.
 Transmasne kiseline

Neulaganje prigovora na delegirani akt: regulatorni tehnički standardi za tehnike smanjenja rizika za određene ugovore o OTC izvedenicama
PDF 254kWORD 49k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 4. listopada 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju u pogledu regulatornih tehničkih standarda za tehnike smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana (C(2016)06329 – 2016/2930(DEA))
P8_TA(2016)0410B8-1124/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2016)06329),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 4. listopada 2016. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 13. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1) (Uredba o infrastrukturi europskog tržišta), a posebno njezin članak 11. stavak 15.,

–  uzimajući u obzir članak 13. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ(2), Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ(3), te Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ(4),

–  uzimajući u obzir nacrt regulatornih tehničkih standarda koji su 8. ožujka 2016. dostavila europska nadzorna tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje te Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) u skladu s člankom 11. stavkom 15. Uredbe (EU) br. 648/2012,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir činjenicu da nisu uloženi prigovori u roku propisanom člankom 105. stavkom 6. trećom i četvrtom alinejom Poslovnika, koji je istekao 25. listopada 2016.,

A.  budući da su Uredbom o infrastrukturi europskog tržišta utvrđeni zahtjevi za poravnanje i bilateralno upravljanje rizicima za ugovore o OTC izvedenicama, izvještajni zahtjevi za ugovore o izvedenicama i jedinstveni zahtjevi za obavljanje aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana i trgovinskih repozitorija;

B.  budući da je člankom 11. stavkom 15. Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta propisano da europska nadzorna tijela izrađuju zajednički nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju postupci za upravljanje rizicima, uključujući razine i vrstu kolaterala i dogovore o odvajanju, koji su potrebni radi usklađenja s člankom 11. stavkom 3. te uredbe, postupci kojih se druge ugovorne strane i mjerodavna nadležna tijela trebaju pridržavati prilikom primjene izuzeća u skladu s člankom 11. stavcima 6. do 10. Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta i primjenjivi kriteriji iz članka 11. stavaka 5. do 10. te uredbe, uključujući posebno što se smatra praktičnom ili pravnom zaprekom brzom prijenosu kapitala i otplati obveza između drugih ugovornih strana;

C.  budući da se člankom 11. stavkom 15. Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta Komisiji daje ovlast za donošenje tih regulatornih tehničkih standarda, ovisno o pravnoj prirodi druge ugovorne strane, u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010 („Uredba o EBA-i”), Uredbe (EU) br. 1094/2010 („Uredba o EIOPA-i”) ili Uredbe (EU) br. 1095/2010 („Uredba o ESMA-i”);

D.  budući da su Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS) i Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire (IOSCO) u rujnu 2013. utvrdili zajednički globalni okvir kojim se uspostavljaju zahtjevi za iznos nadoknade za izvedenice čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane te su ga revidirali u ožujku 2015.;

E.  budući da su europska nadzorna tijela 8. ožujka 2016. Komisiji dostavila nacrt regulatornih tehničkih standarda;

F.  budući da je Komisija 28. srpnja 2016. obavijestila europska nadzorna tijela o svojoj namjeri da prihvati nacrt regulatornih tehničkih standarda uz nekoliko izmjena u skladu s člankom 10. stavkom 1. uredaba o EBA-i, EIOPA-i i ESMA-i;

G.  budući da su europska nadzorna tijela 8. rujna 2016. u skladu s člankom 10. stavkom 1. uredaba o EBA-i, EIOPA-i i ESMA-i Komisiji dostavila formalno mišljenje i revidiran nacrt regulatornih tehničkih standarda;

H.  budući da je Komisija 4. listopada 2016. donijela Delegiranu uredbu;

I.  budući da ta delegirana uredba može stupiti na snagu tek po isteku razdoblja nadzora Parlamenta i Vijeća samo ako Parlament i Vijeće nisu na nju uložili prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovor;

J.  budući da razdoblje nadzora predviđeno člankom 13. stavkom 1. uredaba o EBA-i, EIOPA-i i ESMA-i traje tri mjeseca od datuma obavijesti o regulatornim tehničkim standardima; budući da u skladu s time to razdoblje nadzora istječe 4. siječnja 2017.;

K.  budući da je vremenski plan provedbe zahtjeva za iznos nadoknade za izvedenice čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane dogovoreno na međunarodnoj razini (BCBS i IOSCO); budući da Unija, premda nije završila prvu fazu provedbe do dogovorenog roka 1. rujna 2016., još uvijek stigne utvrditi pravila do drugog roka 1. ožujka 2017., kada bi velik broj financijskih drugih ugovornih strana i nefinancijskih grupa trebao početi razmjenjivati iznose nadoknada;

L.  budući da bi stoga trebalo što prije objaviti da se ne ulaže prigovor kako bi se Uniji omogućilo da ispuni svoju međunarodnu obvezu i kako bi se drugim ugovornim stranama omogućilo da se pripreme za nove zahtjeve uz pravovremenu prethodnu obavijest; budući da će se takvim pristupom doprinijeti tome da se sudionicima na tržištu u Uniji i u trećim zemljama što prije pruži pravna sigurnost;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 1.
(2) SL L 331, 15.12.2010., str. 12.
(3) SL L 331, 15.12.2010., str. 48.
(4) SL L 331, 15.12.2010., str. 84.


Opći proračun Europske unije za 2017. - svi dijelovi
PDF 510kWORD 74k
Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada 2016. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. (11900/2016 – C8-0373/2016 – 2016/2047(BUD))
P8_TA(2016)0411A8-0287/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4) (Međuinstitucijski sporazum),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o preispitivanju/reviziji u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020. COM(2016)0603),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. ožujka 2016. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2017. – dio III. – Komisija(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. travnja 2016. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2017.(6),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. srpnja 2016. pod naslovom „Priprema poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije”(7),

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. koji je Komisija usvojila 18. srpnja 2016. (COM(2016)0300),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. koje je Vijeće usvojilo 12. rujna 2016. i proslijedilo Europskom parlamentu 14. rujna 2016. (11900/2016 – C8-0373/2016),

–  uzimajući u obzir članak 88. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0287/2016),

A.  budući da se u doba oskudnih resursa snažnije nameće potreba za proračunskom disciplinom te učinkovitim i djelotvornim korištenjem sredstvima;

B.  budući da bi dijalog između Parlamenta i Komisije predviđen člankom 318. Ugovora o funkcioniranju Europske unije unutar Komisije trebao stimulirati kulturu usredotočenu na rezultate, kao i veću transparentnost i odgovornost;

Dio III.

Opći pregled

1.  ističe da proračun za 2017. treba razmatrati u širem kontekstu revizije u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); ističe da je potrebno zajamčiti ravnotežu između dugoročnih prioriteta i novih izazova i naglašava da proračun za 2017. mora biti u skladu s ciljevima strategije Europa 2020., koja predstavlja njegov osnovni cilj i temeljni prioritet;

2.  ponavlja svoje čvrsto uvjerenje da su, u aktualnom kontekstu, inicijative poput one pokrenute od strane Komisije o suspenziji sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, u skladu s člankom 23. stavkom 15. Uredbe (EU) br. 1303/2013 (Uredba o zajedničkim odredbama)(8) ne samo nepravedne i nerazmjerne nego i politički neodržive;

3.  ističe da čitanje proračuna za 2017. u Parlamentu u potpunosti odražava političke prioritete usvojene velikom većinom u navedenoj rezoluciji o općim smjernicama od 9. ožujka 2016. te u gore navedenoj rezoluciji od 6. srpnja 2016. pod naslovom „Priprema poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije”;

4.  naglašava da su mir i stabilnost temeljne vrijednosti koje Unija treba sačuvati; smatra da se Sporazum na Veliki petak, koji se pokazao ključnim za mir i pomirbu u Sjevernoj Irskoj, mora zaštiti; ističe da su potrebne konkretne mjere kako bi se zajamčila potpora onim regijama koje će biti osobito pogođene u slučaju dogovorenog izlaska iz Unije pozivanjem Ujedinjene Kraljevine, u skladu s izraženom voljom njezinih građana, na članak 50. Ugovora o Europskoj uniji;

5.  naglašava da je Unija trenutačno suočena s nizom ozbiljnih kriznih situacija i novih izazova koje nije bilo moguće predvidjeti u doba kada je pripreman VFO za razdoblje od 2014. do 2020.; uvjeren je da su za rješavanje političkih izazova i pružanje mogućnosti Uniji da kao glavni prioritet i bez odgađanja pronađe rješenja i uspješno odgovori na te krize nužna dodatna financijska sredstva iz proračuna Unije; smatra da je u tu svrhu potrebno iskazati snažnu političku predanost kako bi se za 2017. i do kraja programskog razdoblja zajamčila nova odobrena sredstva;

6.  ističe da je proračunom za 2017. potrebno odgovoriti na potrebe povezane s migracijskim izazovom i usporenim gospodarskim rastom nakon gospodarske krize; napominje da je potrebno povećati sredstva za istraživačke i infrastrukturne projekte te za borbu protiv nezaposlenosti mladih;

7.  podsjeća da je Parlament, iako je za rješavanje trenutačne migracijske i izbjegličke krize bez odgađanja odobravao dodatna financijska sredstva i nastavio davati potporu ciljevima održivog razvoja, uvijek naglašavao da taj izazov ne smije imati prednost pred drugim važnim politikama Unije, a posebno onima za stvaranje dostojanstvenih i kvalitetnih radnih mjesta i razvoj poduzeća i poduzetništva u cilju pametnog, održivog i uključivog rasta; napominje da je gornja granica u naslovu 3. potpuno nedostatna za odgovarajuće financiranje unutarnje dimenzije trenutačnih migracijskih i izbjegličkih izazova i ustraje u tome da je potrebno usvojiti sveobuhvatan pristup temeljen na ljudskim pravima kojim će se pitanje migracija povezati s razvojem i zajamčiti integracija radnika migranata, tražitelja azila i izbjeglica, ali i prioritetni programi poput onih u području kulture; naglašava da je, kako bi se zajamčila nužna dodatna sredstva u tom području, Komisija u nacrtu proračuna za 2017. predložila, a Vijeće prihvatilo, dosada nezabilježenu razinu korištenja posebnih instrumenata VFO-a, uključujući i puno korištenje instrumenta fleksibilnosti i znatnu mobilizaciju pričuve za nepredviđene izdatke, koja se smatra krajnjom mjerom;

8.  ponavlja svoje stajalište da zahtjevi za dodatna sredstva potrebna za rješavanje migracijskog i izbjegličkog izazova ne bi smjeli biti na štetu vanjskog djelovanja Unije koje je u tijeku, što uključuje i njezinu razvojnu politiku; ponavlja da se uspostava Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, osnivanje uzajamnih fondova i drugi ad hoc instrumenti ne smiju financirati smanjenjem sredstava za druge postojeće instrumente; zabrinut je zbog činjenice da bi se uspostavljanjem ad hoc instrumenata koji nisu obuhvaćeni proračunom Unije moglo ugroziti jedinstvo proračuna i zaobići proračunski postupak koji pretpostavlja sudjelovanje i nadzor Europskog parlamenta; snažno dovodi u pitanje dostatnost gornje granice u naslovu 4. (Globalna Europa) za pružanje održivog i djelotvornog odgovora na trenutačne vanjske izazove, među kojima i one migracijske i izbjegličke;

9.  ponavlja svoje uvjerenje da je u okviru proračuna Unije potrebno iznaći načine za financiranje novih inicijativa koji neće biti na štetu postojećih programa i politika i poziva da se utvrde održivi načini za financiranje novih inicijativa; zabrinut je što bi sredstva za Pripremno djelovanje za istraživanja u području obrane, za čije je financiranje u sljedeće tri godine potrebno 80 milijuna EUR, mogla biti znatno smanjenja u okviru trenutačnog proračuna VFO-a; uvjeren je da, zbog već ionako nedostatnog proračuna Unije, dodatni napori u pogledu operacija, administrativnih troškova, pripremnih djelovanja i pilot-projekata u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike iziskuju dodatni financijski doprinos država članica; smatra da bi države članice u tu svrhu trebale iskoristiti trenutačno preispitivanje/reviziju VFO-a u sredini razdoblja; naglašava da je potrebno razjasniti dugoročno financiranje zajedničkog istraživanja u području obrane;

10.  podsjeća da je Unija ratificirala sporazum COP 21 i da dio svojih financijskih sredstava treba namijeniti ispunjavanju svojih međunarodno preuzetih obveza; napominje da se, prema izjavi o procjenama za financijsku godinu 2017., očekuje da će se 19,2 % proračunskih rashoda dodijeliti u tu svrhu; snažno potiče Komisiju da nastavi u tom smjeru i da cilj bude udio od 20 %, u skladu s preuzetom obvezom Komisije da borbu protiv klimatskih promjena uključi u trenutačni VFO;

11.  poziva Komisiju da, u sklopu proračuna za 2017. i uz odgovarajuća odobrena sredstva, predstavi inicijativu koja bi za cilj imala pružiti vaučere za javni prijevoz mladim Europljanima odabranima preko natječaja; ključni cilj takve inicijative bio bi utvrditi izvedivost i potencijalni učinaka programa opće primjene posebno usmjerenog na jačanje mobilnosti mladih i djelovanja EU-a među mladima te promicanje jednakih mogućnosti;

12.  vraća na prethodnu razinu sve iznose koje je Vijeće predložilo smanjiti u nacrtu proračuna; ne može shvatiti logiku predloženih smanjenja i dovodi u pitanje iskazanu namjeru Vijeća da se ponovno postave fiktivno niske razlike do gornje granice u nekim naslovima, primjerice u podnaslovu 1.a (Konkurentnost za rast i zapošljavanje) i naslovu 4. (Globalna Europa), posebno uzimajući u obzir da bi razlike do gornjih granica ionako bile premale za reagiranje na nepredviđene okolnosti i krize;

13.  napominje da je Vijeće u svojim čitanjima u proteklih pet godina nije predvidjelo izvršenje proračuna Unije u stvarnosti i da su, uzimajući u obzir sve izmjene proračuna, za svaki od tih konačnih proračuna bila potrebna znatno veća sredstva; poziva stoga Vijeće da prilagodi svoja stajalište pred Odborom za mirenje, kako bi se za proračun za 2017. odgovarajuća sredstva pružila od samog početka;

14.  najavljuje da će Parlament, u svrhu odgovarajućeg financiranja tih hitnih potreba i uzimajući u obzir vrlo male razlike do gornjih granica unutar VFO-a za 2017., financirati povećanja iznosa iznad onih predviđenih nacrtom proračuna punim korištenjem preostalih razlika do gornje granice i većim korištenjem pričuve za nepredviđene izdatke;

15.  nadoknađuje u potpunosti sva smanjenja povezana s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU) u Instrumentu za povezivanje Europe (CEF) i programu Obzor 2020. u ukupnom iznosu od 1 240 milijuna EUR u obvezama za 2017. koji će se pokriti novim odobrenim sredstvima preko revizije VFO-a u sredini razdoblja; inzistira na tome da je potrebno pružiti djelotvoran odgovor na nezaposlenost mladih diljem Unije; stoga Inicijativi za zapošljavanje mladih dodjeljuje dodatnih 1 500 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza kako bi se omogućio nastavak tog programa; smatra da bi odluku o odgovarajućem dodatnom financiranju tih važnih programa trebalo donijeti u okviru revizije VFO-a u sredini razdoblja;

16.  očekuje da će Vijeće slijediti taj pristup te da će se u postupku mirenja lako postići dogovor, što će Uniji omogućiti da pokaže da je dorasla situaciji i da djelotvorno odgovori na predstojeće izazove;

17.  utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za 2017. na 160,7 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te na 136,8 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanja;

Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

18.  napominje da je podnaslov 1.a nakon čitanja u Vijeću ponovno zahvaćen znatnim rezovima, odnosno da je 52 % ukupnih smanjenja koje je predložilo Vijeće ostvareno u ovom naslovu; stoga dovodi u pitanje u kojoj su mjeri politički prioriteti Vijeća u pogledu radnih mjesta i rasta odraženi u tom čitanju;

19.  izražava snažno neslaganje s takvim rezovima u naslovu koji predstavlja simbol europske dodane vrijednosti i koji građanima pruža snažniji rast i više radnih mjesta; stoga odlučuje da će vratiti na prethodnu razinu sve iznose za koje je Vijeće predložilo da ih se smanji;

20.  u skladu s obvezom preuzetom u lipnju 2015. u pogledu maksimalnog ublažavanja proračunskog učinka osnivanja EFSU-a na program Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe (CEF) unutar okvira godišnjeg proračunskog postupka, odlučuje da će profile proračunskih linija za programe Obzor 2020. i CEF, smanjene radi popunjavanja jamstvenog fonda EFSU-a, u potpunosti vratiti na prethodnu razinu; ističe važnost Obzora 2020., najvećeg programa Unije u području istraživanja i inovacija, kojim se odlične ideje pretaču u proizvode i usluge i tako stimuliraju rast i nova radna mjesta; zahtijeva odgovarajuća dodatna odobrena sredstva za preuzimanje obveza, u iznosu od 1,24 milijarde EUR iznad razine predviđene nacrtom proračuna; očekuje da se dogovor o tom gorućem pitanju postigne u okviru revizije VFO-a u sredini razdoblja; ističe da bi EFSU trebalo poboljšati u cilju jačanja djelotvornosti i učinkovitosti, na način da se zajamči poštovanje načela dodatnosti, poboljša regionalna i sektorska ravnoteža i postigne veća transparentnost u postupku donošenja odluka;

21.  u skladu s trajnim davanjem prioriteta radnim mjestima i rastu te nakon pažljive procjene njihova dosadašnjeg apsorpcijskog kapaciteta, odlučuje predložiti određen broj selektivnih povećanja iznad razine predviđene nacrtom proračuna za programe COSME, Progress, Marie Curie, Europsko istraživačko vijeće, Eures i Erasmus+; napominje da se predložena povećanja mogu financirati unutar dostupnih razlika do gornje granice u tom podnaslovu;

22.  stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u podnaslovu 1.a za 45 milijuna EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući EFSU, pilot-projekte i pripremna djelovanja);

Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

23.  ističe da je oko jedne trećine godišnjeg proračuna Unije namijenjeno za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju; ističe da je kohezijska politika glavna investicijska politika Unije i instrument za smanjenje razlika među svim regijama Unije te da ima važnu ulogu u ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast;

24.  ne slaže se s predloženim rezovima Vijeća u iznosu od 3 milijuna EUR za obveze i, posebno, u iznosu od 199 milijuna EUR za plaćanja u okviru podnaslova 1.b, što uključuje i linije za potporu; poziva Vijeće da objasni na koji su način ti rezovi spojivi s deklariranim ciljem Vijeća da se pruže „odobrena sredstva potrebna za omogućivanje nesmetane provedbe novih programa u četvrtoj godini višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020.”; podsjeća da je razina plaćanja koju je u ovom naslovu predložila Komisija već 23,5 % niža u odnosu na proračun iz 2016.; u tom smislu naglašava da dodatni rezovi u plaćanjima ne mogu biti opravdani niti prihvaćeni;

25.  poziva da se ocjene učinka politika Unije temelje na izvješćima o procjeni učinka kako bi se moglo utvrditi do koje se mjere njima uspjelo, između ostalog, smanjiti gospodarske nejednakosti, razviti konkurentna i raznolika gospodarstva u regijama i potaknuti održivi rast i radna mjesta;

26.  zabrinut je zbog značajnog kašnjenja u provedbi ciklusa europskih strukturnih i investicijskih fondova koje će vjerojatno imati ozbiljan negativan utjecaj na pravovremeno postizanje rezultata na terenu, ali zbog kojeg prijeti i ponovno nakupljanje nepodmirenih računa u drugoj polovici trenutačnog VFO-a; potiče države članice na koje se to odnosi da hitno odrede preostala upravljačka tijela te tijela za plaćanje i ovjeravanje i da počnu rješavati sve druge uzroke kašnjenja u provedbi programa; prima na znanje prijedloge Komisije u pogledu dodatnih pojednostavljenja u tom području i smatra da države članice trebaju hitno uložiti sve napore kako bi se zajamčilo da se programi u potpunosti razviju; stoga poziva na postizanje snažnijeg sinergijskog učinka i komplementarnosti između politika javnog ulaganja u proračunima država članica i proračunu Unije i onih politika čiji je cilj promicanje rasta i otvaranje održivih radnih mjesta, što je temelj Unijea;

27.  prima na znanje prijedlog Komisije o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama s financijskom omotnicom od 142 800 000 EUR te ističe da bi se ta sredstva trebala dodijeliti u cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije;

28.  žali zbog toga što Komisija za 2017. nije predložila odobrena sredstava za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih zbog pojačanog financiranja te inicijative na početku njezina razdoblja provedbe 2014. i 2015.; ponovno ističe svoju snažnu potporu Inicijativi za zapošljavanje mladih; odlučuje, kao prvi korak i u skladu s Uredbom o Europskom socijalnom fondu(9), kojom se predviđa mogućnost nastavka financiranja, Inicijativi za zapošljavanje mladih dodijeliti 1 500 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te 500 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja radi pružanja djelotvornog odgovora na problem nezaposlenosti mladih, na temelju rezultata procjene provedbe te inicijative koju je izvršila Komisija; napominje da bi, u skladu sa zahtjevima Parlamenta, dogovor o odgovarajućoj razini dodatnih sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih trebalo postići u okviru revizije VFO-a u sredini razdoblja; potiče države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi ubrzale provedbu te inicijative na terenu, što će izravno koristiti mladim Europljanima;

29.  iznose odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja, za koje je Vijeće predložilo da se smanje, odlučuje zadržati na razini iz nacrta proračuna; u podnaslovu 1.b povećava odobrena sredstva za preuzimanje obveza za 1 500 milijuna EUR i odobrena sredstva za plaćanja za 500 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna za Inicijativu za zapošljavanje mladih te za 4 milijuna EUR u obvezama i 2 milijuna EUR u plaćanjima za isplate Fonda europske pomoći za najpotrebitije, čime se trenutačna gornja granica za preuzimanje obveza premašuje za 1,57 milijardi EUR;

30.  ističe da se najveći dio nepodmirenih obveza nalazi u podnaslovu 1.b, početkom rujna 2016. one su iznosile 151 119 milijuna EUR, što potencijalno ugrožava provedbu novih programa;

31.  ističe važan doprinos kohezijske politike uspješnoj primjeni proračunskih sredstava namijenjenih rodnim pitanjima; poziva Komisiju da pruži potporu mjerama za uspostavu odgovarajućih instrumenata za postizanje rodne jednakosti, kao što su strukture poticaja kojima se strukturnim fondovima promiče uvođenje načela rodne jednakosti u izradu proračuna na nacionalnoj razini;

Naslov 2. – Održivi rast: prirodni resursi

32.  napominje da je Vijeće smanjilo naslov 2. za 179,5 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 198 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanje, u linijama za administrativnu potporu, linijama za operativnu tehničku pomoć (poput Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i programa LIFE), u operativnim linijama u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP), ključnog instrumenta za očuvanje poljoprivrednih područja naseljenima, i za decentralizirane agencije; smatra da je smanjenjima najviše pogođen ruralni razvoj; smatra da Pismo izmjene treba i dalje biti temelj za svaku pouzdanu reviziju odobrenih sredstava za EFJP; u skladu s time zadržava razine sredstava iz nacrta proračuna;

33.  smatra da se u proračunu Unije prednost mora dati inicijativama koje će donijeti istinski zelenije gospodarstvo;

34.  iščekuje pismo izmjene za paket hitnih mjera pomoći, posebice za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, i izražava svoju snažnu potporu poljoprivrednom sektoru Unije; povećava stoga odobrena sredstva za 600 milijuna EUR iznad razine u nacrtu proračuna, kako bi se neutralizirali učinci krize u sektoru mliječnih proizvoda te posljedice ruskog embarga u sektoru mljekarstva;

35.  pozdravlja dodjelu sredstava za istraživanje i inovacije u području poljoprivrede u okviru programa Obzor 2020. kako bi se osigurale dovoljne zalihe sigurne i visokokvalitetne hrane i drugih bioloških proizvoda; ističe da je potrebno dati prednost projektima u koje su uključeni primarni proizvođači;

36.  ponovno ističe da se odobrena sredstva u sklopu ZPP-a ne bi smjela koristiti za pružanje potpore za rasplod ili uzgoj bikova koji se koriste u smrtonosnim borbama bikova; poziva Komisiju da bez daljnjeg odgađanja podnose zakonodavne izmjene potrebne kako bi se ispunio taj zahtjev, koji je već iznesen u općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2016.;

37.  ističe da provedba nove zajedničke ribarstvene politike podrazumijeva brojne strukturne promjene u načinu na koji se upravlja ribarstvom, i za države članice i za ribare, te u tom smislu podsjeća na teškoće do kojih je došlo u prethodnim financijskim godinama kad su odobrena sredstva smanjena;

38.  iako pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u nacrtu proračuna za program LIFE u iznosu od 30,9 milijuna EUR, u svjetlu navedenog žali zbog toga što ukupna sredstva za taj program u visini od 493,7 milijuna EUR i ove godine iznose samo 0,3 % ukupnog nacrta proračuna;

39.  posebno ističe prijašnje probleme koji su nastali zbog nedostatka odobrenih sredstava za plaćanja za program LIFE, što je spriječilo i odgodilo njegovu pravilnu provedbu;

40.  u skladu s ciljevima svoje strategije Europa 2020. i svojim međunarodno preuzetim obvezama u području borbe protiv klimatskih promjena, odlučuje predložiti povećanje sredstava za program LIFE + iznad razine navedene u nacrtu proračunu;

41.  stoga povećava razinu sredstava za preuzimanje obveza za 619,8 milijuna EUR i 611,3 milijuna EUR za plaćanja (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), ostavljajući razliku od 19,4 milijuna EUR do gornje granice za preuzimanje obveza u naslovu 2.;

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

42.  naglašava da su trenutačni izazovi povezani s migracijama i dalje među glavnim prioritetima Parlamenta; pozdravlja prijedlog Komisije da se za rješavanje migracijskog izazova u Uniji dodijeli dodatnih 1,8 milijardi EUR iznad prvotno predviđenog iznosa za 2017.; napominje da velika razlika u odnosu na prvotno predviđene iznose ukazuje na potrebu da se povećaju gornje granice u naslovu 3.; ističe da Komisija predlaže da se ta povećanja većinom financiraju mobilizacijom Instrumenta fleksibilnosti (u iznosu od 530 milijuna EUR, čime bi se u potpunosti iscrpila sredstva dostupna za tu godinu) i pričuve za nepredviđene izdatke (u iznosu od 1 160 milijuna EUR); uzimajući u obzir dosada nezabilježenu razinu financiranja rashoda povezanih s migracijama (u ukupnom iznosu od 5,2 milijarde EUR u 2017. u naslovima 3. i 4. te kroz mobilizaciju Europskog razvojnog fonda) i podnesene prijedloge o primjeni instrumenta fleksibilnosti, ne traži dodatno povećanje iznosa za politike u području migracija; istovremeno, neće pristati na pokušaje da se smanje sredstva za djelovanje Unije u tom području;

43.  ponovno naglašava da je fleksibilnost proračuna ograničena i da ona predstavlja tek kratkoročno rješenje; čvrsto je uvjeren da je povišenje gornjih granica u okviru naslova 3. hrabar i budućnosti okrenut odgovor na izbjegličke i migracijske izazove koji su zahvatili cijeli kontinent i kojima se ne vidi kraj; smatra da sve nedavne proračunske odluke kojima su dodjeljivana nova odobrena sredstva u tom području jasno ukazuju na to da je potrebno izmijeniti te gornje granice;

44.  u kontekstu trenutačnih sigurnosnih i migracijskih izazova, pozdravlja povećanja dodijeljenih sredstava za Fond za azil, migracije i integraciju (1,6 milijarda EUR) i za Fond za unutarnju sigurnost (0,7 milijardi EUR); smatra da je zbog tog povećanja za Fond za azil, migracije i integraciju povećana i potreba da se zajamči pravedna i transparentna podjela godišnjih financijskih sredstava među programima i ciljevima fondova i jasnije predstavi na koji će se način trošiti ta financijska sredstva;

45.  napominje da novi Instrument za hitnu potporu unutar Unije, usvojen 15. ožujka 2016. s okvirnom financijskom omotnicom u iznosu od 700 milijuna EUR za razdoblje od tri godine (2016. – 2018.), već pokazuje rezultate na terenu u obliku mjera hitne potpore kojima se odgovara na humanitarne potrebe velikog broja izbjeglica i migranata koji pristižu u države članice; ponavlja, međutim, svoje stajalište da je za budućnost potrebno osmisliti održivi pravni i proračunski okvir za mobilizaciju humanitarne pomoći unutar Unije; inzistira na tome da se s Komisijom održava redovit dijalog o funkcioniranju tog instrumenta i njegovu trenutačnom i budućem financiranju koji će se temeljiti na punoj transparentnosti informacija i izvješća o procjeni učinka;

46.  suočen s povećanom razinom prijetnji u nekoliko država članica, usporednim izazovima koje predstavljaju upravljanje migracijama, borba protiv terorizma i organiziranog kriminala te potreba za usklađenim europskim odgovorom, zahtjeva sredstva za dodatno osoblje Europola u cilju uspostave protuterorističkog odjela koji bi nadležnim tijelima država članica bio u stanju neprestano pružati obavještajne podatke; smatra da bi se takvim povećanjem također poboljšala borba protiv trgovine ljudima (s posebnim naglaskom na maloljetnicima bez pratnje), kiberkriminala (novo osoblje za EC3) i pojačali ljudski resursi u centrima za prihvat i registraciju u Italiji i Grčkoj; podsjeća da Europol trenutačno na raspolaganju ima samo troje zaposlenika koji bi samo u Italiji trebali pokrivati osam stalnih centara za prihvat kao i dodatne, privremene centre; smatra da je taj broj premalen za ispunjavanje zadataka Europola u pogledu borbe protiv trgovine ljudima, terorizma i ostalih ozbiljnih oblika prekograničnog kriminala;

47.  pozdravlja unošenje nove proračunske linije namijenjene pružanju sredstava za žrtve terorizma; podržava stavljanje na raspolaganje sredstava za rješavanje širokog spektra potreba žrtava, između ostalog liječenja, psihosocijalnih usluga i financijske potpore; smatra da se pri se predlaganju mjera za borbu protiv terorističkih prijetnji potrebe nevinih žrtava terorizma prečesto zaboravljaju ili smatraju sekundarnima;

48.  osuđuje smanjenje sredstava u ukupnom iznosu od 24,3 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza koje je Vijeće predložilo za velik broj programa u području kulture, medija, građanstva, temeljnih prava i javnog zdravlja; smatra da Vijeće šalje krivu poruku ako se sredstva za rješavanje izbjegličkih i migracijskih izazova oslobađaju rezovima u programima za kulturu; žali zbog toga što se čini da su mnogi od tih rezova bili arbitrarni, odnosno da se pri njima nije vodilo računa o izvrsnim stopama izvršenja programa; stajališta je da bi čak i mali rezovi mogli dovesti u pitanje ispunjenje ciljeva tih programa i nesmetanu provedbu mjera Unije; stoga sva smanjenja iznosa vraća na razinu iz nacrta proračuna;

49.  inzistira na tome da je potrebno povećati sredstva za aktivnosti u sklopu programa Kreativna Europa i Europa za građane, kojima se već duže vrijeme ne dodjeljuju dostatna sredstva; čvrsto je uvjeren da su ti programi važniji nego ikada do sada, i zbog toga što se njima jača doprinos kulturnih i kreativnih industrija stvaranju novih radnih mjesta i rastu i zbog toga što se njima potiče aktivno sudjelovanje građana u pripremi i provedbi politika Unije; ne može shvatiti kako Vijeće može opravdati smanjenje sredstava za MSP-ove u kulturnom i kreativnom sektoru, s obzirom na to da instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore, tek pokrenut u lipnju 2016., za koji su plaćanja koncentrirana na kraju programskog razdoblja, predstavlja odličan primjer inovativnog rješenja za problem koji je prisutan na tržištu, s obzirom na to da se njime razvijaju kapaciteti i pružaju jamstva financijskim posrednicima aktivnima u kulturnom i kreativnom sektoru;

50.  ističe da programi Unije u području kulture, obrazovanja, mladih i građanstva pružaju jasnu europsku dodanu vrijednost, dopunjuju politike integracije migranata i izbjeglica i djeluju sinergijski s njima; stoga poziva institucije Unije da odgovore prikladnim povećanjem financiranja programa kojima se izravno upravlja poput Kreativne Europe, kao i odgovarajućih proračunskih linija u strukturnim i investicijskim fondovima;

51.  napominje da se moraju predvidjeti potrebna proračunska jamstva za pripremna djelovanja u vezi s obilježavanjem 2018. kao europske godine kulturne baštine;

52.  podsjeća na to da je Mehanizam Unije za civilnu zaštitu jedan od temelja solidarnosti Unije; ističe da Unija ima ulogu katalizatora pri podržavanju, koordiniranju i dopunjavanju mjera država članica u području prevencije, spremnosti i reagiranja na katastrofe; pozdravlja blago povećanje u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za taj program;

53.  pozdravlja uvođenje proračunske linije za Fond EU-a za traganje i spašavanje iz kojeg će se pokrivati troškovi aktivnosti traganja i spašavanja, posebno onih na Sredozemlju, koje provode države članice a koje su koordinirane na razini Unije; stajališta je da je osnivanje namjenskog fonda bolje rješenje od stalnog povećavanja proračuna za Frontex ili nedavno osnovanu Europsku graničnu i obalnu stražu;

54.  pozdravlja uvođenje proračunske linije za potporu Europskog građanskoj inicijativi, novoosnovanom instrumentu kojemu je cilj uključiti građane u postupak donošenja odluka u Uniji i ojačati europsku demokraciju; stajališta je da je razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza predložena u nacrtu proračuna preniska; odlučuje povećati sredstva za tu proračunsku liniju;

55.  pozdravlja povećanje iznosa sredstava za 2017. za komunikaciju predstavništava Komisije, dijaloga s građanima i „partnerskih” djelovanja u iznosu od 17,036 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 14,6 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja, s obzirom na to da je riječ o inicijativama približavanja europskim građanima, stjecanju njihova povjerenja i povećanju njihova razumijevanja politika i aktivnosti Unije;

56.  ističe da je, nakon usvajanja novog međuinstitucijskog sporazuma o registru transparentnosti, potrebno zajedničkom tajništvu registra transparentnosti omogućiti dostatna i odgovarajuća administrativna i financijska sredstva kako bi ono moglo obavljati svoje zadatke;

57.  napominje da iznosi iz njegova čitanja (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja) premašuje gornju granicu naslova 3. za 71,28 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, dok se odobrena sredstva za plaćanja povisuju za 1 857,7 milijuna EUR; uzimajući u obzir da je već na razini nacrta proračuna razlika do gornje granice ispunjena, predlaže da se navedena povećanja sredstava financiraju do gornje granice te da se istovremeno za određen broj bitnih rashoda povezanih s migracijama mobilizira pričuva za nepredviđene izdatke;

Naslov 4. – Globalna Europa

58.  napominje da su, u svjetlu trenutačnih izbjegličkih i migracijskih izazova, financijske potrebe za vanjsko djelovanje Unije sve veće i da velikim dijelom prelaze granice trenutačnog opsega naslova 4.; stoga snažno dvoji u pogledu dostatnosti gornjih granica u naslovu 4. za pružanje odgovarajućeg financiranja vanjske dimenzije migracijskih i izbjegličkih izazova; izražava žaljenje zbog toga što je Komisija, kako bi pružila sredstva za nove inicijative poput Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, u nacrtu proračuna odlučila smanjiti sredstva za programe poput Instrumenta za razvojnu suradnju i Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru; naglašava da nove inicijative ne bi smjele biti nauštrb politika u drugim područjima; odlučuje stoga u velikoj mjeri smanjiti prenošenje financijskih sredstava iz tih dvaju instrumenta koji su, između ostalog, namijenjeni rješavanju temeljnih uzroka migracijskih tokova; podsjeća da primarni cilj razvojne politike Unije mora i dalje bit smanjenje siromaštva; žali zbog toga što su odobrena sredstva za humanitarnu pomoć i za sredozemnu dimenziju Europskog instrumenta za susjedstvo ispod razine odobrene u proračunu za 2016., iako je njihova uloga u rješavanju velikog broja vanjskih izazova očita; izražava žaljenje zbog neopravdanih rezova koje je izvršilo Vijeće;

59.  odlučuje vratiti na prethodnu razinu sva smanjenja sredstava koja je Vijeće predložilo u okviru naslova 4.; također odlučuje da će sredstva za sredozemnu dimenziju Europskog instrumenta za susjedstvo i humanitarnu pomoć vratiti na razinu iz 2016.; odlučuje nadalje da će ublažiti rezove Komisije u pogledu Instrumenta za razvojnu suradnju i Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru; smatra ključnim zadržati temeljnu ulogu Unije i razinu financijske potpore za mirovni proces na Bliskom istoku, Palestinsku samoupravu i UNRWA-u kao i u linijama za Istočno partnerstvo Europskog instrumenta za susjedstvo; naglašava važnost Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava;

60.  odlučuje povećati iznose za makrofinancijsku pomoć koja je bila znatno smanjenja u odnosu na razinu iz 2016.; smatra da će biti potrebna veća razina financiranja od one predložene kako bi se mogli odobriti svi budući zahtjevi za zajmove;

61.  daje punu potporu Instrumentu za izbjeglice u Turskoj i predlaže da se proračunski doprinos Unije predviđen za 2017. isplati u 2016. s obzirom na to da se provedba pokazala uspješnom i da u proračunu za 2016. još uvijek postoje znatne razlike do gornje granice; poziva stoga da se sredstva za Instrument pretpristupne pomoći povećaju za 400 milijuna EUR putem izmjene proračuna za 2016. i odgovarajuću mobilizaciju pričuve za nepredviđene izdatke; isti iznos stavlja u pričuvu u proračunu za 2017. sve dok se ne postigne sveobuhvatni sporazum o alternativnim načinima financiranja Instrumenta za izbjeglice u Turskoj kojim bi se ublažio izuzetno jak pritisak na ostale instrumente za vanjsko financiranje;

62.  sa zabrinutošću napominje da su uzajamni fondovi EU-a i Instrument za izbjeglice u Turskoj, unatoč njihovoj aktualnosti i znatnom opsegu, praktično nevidljivi u proračunu Unije; poziva da ih se u proračun uključi na način koji će biti transparentniji i kojim će se u većoj mjeri poštovati jedinstvo proračuna Unije i ovlasti proračunskog tijela te u tu svrhu uvodi nove proračunske linije; također poziva Komisiju da pruži dokaze da se korištenjem financijskim instrumentima u okviru uzajamnih fondova odobrena sredstva ne preusmjeravaju s ciljeva na kojima je prvotno utvrđena njihova pravna osnova; napominje da je općepoznato da nije postignut cilj da proračun Unije posluži kao financijska poluga za dodatne nacionalne doprinose; u tom smislu naglašava da će prilikom budućih poziva na doprinos iz proračuna Unije uzajamnim fondovima Parlament dati suglasnost samo ako odgovarajući iznos doprinosa država članica već bude stavljen na raspolaganje; poziva stoga države članice da svoje preuzete obveze ispune u što kraćem roku;

63.  napominje da su prema izvješću Komisije o jamstvima obuhvaćenima općim proračunom (COM(2016)0576) za Jamstveni fond za vanjska djelovanja, iz kojeg se pokrivaju neplaćeni zajmovi i jamstva za zajmove odobrene državama koje nisu članice ili za projekte u državama koje nisu članice, potrebna dodatna financijska sredstva kako bi dosegao ciljani iznos, zbog čega je u nacrt proračuna uneseno 228,04 milijuna EUR; zabrinut je da se tim zahtjevima vrši dodatan pritisak na ionako uzak manevarski prostor do gornjih granica u naslovu 4.;

64.  pozdravlja proračunske prijedloge Komisije u pogledu novog partnerskog okvira za migracije i plana vanjskih ulaganja; izražava međutim zabrinutost zbog stvaranja novih potencijalnih „satelita” izvan proračuna Unije; ponovno ističe da je potrebno da proračun Unije bude pod punim nadzorom Parlamenta; snažno inzistira na poštovanju načelu jedinstva proračuna; uvjeren je da se novi prioriteti ne bi smjeli financirati nauštrb postojećih projekata Unije; smatra da je potrebno mobilizirati dodatne instrumente fleksibilnosti kako bi se uspostavio ambiciozan okvir za promicanje ulaganja u Africi i susjedstvu EU-a koji će biti imati odgovarajuću razinu novih odobrenih sredstava;

65.  ponavlja zahtjev da se proračunska linija za posebne predstavnike EU-a proračunski neutralno prenese iz proračuna ZVSP-a u administrativni proračun Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) kako bi se dodatno ojačale diplomatske aktivnosti Unije;

66.  stoga za naslov 4. povećava razinu odobrenih sredstava iznad razine iz nacrta proračuna za 499,67 milijuna EUR za preuzimanje obaveza, odnosno 493,2 milijuna EUR za plaćanja (ne računajući pilot-projekte i pripremne radnje, ali uključujući prijenos posebnih predstavnika EU-a u proračun ESVD-a);

67.  smatra da je potrebno povećati sredstva u proračunskoj liniji za tursko-ciparsku zajednicu (za 3 milijuna EUR) kako bi se jasno doprinijelo nastavku i jačanju misije Odbora za nestale osobe na Cipru te podržava Tehnički odbor za kulturnu baštinu dviju zajednica, te tako promicati povjerenje i pomirenje između tih dviju zajednica;

Naslov 5. – Administracija; ostali naslovi – rashodi za potporu administraciji i istraživanju

68.  smatra da su rezovi Vijeća neopravdani i štetni i zadržava razinu iz nacrta proračuna za sve administrativne rashode Komisije, što uključuje i rashode za potporu administraciji i istraživanju u okviru naslova 1. do 4.;

69.  odlučuje, u svjetlu nedavnih otkrića i u svrhu vraćanja povjerenja građana Unije i vjerodostojnosti institucija Unije, zadržati 20 % odobrenih sredstava za privremene naknade bivših članova u pričuvi sve dok Komisija ne počne primjenjivati stroži Kodeks ponašanja za povjerenike kako bi se spriječio sukob interesa i praksa „rotirajućih vrata”;

70.  smatra da se međuinstitucijskom suradnjom u administrativnom području može doprinijeti učinkovitosti, s obzirom na to da stručno znanje, sposobnosti i sredstva razvijeni unutar jedne institucije mogu biti stavljeni na raspolaganje drugima; poziva stoga da se uspostavi sustav kojim se administrativno opterećenje ograničuje na nužan minimum, jamči prikladna razina usluga, glavnoj mjerodavnoj instituciji pružaju potrebna proračunska sredstva, a suradnja s drugim institucijama potiče na način da se njihov udio ograniči na granične troškove povezane sa suradnjom i time dobro financijsko upravljanje na razini institucija uskladi s dobrim financijskim upravljanjem proračunom;

Agencije

71.  u načelu potvrđuje procjene Komisije o proračunskim potrebama agencija; primjećuje da je Komisija već znatno smanjila početne zahtjeve većine agencija; stoga smatra da bi svi dodatni rezovi koje predloži Vijeće ugrozili pravilno funkcioniranje agencija te bi im onemogućili da ispune zadaće koje su im dodijeljene;

72.  pozdravlja povećanje proračunskih sredstava za agencije za pravosuđe i unutarnje poslove čiji se rad pokazao uspješnim, posebno za one zadužene za pitanja migracija i sigurnosti; ističe da tim agencijama trebaju na raspolaganje biti stavljeni dostatni resursi (što uključuje i sredstva za ulaganja u nove tehnologije) te da moraju imati dovoljan broj osoblja kad se poveća opseg njihovih zadaća;

73.  U kontekstu trenutačnih sigurnosnih izazova i imajući na umu potrebu za koordiniranim europskim odgovorom, neka od tih povećanja smatra nedostatnima i odlučuje da će povećati odobrena sredstva za Europski policijski ured (Europol), Ured Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust), Europsku agenciju za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima (eu-LISA) i Agenciju Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA);

74.  ističe da su novo uspostavljenim jedinicama Europola – Europskom centru za borbu protiv terorizma, jedinici za rad s prijavljenim internetskim sadržajima (IRU) i Europskom centru za kibernetički kriminal (EC3) – potrebni odgovarajući ljudski i materijalni resursi, među kojima su i oni za zajedničko operativno planiranje i procjenjivanje razine prijetnje, za jačanje usklađenog pristupa država članica u borbi protiv organiziranog kriminala, kiberkriminala, kriminala povezanog s internetom, terorizma i drugih oblika ozbiljnog kriminala; traži dodatna sredstva za zajedničke istražne timove;

75.  podsjeća da je Komisija u svojoj komunikaciji od 6. travnja 2016. pod naslovom „Budući okvir za jače i pametnije informatičke sustave za upravljanje granicama i unutarnju sigurnost” najavila poboljšanja i postizanje interoperabilnosti različitih informatičkih sustava kojima se koriste agencije za pravosuđe i unutarnje poslove; traži da se prepozna potreba za odgovarajućim sredstvima kako bi se ta tehnička rješenja brzo i učinkovito implementirala;

76.  pozdravlja uvrštenje u proračun za 2017. odgovarajućih sredstava za potporu dugoročnoj transformaciji agencije Frontex u Europsku agenciju za graničnu i obalnu stražu te transformaciji Europskog potpornog ureda za azil u punopravnu agenciju za azil; naglašava da će se buduće potrebe u pogledu operativnih resursa i osoblja Europske agencije za graničnu i obalnu stražu, iako se dodijeljena sredstva zasad čine dovoljnima, morati pozorno pratiti kako bi agencija mogla ispunjavati svoje zadaće;

77.  uzimajući u obzir sve lošije humanitarno stanje u južnom susjedstvu Europe, sve veći broj tražitelja azila i, ponajprije, namjeru da se njegov mandat proširi izvan opsega predviđenog u prijedlogu Komisije, odlučuje također povećati odobrena proračunska sredstva za 2016. za Europski potporni ured za azil;

78.  ponovno iskazuje svoje nezadovoljstvo pristupom Komisije i Vijeća prema zapošljavanju u agencijama i stoga izmjenjuje velik broj planova radnih mjesta; još jednom naglašava da svaka agencija mora smanjiti broj radnih mjesta za 5 % tijekom pet godina, kao što je dogovoreno u Međuinstitucijskom sporazumu, ali nova radna mjesta koja su potrebna kako bi se ispunili dodatni zadaci nastali zbog razvoja novih politika i novog zakonodavstva od 2013. moraju biti popraćena dodatnim sredstvima koja ne smiju biti obuhvaćena ciljem smanjenja osoblja iz Međuinstitucijskog sporazuma; stoga još jednom naglašava svoje protivljenje konceptu preraspodjele djelatnika među agencijama, ali ponovno potvrđuje da je spreman osloboditi radna mjesta tako što će postići veću učinkovitost među agencijama povećanom administrativnom suradnjom ili čak po potrebi i spajanjima te udruživanjem određenih službi ili s Komisijom ili s drugom agencijom;

79.  naglašava da bi se znatna ušteda u pogledu operativnih troškova i troškova osoblja mogla ostvariti ako bi se agencije koje djeluju na više lokacija (ENISA, eu-LISA, ERA) ograničile na samo jedno sjedište; stajališta je da je, uzimajući u obzir trenutačne operativne potrebe tih agencija, takva promjena ostvariva; naglašava da bi premještanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) iz Londona i njegovo spajanje s barem jednim od dva druga nadzorna tijela moglo dovesti do znatnih ušteda troškova tih agencija; poziva Komisiju da u tom smislu podnese odgovarajući prijedlog;

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

80.  nakon pažljive analize podnesenih pilot-projekata i pripremnih djelovanja u pogledu stope uspješnosti tekućih projekata i djelovanja, isključujući inicijative koje su već obuhvaćene postojećim pravnim osnovama te u potpunosti uzimajući u obzir procjenu Komisije o provedivosti projekata, odlučuje usvojiti kompromisni paket koji se sastoji od ograničenog broja pilot-projekata i pripremnih djelovanja, također imajući u vidu ograničene raspoložive razlike do gornje granice i gornje granice za pilot-projekte i pripremna djelovanja;

Posebni instrumenti

81.  podsjeća na važnost pričuve za pomoć u nuždi za pružanje brzog odgovora na konkretne zahtjeve za pomoć iz trećih zemalja u slučajevima nepredviđenih događaja i ponovno upućuje poziv da se u postupku revizije VFO-a znatno poveća njezina financijska omotnica; napominje da činjenica da su sredstva iz te pričuve tijekom 2016. trošena velikom brzinom i da najvjerojatnije neće biti prijenosa sredstva u sljedeću godinu ukazuje na to da sredstva za taj poseban instrument neće biti dostatna za sve dodatne potrebe u 2017.; povećava stoga odobrena sredstva za tu pričuvu na milijardu EUR godišnje, pod uvjetom da se odluka o sredstvima na godišnjoj razini za pričuvu za pomoć u nuždi donese tijekom revizije VFO-a u sredini razdoblja;

82.  vraća na razinu iz nacrta proračuna sredstva za pričuve za Europski fond za prilagodbu globalizaciji i Fond solidarnosti Europske unije radi lakše mobilizacije tih posebnih instrumenata;

Plaćanja

83.  izražava zabrinutost zbog znatnog smanjenja u odobrenim sredstvima za plaćanja u nacrtu proračuna za 2017. u usporedbi s proračunom za 2016.; napominje da to ukazuje na zastoje u provedbi koji su zabrinjavajući ne samo iz perspektive provedbe politika Unije nego predstavljaju opasnost od ponovnog nakupljanja nepodmirenih računa na kraju tekućeg programskog razdoblja; smatra da bi se to pitanje trebalo riješiti u sklopu revizije VFO-a; nadalje, izražava žaljenje zbog rezova u plaćanjima koje je Vijeće predložilo unatoč tome što su na raspolaganju znatne razlike do gornjih granica;

84.  naglašava da je, na temelju zahtjeva Parlamenta, dogovoren plan plaćanja s ciljem smanjenja zaostalih plaćanja dospjelih potraživanja povezanih s kohezijskom politikom za razdoblje 2007. – 2013. koja bi krajem 2016. iznosila „uobičajene” 2 milijarde EUR; ističe da su krajem 2015. utvrđene barem 8,2 milijarde EUR nepodmirenih računa za razdoblje 2007. – 2013. u području kohezijske politike te se očekuje da će taj broj krajem 2016. pasti ispod 2 milijarde EUR; vjeruje da bi se trebao izraditi obvezujući zajednički plan plaćanja za razdoblje od 2016. do 2020. te da bi se o njemu trebale dogovoriti sve tri institucije; inzistira na tome da bi se takav novi plan trebao temeljiti na dobrom financijskom upravljanju i sadržavati jasnu strategiju za ispunjavanje svih obveza za plaćanja u svim naslovima do kraja trenutačnog VFO-a i izbjegavanja „skrivenih zaostataka” koji nastaju zbog umjetnog usporavanja provedbe određenih višegodišnjih programa i drugih mjera ublažavanja, kao što je smanjenje stopa pretfinanciranja;

85.  odlučuje zadržati na razini nacrta proračuna sva plaćanja u proračunskim linijama koja je Vijeće smanjilo i povećava odobrena sredstva za plaćanja u svim linijama u kojima su izmijenjena odobrena sredstva za preuzimanje obveza;

Izrada proračuna temeljena na rezultatima

86.  podsjeća na to da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 3. srpnja 2013. o integriranom okviru unutarnje kontrole(10) naveo da dijeli stajalište Revizorskog suda da nema smisla pokušati mjeriti uspješnost ako se proračun ne temelji na pokazateljima uspješnosti(11) te poziva na uspostavu modela javnog proračuna na temelju uspješnosti u kojem je svaka proračunska linija popraćena ciljevima i ishodima koji se mjere pokazateljima uspješnosti;

87.  pozdravlja programske izvještaje o rashodima poslovanja priložene nacrtu proračuna, s obzirom na to da pružaju djelomičan odgovor na zahtjev Parlamenta u vezi s ciljevima, rezultatima i pokazateljima; međutim, napominje da se tim izvještajima uobičajena metoda izrade proračuna prema aktivnostima dopunjuje nekim podacima o uspješnosti;

88.  ustraje u tome da bi se, u cilju pojednostavljenja Komisijinih alata unutarnjeg upravljanja, direktori glavnih uprava prilikom donošenja svojih planova upravljanja i godišnjih izvješća o radu trebali držati političkih ciljeva i pokazatelja sadržanih u programskim izvještajima o rashodima poslovanja, te da bi Komisija na temelju toga trebala izraditi nacrt svojeg izvješća o ocjeni iz članka 318. UFEU-a;

Ostali dijelovi

Dio I. – Europski parlament

89.  zadržava nepromijenjenom ukupnu razinu svojeg proračuna za 2017. u iznosu od 1 900 873 000 EUR, usvojenom na plenarnoj sjednici 14. travnja 2016.; izvršava proračunski neutralne tehničke prilagodbe kako bi se proračunski odrazile njegove nedavne odluke i oslobađa pričuvu u proračunskoj liniji za prijevoz zastupnika, drugih osoba i robe;

90.  odobrava izmjene u planu radnih mjesta i odgovarajuće izmjene u pogledu odobrenih sredstava u proračunu povezane s dodatnim potrebama klubova zastupnika; u potpunosti nadoknađuje ta povećanja smanjenjem odobrenih sredstava u pričuvi za nepredviđene izdatke i u proračunskoj liniji za opremanje prostora;

91.  podsjeća na svoju političku odluku da se klubovi zastupnika izuzmu iz cilja smanjenja radnih mjesta za 5 %, kako je istaknuto u njegovim rezolucijama o proračunu za 2014.(12), 2015.(13) i 2016.(14);

92.  smanjuje plan radnih mjesta Glavnog tajništva(15) za 2017. za 60 radnih mjesta (cilj smanjenja osoblja za 1 %), u skladu sa sporazumom o općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2016. koji je 14. studenog 2015. postignut s Vijećem; podsjeća da je u procjenama već uzet u obzir proračunski učinak te mjere;

93.  uzimajući u obzir završetak prijenosa radnih mjesta predviđen sporazumom o suradnji s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija, smanjuje svoj plan radnih mjesta za dodatnih 20 radnih mjesta; naglašava da, s obzirom na to da za ta radna mjesta nisu bila predviđena proračunska sredstva, nema potrebe smanjiti odobrena sredstva u proračunskim linijama Parlamenta;

94.  poziva glavne tajnike Europskog parlamenta, Odbora regija i Europskog gospodarskog i socijalnog odbor da zajednički djeluju na iznalaženju aranžmana za buduće dijeljenje administrativnih funkcija i usluga među tim trima institucijama; poziva glavne tajnike da provedu i studiju o tome jesu li i među Parlamentom, Komisijom i Vijećem moguće sinergije u pogledu administrativnim funkcija i usluga;

95.  u svojem planu radnih mjesta za 2017. zadržava 35 novih radnih mjesta predloženih u NIP-u 3/2016 u svrhu jačanja sigurnosti institucija; izuzima ta radna mjesta iz cilja smanjenja osoblja za 5 % s obzirom na to da je riječ o novim djelatnostima u Parlamentu;

96.  ponovno ističe da provedba cilja smanjenja osoblja ne smije ugroziti pravilno funkcioniranje Parlamenta i provođenje njegovih temeljnih ovlasti te ne smije dovesti u pitanje njegovu zakonodavnu izvrsnost, kao ni kvalitetu radnih uvjeta za zastupnike i osoblje;

97.  u svjetlu brojnih problema na koje se naišlo u ovogodišnjem unutarnjem proračunskom postupku, zaključuje da su izmjene poglavlja 9. i relevantnih dijelova drugih poglavlja njegova Poslovnika nužne kako bi postiglo ono što je Parlament zatražio u svojoj rezoluciji od 14. travnja 2016. o procjeni prihoda i rashoda Parlamenta za financijsku godinu 2017., odnosno da bi „sve relevantne informacije trebalo pravovremeno, razumljivo te uz odgovarajuću razinu detalja i raščlambe predstaviti članovima Predsjedništva i Odbora za proračune kako bi se Predsjedništvu, Odboru za proračune i klubovima zastupnika omogućilo da provedu odgovarajuće rasprave te da temelje svoje odluke na širokoj slici stanja i potreba proračuna Parlamenta”;

98.  u skladu sa stavkom 15. svoje gore navedene rezolucije od 14. travnja 2016. o procjeni prihoda i rashoda Parlamenta za financijsku godinu 2017., zahtijeva da se tijekom proračunskog postupka za financijsku godinu 2018. prvi puta koristi metodom izrade proračuna na temelju trenutačnih potreba, a ne na temelju sustava koeficijenata;

99.  podsjeća da je uprava preuzela obvezu predložiti srednjoročan i dugoročan proračunski plan u kojem će se jasno razlučiti ulaganja i operativni rashodi povezani s aktivnostima institucije, što se odnosi i na njegove zakonske obveze; stoga očekuje da će nacrt projekcije proračuna za 2018. biti dostavljen u istom obliku;

100.  podsjeća na izvješće Fox-Häfner(16) iz 2013., u kojem je procijenjeno da troškovi geografske raspršenosti Parlamenta iznose između 156 i 204 milijuna EUR, što je jednako 10 % proračuna Parlamenta; napominje da je utvrđeno da je 78 % svih službenih putovanja statutarnog osoblja Parlamenta izravno povezano s geografskom raspršenošću Parlamenta; naglašava da se u izvješću također procjenjuje da je ekološki učinak geografske raspršenosti između 11 000 i 19 000 tona emisija ugljičnog dioksida; ponovno ističe da geografska raspršenost ima negativnu percepciju u javnosti i stoga poziva da se izradi plan za jedinstveno sjedište i da se iznosi u predmetnim proračunskim linijama smanje;

101.  izražava žaljene zbog činjenice da, unatoč brojnim pozivima odbora za proračune, srednjoročne i dugoročne strategije za zgrade parlamenta nisu dostupne za informiranu raspravu u odborima;

Dio IV. – Sud Europske unije

102.  izražava žaljenje zbog činjenice da Vijeće povećalo paušalni odbitak s 2,5 na 3,8 %, što odgovara smanjenju sredstava u iznosu od 3,4 milijuna EUR i u suprotnosti je s izuzetno visokom popunjenošću radnih mjesta na Sudu (98 % krajem 2015.); stoga vraća paušalni odbitak na razinu iz nacrta proračuna, čime se Sudu omogućuje da izvršava svoje zadaće u kontekstu stalnog rasta broja sudskih predmeta;

103.  nadalje, odlučuje vratiti na razinu iz nacrta proračuna sredstva za šest proračunskih stavki koja je Vijeće smanjilo u glavi I. i glavi II. proračuna Suda, a koje bi imale posebno značajan učinak u pogledu prioriteta Suda u jezičnim i sigurnosnim pitanjima;

104.  izražava nezadovoljstvo jednostranom izjavom Vijeća i povezanim dodatkom o smanjenju osoblja za 5 % u stajalištu Vijeća o nacrtu proračuna za 2017., prema kojima Sud treba smanjiti plan radnih mjesta za dodatnih 19 radnih mjesta; ističe da tih 19 radnih mjesta odgovara 12, odnosno 7 radnih mjesta koje su Parlament i Vijeće kao odgovor na dodatne potrebe propisno odobrili tijekom proračunskih postupaka za 2015., odnosno 2016. godinu i stoga inzistira da se tih 19 radnih mjesta ne treba vratiti, s obzirom na to da je Sud već ispunio zahtjev za smanjenje radnih mjesta za 5 % time što je u razdoblju od 2013. do 2017. ukinuo 98 radnih mjesta; 

Dio V. – Revizorski sud

105.  vraća paušalni odbitak na početnu razinu od 2,6 % kako bi se Revizorskom sudu omogućilo da ispuni svoje potrebe u pogledu plana radnih mjesta;

106.  vraća na prvotnu razinu iznose u još pet proračunskih stavki u kojima je Vijeće izvršilo rezove, i to kako bi Revizorski sud mogao izvršiti svoj program rada i pripremiti planirana izvješća o reviziji;

107.  djelomično vraća na razinu iz nacrta proračuna iznose za tri proračunske stavke za koje je sam Revizorski sud iznio prijedloge za ostvarenje ušteda;

Dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor

108.  vraća paušalni odbitak na početnu razinu od 4,5 % kako bi Europskom gospodarskom i socijalnom odboru omogućio da ispuni svoje potrebe i nosi se s trajnim smanjenjem osoblja povezanim sa sporazumom o suradnji koji su u veljači 2014. Europski gospodarski i socijalni odbor te Odbor regija potpisali s Europskim parlamentom;

109.  u skladu s navedenim sporazumom o suradnji, zadržava 12 radnih mjesta i povezana odobrena sredstva koja je Komisija ukinula u nacrtu proračuna kako bi se uzeo u obzir stvaran broj radnih mjesta prenesenih iz Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u Europski parlament;

110.  nadalje, odlučuje iznose u stavci za dodatne usluge za prevoditeljsku službu uskladiti s procjenom te institucije i tako dijelom nadoknaditi prijenos 36 radnih mjesta iz Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u Europski parlament izvršen u skladu s navedenim sporazumom o suradnji;

Dio VII. – Odbor regija

111.  u skladu s navedenim sporazumom o suradnji, zadržava osam radnih mjesta i povezana odobrena sredstva koja je Komisija ukinula u nacrtu proračuna kako bi se uzeo u obzir stvaran broj radnih mjesta prenesenih iz Odbora regija u Europski parlament;

112.  nadalje, vraća odobrena sredstva povezana s uredskim i informatičkim troškovima članova Odbora koja je Komisija smanjila u nacrtu proračuna za 2017. na razinu koju je procijenio sam Odbor kako bi zajamčio dostatna sredstva za uredske i informatičke troškove članova Odbora regija;

113.  žali zbog smanjenja koja je Komisija u nacrtu proračuna izvršila u proračunskoj stavci za „opremanje prostora” i odlučuje iznos za tu stavku vratiti na razinu koju je procijenio sam Odbor, kako bi se moglo odgovoriti na sigurnosne izazove, održavati zgrade u dobrom stanju u skladu sa zakonskim obavezama i poboljšati njihovu energetsku učinkovitost;

114.  naposljetku, vraća odobrena sredstva povezana s komunikacijskim aktivnostima političkih skupina koja je Komisija u nacrtu proračuna smanjila kako bi se zajamčilo dostatno financiranje komunikacijskih aktivnosti političkih skupina Odbora;

Dio VIII. – Europski ombudsman

115.  napominje da je Vijeće smanjilo iznose iz nacrta proračuna Europskog ombudsmana za 195 000 EUR; ističe da bi to smanjenje predstavljalo nerazmjerno opterećenje za ionako izuzetno ograničen proračun Ombudsmana te bi imalo znatan negativan učinak na sposobnost te institucije da djelotvorno služi europskim građanima; stoga vraća na prethodnu razinu iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo rezove kako bi se omogućilo da Ombudsman izvršava svoj mandat i ispunjava svoje obveze;

Dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka

116.  sa žaljenjem napominje da je Vijeće smanjilo nacrt proračuna Europskog nadzornika za zaštitu podataka za 395 000 EUR; ističe da je to u jasnoj suprotnosti s dodatnim zadaćama koje su toj instituciji dodijelili Parlament i Vijeće i da bi se tim smanjenjem utjecalo na sposobnost te institucije da djelotvorno pruža usluge drugim europskim institucijama; stoga iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo rezove vraća na prethodnu razinu kako bi se omogućilo da Europski nadzornik za zaštitu podataka izvršava svoje zadaće i obveze;

Dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje

117.  vraća iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo rezove na prethodnu razinu;

118.  nadalje, u skladu sa zaključcima Vijeća iz ožujka 2015. odlučuje uvesti proračunsku stavku za stratešku komunikaciju kako bi se ESVD-u pružili dostatno osoblje i instrumenti za suočavanje s izazovom koji predstavlja dezinformiranje koje provode treće zemlje i nedržavni akteri;

119.  pozdravlja pismeno preuzetu obvezu Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da će se postojeća neravnoteža u ESVD-u u pogledu udjela diplomatskog i statutarnog osoblja EU-a iz pojedinih država članica na određenim položajima riješiti te da će tijekom 2017. iznijeti ocjenu politike ESVD-a u području upravljanja ljudskim resursima; poziva Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da Parlament o poduzetim koracima obavijesti najkasnije do proljeća 2017., odnosno do početka sljedećeg proračunskog postupka;

o
o   o

120.  uvjeren je da proračun Unije može doprinijeti djelotvornom rješavanju ne samo posljedica već i temeljnih uzroka kriza s kojima se Unija trenutno suočava; međutim, smatra da bi se nepredviđeni događaji koji se tiču cijele Unije trebali rješavati zajedničkim snagama i izdvajanjem dodatnih sredstava na razini Unije, a ne dovođenjem u pitanje preuzetih obveza ili vraćanjem na stav da je rješenja moguće postići isključivo na nacionalnoj razini; stoga naglašava da odredbe o fleksibilnosti služe za pružanje zajedničkog i brzog odgovora i trebale bi se u potpunosti iskoristiti kako bi se nadoknadila stroga ograničenja zadana u okviru gornjih granica VFO-a;

121.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.
(2) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0080.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0132.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0309.
(8) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).
(9) Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 470.).
(10) SL C 75, 26.2.2016., str. 100.
(11) Doprinos Kersti Kaljulaid na saslušanju o integriranom okviru unutarnje kontrole koji je 22. travnja 2013. organizirao odbor CONT.
(12) Usvojeni tekstovi P7_TA(2013)0437.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0036.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0376.
(15) S obzirom na to da je donesena politička odluka prema kojoj se taj izračun ne odnosi na klubove zastupnika, to se smanjenje primjenjuje na plan radnih mjesta Glavnog tajništva.
(16) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0498.


Revizija VFO-a u sredini programskog razdoblja
PDF 267kWORD 53k
Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada 2016. o reviziji VFO-a u sredini razdoblja 2014. – 2020. (2016/2931(RSP))
P8_TA(2016)0412B8-1173/2016

Europski parlament

–  uzimajući u obzir članke 311., 312. i 323. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(1), a posebno njezin članak 2.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2015/623 od 21. travnja 2015. kojom se izmjenjuje Uredba (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020.(2),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. srpnja 2016. o pripremi poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije(4),

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog od 14. rujna 2016. o uredbi Vijeća kojom se izmjenjuje Uredba (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020. (COM(2016)0604) i popratni dokument SWD(2016)0299,

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog od 14. rujna 2016. izmjene Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju COM(2016)0606,

–  uzimajući u obzir izjavu Komisije od 25. listopada 2016. o reviziji VFO-a u sredini programskog razdoblja,

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za proračune,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

1.  ističe da je Europski parlament neprekidno zabrinut zbog nedostatnosti sredstava koja su na raspolaganju unutar trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); skreće pozornost na nove krize i prioritete koji su se pojavili u proteklih nekoliko godina, posebno na izbjegličku i migracijsku krizu, vanjske nepredviđene situacije, unutarnje sigurnosne probleme, krizu u poljoprivredi, financiranje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i trajno visoku razinu nezaposlenosti, osobito među mladima; također ističe da je EU nedavna ratificirao sporazum o klimatskim promjenama;

2.  naglašava, po preispitivanju funkcioniranja VFO-a u prvoj polovici programskog razdoblja predstavljenom u njegovoj rezoluciji od 6. srpnja 2016., da je za odgovarajući odgovor na te izazove potreban znatan iznos dodatnih sredstava iz proračuna EU-a koji zbog oskudnih financijskih sredstava unutar trenutačnog VFO-a nije bilo moguće staviti na raspolaganje u prvim godinama trenutačne financijske perspektive; ističe da proračun EU-a mora biti usklađen s političkim obvezama i strateškim ciljevima Europske unije; podsjeća u tom smislu na članak 311. UFEU-a u kojem se navodi da „Unija sebi osigurava sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika”;

3.  smatra da revizija višegodišnjeg financijskog okvira pruža jedinstvenu priliku da se odgovori na trenutačne proračunske poteškoće koje predstavljaju prijetnju vjerodostojnosti Europske unije; stoga poziva Vijeće da preuzme odgovornost, uskladi riječi i dijela te u preostalim godinama trenutačne financijske perspektive zajamči realističan, vjerodostojan, koherentan i održiv proračun EU-a; smatra da cilj revizije mora biti jamčenje ravnoteže između ispunjavanja dugoročnih političkih prioriteta Unije i pružanja odgovora na nove izazove; podsjeća na svoj načelni stav da se nove političke inicijative ne bi trebale financirati nauštrb postojećih programa i politika EU-a; ističe da proračun EU-a europskim građanima treba biti transparentniji i pristupačniji kako bi se vratilo njihovo povjerenje u europski projekt;

Okvir za brzo odvijanje pregovora o reviziji VFO-a

4.  podsjeća da je obvezna poslijeizborna revizija VFO-a bila jedan od ključnih zahtjeva Parlamenta tijekom pregovora o uspostavi trenutačnog financijskog okvira; stoga pozdravlja odluke Komisije da, u skladu s člankom 2. Uredbe o VFO-u i po preispitivanju funkcioniranja VFO-a za razdoblje 2014. – 2020., predloži reviziju Uredbe o VFO-u i Međuinstitucionalnog sporazuma; smatra da je taj prijedlog dobra polazna točka za pregovore;

5.  ponovno potvrđuje da je mandat Parlamenta za predstojeće pregovore o VFO-u sadržan u njegovoj Rezoluciji od 6. srpnja 2016. te da se taj mandat odnosi na sve vidove revizije VFO-a u sredini razdoblja, ali i na bitna pitanja povezana s VFO-om za razdoblje nakon 2020.;

6.  naglašava da je nužno da sve izmjene dogovorene tijekom revizije VFO-a u sredini razdoblja budu provedene bez odgađanja i uvrštene u proračun za 2017.; apelira na Vijeće da na prijedlog Komisije pruži brz i konstruktivan odgovor te bez odgode dade predsjedništvu pregovarački mandat; spreman je bez odgode, u okviru postupka mirenja za proračun za 2017., stupiti s Vijećem u konstruktivne pregovore o reviziji VFO-a u sredini razdoblja koji bi se vodili na temelju zajednički dogovorenog rasporeda i konkretnog pregovaračkog postupka; izražava žaljenje što Vijeće još nije spremno započeti pregovore o VFO-u, iako će uskoro početi mirenje u proračunskog postupku; ponovno potvrđuje svoju namjeru da se u oba slučaja dogovor postigne do kraja 2016. godine;

Odgovor Parlamenta na prijedlog Komisije: prema ambicioznom dogovoru o reviziji VFO-a

7.  zauzima pozitivan stav prema predloženim izmjenama paketa VFO-a, posebice onima u pogledu fleksibilnosti; međutim izražava žaljenje zbog toga što Komisija nije predložila povećanje trenutačnih gornjih granica VFO-a, čime bi se pružilo jasno i održivo rješenje za financiranje procijenjenih potreba politika EU-a do kraja ovog razdoblja; ističe stajalište Parlamenta prema kojem su gornje granice u naslovima 1.a (Konkurentnost za rast i zapošljavanje), 1.b (Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija), 3. (Sigurnost i građanstvo) i 4. (Globalna Europa) nedostatne te bi ih trebalo povećati kako bi Unija mogla odgovoriti na izazove i ispuniti svoje političke ciljeve;

8.  posebno podsjeća na zahtjeve Parlamenta da se nadomjeste sredstva za program Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe smanjena zbog potreba Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), da se nastavi s Inicijativom za zapošljavanje mladih s istom godišnjom razinom odobrenih sredstava kao u 2014. i 2015. te da se znatno povećaju sredstva koja su u okvira naslova 3. i 4. namijenjena rješavanju migracijske i izbjegličke krize; ima pozitivno stajalište u pogledu ukupnog paketa dodatnih ciljanih povećanja sredstava koji je predložila Komisija i koji se može financirati unutar okvira razlika do gornjih granica dostupnih do kraja ovog razdoblja, ali naglašava da se tim prijedlogom ne mogu ispuniti sva očekivanja Parlamenta u predmetnim područjima;

9.  napominje da prijedlog Komisije, procijenjen na 12,8 milijardi EUR, sadrži različite komponente; posebno ističe dodatna sredstva za program Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe (CEF) (po 0,4 milijarde EUR), programe Erasmus+ i COSME (po 0,2 milijarde EUR) te Inicijativu za zapošljavanje mladih (1 milijarda EUR), što predstavlja ukupan iznos od 2,2 milijarde EUR u novim odobrenim sredstvima; napominje da sredstva za niz zakonodavnih prijedloga koje je Komisija predstavila usporedno s revizijom VFO-a u sredini razdoblja (produljenje EFSU-a, plan vanjskih ulaganja koji sadrži i partnerski okvir za migracije te Wifi4EU) iznose daljnjih 1,6 milijardi EUR; podsjeća da je Komisija u nacrt proračuna za 2017. već unijela povećanje od 1,8 milijardi EUR za migracije i zbog zakonodavnih postupaka koji su u tijeku za 2,55 milijardi EUR ažurirala svoje financijsko planiranje u okviru naslova 3.; nadalje ističe činjenicu da je dio predloženih povećanja u okviru naslova 1.a i naslova 4. već prisutan u pismu izmjene 1/2017; naposljetku napominje da je tehnička prilagodba omotnica za kohezijsku politiku u iznosu od 4,6 milijardi EUR posljedica tehničkog postupka Komisije te da je ona već odobrena tijekom tehničke prilagodbe financijskog okvira za 2017.;

10.  smatra da je mobilnost mladih ključna za povećanje osviještenosti o Europi i njezinu identitetu, posebno u borbi protiv populizma i širenja dezinformacija; smatra političkim imperativom potrebu da se sredstva iz proračuna EU-a dodatno ulažu u europsku mladež; zalaže se za nove inicijative poput nedavno predloženog programa „Europska propusnica Interrail za 18. rođendan”, u sklopu kojeg bi se svakom europskom građaninu poklonila besplatna propusnica Interrail kada navrši 18 godina; traži da se u kontekstu revizije VFO-a u sredini razdoblja za taj prijedlog osiguraju odgovarajuća sredstva;

11.  odlučan je u nastojanju da se na nedvosmislen način riješe problemi s izradom plana plaćanja za posebne instrumente VFO-a; podsjeća na neriješeno pitanje različitog tumačenja između, s jedne strane, Komisije i Parlamenta i, s druge strane, Vijeća, koje je bilo u prvom planu tijekom svih godišnjih pregovora o proračunu trenutačnog VFO-a; ponovno ističe svoje uvjerenje da bi i odobrena sredstva za plaćanja koja proizlaze iz mobilizacije posebnih instrumenata u okviru odobrenih sredstava za preuzimanje obveza trebalo računati izvan godišnjih gornjih granica za plaćanja unutar VFO-a; smatra, pozivajući se na analizu i procjene Komisije, da se gornje granice za plaćanja unutar trenutačnog VFO-a mogu održati samo ako se problem riješi na taj način;

12.  izražava svoju ozbiljnu zabrinutost zbog kašnjenja u provedbi programa EU-a s podijeljenim upravljanjem, na što ukazuje NIP 4/2016 u kojem je predviđeni plan plaćanja za 2016. smanjen za 7,3 milijarde EUR; očekuje da će zbog tih kašnjenja doći do velikog nakupljanja zahtjeva za plaćanja pri kraju trenutačnog VFO-a; podsjeća na to da su se u proračunskoj godini 2015. nepodmirene obveze vratile na svoje prijašnje visoke razine i da su iznosi koje treba financirati iz budućih proračuna narasli na 339 milijardi EUR; čvrsto vjeruje da je potrebno uložiti sve napore kako bi se izbjeglo nakupljanje zaostalih nepodmirenih računa i nova kriza u plaćanjima, poput one koja je zabilježena u prethodnom razdoblju; u tu se svrhu snažno zalaže da tri institucije EU-a razviju i dogovore novi obvezujući plan plaćanja za razdoblje od 2016. do 2020.; smatra nadalje da je potpuno iskorištavanje ukupne razlike za plaćanja, bez ikakvih godišnjih ograničenja, temeljni preduvjet za rješavanje toga izazova;

13.  ponovno ističe svoje dugogodišnje stajalište prema kojem bi se svaki višak koji nastane zbog neizvršenja odobrenih sredstava iz proračuna EU-a ili na temelju kazni trebao unijeti u proračun EU-a kao dodatni prihod koji ne povlači za sobom prilagođavanje iznosa doprinosa na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND); izražava žaljenje zbog toga što Komisija taj element nije unijela u svoj prijedlog o reviziji VFO-a u sredini razdoblja;

14.  naglašava da su se u prvim godinama razdoblja trenutačnog VFO-a odredbe o fleksibilnosti pokazale ključnima za financiranje odgovora na migracijsku i izbjegličku krizu te novih političkih inicijativa u iznosima koji, zbog čvrstih gornjih granica unutar VFO-a, inače ne bi bili mogući; pozdravlja stoga prijedlog Komisije da se primjena tih odredbi produlji; posebno podržava, u skladu sa zahtjevom Parlamenta, uklanjanje ograničenja u pogledu visine i opsega ukupne razlike za obveze; napominje da su novi godišnji iznosi predloženi za instrument fleksibilnosti i pričuvu za pomoć u nuždi na razini iznosa koji su u 2016. dosegnuti prijenosima, dok je Parlament zahtijevao dvostruko veće iznose (2 milijarde EUR naspram 1 milijarde EUR);

15.  naglašava da je učinkovito izvršenje proračuna EU-a glavni prioritet Parlamenta; posebno pozdravlja prijedlog Komisije da se opozvana odobrena sredstva nastala zbog neizvršenja djelovanja za koja su prvotno bila namijenjena ponovno stave na raspolaganje unutar proračuna EU-a i ističe da je to bio jedan od glavnih zahtjeva Parlamenta u njegovoj Rezoluciju o VFO-u od 6. srpnja 2016.; ističe da su ta opozvana sredstva ustvari odobrena sredstva koja je proračunsko tijelo već bilo odobrilo s namjerom da budu u potpunosti izvršena i da se stoga ne mogu smatrati novim ili dodatnim opterećenjem za državne riznice;

16.  pozdravlja prijedlog Komisije da se osnuje nova pričuva za krizne situacije EU-a kao instrument za brzo pružanje odgovora na krize i druge događaje s ozbiljnim humanitarnim ili sigurnosnim posljedicama; smatra da će mobilizacija tog posebnog instrumenta biti jasno i djelotvorno rješenje za dodatna sredstva potrebna u slučajevima krize; slaže se s prijedlogom Komisije u pogledu financiranja opozvanim odobrenim sredstvima, ali drži da ona ne mogu biti jedini izvor sredstava za taj instrument;

17.  podsjeća na to da je jedinstvo proračuna temeljno načelo proračuna EU-a, a ono se dovodi u pitanje umnožavanjem multinacionalnih fondova; stoga traži da se to načelo brzo primijeni i da se Parlamentu u međuvremenu omogući da vrši nužan parlamentarni nadzor nad tim sredstvima;

18.  smatra da revizija Međuinstitucionalnog sporazuma koja je u tijeku predstavlja odličnu priliku za harmonizaciju i usklađivanje zahtjeva povezanih s glasovanjem o mobilizaciji posebnih instrumenata VFO-a s onima koji se odnose na donošenje općeg proračuna Unije; traži da se relevantne odredbe izmijene na odgovarajući način;

Usporedni zakonodavni prijedlozi

19.  u potpunosti se slaže s namjerom Komisije da se pojednostave financijska pravila i to smatra bitnim dijelom revizije VFO-a u sredini razdoblja; u tom smislu prima na znanje prijedlog Komisije da se provede iscrpna revizija Financijske uredbe i unesu izmjene u 15 sektorskih uredbi; naglašava da bi tim pojednostavljenjima korisnicima trebalo pružiti bolje i racionalnije okruženje za provedbu; u tom smislu preuzima obvezu da se taj postupak u odgovarajućem roku uspješno privede kraju;

20.  napominje da će Parlament i Vijeće odluku o zakonodavnim prijedlozima o produljenju EFSU-a, planu vanjskih ulaganja (koji sadrži i partnerski okvir za migracije) te Wifi4EU-u, koje je Komisija predstavila usporedno s revizijom VFO-a, donijeti u redovnom zakonodavnom postupku;

Prema VFO-u za razdoblje nakon 2020.

21.  ističe da bi revizija VFO-a u sredini programskog razdoblja trebala označiti i početak postupka postizanja konsenzusa o VFO-u za razdoblje nakon 2020.; naglašava da bi u tom smislu trebalo preuzeti čvrste obveze, ponajprije u pogledu reforme sustava vlastitih sredstava, što uključuje uvođenje novih vlastitih sredstava kojima se znatno može smanjiti udio doprinosa proračunu EU-a koji se temelje na BND-u i postupno ukidanje svih vrsta „popusta” te usklađivanje razdoblja trajanja VFO-a s političkim ciklusom institucija;

o
o   o

22.  poziva Komisiju da proračunskom tijelu dostavi sve relevantne informacije o proračunskim implikacijama rezultata britanskog referenduma od 23. lipnja 2016. i kasnijeg izlaska Ujedinjene kraljevine iz Europske Unije za trenutačni VFO, ne dovodeći pritom u pitanje ishod predstojećih pregovora dviju stranaka;

23.  naglašava da su mir i stabilnost temeljne vrijednosti koje Unija treba sačuvati; smatra da treba zaštititi Sporazum na Veliki petak, koji se pokazao ključnim za mir i pomirbu; ističe da su potrebne konkretne mjere i programi kako bi se zajamčila potpora regijama koje će biti osobito pogođene u slučaju dogovorenog izlaska iz EU-a pozivanjem na članak 50. Ugovora iz Lisabona;

24.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(2) SL L 103, 22.4.2015., str. 1.
(3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0309.


Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2016/003 EE/nafta i kemikalije
PDF 417kWORD 53k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada 2016. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev iz Estonije – EGF/2016/003 EE/nafta i kemikalije) (COM(2016)0622 – C8-0389/2016 – 2016/2235(BUD))
P8_TA(2016)0413A8-0314/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0622 – C8-0389/2016),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006.(1) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

–  uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0314/2016),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine i svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im pomogla da se ponovno uključe na tržište rada;

B.  budući da bi financijska pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće, u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije usvojenom tijekom sastanka mirenja 17. srpnja 2008. te uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. u pogledu donošenja odluka o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF);

C.  budući da je donošenje Uredbe o EGF-u odraz sporazuma između Parlamenta i Vijeća o ponovnom uvođenju kriterija za mobilizaciju fonda u slučaju krize, o utvrđivanju financijskog doprinosa Unije na 60 % ukupnog procijenjenog troška predloženih mjera, o povećanju učinkovitosti pri obradi zahtjeva za mobilizaciju EGF-a u Komisiji, Parlamentu i Vijeću skraćivanjem vremena za procjenu i odobrenje, o proširenju popisa prihvatljivih djelovanja i korisnika uvrštenjem samozaposlenih osoba i mladih te o financiranju poticaja za osnivanje vlastitih poduzeća;

D.  budući da je Estonija podnijela zahtjev EGF/2016/003 EE/nafta i kemikalije za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja radnika u ekonomskim sektorima razvrstanima u odjeljak 19 (Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda) i odjeljak 20 (Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda) NACE-a Rev. 2; budući da Estonija nije podijeljena na regije druge razine NUTS-a i da se predviđa da će mjerama biti obuhvaćeno 800 od 1 550 otpuštenih radnika koji ispunjavaju uvjete za doprinos iz EGF-a;

E.  budući da je zahtjev podnesen na temelju intervencijskih kriterija iz članka 4. stavka 2. Uredbe o EGF-u, odstupajući od kriterija iz članka 4. stavka 1. točke (b) navedene uredbe, kojima se propisuje da je najmanje 500 radnika proglašeno viškom u referentnom razdoblju od devet mjeseci u poduzećima koja djeluju u istom ekonomskom sektoru definiranom na razini NACE-ovih Rev. 2 razreda djelatnosti i smještenima u jednoj regiji ili u dvjema susjednim regijama druge razine NUTS-a u državi članici;

F.  budući da su Eesti Energia AS, Nitrofert AS i Viru Keemia Grupp AS, suočeni s nedavnim previranjem na svjetskom tržištu nafte, općenito lošijim položajem Europe na međunarodnom tržištu gnojiva (u korist kineskih proizvođača) te regijama s niskim cijenama plina izvan Europe, zatvorili svoja postrojenja ili smanjili proizvodnju, što je rezultiralo kolektivnim raskidima ugovora o radu;

G.  budući da je Estonija odlučila spojiti otpuštanja u jedan regionalni zahtjev, umjesto da podnese dva odvojena zahtjeva, jer je do otpuštanja došlo na istom mjestu i tijekom istog razdoblja, a otpušteni radnici imaju vrlo slične profile;

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 2. Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Estonija stoga u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 1 131 358 EUR, odnosno 60 % ukupnog troška od 1 885 597 EUR, za usluge prilagođene potrebama otpuštenih radnika koje podrazumijevaju potporu formalnom obrazovanju – plaćanje troškova osposobljavanja, naknadu troškova osposobljavanja za poslodavce, osposobljavanje za tržište rada, radnu praksu, savjetovanje u vezi s dugom, psihološko savjetovanje, naknade za sudjelovanje u formalnom obrazovanju, školarine, putne troškove i naknade za smještaj tijekom učenja estonskog jezika;

2.  pozdravlja prvi zahtjev za pomoć iz EGF-a koji je podnijela Estonija; smatra da bi EGF mogao biti posebno vrijedan instrument za pomoć radnicima iz zemalja Unije čija su gospodarstva manja i u nepovoljnijem položaju;

3.  napominje da je Komisija poštovala rok od 12 tjedana od primitka zahtjeva koji su 6. srpnja 2016. podnijele estonske vlasti nakon čega je 28. rujna 2016. završila svoju ocjenu o usklađenosti s uvjetima za pružanje financijskog doprinosa te o tome istoga dana obavijestila Parlament;

4.  napominje da je Unija postupno izgubila vodeći položaj u globalnoj prodaji kemikalija te da je taj položaj preuzela Kina, koja je u istom razdoblju povećala svoj udio s 9 % na gotovo 35 %; podsjeća na to da je proizvodnja mineralnih gnojiva izrazito energetski intenzivna (cijene plina čine do 80 % ukupnih troškova proizvodnje); napominje da je zbog pada cijena nafte estonski izvoz mineralnih goriva smanjen tijekom prva dva mjeseca 2016. godine za 25 % u usporedbi s istim razdobljem u prethodnoj godini; napominje da je u Estoniji visoka koncentracija industrijskih grana koje ovise o cijenama nafte i plina;

5.  ističe da se očekuje da će otpuštanja znatno utjecati na lokalno i regionalno gospodarstvo i zaposlenost;

6.  pozdravlja odluku Estonije da u jedan regionalni zahtjev objedini dva ekonomska sektora s obzirom na to da su se otpuštanja dogodila u istoj regiji te da će se time smanjiti administrativno opterećenje i omogućiti organiziranje zajedničkih mjera za otpuštene radnike u oba sektora;

7.  pozdravlja činjenicu da je izrađena strategija za regionalni razvoj, koja je predstavljena u akcijskom planu za okrug Ida-Virumaa za razdoblje 2015. – 2020.(4) i u kojoj su logistika i turizam prepoznati kao sektori u kojima je moguć rast; prima na znanje činjenicu da su pokrenuti infrastrukturni projekti radi poticanja rasta i postavljanja temelja za diversifikaciju gospodarske strukture;

8.  napominje da relativno malen broj otpuštenih radnika koji će sudjelovati u mjerama (800 od 1 550) može biti objašnjen željom da se obuhvati one radnike koji su u posebno lošem položaju na tržištu rada te također u činjenici da su neki radnici izjavili da ne mogu sudjelovati u mjerama koje je predvidjela Estonija; prima na znanje relativno visoki postotak građana zemalja izvan Unije (63,3 %) koji će sudjelovati u mjerama;

9.  napominje da usluge prilagođene potrebama otpuštenih radnika koje se sufinanciraju sredstvima EGF-a podrazumijevaju plaćanje troškova formalnog obrazovanja, naknadu troškova osposobljavanja za poslodavce, osposobljavanje za tržište rada, učenje estonskog jezika, radnu praksu i savjetovanje; prima na znanje da je Estonija dostavila tražene podatke o mjerama koje poduzeće mora obavezno poduzeti na temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora te da je zajamčila da financijski doprinos iz EGF-a neće biti zamjena za te mjere;

10.  napominje da Estonija izjavljuje da je koordinirani paket mjera sukladan s prijelazom na održivo gospodarstvo koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa i da pokazuje veliki potencijal za njegovo postizanje, što je u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u;

11.  pozdravlja savjetovanja s dionicima, uključujući sindikate, udruge poslodavaca, poduzeća i javne službe za zapošljavanje, koja su se održala na nacionalnoj i regionalnoj razini radi sastavljanja usklađenoga paketa usluga prilagođenih potrebama otpuštenih radnika;

12.  napominje da mjere iz članka 7. stavka 4. Uredbe o EGF-u, a to su osobito aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i oglašavanja te nadzorne aktivnosti i izvješćivanje, čine prilično visok udio u ukupnim troškovima (7,7 %);

13.  podsjeća na važnost povećanja mogućnosti zapošljavanja svih radnika preko prilagođenih programa osposobljavanja i priznavanja vještina i sposobnosti koje je radnik usvojio tijekom profesionalne karijere; očekuje da se osposobljavanje ponuđeno u usklađenom paketu prilagodi ne samo potrebama otpuštenih radnika nego i stvarnom poslovnom okruženju;

14.  napominje da će mjere potpore dohotku iznositi 27,25 % ukupnog paketa mjera prilagođenih potrebama, što je ispod maksimuma od 35 % koji je utvrđen u Uredbi; nadalje, napominje da te mjere ovise o aktivnom sudjelovanju ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja;

15.  napominje da troškovi tehničke pomoći čine relativno visok udio u ukupnim troškovima; smatra to opravdanim s obzirom na to da je to prvi zahtjev za pomoć iz EGF-a iz Estonije;

16.  napominje da je Estonija potvrdila da za mjere koje ispunjavaju uvjete nije dodijeljena pomoć iz drugih financijskih instrumenata Unije; ponavlja poziv Komisiji da u svojim godišnjim izvješćima predstavi usporednu ocjenu tih podataka kako bi se jamčilo potpuno poštovanje postojećih uredbi te kako bi se jamčilo da Unija neće iste mjere financirati više puta;

17.  napominje da se u izradi tih mjera vodilo računa o potrebama utvrđenim u strategiji regionalnog razvoja Estonije, ali i o usklađenosti s prijelazom na održivo gospodarstvo koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa;

18.  traži od Komisije da javnosti omogući pristup dokumentima povezanima s predmetima EGF-a;

19.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

20.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

21.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev iz Estonije – EGF/2016/003 EE/nafta i kemikalije)

(Tekst ovog priloga ne navodi se ovdje jer odgovara tekstu konačnog akta, Odluci (EU) 2016/2099.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(4)https://www.siseministeerium.ee/sites/default/files/dokumendid/Arengukavad/ida-virumaa_tegevuskava_2015-2020_26.02.15.pdf


Lakši pristup internetskim stranicama i mobilnim aplikacijama tijela javnog sektora ***II
PDF 310kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada 2016. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju radi donošenja direktive Europskog parlamenta i Vijeća o lakšem pristupu internetskim stranicama i mobilnim aplikacijama tijela javnog sektora (09389/1/2016 – C8-0360/2016 – 2012/0340(COD))
P8_TA(2016)0414A8-0269/2016

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (09389/1/2016 – C8-0360/2016),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 22. svibnja 2013.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju(2) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2012)0721),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 76. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0269/2016),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

3.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniraju Europske unije;

4.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga, u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća, da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 271, 19.9.2013., str. 116.
(2) Usvojeni tekstovi od 26.2.2014., P7_TA(2014)0158.


Zaštitne mjere protiv organizama štetnih za bilje ***II
PDF 313kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada 2016. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (08795/2/2016 – C8-0364/2016 – 2013/0141(COD))
P8_TA(2016)0415A8-0293/2016

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (08795/2/2016 – C8-0364/2016),

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje austrijskog Saveznog vijeća podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 10. prosinca 2013.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju(2) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0267),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 76. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0293/2016),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća;

3.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

4.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 170, 5.6.2014., str. 104.
(2) Usvojeni tekstovi od 15.4.2014., P7_TA(2014)0382.


Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2016.
PDF 434kWORD 60k
Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada 2016. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2016. (2016/2101(INI))
P8_TA(2016)0416A8-0309/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 136.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. svibnja 2016. o preporukama po državama članicama za 2016. (COM(2016)0321),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. i 29. lipnja 2016. (EUCO 26/16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2016. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2016. godinu(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. travnja 2016. naslovljenu „Europski semestar 2016.: procjena napretka u provedbi strukturnih reformi te sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i rezultati detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011” (COM(2016)0095),

–  uzimajući u obzir izvješća Komisije o godišnjem pregledu rasta za 2016. (COM(2015)0690), i mehanizmu upozoravanja za 2016. (COM(2015)0691) te Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju (COM(2015)0700), preporuku Komisije za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja (COM(2015)0692) i Komisijin prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. od 26. studenog 2015. (COM(2015)0701),

–  uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. naslovljeno „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. lipnja 2015. o reviziji okvira gospodarskog upravljanja: pregled stanja i izazovi(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. prosinca 2011. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije od 18. veljače 2015. naslovljenu „Stvaranje unije tržišta kapitala” (COM(2015)0063),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. lipnja 2015. naslovljenu „Pravedan i učinkovit sustav oporezivanja dobiti poduzeća u Europskoj uniji: pet ključnih područja djelovanja” (COM(2015)0302),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 5. veljače 2013.(5) i od 15. rujna 2016.(6) o poboljšanju pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0309/2016),

A.  budući da se u prognozi Komisije iz proljeća 2016. navodi da očekivana stopa rasta u 2016. iznosi 1,6 % za europodručje i 1.8 % za EU;

B.  budući da je Europa i dalje suočena s velikim deficitom ulaganja te je potrebno povećati unutarnju potražnju i ispraviti makroekonomske neravnoteže i pritom dodatno povećati ulaganja u EU-u;

C.  budući da je nezaposlenost općenito (a posebno strukturna nezaposlenost) u EU-u i dalje jedan od glavnih izazova s kojima se države članice suočavaju, s obzirom na trenutačno vrlo visoku stopu (10,5 milijuna dugotrajno nezaposlenih u EU-u); premda su se brojke malo popravile u odnosu na prethodne godine, stope nezaposlenosti mladih i ukupne stope nezaposlenosti na europskoj periferiji još su uvijek znatno više od prosječne stope u cijelom EU-u;

D.  budući da se čini da su pad cijena nafte i spor gospodarski rast početkom 2016. dodatni čimbenici zbog kojih je inflacija ispod nulte stope;

E.  budući da su politički događaji kao što su rezultat referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini i odnosi s Rusijom te nesigurnosti u pogledu globalnih ekonomskih kretanja dodatno doprinijeli zastoju ulaganja;

F.  budući da je priljev izbjeglica u države članice također otežao ulaganja u državama članicama;

G.  budući da preporuke državama članicama u okviru Europskog semestra imaju sličnu stopu odgovora kao i jednostrane preporuke OECD-a (29 % u odnosu na 30 % 2014.);

H.  budući da je Europski parlament u svojoj Rezoluciji o godišnjem pregledu rasta za 2016. pozdravio poboljšanu kombinaciju politika, naglasivši da je potrebno staviti poseban naglasak na europodručje; osim toga, naglasio je važnost povećanog ulaganja, održivih reformi i fiskalne odgovornosti u cilju daljnjeg poticanja viših stopa rasta i oporavka u Europi;

Izazov s kojim se Europa suočava u svjetlu usporavanja svjetskog gospodarskog rasta

1.  sa zabrinutošću napominje da će gospodarstvo EU-a rasti manje od očekivanog na temelju europske gospodarske prognoze iz proljeća 2016. jer se očekuje da će BDP u europodručju porasti samo za 1.6 % i do 2017. doseći 1.8 %;

2.  ističe da su izazovi u EU-u povezani sa sve lošijom međunarodnom klimom, neprovođenjem održivih reformi i neujednačenim gospodarskim i socijalnim rezultatima u različitim dijelovima Unije; ističe da je potrebno povećati rast, koheziju, produktivnost i konkurentnost; smatra da zbog manjka održivih ulaganja i nedostataka u dovršenju uspostave jedinstvenog tržišta EU ne može realizirati svoj puni potencijal rasta;

3.  pozdravlja činjenicu da se Komisija u preporukama po državama članicama za 2016. usmjerila na tri ključna prioriteta za daljnje jačanje gospodarskog rasta: podrška ulaganjima u cilju inovacija, rasta i otvaranja radnih mjesta, nastavak socijalno uravnoteženih strukturnih reformi i poticanje na odgovornost u području javnih financija; ističe, međutim, da bi Komisija trebala poduzeti više kako bi potakla fiskalnu održivost u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu, koristeći se pritom svim mogućnostima koje nude njegove klauzule o fleksibilnosti, u skladu s komunikacijom Komisije od 13. siječnja 2015. (COM(2015)0012);

4.  uviđa da je koherentnost između instrumenata kohezijske politike i šireg okvira gospodarskog upravljanja važna radi pružanja potpore naporima za oporavak koji su potrebni da bi se postigla usklađenost s pravilima europskog semestra; međutim, naglašava da legitimnost kohezijske politike proizlazi iz Ugovorâ te da je ta politika izraz europske solidarnosti jer su njezini glavni ciljevi jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji smanjenjem nejednakosti u stupnju razvijenosti različitih regija, financiranjem ulaganja povezanih s ciljevima strategije Europa 2020. i približavanjem Europske unije njezinim građanima; stoga smatra da bi mjere kojima se povezuje učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova i dobro gospodarsko upravljanje trebalo primjenjivati pametno i uravnoteženo, no samo kao krajnju mjeru, te da bi trebalo izvještavati o njihovim učincima; nadalje, podsjeća da bi primjena tih mjera uvijek trebala biti opravdana i transparentna te da bi u obzir trebalo uzimati gospodarske i socijalne prilike u pojedinoj državi članici kako se ne bi ograničavala regionalna i lokalna ulaganja, koja su u potpunosti neophodna za gospodarstva država članica, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), jer se tim ulaganjima potiče rast i otvaranje radnih mjesta te konkurentnost i produktivnost, posebno u razdobljima snažnog pritiska na javne rashode; u slučaju dviju država članica koje su predmet odluka Vijeća od 12. srpnja 2016., kojima su pokrenute sankcije u okviru postupka prekomjernog deficita na temelju članka 126. stavka 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), podsjeća na prijedlog Komisije od 27. srpnja 2016. i na kasniju odluku Vijeća od 8. kolovoza 2016. o ukidanju novčanih kazni koje su mogle biti nametnute, uzimajući u obzir obrazložene zahtjeve tih država članica, zahtjevno gospodarsko okruženje, napore obiju zemalja na području reformi i njihovu predanost poštovanju pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu; smatra da bi u tom kontekstu u prijedlogu o obustavi dijela obveza za europske strukturne i investicijske fondove za 2017. u okviru mjera kojima se njihova učinkovitost povezuje sa zdravim gospodarskim upravljanjem trebalo voditi računa o mišljenju koje Parlament iznosi tijekom strukturiranog dijaloga;

5.  pozdravlja kontinuiran pristup Komisije da pri određivanju ciljeva politike za sljedećih 18 mjeseci ograniči broj preporuka, kao i napore da poveća učinkovitost semestra tako da se obuhvate uglavnom ključna prioritetna područja od makroekonomske i socijalne važnosti; ponovno ističe da to olakšava provedbu preporuka na temelju sveobuhvatnog i smislenog raspona postojećih gospodarskih i socijalnih referentnih vrijednosti; ističe da bi smanjenje broja preporuka trebalo dovesti i do bolje tematske usmjerenosti; ističe da je potrebno smanjiti ekonomske razlike i postići uzlaznu konvergenciju među državama članicama;

6.  u potpunosti podržava napore uložene kako bi se zajamčila veća nacionalna odgovornost u određivanju i provedbi preporuka po državama članicama kao tekućem postupku reforme; smatra da bi, kako bi se povećala nacionalna odgovornost i potaknula učinkovita provedba preporuka po državama članicama te u svjetlu činjenice da lokalne i regionalne vlasti moraju provesti više od pola preporuka, one trebale biti jasno formulirane s naglaskom na dobro definiranim i strukturiranim prioritetima na europskoj razini, uključujući prema potrebi nacionalne parlamente te regionalne i lokalne vlasti; ponavlja da bi se s obzirom na raspodjelu ovlasti i nadležnosti u raznim državama članicama provedba preporuka po državama članicama mogla poboljšati uz aktivno sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti te u tu svrhu podržava prijedlog o kodeksu postupanja za sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u europskom semestru, koji je predložio Odbor regija; poziva države članice da zajamče ispravan demokratski nadzor u nacionalnim parlamentima nad svojim nacionalnim programima reformi;

7.  naglašava da je dugotrajna gospodarska kriza u Europi istaknula potrebu za poticanjem ulaganja u područjima kao što su obrazovanje, inovacije te istraživanje i razvoj, i za istodobnim poboljšanjem konkurentnosti EU-a provođenjem održivih strukturnih reformi u cilju poticanja otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, provedbe odgovornih fiskalnih politika kako bi se uspostavilo bolje okruženje za zapošljavanje, poduzeća (posebno MSP-ove) i ulaganja; prima na znanje učinak Europskog fonda za strateška ulaganja godinu dana od početka njegova rada; ističe da je važno ojačati korištenje EFSU-a u manje razvijenim i tranzicijskim regijama te naglasiti uistinu komplementarnu prirodu ulaganja iz EFSU-a, uz veće napore za uspostavu investicijskih platformi, među ostalim i na regionalnoj razini;

8.  ističe da još uvijek previsoke stope nezaposlenosti, posebno kada je riječ o nezaposlenosti mladih, upućuju na to da je mogućnost otvaranja kvalitetnih radnih mjesta u nekoliko država članica još uvijek ograničena, te ističe da je potrebno dodatno djelovanje uz savjetovanje sa socijalnim partnerima i u skladu s nacionalnim praksama kako bi se potakla ulaganja u vještine, kako bi tržišta rada postala uključivija i kako bi se smanjila socijalna isključenost i rastuće nejednakosti u prihodima i bogatstvu, ne odmičući se pritom od zdravog proračunskog upravljanja; napominje da su mjere potpore za olakšavanje pristupa financiranju, posebno za MSP-ove, od ključne važnosti za učinkovito rješavanje i dalje visoke stope nezaposlenosti u mnogim državama članicama;

9.  naglašava da je u trenutačnoj gospodarskoj situaciji, koju karakteriziraju višak likvidnosti i kamatne stope na nultoj donjoj granici, slabi izgledi za potražnju te ograničena ulaganja i potrošnja kućanstava i poduzeća, potrebna provedba nove kombinacije politika koju je Komisija predstavila kako bi potakla rast; napominje da monetarna politika sama po sebi nije dovoljna za poticanje rasta ako nedostaju ulaganja i održive strukturne reforme;

Prioriteti i ciljevi preporuka za 2016.

10.  ističe preporuku Komisije za tri države članice da izađu iz postupka u slučaju prekomjernog deficita; slaže se s Komisijom da velik i ustrajan suficit tekućeg računa platne bilance upućuje na to da je potrebno potaknuti potražnju i ulaganja, posebno dugoročna ulaganja, kako bi se nosilo s budućim izazovima u pogledu prijevoza i telekomunikacija, digitalne ekonomije, obrazovanja, inovacija i istraživanja, klimatskih promjena, energije, zaštite okoliša i starenja stanovništva; poziva Komisiju da i dalje podupire odgovorne i održive proračunske politike kojima se potiče rast i oporavak u svim državama članicama stavljanjem većeg naglaska na ulaganja i učinkovitu javnu potrošnju te podupiranjem održivih i socijalno uravnoteženih strukturnih reformi;

11.  napominje da su potrebne dodatne mjere kako bi se poboljšale prilike za financiranje, posebno za MSP-ove, i kako bi se smanjili nenaplativi zajmovi u europodručju i u skladu sa zakonodavstvom EU-a, u cilju zdravijih bilanci plaćanja banaka čija bi se sposobnost davanja zajmova za realno gospodarstvo time poboljšala; ističe da je važno postupno dovršiti i provesti bankovnu uniju te razviti uniju tržišta kapitala kako bi se stvorilo stabilno okruženje za ulaganja i rast i kako bi se izbjegla fragmentacija financijskog tržišta europodručja;

12.  ističe činjenicu da su ulaganja do sada kasnila i da nisu dovela do održivog i uključivog rasta u EU-u niti doprinijela poboljšanju poslovnog okruženja; smatra da monetarna politika mora biti popraćena odgovarajućim fiskalnim politikama čiji je cilj povećati rast u EU-u, u skladu s pravilima Pakta o stabilnosti i rastu, uključujući njegove klauzule o fleksibilnosti; napominje da su se ulaganja na podnacionalnoj razini upravljanja proteklih godina znatno smanjila, ali da unatoč tome još uvijek čine oko 60 % javnih ulaganja u EU-u; napominje da je potrebna dobro odmjerena kombinacija i komplementarnost instrumenata politike ulaganja kao što su EFSU i ESIF kako bi se povećala dodana vrijednost potrošnje Unije privlačenjem dodatnih sredstava od privatnih ulagača; stoga ističe da bi u Programu potpore strukturnim reformama trebale sudjelovati lokalne i regionalne vlasti prilikom izrade predmetnog projekta strukturne reforme;

Odgovori politike i zaključci

13.  ističe da je potrebno unaprijediti opći kapacitet EU-a za rast, otvaranje i zadržavanje kvalitetnih radnih mjesta i tako se uhvatiti u koštac s visokim stopama nezaposlenosti uspostavom regulatornog okvira kojim će se podupirati rast; smatra da bi migracije mogle imati ulogu u neutralizaciji negativnih učinaka starenja stanovništva, ovisno o sposobnosti država članica da iskoriste vještine migranata i da prilagode sustave upravljanja migracijom radne snage potrebama na tržištu rada;

14.  ističe važnost uključivih obrazovnih sustava u okviru kojih se potiču inovacije i kreativnost te se podučavaju vještine koje su potrebne na tržištu rada, uz poseban naglasak na strukovnom obrazovanju; napominje da bi, izbjegavajući natjecanje u snižavanju plaća i standarda rada, trebalo očuvati adekvatnu ravnotežu između ekonomskih i socijalnih troškova te troškova ljudskih resursa u skladu s vrijednostima solidarnosti i supsidijarnosti koje zastupa EU, zadržavajući pritom naglasak na ulaganju u ljudski kapital, istraživanje i razvoj, na poboljšanju obrazovnih sustava i strukovnog obrazovanja, uključujući cjeloživotno učenje; smatra da su dobro osmišljene politike potrebne za promicanje inovacija, istraživanja i razvoja u cilju poticanja produktivnosti, ostvarivanja kontinuiranog održivog rasta i doprinošenja rješavanju trenutačnih strukturnih izazova, čime bi se uklonile razlike u pogledu inovacija u odnosu na druga gospodarstva;

15.  poziva Komisiju da prednost da mjerama kojima se smanjuju prepreke većim tokovima ulaganja i trgovini, koje nastaju na razini EU-a zbog nedostatka jasnoće u pogledu strategija koje treba slijediti, posebno u sljedećim područjima: energetici, prijevozu, komunikacijama i digitalnoj ekonomiji; prima na znanje učinak na bankovne zajmove do kojeg je došlo nakon usvajanja bankovne unije, i na nacionalnoj razini zbog složenih pravnih sustava, korupcije, nedostatka transparentnosti u financijskom sektoru zastarjele birokracije, neprimjerene digitalizacije javnih službi, krive dodjele resursa, postojanja prepreka unutarnjem tržištu u bankovnom sektoru i sektoru osiguranja te obrazovnih sustava koji još uvijek nisu usklađeni s potrebama tržišta rada i dovršenjem uspostave jedinstvenog tržišta;

16.  žali zbog činjenice da se u pogledu strategije Europa 2020., u okviru koje je borba protiv siromaštva prvi put postala dio programa EU-a, cilj smanjenja razine siromaštva u Unije neće postići; smatra da bi cilj borbe protiv siromaštva trebalo uvrstiti u politike EU-a od njihova samog začetka;

17.  ističe da je važno izbjeći prekomjerno porezno opterećenje na rad s obzirom na to da se prekomjernim oporezivanjem umanjuju poticaji za povratak na posao neaktivnih, nezaposlenih, primatelja manjeg dohotka u kućanstvu i osoba s niskim dohotkom;

18.  prima na znanje aktualnu raspravu između Komisije i država članica o metodologiji izračuna proizvodnog jaza;

19.  ističe da je potrebno uložiti napore za uklanjanje preostalih prepreka za ulaganja u državama članicama i omogućavanje prikladnije kombinacije mjera usmjerene na politike kojima se potiče održivi rast, uključujući i istinsku usmjerenost na potrošnju za istraživanje i razvoj; smatra da su javna i privatna potpora institucijama za istraživanje i visoko obrazovanje ključni čimbenici za konkurentnije europsko gospodarstvo te da su zbog slabosti ili nepostojanja te infrastrukture određene države u izrazito nepovoljnom položaju; ističe da ne postoji recept za idealnu politiku inovaciju EU-a koja bi odgovarala svima, već da, kako bi se uklonile razlike u inovacijskoj sposobnosti u EU-u, treba preporučiti dovoljno različite politike inovacija u državama članicama koje će se nadovezivati na već postignute rezultate;

20.  pozdravlja sporazum koji je sklopljen na pariškoj konferenciji o klimi (COP21) u prosincu 2015. i poziva države članice i Komisiju da ga provedu;

Sektorski doprinosi Europskom semestru 2016.

Politika zapošljavanja i socijalna politika

21.  smatra da bi Vijeće i Komisija trebali nastojati postići da procesi fiskalne konsolidacije budu popraćeni mjerama kojima se smanjuju nejednakosti te naglašava da bi proces europskog semestra trebao pomoći u pružanju odgovora na postojeće i novonastale društvene izazove, čime bi se osigurala veća djelotvornost gospodarstva; ističe da socijalna ulaganja u ljudski kapital moraju činiti temeljno dopunsko djelovanje s obzirom na to da je ljudski kapital jedan od čimbenika rasta i pokretač konkurentnosti i razvoja; traži da velike strukturne reforme na temelju preporuka po državama članicama budu popraćene procjenom socijalnog učinka u pogledu njihovih kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka u cilju boljeg razumijevanja socijalnih i ekonomskih posljedica te posljedica u vidu zapošljavanja, osobito utjecaja na stvaranje radnih mjesta i gospodarski rast;

22.  ističe da je nezaposlenost, a osobito nezaposlenost mladih, i dalje prevladavajući problem u europskim društvima, te da se prema Komisiji nezaposlenost nastavila postupno smanjivati, no i dalje je viša u odnosu na 2008., kao i da je u travnju 2016. nezaposleno bilo 21,2 milijuna osoba, dok među državama članicama postoje goleme razlike; upozorava na potrebu za kvalitativnom i kvantitativnom evaluacijom otvorenih radnih mjesta kako bi se izbjeglo povećanje stope zaposlenosti kao puka posljedica prekarnog zapošljavanja ili smanjenja radne snage; napominje da, unatoč rezultatima u području vještina i znanja, sustavi obrazovanja i osposobljavanja nekih država članica nisu međunarodno relevantni i suočavaju se s rastućim nedostatkom vještina, što doprinosi činjenici da 39 % poduzeća i dalje ima teškoće u pronalaženju osoblja s potrebnim vještinama; inzistira na tome da u preporukama po državama članicama veći prioritet bude prevladavanje strukturnih neravnoteža na tržištu rada, među ostalim dugotrajne nezaposlenosti i neusklađenosti ponude i potražnje vještina, te ističe potrebu da se sustavi obrazovanja i osposobljavanja razvijaju te da se u njih ulaže kako bi se društvu pružili instrumenti i kapaciteti za ponovnu prilagodbu novim zahtjevima na tržištu rada;

23.  ističe da se broj ljudi u EU-u kojima prijeti siromaštvo i socijalna isključenost od 2008. do 2014. povećao za 4,2 milijuna, time dosegnuvši ukupan broj od više od 22 milijuna (22,3 %); napominje da je Komisija ustvrdila da je „većina država članica još suočena s akutnim socijalnim posljedicama krize”; poziva Komisiju i države članice da ulože više napora kako bi se smanjilo siromaštvo, socijalna isključenost i rastuće nejednakosti u cilju rješavanja problema ekonomskih i socijalnih razlika između država članica i unutar društava; smatra bi borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti trebali biti među prioritetima istaknutim u preporukama po državama članicama s obzirom na to da su ključni za postizanje trajnoga gospodarskog rasta i socijalno održiv ritam provedbe;

24.  ističe da se, kao što je naveo Parlament, društveno odgovorne reforme moraju temeljiti na solidarnosti, integraciji, socijalnoj pravdi i pravednoj raspodjeli bogatstva jer je to model kojim se jamče jednakost i socijalna zaštita, štite ugrožene skupine i poboljšavaju životni standardi svih građana;

25.  ustraje u tome da gospodarski rast mora imati pozitivan utjecaj na društvo; pozdravlja uvođenje triju novih glavnih pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem u tablicu makroekonomskih pokazatelja; ponovno traži da se ti pokazatelji izjednače s postojećim ekonomskim pokazateljima, čime bi se zajamčila bolja procjena unutarnjih neravnoteža te veća učinkovitost strukturnih reformi; u tom pogledu, kako bi se izbjegla selektivna primjena, poziva na to da se omogući provedba temeljitih analiza s pomoću tih pokazatelja te poziva na bolje razumijevanje uzročno-posljedične veze između politika i djelovanja; predlaže da se u pripremu preporuka za pojedine zemlje uvede postupak u slučaju socijalne neravnoteže kako bi se izbjegla utrka do dna u pogledu socijalnih standarda, nadovezujući se na djelotvornu upotrebu socijalnih pokazatelja i pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem u okviru makroekonomskog nadzora; stajališta je da bi izjednačenje ekonomskih pokazatelja i pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem trebalo ići ukorak s unaprjeđenjem uloge Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO) u europskom semestru;

26.  smatra da uvođenje triju pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem pokazuje da Europska strategija zapošljavanja, uključujući smjernice za zapošljavanje, ima važnu ulogu u procesu gospodarskog upravljanja EU-a, no da treba uložiti više napora, ponajprije uvođenjem socijalnih pokazatelja;

27.  uviđa da je Komisija započela rad na uspostavi europskog stupa za socijalna prava, no podsjeća na potrebu da se predstave rezultati procesa savjetovanja i krene naprijed poduzimanjem novih djelotvornih koraka kojima se nastoji ostvariti produbljen i pravedniji EU te koji imaju važnu ulogu u rješavanju problema nejednakosti; u tom pogledu ističe izvješće petorice predsjednika, u kojem se poziva na veću ekonomsku i socijalnu konvergenciju, no uviđa da ne postoje jedinstvena rješenja za sve; u tom smislu smatra da bi svaka zajednička politika trebala biti prilagođena svakoj pojedinoj državi članici; smatra da bi se europskim djelovanjem također trebao riješiti problem nejednakosti i razlika u dohotku unutar država članica te da se njime moraju poduzeti mjere povrh pukog rješavanja situacije najpotrebitijih;

28.  uviđa da je europski semestar sada jače usmjeren na zapošljavanje i socijalna pitanja; poštuje nadležnosti država članica, no poziva ih da poduzmu hitne mjere kojima bi se osigurao pristojan rad za plaću od koje se može živjeti, pristup dostatnom minimalnom dohotku i socijalnoj zaštiti (što je već smanjilo stopu siromaštva s 26,1 % na 17,2 %), kao i kvalitetne javne usluge, te se zalaže za razvoj i uspostavu odgovarajućeg održivog sustava socijalnog osiguranja; poziva Komisiju da ponudi potporu i razmjenu najboljih praksi s državama članicama kako bi se poboljšali administrativni kapaciteti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s obzirom na to da je to ključni izazov za ponovno pokretanje dugoročnih ulaganja te jamčenje stvaranja radnih mjesta i održivog rasta;

29.  ističe da su sustavi socijalnog osiguranja i upravljanje njima u nadležnosti država članica koju Unija koordinira, ali ne usklađuje;

30.  uviđa da je određivanje plaća u nadležnosti država članica što se, u skladu s načelom supsidijarnosti, mora poštovati;

31.  prima na znanje činjenicu da se nezaposlenost među mladima smanjila, no upozorava na to da je ona i dalje nevjerojatno visoka te da je u EU-u nezaposleno 4 milijuna osoba mlađih od 25 godina, od kojih 2,885 milijuna živi u europodručju; žali zbog toga što su rezultati provedbe Jamstva za mlade tri godine nakon pokretanja Inicijative za zapošljavanje mladih tako nejednaki, a ponegdje i nedjelotvorni; poziva Komisiju da u listopadu 2016. predstavi detaljnu analizu njegove provedbe, koja može poslužiti kao temelj za nastavak tog programa;

32.  podsjeća na to da se u mnogim državama članicama naknade za nezaposlene smanjuju iz godine u godinu, među ostalim zbog dugotrajne nezaposlenosti, zbog čega sve više ljudi živi ispod praga siromaštva i socijalne isključenosti; poziva na to da se zajamče dostatne naknade za nezaposlene koje bi ljudima omogućile da žive dostojanstveno te mjere kojima bi se zajamčila neometana integracija tih ljudi u tržište rada;

33.  ističe činjenicu da su neravnoteže u mirovinskim sustavima zapravo posljedica nezaposlenosti, devalvacije plaća i prekarizacije rada; stoga poziva na reforme kojima bi se zajamčilo dostatno financiranje za snažan prvi mirovinski stup koji osigurava pristojne mirovine, barem na razini iznad praga siromaštva;

34.  još jedanput podsjeća na to da je slobodno kretanje ljudi ključno za poboljšanje konvergencije i integracije između europskih zemalja;

35.  prima na znanje veći broj preporuka (za pet država članica) o režimima minimalnog dohotka; međutim, uzimajući u obzir da su velike razlike u dohotku štetne ne samo za socijalnu koheziju, već i za održiv gospodarski rast (kao što su nedavno ustvrdili i MMF i OECD), poziva Komisiju da ispuni obećanje koje je predsjednik Juncker dao u svojem inauguracijskom govoru, a koje se odnosi na pružanje dostatnog dohotka svim Europljanima preko europskog okvira za minimalni dohodak, kojim bi se pokrili osnovni životni troškovi, poštujući pritom nacionalne prakse i načelo supsidijarnosti;

36.  zabrinut je zbog povećanja nejednakosti u dohotku, koje je djelomično povezano s neučinkovitim reformama tržišta rada; poziva Komisiju i države članice da provedu mjere za poboljšanje kvalitete radnih mjesta kako bi se smanjila rascjepkanost tržišta rada, zajedno s mjerama namijenjenima za povećanje minimalnih plaća na pristojnu razinu te jačanje kolektivnog pregovaranja i položaja radnika u sustavima određivanja plaća kako bi se smanjila disperzija plaća; upozorava na to da su posljednjih desetljeća uprave poduzeća primale veći dio ekonomskih koristi, dok su plaće radnika stagnirale ili se smanjivale; smatra da se tom prekomjernom disperzijom plaća povećavaju nejednakosti te narušava produktivnost i konkurentnost poduzeća;

37.  zabrinut je zbog činjenice da je dugotrajna nezaposlenost i dalje visoka te da u EU-u pogađa 10,5 milijuna osoba, i podsjeća na to da je integracija dugotrajno nezaposlenih osoba u tržište rada ključna za osiguranje održivosti sustava socijalne zaštite, kao i za njihovo samopouzdanje; stoga žali zbog toga što države članice nisu poduzele korake u smislu provedbe preporuke Vijeća o integraciji dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada; ponovno poziva Komisiju da podupre napore u cilju stvaranja uključivih mogućnosti cjeloživotnog učenja za osobe koje traže posao i radnike svih životnih dobi te da što prije poduzme mjere kojima bi se poboljšao pristup financiranju koje pruža EU, kao i da, kada je to moguće, mobilizira dodatna sredstva;

38.  smatra da je socijalna zaštita, koja obuhvaća mirovine i usluge kao što su zdravstvene usluge, skrb za djecu i dugotrajna skrb, i dalje ključna za uravnotežen i uključiv rast, duži radni vijek, stvaranje radnih mjesta i smanjenje nejednakosti; stoga poziva Komisiju i države članice da daju poticaj politikama kojima će se zajamčiti dostatnost, prikladnost, učinkovitost i kvaliteta sustava socijalne zaštite tijekom cijelog životnog vijeka ljudi te osigurati pristojan život, borba protiv nejednakosti i poticanje uključenosti u cilju iskorjenjivanja siromaštva, osobito za one koji su isključeni iz tržišta rada te za najranjivije skupine;

39.  upozorava na fizičke i digitalne prepreke i barijere, s kojima se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju; nada se da će se akt o osobama s invaliditetom koji je predložila Komisija brzo provesti i da će biti djelotvorno usmjeren na konkretne mjere kojima će se potaknuti uključenost i pristup;

Unutarnje tržište

40.  pozdravlja velik broj preporuka za pojedine države kojima se podupire funkcionalno i integrirano jedinstveno tržište, uključujući mogućnosti financiranja i ulaganja kojima se podupiru poduzeća, posebice MSP-ove, i kojima se doprinosi otvaranju novih radnih mjesta, te e-upravu, javnu nabavu i uzajamno priznavanje, uključujući uzajamno priznavanje kvalifikacija; naglašava da je provedba ključna kako bi se osjetio učinak tih područja politika; u tom pogledu smatra ključnim da Komisija u kontekstu preporuka po državama članicama posveti maksimalnu pozornost uvođenju dugoročnih reformi koje će proizvesti znatan učinak, posebno u području socijalnih ulaganja, zapošljavanja i osposobljavanja;

41.  smatra da je jedinstveno tržište temelj gospodarstva EU-a i ističe da je uključivo jedinstveno tržište s boljim upravljanjem koje pogoduje boljoj regulaciji i tržišnom natjecanju ključan instrument za jačanje rasta, povećanje kohezije, zaposlenosti i konkurentnosti te očuvanje povjerenja poslovnog sektora i potrošača; stoga poziva Komisiju da prati napredak država članica te ponovno ističe važnost formalnog uključivanja stupa jedinstvenog tržišta u Europski semestar kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje pokazatelja jedinstvenog tržišta, što omogućuje sustavno praćenje i ocjenu napretka država članica u pogledu preporuka po državama članicama;

42.  pozdravlja odlučnost Komisije da se uhvati u koštac s nedostatkom porezne usklađenosti u Uniji, a posebno s poteškoćama s kojima su mala i srednja poduzeća suočena zbog složenosti različitih nacionalnih propisa o PDV-u; poziva Komisiju da procijeni izvedivost dodatne koordinacije te da posebice procijeni mogućnost pojednostavljenog pristupa PDV-u u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta;

43.  osuđuje činjenicu da prepreke još uvijek postoje, ili su stvorene, te ometaju funkcionalno i integrirano jedinstveno tržište; osobito skreće pozornost na nepotpuno prenošenje Direktive o uslugama u nacionalna zakonodavstva brojnih država članica i njezinu nepotpunu provedbu te poziva Komisiju da djelotvornije provodi ono na što su se države članice obvezale u okviru zakonodavstva EU-a; podsjeća na obvezu Komisije da će se, bude li to potrebno, koristiti postupcima zbog povrede prava kako bi se zajamčila puna provedba zakonodavstva o jedinstvenom tržištu robe i usluga te u digitalnoj sferi;

44.  podsjeća da su u osnovi sustava priznavanja stručnih kvalifikacija načela uzajamnog povjerenja među pravnim sustavima i uzajamnog provjeravanja kvalitete kvalifikacija; napominje da su potrebne dodatne mjere radi bolje provedbe uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija; ističe da je s obzirom na fragmentaciju jedinstvenog tržišta, koja koči gospodarske aktivnosti i smanjuje izbor potrošača, ključno imati pravilnu provedbu i bolju regulativu, koje bi trebale pokrivati sve poslovne sektore i primjenjivati se na postojeće i buduće zakonodavstvo; pozdravlja evidentiranje reguliranih kvalifikacija i profesija zahvaljujući kojem će se stvoriti interaktivna javna baza podataka koja može biti od pomoći državama članicama u vezi s nacionalnim akcijskim planovima;

45.  izražava žaljenje zbog činjenice da preporuke po državama članicama i dalje upućuju na nedostatke u javnoj nabavi, npr. na manjak konkurentnosti i transparentnosti, i da 21 država članica nije u potpunosti prenijela zakonodavni paket u svoje nacionalno pravo, što dovodi do narušavanja tržišta; poziva Komisiju da brzo djeluje kako bi se pokretanjem nužnih postupaka zbog povrede prava osiguralo da države članice poštuju svoje pravne obveze; poziva Komisiju da sustavno i na učinkovit i transparentan način provjerava da se administrativnim procedurama ne stvara nerazmjerno opterećenje za poduzeća ili sprječava sudjelovanje MSP-ova u javnim nabavama;

46.  podupire države članice u njihovim nastojanjima da moderniziraju usluge javne uprave, osobito s pomoću e-uprave, i poziva na bolju prekograničnu suradnju, pojednostavljenje administrativnih procedura i interoperabilnost javnih uprava u korist svih poduzeća i građana te u isto vrijeme poziva Komisiju da u područjima u kojima se digitalizacija javnih usluga financira iz proračuna EU-a provodi učinkovitiji nadzor namjenskog korištenja sredstava;

o
o   o

47.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjednicima Vijeća, Komisije, Euroskupine i ESB-a te nacionalnim parlamentima.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0058.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0238.
(3) SL C 165 E, 11.6.2013., str. 24.
(4) SL L 169, 1.7.2015., str. 1.
(5) SL C 24, 22.1.2016., str. 2.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0358.


Transmasne kiseline
PDF 267kWORD 54k
Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada 2016. o transmasnim kiselinama (2016/2637(RSP))
P8_TA(2016)0417B8-1115/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o informiranju potrošača o hrani(1),, a posebno njezin članak 30. stavak 7.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 3. prosinca 2015. o transmasnih kiselinama u hrani i u prehrani stanovništva Unije općenito (COM(2015)0619),

–  uzimajući u obzir izvješće Zajedničkog istraživačkog centra naslovljeno „Transmasne kiseline u Europi: kakvo je stanje? Pregled dokaza: 2003. – 2013.” (Trans fatty acids in Europe: where do we stand? A synthesis of the evidence: 2003-2013),

–  uzimajući u obzir znanstveno mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) iz 2009. u kojem se navode preporuke u pogledu unosa transmasnih kiselina hranom,

–  uzimajući u obzir dokumente Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) naslovljene „Djelotvornost politika za smanjenje transmasnih kiselina u hrani: sustavan pregled dokaza”(2) (The effectiveness of policies for reducing dietary transfat: a systematic review of the evidence), „Uklanjanje transmasnih kiselina u Europi – političko izvješće”(3) (Eliminating trans fats in Europe – A policy brief) te „Učinci unosa transmasnih kiselina na masnoće u krvi i lipoproteine: sustavan pregled i metaregresijska analiza”(4) (Effect of trans-fatty acid intake on blood lipids and lipoproteins: a systematic review and meta-regression analysis),

–  uzimajući u obzir pitanja Vijeću i Komisiji o transmasnim kiselinama (O-000105/2016 – B8-1801/2016 i O-000106/2016 – B8-1802/2016),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da su transmasne kiseline posebna vrsta nezasićenih masti;

B.  budući da se transmasne kiseline, iako se prirodno nalaze u hrani dobivenoj od preživača, poput mliječnih proizvoda i mesa te u nekim biljkama i proizvodima biljnog podrijetla (poriluk, grašak, salata, ulje uljane repice), poglavito nalaze u industrijski proizvedenim, djelomično hidrogeniranim biljnim uljima (biljnim uljima izmijenjenima dodavanjem atoma vodika koja se koriste za prženje i pečenje te u prerađenim prehrambenim proizvodima radi produljenja roka trajanja);

C.  budući da se unos transmasnih kiselina uglavnom povezuje s konzumacijom industrijski proizvedenih, djelomično hidrogeniranih ulja koja se koriste u industriji proizvodnje cijelog niza pića i prehrambenih proizvoda (i pretpakirane i nepretpakirane hrane, kao što je hrana koja se prodaje u rasutom stanju i hrana u ugostiteljskim objektima);

D.  budući da je EFSA 2010. zaključila da transmasne kiseline dobivene od preživača mogu imati slične učinke kao i one iz industrijskih proizvoda;

E.  budući da masnoće preživača sadrže između 3 % i 6 % transmasnih kiselina;

F.  budući da ljudi općenito konzumiraju malo prirodno prisutnih transmasnih kiselina dobivenih od preživača te da Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je mala vjerojatnost da te transmasne kiseline koje su prirodno prisutne predstavljaju rizik za zdravlje kod postojećeg načina prehrane zbog vrlo niskog unosa;

G.  budući da se ova rezolucija odnosi samo na industrijski proizvedene masne kiseline;

H.  budući da mnogi restorani i lanci restorana brze prehrane koriste transmasne kiseline za prženje hrane jer su jeftine i mogu se višekratno koristiti u industrijskim fritezama;

I.  budući da se tijekom pripreme nekih vrsta hrane (kao što su keksi, kolači, slane grickalice i pržena hrana) dodaju ili stvaraju dodatne transmasne kiseline;

J.  budući da je učestala konzumacija industrijski proizvedenih, djelomično hidrogeniranih biljnih ulja povezana s povećanim rizicima od kardiovaskularnih bolesti (više od bilo kojeg drugog dugoročnog čimbenika), neplodnosti, endometrioze, žučnog kamenca, Alzheimerove bolesti, dijabetesa, pretilosti i nekih oblika raka;

K.  budući da bi europska tijela trebala poduzimati sve potrebne mjere kako bi se smanjili uzroci pretilosti;

L.  budući da visoka razina unosa transmasnih kiselina povećava rizik od razvoja koronarnih srčanih oboljenja (više od bilo kojeg drugog nutrijenta u odnosu na kalorijsku vrijednost), za koja je skromna procjena da u Europskoj uniji uzrokuju oko 660 000 smrtnih slučajeva godišnje, što je otprilike 14 % svih smrtnih slučajeva;

M.  budući da je preporuka EFSA-e da „unos transmasnih kiselina bude što je moguće niži u okviru prehrane koja zadovoljava nutritivne potrebe”(5);

N.  budući da WHO u svojoj preporuci precizira da bi konzumacija transmasnih kiselina trebala biti ispod 1 % dnevnog unosa energije(6);

O.  budući da je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) u srpnju 2015. donijela zaključak prema kojem djelomično hidrogenirana ulja „nisu opće priznata kao sigurna” za korištenje u hrani namijenjenoj ljudima;

P.  budući da se, unatoč ograničenoj dostupnosti podataka koji se odnose na cijelu Uniju, u nedavnom istraživanju u kojem su prikupljeni podaci za devet država članica navodi da je prosječni dnevni unos transmasnih kiselina niži od 1 % dnevnog unosa energije, ali da su za neke podskupine stanovništva u nekim država članicama primijećene više razine unosa(7);

Q.  budući da je analizom najnovijih javno dostupnih podataka potvrđeno da, unatoč tomu što je zabilježeno smanjenje razine transmasnih kiselina u nekim vrstama hrane, na nekim tržištima hrane u Uniji još uvijek postoji niz prehrambenih proizvoda s viskom razinom transmasnih kiselina, odnosno iznad 2 grama transmasnih kiselina na 100 grama masti (primjerice, keksi ili kokice s između 40 i 50 grama na 100 grama masti, ali i hrana koje nije pretpakirana, poput pekarskih proizvoda);

R.  budući da međunarodna istraživanja pokazuju da politike kojima je cilj ograničiti udio transmasnih kiselina u hrani dovode do smanjenja razine transmasnih kiselina bez povećanja ukupnog udjela masti; budući da su te politike izvedive i ostvarive i vrlo je vjerojatno da bi imale pozitivan utjecaj na javno zdravlje;

S.  budući da činjenica da samo trećina potrošača u Europskoj uniji nešto zna o transmasnim kiselinama pokazuje da mjere označivanja nisu učinkovite te da treba poraditi na informiranju kroz obrazovni sustav i medijske kampanje;

T.  budući da u zakonodavstvu EU-a nije propisan udio transmasnih kiselina u prehrambenim proizvodima niti se zahtijeva njihovo označivanje;

U.  budući da u Austriji, Danskoj, Latviji i Mađarskoj postoji zakonodavstvo kojim je ograničen udio transmasnih kiselina u prehrambenim proizvodima, dok se većina drugih država članica odlučila na dobrovoljne mjere poput samoregulacije, prehrambenih preporuka i kriterija o sastavu nekih tradicionalnih proizvoda;

V.  budući da postoje dokazi da je zakonom propisano uvođenje granične vrijednosti za industrijske transmasne kiseline 2003. u Danskoj, odnosno nacionalno ograničavanje udjela transmasnih kiselina u uljima i mastima na 2 %, bilo uspješno i da je njime znatno smanjen broj smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti(8);

W.  budući da je jedini način da potrošači utvrde sadrži li neki proizvod transmasne kiseline taj da provjere nalaze li se djelomično hidrogenirana ulja na popisu sastojaka pretpakirane hrane; budući da prema trenutačno važećim propisima EU-a potrošači mogu biti zbunjeni pri razlikovanju djelomično hidrogeniranih ulja (koja među ostalim masnim kiselinama sadržavaju i transmasne kiseline) i potpuno hidrogeniranih ulja (koja ne sadržavaju transmasne kiseline nego samo zasićene masne kiseline) s obzirom na to da se Uredbom (EU) br. 1169/2011 propisuje da te informacije moraju biti navedene na popisu sastojaka pretpakirane hrane;

X.  budući da su nedavna istraživanja pokazala da osobe višeg društvenoekonomskog statusa imaju zdravije prehrambene navike od onih nižeg društvenoekonomskog statusa te da se te razlike povećavaju u skladu s porastom društvenih nejednakosti;

Y.  budući da se posebice transmasne kiseline uglavnom koriste u jeftinijim prehrambenim proizvodima te da su osobe s nižim prihodima izloženije jeftinijoj hrani s većim udjelom transmasnih kiselina, što povećava mogućnost širenja zdravstvenih nejednakosti;

Z.  budući da bi odgovarajuće odluke za smanjenje razine unosa industrijskih transmasnih kiselina trebalo donijeti na razini EU-a;

AA.  budući da su zdravstvene organizacije, skupine potrošača, udruge zdravstvenih djelatnika i prehrambena poduzeća pozvali(9) Komisiju da donese zakonodavni prijedlog kojim se količina industrijskih transmasnih kiselina u hrani ograničava na razinu sličnu onoj koju su odredile danske vlasti (tj. 2 grama transmasnih kiselina na 100 grama masnoće);

1.  podsjeća da je pitanje transmasnih kiselina prioritet Parlamenta i ponovno izražava zabrinutost zbog rizika koji transmasne kiseline predstavljaju za zdravlje ljudi;

2.  ističe činjenicu da je SAD već najavio da će proizvođači hrane od sredine 2018. morati ukloniti djelomično hidrogenirana ulja iz proizvoda koji se prodaju na njihovom domaćem tržištu s obzirom na zaključak iz 2015. da se transmasne kiseline općenito ne smatraju sigurnima;

3.  podsjeća da je dokazano da uvođenje graničnih vrijednosti transmasnih kiselina može dovesti do brzog i znatnog poboljšanja javnog zdravlja; ističe u tom smislu uspješan primjer Danske, u kojoj je 2003. uvedeno nacionalno ograničenje udjela transmasnih kiselina u uljima i mastima od 2 %;

4.  naglašava da većina stanovnika Unije, a posebno najugroženiji slojevi, nemaju dovoljno informacija o transmasnim kiselinama i posljedicama njihovog unosa za zdravlje, što potrošače može spriječiti u donošenju informiranih odluka;

5.  zabrinut je zbog činjenice da su ugrožene skupine, uključujući građane nižeg stupnja obrazovanja i društvenoekonomskog statusa te djeca, skloniji konzumaciji hrane s visokim udjelom transmasnih kiselina;

6.  uviđa da se čini da su sve postojeće strategije za smanjenje unosa transmasnih kiselina povezane sa znatnim smanjenjem udjela transmasnih kiselina u hrani i izražava žaljenje zbog toga što na razini Unije ne postoji usklađen pristup za problem transmasnih kiselina; naglašava da će pojedinačne mjere na razini država članica dovesti do neujednačenosti propisa, što bi moglo dovesti do različitih posljedica za zdravlje u različitim državama članicama te predstavljati prepreku neometanom funkcioniranju jedinstvenog tržišta i inovacijama u prehrambenoj industriji;

7.  smatra da se odluke stoga ne bi smjele donositi isključivo na nacionalnoj razini i da je za znatnije ograničenje prosječnog unosa transmasnih kiselina nužno uvođenje mjera na razini Unije;

8.  ističe da WHO(10) smatra da bi učinkovita provedba mjere označivanja informacija o transmasnim kiselinama vjerojatno bila najskuplja mjera, dok je financijski trošak zabrane transmasnih kiselina u zemljama koje su takvu zabranu uvele bio minimalan s obzirom na niske troškove provedbe i nadzora;

9.  smatra da je zbog činjenice da potrošači nisu svjesni negativnog utjecaja transmasnih kiselina na zdravlje, obvezno označivanje transmasnih kiselina u cilju smanjenja unosa transmasnih kiselina među europskim građanima važan, ali nedovoljan mehanizam u usporedbi s obveznim ograničenjima;

10.  nadalje ističe da se u tom pogledu strategija označivanja transmasnih kiselina odnosi samo na određenu hranu, dok nema utjecaj na nepakiranu hranu ili hranu u restoranima;

11.  poziva Komisiju da u cilju smanjenja njihova unosa kod svih skupina stanovništva što prije utvrdi zakonske granice za vrijednosti industrijskih transmasnih kiselina (i kao sastojka i kao konačnog proizvoda) u svim vrstama hrane;

12.  traži da se takav prijedlog izradi unutar dvije godine;

13.  traži da se uz taj prijedlog izradi i procjena učinka, kojom bi se procijenili troškovi industrijske promjene sastava nastale zbog obveznog ograničenja i mogućnost prebacivanja tih troškova na potrošače;

14.  u tom pogledu prima na znanje najavu Komisije da će provesti detaljnu procjenu učinka kako bi procijenila troškove i prednosti različitih mogućnosti graničnih vrijednosti te traži od Komisije da posebno razmotri učinak na mala i srednja poduzeća;

15.  poziva prehrambeni sektor da prednost da alternativnim rješenjima kojima se poštuju zdravstvene i ekološke norme, kao što su korištenje poboljšanih ulja, novi postupci pretvaranja masti ili kombinacija zamjenskih sastojaka za transmasne kiseline (vlakna, celuloza, škrob, mješavine bjelančevina itd.);

16.  nadalje poziva Komisiju da surađuje s državama članicama kako bi se poboljšala nutritivna pismenost stanovništva i potrošačima omogućilo donošenje zdravijih izbora u pogledu hrane te da pokrene suradnju s proizvođačima u cilju poticanja zdravijeg sastava njihovih proizvoda;

17.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 304, 22.11.2011., str. 18.
(2) Bulletin World Health Organization 2013; 91:262–269H.
(3) http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0010/288442/Eliminating-trans-fats-in-Europe-A-policy-brief.pdf?ua=1
(4) http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/246109/1/9789241510608-eng.pdf
(5) EFSA Journal. 2010;8(3):1461.
(6) http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/42665/1/WHO_TRS_916.pdf?ua=1, str. 89., WHO/FAO technical report series 916
(7) Mouratidou et al. Transmasne kiseline u Europi: kakvo je stanje? (Trans Fatty acids in Europe: where do we stand?), JRC Science and Policy Reports 2014 doi:10.2788/1070.
(8) Brandon J. et al. Danska strategija za umjetne transmasne kiseline i kardiovaskularne bolesti (Denmark’s policy on artificial trans fat and cardiovascular disease), Am J Prev Med 2015 (u tisku).
(9) http://www.beuc.eu/publications/open_letter_industrially_produced_tfas_freeeu.pdf
(10) Uklanjanje transmasnih kiselina u Europi – političko izvješće (Eliminating trans fats in Europe: A policy brief), stranica 6.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti