Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 o Carinskom zakoniku Unije u pogledu robe koja je privremeno napustila carinsko područje Unije morem ili zrakom (COM(2016)0477 – C8-0328/2016 – 2016/0229(COD))

P8_TA(2016)0457 A8-0329/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0477),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0328/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0329/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 1. prosinca 2016. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 o Carinskom zakoniku Unije, u pogledu robe koja je privremeno napustila carinsko područje Unije morem ili zrakom

(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/2339.)

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode u pogledu datuma njezine primjene (COM(2016)0709 – C8-0457/2016 – 2016/0355(COD))

P8_TA(2016)0458 A8-0356/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0709),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0457/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2016. o Delegiranoj uredbi Komisije od 30. lipnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode utvrđivanjem regulatornih tehničkih standarda u vezi s prikazom, sadržajem, pregledom i revizijom dokumenata s ključnim informacijama te uvjetima za ispunjavanje zahtjeva za dostavu tih dokumenata (C(2016)03999 – 2016/2816(DEA)), a osobito njezin stavak 4.(1),

–  nakon savjetovanja s Europskom središnjom bankom,

–  nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 23. studenog 2016. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0356/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 1. prosinca 2016. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o o izmjeni Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode u pogledu datuma njezine primjene

(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/2340.)

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0347.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije i Republike Kiribatija o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (12092/2015 – C8-0253/2016 – 2015/0200(NLE))

P8_TA(2016)0459 A8-0334/2016

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (12092/2015),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma između Europske unije i Republike Kiribatija o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (12091/2015),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (a) i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom (v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0253/2016),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0334/2016),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republici Kiribatiju.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma između Europske unije i Salomonovih Otoka o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (09785/2016 – C8-0422/2016 – 2016/0096(NLE))

P8_TA(2016)0460 A8-0336/2016

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (09785/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma između Europske unije i Salomonovih Otoka o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (09783/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (a) i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) podtočkom (v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0422/2016),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0336/2016),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Salomonovih Otoka.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma između Europske unije i Saveznih Država Mikronezije o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (09780/2016 – C8-0388/2016 – 2016/0098(NLE))

P8_TA(2016)0461 A8-0337/2016

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (09780/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma između Europske unije i Saveznih Država Mikronezije o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (09779/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (a) i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) podtočkom (v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0388/2016),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0337/2016),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Saveznih Država Mikronezije.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma između Unije i Tuvalua o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (09764/2016 – C8-0268/2016 – 2016/0100(NLE))

P8_TA(2016)0462 A8-0333/2016

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (09764/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma između Europske unije i Tuvalua o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (09760/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (a) i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom (v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0268/2016),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0333/2016),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Tuvalua.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma između Europske unije i Republike Maršalovih Otoka o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (09775/2016 – C8-0252/2016 – 2016/0103(NLE))

P8_TA(2016)0463 A8-0335/2016

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (09775/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma između Europske unije i Republike Maršalovih Otoka o ukidanju viza za kratkotrajni boravak (09774/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (a) i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom (v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0252/2016),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0335/2016),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Maršalovih Otoka.

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o Fondu solidarnosti Europske unije: ocjena (2016/2045(INI))

P8_TA(2016)0464 A8-0341/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 175. i članak 212. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. o Fondu solidarnosti Europske unije, provedbi i primjeni(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije(3),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (COM(2013)0522)(4),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Fond solidarnosti Europske unije – godišnje izvješće za 2014.” (COM(2015)0502),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. rujna 2002. o poplavama u Europi(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2005. o elementarnim nepogodama (požarima i poplavama) koje su pogodile Europu u ljeto 2005.(6),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Budućnost Fonda solidarnosti Europske unije” (COM(2011)0613),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 28. studenoga 2013. – Fond solidarnosti Europske unije(7),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju(8),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za vanjske poslove i Odbora za proračunski nadzor (A8-0341/2016),

A.  budući da je Fond solidarnosti Europske unije (EUSF) osnovan Uredbom (EZ) br. 2012/2002 kao odgovor na katastrofalne poplave koje su pogodile srednju Europu tijekom ljeta 2002., kao koristan instrument koji EU-u omogućuje da odgovori na velike elementarne nepogode i izvanredne regionalne nepogode u EU-u i zemljama koje vode pregovore o pristupanju te da pokaže solidarnost s pogođenim europskim regijama i državama; budući da je taj fond ograničen na financiranje hitnih operacija i operacija oporavka koje provode vlade nakon elementarnih nepogoda s izravnim utjecajem na ljudske živote, prirodni okoliš ili gospodarstvo u određenom pogođenom području (iako valja napomenuti da je Komisija 2005. podnijela prijedlog da se dodatno proširi prvotno područje primjene);

B.  budući da se od svojeg osnivanja Fond solidarnosti Europske unije pokazao vrlo korisnim i da je u okviru tog fonda mobilizirano ukupno 3,8 milijardi EUR za više od 70 nepogoda u 24  države članice i države pristupnice te se upotrebljava za širok spektar prirodnih katastrofa, uključujući potrese, poplave, šumske požare, oluje, a nedavno i sušu; budući da je Fond solidarnosti EU-a i dalje jedan od najvećih simbola solidarnosti EU-a u kriznim situacijama;

C.  budući da je taj instrument 2014. bio predmet velike reforme s ciljem da se: poboljšaju i pojednostave postupci te zajamči brža reakcija u roku od šest tjedana od podnošenja zahtjeva; ponovno utvrdi njegovo područje primjene; ustanove jasni kriteriji za regionalne nepogode; ojačaju strategije za prevenciju katastrofa i upravljanje rizicima, čime bi se povećala učinkovitost financiranja pomoći, u skladu s brojnim zahtjevima koje su godinama iznosili Europski parlament te lokalne i regionalne vlasti; budući da je nova revizija Fonda predviđena u tzv. skupnoj uredbi (COM(2016)0605 – 2016/0282(COD)) koju je 14. rujna 2016. predložila Komisija u cilju poboljšanja spremnosti i učinkovitosti sustava financiranja hitnih operacija;

D.  budući da Parlament čvrsto podržava predložene izmjene od kojih je većina već zatražena ranijim rezolucijama;

E.  budući su zahtjevi zaprimljeni do lipnja 2014. (kad je reforma stupila na snagu) procjenjivani prema prvotnoj uredbi, dok se kasnije zaprimljeni zahtjevi procjenjuju u skladu s revidiranom uredbom;

F.  budući da su ulaganja u prevenciju prirodnih nepogoda izuzetno važna u odgovoru na klimatske promjene; budući da su znatni iznosi financijskih sredstava EU-a dodijeljeni ulaganjima u prevenciju prirodnih nepogoda i strategijama upravljanja rizicima, prije svega u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova;

G.  budući da se sredstva namijenjena za sljedeću godinu mogu iznimno iskoristiti samo u slučaju da sredstva za tu godinu nisu dostatna, uzimajući u obzir godišnju proračunsku granicu Fonda za godinu u kojoj se nesreća dogodila i za iduću godinu;

1.  podsjeća na to da je od samog osnivanja 2002. Fond solidarnosti Europske unije važan izvor financiranja za lokalne i regionalne vlade, kojim se ublažavaju posljedice elementarnih nepogoda širom europskog kontinenta, od poplava i potresa do šumskih požara, te se njime pokazuje europska solidarnost prema pogođenim regijama; naglašava da je Fond solidarnosti, kad je riječ o javnosti, jedna od najkonkretnijih i najopipljivijih manifestacija potpore koju Europska unija može dati lokalnim zajednicama;

2.  ističe da je zbog klimatskih promjena od osnivanja Fonda solidarnosti Europske unije broj elementarnih nepogoda u Europskoj uniji znatno porastao te da su one postale ozbiljnije i intenzivnije; stoga inzistira na dodanoj vrijednosti čvrstog i fleksibilnog instrumenta kojim će se pokazivati solidarnost i zajamčiti odgovarajuća i brza pomoć građanima pogođenima velikim elementarnim nepogodama;

3.  podsjeća da se Fond solidarnosti Europske unije financira izvan proračuna Europske unije u maksimalnom iznosu od 500 milijuna EUR (prema cijenama iz 2011.) i da, unatoč ugrađenoj fleksibilnosti (prijenos N+1), za znatan dio sredstava postoji rizik da se neće iskoristiti svake godine; u tom kontekstu prima na znanje djelomično „uvrštavanje u proračun” godišnje dodjele financijskih sredstava predviđene u predloženoj skupnoj uredbi s ciljem ubrzanja postupka mobilizacije sredstava i pružanja ranijeg i učinkovitijeg odgovora na probleme građana pogođenih katastrofom;

4.  ističe da korištenje godišnjih pragova potvrđuje odgovarajuću godišnju razinu sredstava nakon početka novog programskog razdoblja VFO-a;

5.  naglašava važnost reforme iz 2014. kojom se uspjelo premostiti prepreke u Vijeću i kojom je napokon odgovoreno na opetovane zahtjeve Parlamenta za poboljšanjem reakcije i učinkovitosti pomoći kako bi se zajamčila brza i transparentna pomoć građanima pogođenima elementarnim nepogodama; nadalje, pozdravlja nedavni skupni prijedlog u kojem su predstavljene nove odredbe u pogledu pojednostavljivanja i lakše mobilizacije financijskih sredstava;

6.  ističe glavne elemente reforme kao što su: plaćanje predujma do 10 % iznosa predviđenog financijskog doprinosa koji na zahtjev može biti dostupan ubrzo nakon što se zahtjev za financijski doprinos iz Fonda podnese Komisiji (gornja granica od 30 milijuna EUR); prihvatljivost troškova povezanih s pripremom i provedbom hitnih operacija i operacija oporavka (jedan od glavnih zahtjeva Europskog parlamenta); produženje rokova za podnošenje zahtjeva država koje ispunjavaju propisane uvjete (12 tjedana nakon što se zabilježi prva šteta) i za uspostavljanje projekta (18 mjeseci); uvođenje roka od šest tjedana za odgovor Komisije na zahtjeve; nove odredbe o prevenciji prirodnih nepogoda; te poboljšanja u postupcima u pogledu dobrog financijskog upravljanja;

7.  ipak ističe da su unatoč mogućnosti plaćanja predujma brže nego u okviru normalne procedure, korisnici i dalje oštećeni zbog dugotrajnosti cjelokupnog postupka od podnošenja zahtjeva do plaćanja ukupne svote doprinosa; u tom kontekstu naglašava da zahtjev treba podnijeti u najkraćem mogućem roku nakon katastrofe, kao i potrebu za daljnjim poboljšanjima u fazi ocjenjivanja i kasnijim fazama kako bi se olakšalo izvršenje plaćanja; smatra da nedavno predložene skupne odredbe u pogledu Fonda solidarnosti Europske unije mogu pridonijeti bržoj mobilizaciji kako bi se mogle ispuniti stvarne potrebe u praksi; također ističe da države članice moraju preispitati svoje administrativne procedure u cilju brže mobilizacije pomoći za pogođene regije i države; nadalje, u svrhu mogućih poboljšanja u budućoj reformi predlaže uvođenje zahtjeva za obvezne ažurirane nacionalne programe za upravljanje katastrofama, kao i zahtjeva za dostavljanje informacija o pripremi sporazuma o ugovorima u hitnim situacijama;

8.  poziva same države članice da poboljšaju svoja sredstva komunikacije i suradnje s lokalnim i regionalnim nadležnim tijelima pri procjeni šteta prihvatljivih za financijsku potporu Fonda solidarnosti Europske unije i na razini pripreme zahtjeva, kao i pri provedbi projekata čija je svrha uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, jamčeći pritom učinkovitost pomoći Unije na terenu i promicanje održivih rješenja; nadalje, smatra da bi potpora Fonda solidarnosti Europske unije trebala biti priopćena široj javnosti; poziva predmetna nadležna tijela da poboljšaju komunikaciju i dostave informacije o potpori Fonda solidarnosti Europske unije ne uzrokujući dodatno administrativno opterećenje;

9.  naglašava da je važno osigurati da se države članice pridržavaju postupaka javne nabave pri pružanju odgovora na prirodne katastrofe u cilju utvrđivanja i širenja najboljih praksi i pouka u pogledu sklapanja ugovora u hitnim situacijama;

10.  pozdravlja jasnija pravila Komisije o prihvatljivosti za regionalne elementarne nepogode, no podsjeća da je konačnim sporazumom između Parlamenta i Komisije zadržan prag prihvatljivosti od 1,5 % regionalnog BDP-a kao što je predviđeno prijedlogom Komisije, unatoč nastojanjima Parlamenta da se taj prag smanji na 1 %; napominje da je osjetljivost najudaljenijih regija uzeta u obzir jer je u njihovom slučaju prag spušten na 1 %;

11.  priznaje da Fond pruža pomoć za štete koje se ne mogu osigurati i da se iz njega ne nadoknađuju privatni gubici; ističe da se za dugoročna djelovanja, kao što su održiva obnova ili djelatnosti ekonomskog razvoja i prevencije, mogu koristiti sredstva iz drugih instrumenata Unije, prije svega u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova;

12.  poziva države članice da optimiziraju uporabu postojećih financijskih sredstava EU-a, prije svega europskih strukturnih i investicijskih fondova, za ulaganja u svrhu prevencije nastanka prirodnih nepogoda te podsjeća na važnost razvijanja sinergija između različitih fondova i politika Unije kako bi se spriječili učinci elementarnih nepogoda te kako bi se, u slučajevima kad se aktivira Fond solidarnosti Europske unije, zajamčila konsolidacija i dugoročni razvoj projekata obnove; drži da bi se, u trenutku korištenja Fonda solidarnosti Europske unije, predmetna država članica trebala službeno obvezati da će primijeniti sve mjere namijenjene prevenciji katastrofa i održivoj obnovi pogođenih područja; u slučaju aktiviranja sinergija, poziva na maksimalno birokratsko pojednostavljenje postupka za pristup navedenim kombiniranim fondovima;

13.  stoga naglašava da treba pojačati napore za ulaganja u ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih, uzevši u obzir mjere prevencije prilikom potpore za obnovu i pošumljavanje u okviru Fonda solidarnosti Europske unije; smatra da bi prevencija trebala postati horizontalna zadaća te predlaže da se pri ublažavanju posljedica katastrofe u okviru Fonda solidarnosti Europske unije poduzmu mjere u skladu s pristupom utemeljenim na ekosustavima; nadalje, poziva države članice da uspostave strategije za prevenciju rizika i upravljanje rizicima, uzimajući u obzir da su mnoge današnje prirodne katastrofe izravne posljedice ljudske aktivnosti;

14.  naglašava važnost jamčenja maksimalne transparentnosti u dodjeljivanju sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, upravljanju njime i njegovoj provedbi; smatra da je važno utvrditi jesu li subvencije EUSF-a korištene u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja kako bi se odredile, osmislile i razmijenile najbolje prakse i pouke; stoga poziva Komisiju i države članice da povećaju transparentnost i zajamče dostupnost informacija javnosti tijekom cijelog postupka mobilizacije pomoći, od predavanja zahtjeva do zatvaranja projekta; poziva na izradu tematskog izvješća Europskog revizorskog suda o funkcioniranju EUSF-a, posebice uzimajući u obzir činjenicu da je posljednje dostupno izvješće nastalo prije revizije Uredbe o EUSF-u iz 2014.;

15.  primjećuje da je 2014. zaprimljeno 13 novih zahtjeva i skreće pozornost na posebnu situaciju iz te godine u kojoj je šest zahtjeva procijenjeno na temelju stare uredbe, dok je preostalih sedam zahtjeva procijenjeno u skladu s revidiranom uredbom;

16.  podsjeća na dva slučaja odbijanja zahtjeva iz 2014. u skladu sa starom Uredbom o Fondu solidarnosti Europske unije jer predmetne nepogode nisu procijenjene kao „izvanredne” u smislu stare uredbe iako su prouzrokovale ozbiljne štete s izravnim posljedicama na gospodarski i društveni razvoj regija pogođenih nepogodama te stoga pozdravlja pojašnjenja koja su u tom pogledu navedena u revidiranoj Uredbi o Fondu solidarnosti Europske unije; međutim, s obzirom na buduće reforme i uzimajući u obzir mogućnost redefiniranja regionalnih prirodnih katastrofa, predlaže da se omogući skupno podnošenje pojedinačnih zahtjeva nekoliko država pogođenih prirodnim katastrofama na prekograničnoj razini, pri čemu uzrok katastrofa treba biti isti, a posljedice se trebaju dogoditi u isto vrijeme, te da se pri ocjeni zahtjeva u obzir uzme neizravna šteta;

17.  u svjetlu budućih reformi poziva Komisiju da u obzir uzme mogućnost povećanja praga predujma s 10 % na 15 %, kao i skraćivanja rokova za obradu zahtjeva sa šest na četiri tjedna; također poziva Komisiju da razmotri mogućnost određivanja praga prihvatljivosti za regionalne prirodne katastrofe od 1 % regionalnog BDP-a, i uzimanja u obzir, pri ocjeni zahtjeva, razine društveno-gospodarskog razvoja pogođenih regija;

18.  ponavlja potrebu da se razmotri upotreba novih pokazatelja kojima se osim BDP-a razmatra, među ostalim, ljudski razvojni indeks i regionalni indeks društvenog napretka;

19.  pozdravlja činjenicu da je Komisija prihvatila sedam zahtjeva za pomoć zaprimljenih u skladu s novom uredbom, uključujući četiri zahtjeva koja su odobrena krajem 2014., ali su sredstva odobrena za njih morala biti prebačena u 2015., kako je navedeno u godišnjem izvješću EUSF-a za 2015.; u tom kontekstu podsjeća da je 2015. bila prva puna godina provedbe u skladu s revidiranim pravilima te da analiza pokazuje da su pravna pojašnjenja uvedena s reformom osigurala uspješne zahtjeve, što nije bio slučaj sa starim odredbama u okviru kojih je za otprilike dvije trećine zahtjeva za pomoć u slučaju regionalnih katastrofa utvrđeno da ne ispunjavaju uvjete;

20.  žali zbog dugotrajnosti postupaka ocjenjivanja izvješća o uspostavi i zatvaranju s kojima se prema staroj uredbi u velikoj mjeri kasnilo te predviđa da će prema revidiranoj uredbi zatvaranja biti učinkovitija i transparentnija, uz istovremenu zaštićenost financijskih interesa Unije;

21.  nadalje, naglašava da se člankom 11. izmijenjene Uredbe Komisiji i Revizorskom sudu daje ovlast za reviziju, a Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) omogućuje da provodi istrage kad god je to potrebno;

22.  poziva Komisiju i Revizorski sud da ocijene funkcioniranje Fonda solidarnosti Europske unije prije isteka trenutačnog višegodišnjeg financijskog razdoblja;

23.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, državama članicama i regionalnim vlastima.

(1) SL L 311, 14.11.2002., str. 3. (2) SL C 440, 30.12.2015., str. 13. (3) SL L 189, 27.6.2014., str. 143. (4) SL C 170, 5.6.2014., str. 45. (5) SL C 272 E, 13.11.2003., str. 471. (6) SL C 193 E, 17.8.2006., str. 322. (7) SL C 114, 15.4.2014., str. 48. (8) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o zaštiti osobnih informacija u vezi sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem i progonom kaznenih djela (08523/2016 – C8-0329/2016 – 2016/0126(NLE))

P8_TA(2016)0465 A8-0354/2016

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (08523/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o zaštiti osobnih informacija u vezi sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem i progonom kaznenih djela (08557/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 16. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0329/2016),

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za vanjske poslove,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0354/2016),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Sjedinjenih Američkih Država.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju prijelaznog Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Gane, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane (12396/2016 – C8-0406/2016 – 2008/0137(NLE))

P8_TA(2016)0466 A8-0328/2016

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (12396/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt prijelaznog Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Gane, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane (12130/2008),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207. stavkom 3., člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom i člankom 209. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0406/2016),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2009. o prijelaznom Sporazumu o gospodarskom partnerstvu između Gane, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane(1),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. drugi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0328/2016),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Gane.

(1) SL C 117 E, 6.5.2010., str. 112.

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji pričuve za nepredviđene izdatke za 2016. (COM(2016)0624 – C8-0399/2016 – 2016/2256(BUD))

P8_TA(2016)0467 A8-0347/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0624 – C8-0399/2016),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(1), a posebno njezin članak 13.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(2), a posebno njegovu točku 14.,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2016., konačno donesen 25. studenoga 2015.(3),

–  uzimajući u obzir nacrt izmjene proračuna br. 4/2016, koji je Komisija predložila 30. rujna 2016. (COM(2016)0623),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu izmjene proračuna br. 4/2016 koje je Vijeće usvojilo dana 8. studenoga 2016. (13583/2016 – C8-0459/2016),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište o nacrtu izmjene proračuna br. 4/2016 usvojeno 1. prosinca 2016.(4),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0347/2016),

A.  budući da je Komisija, zajedno s nacrtom izmjene proračuna br. 4/2016, predložila mobilizaciju pričuve za nepredviđene izdatke za 2016. u iznosu od 240,1 milijun EUR kako bi se dopunila odobrena sredstva za preuzimanje obveza u vezi s rashodima u naslovu 3. „Sigurnost i građanstvo” u općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2016.;

1.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

2.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji pričuve za nepredviđene izdatke za 2016.

(Tekst ovog priloga ne navodi se ovdje jer odgovara tekstu konačnog akta, Odluci (EU) 2017/339.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (2) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (3) SL L 48, 24.2.2016., str. 1. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0468.

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o stajalištu Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 4/2016 Europske unije za financijsku godinu 2016.: Ažuriranje odobrenih sredstava kako bi se u obzir uzeli najnovija kretanja u domeni migracija i sigurnosti, smanjenje odobrenih sredstava za plaćanja i preuzimanje obveza kao rezultat globalnog prijenosa, produljenje trajanja EFSU-a, izmjena plana radnih mjesta u Frontexu i ažuriranje odobrenih sredstava prihoda (vlastita sredstva) (13583/2016 – C8-0459/2016 – 2016/2257(BUD))

P8_TA(2016)0468 A8-0350/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(1), a posebno njezin članak 41.,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2016., konačno donesen 25. studenog 2015.(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(5),

–  uzimajući u obzir nacrt izmjene proračuna br. 4/2016 koji je Komisija usvojila 30. rujna 2016. ((COM(2016)0623),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu izmjene proračuna br. 4/2016 koje je Vijeće usvojilo 8. studenoga 2016. i proslijedilo Europskom parlamentu istoga dana (13583/2016 – C8-0459/2016),

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

–  uzimajući u obzir članak 88. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0350/2016),

A.  budući da se u nacrtu izmjene proračuna br. 4 (NIP br. 4/2016) iznos odobrenih sredstava za plaćanja smanjuje za 7 284,3 milijuna EUR, ponajviše u proračunskim linijama u podnaslovu 1.b Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija, te se stoga u skladu s time smanjuju nacionalni doprinosi;

B.  budući da se u NIP-u br. 4/2016 iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u naslovu 3. Sigurnost i građanstvo povećava za 50 milijuna EUR za instrument za hitnu potporu unutar Unije, za 130 milijuna EUR za Fond za azil, migracije i integraciju te za 70 milijuna EUR za Fond za unutarnju sigurnost, što zahtijeva mobilizaciju pričuve za nepredviđene izdatke u ukupnom iznosu od 240,1 milijuna EUR, nakon što se uzme u obzir preraspodjela u iznosu od 9,9 milijuna EUR;

C.  budući da se u NIP-u br. 4/2016 za Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) na početku razdoblja njegove provedbe preraspodjeljuje 73,9 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza iz energetske komponente Instrumenta za povezivanje Europe (CEF – Energy), što će se nadoknaditi u 2018.;

D.  budući da se u NIP-u br. 4/2016 izmjenjuje plan radnih mjesta u Frontexu s obzirom na stupanje na snagu Uredbe (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća(6);

E.  budući da je, uz smanjenje u iznosu od 14,7 milijuna EUR u nekoliko proračunskih linija u naslovu 2. Održivi rast: prirodni resursi, neto učinak NIP-a br. 4/2016 na rashodovnu stranu proračuna za 2016. povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u iznosu od 225,4 milijuna EUR;

F.  budući da, na prihodovnoj strani, NIP br. 4/2016 također sadržava prilagodbe povezane s revizijom prognoze tradicionalnih vlastitih sredstava (tj. carine i pristojbe u sektoru šećera), osnovica poreza na dodanu vrijednost (PDV) i bruto nacionalnog dohotka (BND) te proračunskih unosa za relevantne korekcije za UK i njihovo financiranje;

1.  izražava ozbiljnu zabrinutost u vezi s viškom sredstava za plaćanja u iznosu od 7 284,3 milijuna EUR, što je rezultat velikih kašnjenja u provedbi programa EU-a u okviru podijeljenog upravljanja i čime se utire put prema znatnom nakupljanju zahtjeva za plaćanja pri kraju trenutačnog VFO-a; podsjeća na zaključak Komisije da se, prema sadašnjim prognozama, ažurirane potrebe za plaćanjima do 2020. mogu ispuniti uz trenutačne gornje granice samo ako se ukupna razlika do gornje granice za plaćanja u potpunosti iskoristi (i ako se, kao mjera opreza, uklone godišnji maksimalni iznosi) te ako se plaćanja za posebne instrumente računaju izvan gornjih granica; stoga poziva na definitivno i nedvosmisleno rješenje potonjeg pitanja kao dio revizije VFO-a;

2.  slaže se s povećanjem sredstava u naslovu 3. mobilizacijom pričuve za nepredviđene izdatke, kao i s dodatnim sredstvima na početku razdoblja s obzirom na povećanje broja osoblja u planu radnih mjesta Frontexa; posebno pozdravlja djelomično povećanje sredstava za Fond za azil, migracije i integraciju, no zabrinut je zbog činjenice da je do danas stvarno premješten mali broj izbjeglica unatoč visokoj razini izvršenja proračuna na temelju nacionalnih programa država članica;

3.  slaže se s pojačanim financiranjem EFSU-a na početku njegova razdoblja provedbe pod uvjetom da se preraspodjela iz Instrumenta za povezivanje Europe na odgovarajući način nadoknadi u 2018.; pojašnjava da to pojačano financiranje na početku razdoblja provedbe ne prejudicira konačni financijski plan novog prijedloga produljenja EFSU-a o kojem odluka mora biti donesena u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom;

4.  sa zabrinutošću prima na znanje očekivani manjak prihoda, procijenjen na 1,8 milijardi EUR, zbog deprecijacije funte sterlinga u odnosu na euro; prima na znanje namjeru Komisije da iskoristi prihode od dodatnih novčanih kazni kako bi pokrila taj manjak;

5.  prihvaća stajalište Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 4/2016;

6.  nalaže svojem predsjedniku da proglasi izmjenu proračuna br. 4/2016 konačno donesenom i da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

7.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (2) SL L 48, 24.2.2016. (3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (5) SL L 168, 7.6.2014., str. 105. (6) Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o stajalištu Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 5/2016 Europske unije za financijsku godinu 2016.: Provedba Odluke o vlastitim sredstvima 2014/335/EU, Euratom, nakon zaključenja postupka ratifikacije i njezina stupanja na snagu 1. listopada 2016. (13584/2016 – C8-0462/2016 – 2016/2258(BUD))

P8_TA(2016)0469 A8-0348/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(1), a posebno njezin članak 41.,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2016., konačno donesen 25. studenog 2015.(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(5),

–  uzimajući u obzir nacrt izmjene proračuna br. 5/2016 koji je Komisija usvojila 7. listopada 2016. (COM(2016)0660),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu izmjene proračuna br. 5/2016, koje je Vijeće usvojilo 8. studenoga 2016. i proslijedilo Parlamentu istoga dana (13584/2016 – C8-0462/2016),

–  uzimajući u obzir članke 88. i 91. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0348/2016),

A.  budući da nacrt proračuna br. 5/2016 proistječe iz dovršetka postupka ratifikacije i stupanja na snagu Odluke 2014/335/EU, Euratom, kojom se uvode neznatne izmjene poput smanjenja troškova prikupljanja tradicionalnih vlastitih sredstava, novih smanjenih udjela sredstava na osnovi PDV-a za jedne države članice i velika smanjenja doprinosa na temelju BND-a za druge;

B.  budući da se nacrtom proračuna br. 5/2016 u prihodovnu stranu proračuna Unije za 2016. nastoji integrirati učinak prilagodbi sustava vlastitih sredstava koje proistječu iz provedbe Odluke 2014/335/EU, Euratom, s retroaktivnim učinkom za financijske godine 2014., 2015. i 2016.;

C.  budući da se nacrtom proračuna br. 5/2016 stoga izmjenjuju individualni doprinosi svih država članica, no time se ne utječe ni na ukupnu prihodovnu ni na ukupnu rashodovnu stranu proračuna Unije;

1.  prihvaća stajalište Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 5/2016;

2.  nalaže svojem predsjedniku da proglasi izmjenu proračuna br. 5/2016 konačno donesenom i da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (2) SL L 48, 24.2.2016. (3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (5) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Njemačkoj (COM(2016)0681 – C8-0423/2016 – 2016/2267(BUD))

P8_TA(2016)0470 A8-0352/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0681 – C8-0423/2016),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 10.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3), a posebno njegovu točku 11.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0352/2016),

1.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

2.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Njemačkoj

(Tekst ovog priloga ne navodi se ovdje jer odgovara tekstu konačnog akta, Odluci (EU) 2017/340.)

(1) SL L 311, 14.11.2002., str. 3. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o stajalištu Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 6/2016 Europske unije za financijsku godinu 2016 uz prijedlog za mobilizaciju Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Njemačkoj (13852/2016 – C8-0473/2016 – 2016/2268(BUD))

P8_TA(2016)0471 A8-0349/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(1), a posebno njezin članak 41.,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2016., konačno donesen 25. studenog 2015.(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EUZ, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica(5),

–  uzimajući u obzir Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Fonda solidarnosti europske unije radi pružanja pomoći Njemačkoj, koju je Komisija usvojila 19. listopada 2016. (COM(2016)0681),

–  uzimajući u obzir nacrt izmjene proračuna br. 6/2016 koji je Komisija usvojila 19. listopada 2016. (COM(2016)0680),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu izmjene proračuna br. 6/2016 koje je Vijeće usvojilo 15. studenoga 2016. i proslijedilo Europskom parlamentu istoga dana (13852/2016 – C8-0473/2016),

–  uzimajući u obzir članke 88. i 91. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0349/2016),

A.  budući da se nacrtom proračuna br. 6/2016 obuhvaća predložena mobilizacija Fonda solidarnosti Europske unije za poplave koje su u svibnju i lipnju 2016. pogodile Njemačku;

B.  budući da Komisija stoga predlaže izmjenu proračuna za 2016. i povećanje proračunske stavke 13 06 01 „Pomoć državama članicama u slučaju prirodnih katastrofa velikih razmjera s teškim posljedicama za životne uvjete, prirodni okoliš ili gospodarstvo” za 31 475 125 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje;

C.  budući da je Fond solidarnosti Europske unije poseban instrument kao što je to utvrđeno Uredbom o VFO-u i da bi odgovarajuća odobrena sredstva za obveze i plaćanja u proračun trebalo unijeti iznad gornjih granica VFO-a;

1.  prihvaća stajalište Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 6/2016;

2.  nalaže svojem predsjedniku da proglasi izmjenu proračuna br. 6/2016 konačno donesenom i da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, Revizorskom sudu te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (2) SL L 48, 24.2.2016. (3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (5) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji pričuve za nepredviđene izdatke 2017. (COM(2016)0678 – C8-0420/2016 – 2016/2118(BUD))

P8_TA(2016)0472 A8-0346/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0678 – C8-0420/2016),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(1), a posebno njezin članak 13.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(2), a posebno njegovu točku 14.,

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. koji je Komisija usvojila 18. srpnja 2016. (COM(2016)0300), kako je izmijenjen pismom izmjene br. 1/2017 (COM(2016)0679),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. koje je Vijeće usvojilo 12. rujna 2016. i proslijedilo Europskom parlamentu 14. rujna 2016. (11900/2016 – C8-0373/2016),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 26. listopada 2016. o nacrtu općeg proračuna za 2017.(3),

–  uzimajući u obzir zajednički tekst koji je Odbor za mirenje odobrio 17. studenog 2016. (14635/2016 – C8-0470/2016),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0346/2016),

A.  budući da je, nakon što su istražene sve mogućnosti za financiranje dodatnih i nepredviđenih potreba za sredstvima za preuzimanje obveza, Komisija u svom nacrtu proračuna predložila da se pričuva za nepredviđene izdatke mobilizira u iznosu od 1 164,4 milijuna EUR kako bi se odobrena sredstva za preuzimanje obveza namijenjena za rashode u okviru naslova 3. općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. dopunila iznad gornje granice za preuzete obveze u visini od 2 578 milijuna EUR u sadašnjim cijenama;

B.  budući da će tijekom 2017. vjerojatno doći do nastajanja dodatnih financijskih potreba u odnosu na krizu unutarnje sigurnosti te trenutačne humanitarne, migracijske i izbjegličke izazove uzima u obzir da bi te potrebe mogle znatno premašiti sredstva dostupna unutar naslova 3.; podsjeća da nema više dostupne razlike u okviru gornje granice naslova 3.; stoga od Komisije traži da objasni je li moguće, i kako, mobilizirati dodatna sredstva koristeći se pričuvom za nepredviđene izdatke radi reagiranja na moguće dodatne financijske potrebe u naslovu 3. tijekom 2017.;

C.  budući da je Komisija u pismu izmjene br. 1/2017 izmijenila svoj prijedlog mobilizacije kako bi se njime pokrili i rashodi u okviru naslova 4.;

D.  budući da se Odbor za mirenje, sazvan u vezi s proračunom za 2016., suglasio s mobilizacijom pričuve za nepredviđene izdatke u visini od 1 906,2 milijuna EUR za naslov 3. i naslov 4. koja će biti nadoknađena u 2016. u visini od 575,0 milijuna EUR do nedodijeljene razlike do gornje granice u naslovu 2. Održivi rast: prirodni resursi te u visini od 507,3 milijuna EUR 2017., 570 milijuna EUR 2018. i 253,9 milijuna 2019. do nedodijeljene razlike do gornje granice u naslovu 5. Administracija;

1.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

2.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji pričuve za nepredviđene izdatke za 2017.

(Tekst ovog priloga ne navodi se ovdje jer odgovara tekstu konačnog akta, Odluci (EU) 2017/344.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (2) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0411.

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji instrumenta fleksibilnosti za financiranje hitnih proračunskih mjera za rješavanje migracijske, izbjegličke i sigurnosne krize koja je u tijeku (COM(2016)0313 – C8-0246/2016 – 2016/2120(BUD))

P8_TA(2016)0473 A8-0351/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0313 – C8-0246/2016),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(1), a posebno njezin članak 11.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2015/623 od 21. travnja 2015. kojom se izmjenjuje Uredba (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020.(2),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3), a posebno njegovu točku 12.,

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. koji je Komisija usvojila 18. srpnja 2016. (COM(2016)0300), kako je izmijenjen pismom izmjene br. 1/2017 (COM(2016)0679),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. koje je Vijeće usvojilo 12. rujna 2016. i proslijedilo Europskom parlamentu 14. rujna 2016. (11900/2016 – C8-0373/2016),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 26. listopada 2016. o nacrtu općeg proračuna za 2017.(4),

–  uzimajući u obzir zajednički tekst koji je Odbor za mirenje odobrio 17. studenog 2016. (14635/2016 – C8-0470/2016),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0351/2016),

A.  budući da se nakon razmatranja svih mogućnosti za preraspodjelu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza unutar naslova 3. mobilizacija instrumenta fleksibilnosti za odobrena sredstva za preuzimanje obveza čini nužnom;

B.  budući da je Komisija predložila mobilizaciju instrumenta fleksibilnosti kako bi se sredstva u općem proračunu Unije za financijsku godinu 2017. povećala za 530 milijuna EUR iznad gornje granice naslova 3. radi financiranja mjera u području migracija, izbjeglica i sigurnosti;

C.  budući da je stoga za financijsku godini 2017. u potpunosti iskorišten ukupni iznos dostupan za instrument fleksibilnosti;

1.  napominje da u okviru gornjih granica naslova 3. u 2017. nije moguće na odgovarajući način financirati hitne mjere u području migracija, izbjeglica i sigurnosti;

2.  stoga se slaže da se instrument fleksibilnosti mobilizira u iznosu od 530 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza;

3.  slaže se i s predloženom raspodjelom odgovarajućih odobrenih sredstava za plaćanje u iznosima od 238,3 milijuna EUR u 2017., 91 milijuna EUR u 2018., 141,9 milijuna EUR u 2019. i 58,8 milijuna EUR u 2020. godini;

4.  ponovno ističe da mobilizacija toga instrumenta u skladu s člankom 11. Uredbe o VFO-u još jednom upućuje na to da je prijeko potrebna veća fleksibilnost proračuna Unije i ponavlja svoje stajalište izraženo u okviru preispitivanja/revizije VFO-a u sredini razdoblja da je godišnji iznos dostupan za instrument fleksibilnosti potrebno povećati na dvije milijarde EUR;

5.  ponavlja svoj dugogodišnji stav da se, ne dovodeći u pitanje mogućnost mobilizacije odobrenih sredstava za plaćanja za pojedine proračunske linije preko instrumenta fleksibilnosti bez prethodne mobilizacije sredstava za preuzimanje obveza, plaćanja koja proizlaze iz preuzetih obveza prethodno mobiliziranih preko instrumenta fleksibilnosti mogu računati samo iznad gornjih granica;

6.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

7.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

8.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji instrumenta fleksibilnosti za financiranje hitnih proračunskih mjera za rješavanje migracijske, izbjegličke i sigurnosne krize koja je u tijeku

(Tekst ovog priloga ne navodi se ovdje jer odgovara tekstu konačnog akta, Odluci (EU) 2017/342.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (2) SL L 103, 22.4.2015., str. 1. (3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0411.

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije kako bi se omogućila isplata predujmova u opći proračun Unije za 2017. (COM(2016)0312 – C8-0245/2016 – 2016/2119(BUD))

P8_TA(2016)0474 A8-0323/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0312 – C8-0245/2016),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 10.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3), a posebno njegovu točku 11.,

–  uzimajući u obzir ishode trijaloga od 17. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0323/2016),

A.  budući da je u skladu s Uredbom (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(4), iznos od 50 000 000 EUR dostupan za isplatu predujmova preko odobrenih sredstava u općem proračunu Unije;

1.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

2.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije kako bi se omogućila isplata predujmova u opći proračun Unije za 2017.

(Tekst ovog priloga ne navodi se ovdje jer odgovara tekstu konačnog akta, Odluci (EU) 2017/343.)

(1) SL L 311, 14.11.2002., str. 3. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (4) Uredba (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (SL L 189, 27.6.2014., str. 143.).

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o zajedničkom nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. koji je prihvatio Odbor za mirenje u okviru proračunskog postupka (14635/2016 – C8-0470/2016 – 2016/2047(BUD))

P8_TA(2016)0475 A8-0353/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zajednički nacrt koji je prihvatio Odbor za mirenje i s njime povezane izjave Parlamenta, Vijeća i Komisije (14635/2016 – C8-0470/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. koji je Komisija usvojila 18. srpnja 2016. (COM(2016)0300),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. koje je Vijeće usvojilo 12. rujna 2016. i proslijedilo Europskom parlamentu 14. rujna 2016. (11900/2016 – C8-0373/2016),

–  uzimajući u obzir pismo izmjene br. 1/2017 nacrta općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. koje je podnijela Komisija 17. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2016. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.(1) i o proračunskim amandmanima koje ona sadrži,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(4),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(5),

–  uzimajući u obzir članke 90. i 91. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće izaslanstva u Odboru za mirenje (A8-0353/2016),

1.  odobrava zajednički nacrt koji je usuglašen u Odboru za mirenje a koji se sastoji od sljedećih dokumenata uzetih zajedno:

2.  potvrđuje zajedničke izjave Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije priložene ovoj Rezoluciji;

3.  ističe da je broj zaposlenika Parlamenta bilo jedno od glavnih pitanja ovog mirenja; podsjeća da na osnovu prijateljskog sporazuma, svaka grana proračunskog tijela ima isključivu nadležnost za svoj dio proračuna, podsjeća također na svoju političku odluku da se klubovi zastupnika izuzmu iz cilja smanjenja radnih mjesta za 5%, kako je istaknuto u njegovim rezolucijama o proračunu za 2014., 2015., 2016. i 2017. godinu; ocijeniti će posljedice proračunskih odluka o funkcioniranju Unije;

4.  nalaže svojem predsjedniku da proglasi opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017. konačno donesenim i da da ga da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da ovu zakonodavnu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

PRILOG

17.11.2016

KONAČNA VERZIJA

Proračun za 2017. – Elementi za zajedničke zaključke

Ovi zajednički zaključci obuhvaćaju sljedeće dijelove:

1.  Proračun za 2017.

2.  Proračun za 2016. – Nacrti izmjene proračuna 4, 5 i 6/2016

3.  Zajedničke izjava

Sažetak

A.   Proračun za 2017.

U skladu s elementima za zajedničke zaključke:

–  Ukupna razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u proračunu za 2017. utvrđena je na 157 857,8 milijuna EUR. Ukupno gledano, preostala razlika do gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira za 2017. time iznosi 1 100,1 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza.

–  Ukupna razina odobrenih sredstava za plaćanja u proračunu za 2017. utvrđena je na 134 490,4  milijuna EUR.

–  Instrument fleksibilnost mobilizira se 2017. za naslov 3. (Sigurnost i građanstvo) u iznosu od 530 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza.

–  Ukupna razlika za obveze mobilizira se u visini od 1 439,1 milijun EUR za naslov 1.a (Konkurentnost za rast i radna mjesta).

–  Pričuva za nepredviđene izdatke mobilizira se u visini od 1 906,2 milijuna EUR za naslove 3. i 4. Ona će biti prebijena u visini od 575,0 milijuna EUR nedodijeljenom razlikom do gornje granice u naslovu 2. Održivi rast: prirodni resursi u 2017. te u visini od 507,3 milijuna EUR 2017., 570 milijuna EUR 2018. i 253,9 milijuna 2019. nedodijeljenim razlikama do gornje granice u naslovu 5. Administracija;

–  Iznos odobrenih sredstava za plaćanja povezanih s mobilizacijom instrumenta fleksibilnosti u 2014., 2015. i 2016. godini Komisija procjenjuje na 981,1 milijun EUR.

B.   Proračun za 2016.

U skladu s elementima za zajedničke zaključke:

–  Nacrt izmjene proračuna br. 4/2016 i s njime povezana mobilizacija pričuve za nepredviđene izdatke prihvaćaju se u obliku koji je predložila Komisija.

–  Nacrt izmjene proračuna br. 5/2016 prihvaća se u obliku koji je predložila Komisija.

–  Nacrt izmjene proračuna br. 6/2016 i s njime povezana mobilizacija Fonda solidarnosti Europske unije prihvaćaju se u obliku koji je predložila Komisija.

1.  Proračun za 2017.

1.1.   „Zatvorene” linije

Ako niže u ovim zaključcima nije drugačije navedeno, sve proračunske linije koje u svojim čitanjima nisu izmijenili ni Vijeće ni Parlament te one za koje je Parlament prihvatio amandmane Vijeća potvrđene su.

Za druge proračunske linije Odbor za mirenje postigao je dogovor o zaključcima koji su uvršteni u odjeljke od 1.2. do 1.6. u nastavku.

1.2.   Horizontalna pitanja

Decentralizirane agencije

Doprinos EU-a (u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje) i broj radnih mjesta za decentralizirane agencije utvrđuju se na razini koju je Komisija predložila u nacrtu proračuna kako je izmijenjen pismom izmjene br. 1/2017, osim za:

—  Europski policijski ured (EUROPOL, proračunski članak 18 02 04), kojemu se dodjeljuje deset dodatnih radnih mjesta i dodatna odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja u iznosu od 675 000 EUR.

—  Ured Europske unije za pravosudnu suradnju (EUROJUST, proračunski članak 33 03 04), kojemu se dodjeljuje deset dodatnih radnih mjesta i dodatna odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja u iznosu od 675 000 EUR.

—  Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA, proračunski članak 12 02 04), kojemu se odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja smanjuju za 500 000 EUR.

—  Europski potporni ured za azil (EASO, proračunski članak 18 03 02), kojemu se odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja povećavaju za 3 000 000 EUR.

—  Europsku agenciju za lijekove (EMA, proračunski članak 17 03 12 01), kojoj se odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja smanjuju za 8 350 000 EUR.

Izvršne agencije

Doprinos EU-a (u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje) i broj radnih mjesta za izvršne agencije utvrđuju se na razini koju je Komisija predložila u nacrtu proračuna za 2017.

Pilot-projekti / pripremna djelovanja

Postignut je dogovor za sveobuhvatan paket od 78 pilot-projekata / pripremnih djelovanja u ukupnom iznosu od 76,9 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, kao što je to predložio Parlament povrh onih pripremnih djelovanja koja je Komisija predložila u nacrtu proračuna za 2017.

Ako se čini da je pilot-projekt ili pripremno djelovanje obuhvaćeno postojećom pravnom osnovom, Komisija može predložiti prijenos odobrenih sredstava u odgovarajuću pravnu osnovu kako bi se olakšala provedba toga djelovanja.

Ovim se paketom u potpunosti poštuju gornje granice za pilot-projekte i pripremna djelovanja utvrđene Financijskom uredbom.

1.3.   Rashodni naslovi financijskog okvira ‒ odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Uzimajući u obzir u obzir gornje zaključke o „zatvorenim” proračunskim linijama, agencijama te pilot-projektima i pripremnim djelovanjima, Odbor za mirenje dogovorio je sljedeće:

Naslov 1a — Konkurentnost za rast i zapošljavanje

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza za sljedeće proračunske linije utvrđuju se na razinu koju je predložila Komisija u nacrtu proračuna za 2017. kako je izmijenjen pismom izmjene 1/2017:

Vijeće i parlament potvrđuju da se dogovorenim povećanjima u naslovu 1.a unutar proračuna za 2017. u potpunosti poštuju prethodni dogovori te da se njima ne dovode u pitanje zakonodavni postupci koji su u tijeku.

Sva druga odobrena sredstva za preuzimanje obveza za naslov 1.a utvrđena su na razinu koju je Komisija predložila u nacrtu proračuna kako je izmijenjen pismom izmjene 1/2017. i, zajedno s prilagodbama dogovorenima u Odboru za mirenje, uvrštena u tablicu u nastavku. U skladu s čitanjem u Parlamentu, uvršten je zaseban proračunski članak za „posebna događanja”.

Prema tome, nakon što se uzmu u obzir agencije te pilot-projekti i pripremna djelovanja, dogovoreni iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza utvrđuje se na 21 312,2 milijuna EUR, pri čemu preostala razlika do gornje granice za rashode u naslovu 1.a iznosi 51,9 milijuna EUR, a ukupna razlika do gornje granice za obveze rabi se u iznosu od 1 439,1 milijun EUR.

Naslov 1b — Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza utvrđena su na razinu predloženu u nacrtu proračuna za 2017.

Uzimajući u obzir pilot-projekte i pripremna djelovanja dogovorena razina za preuzimanje obveza utvrđuje se na 53 586,6 milijuna EUR, pri čemu preostala razlika do gornje granice za rashode u naslovu 1.b. iznosi 0,4 milijuna EUR.

Naslov 2 – Održivi rast: prirodni resursi

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza utvrđuju se na razinu koju je Komisija predložila u nacrtu proračuna kako je izmijenjen pismom izmjene 1/2017 uz dodatno smanjenje od 325 milijuna EUR koje proizlazi iz povećanih namjenskih prihoda EFJP-a o kojima je Komisija izvijestila 7. studenoga 2016. Odbor za mirenje složio se stoga kako slijedi:

Uzimajući u obzir agencije te pilot-projekte i pripremna djelovanja, dogovoreni iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza utvrđuje se na 58 584,4 milijuna EUR, pri čemu preostala razlika do gornje granice za rashode u naslovu 2. iznosi 1 031,6 milijuna EUR, vodeći pritom računa da je 575,0 milijuna EUR iskorišteno za prebijanje mobilizacije pričuve za nepredviđene izdatke.

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza utvrđena su na razinu koju je Komisija predložila u nacrtu proračuna kako je izmijenjen pismom izmjene 1/2017. i, zajedno s prilagodbama dogovorenima u Odboru za mirenje, iznesena u tablici u nastavku:

Primjedba uz proračun za članak 09 05 05 mijenja se tako da se dodaje sljedeća rečenica: „Po potrebi, postupci javne nabave i dodjele bespovratnih sredstava mogu, radi promicanja stabilnog financijskog okvira za paneuropske mreže koje se financiraju ovim sredstvima, uključivati i sklapanje okvirnih partnerstava.”

Primjedba uz proračun za članak 15 04 02 mijenja se tako da se dodaje sljedeća rečenica: „Ovim odobrenim sredstvima može se financirati i priprema europske godine kulturne baštine.”

Prema tome, nakon što se uzmu u obzir agencije, pilot-projekti i pripremna djelovanja, dogovoreni iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza utvrđuje se na 4 284,0 milijuna EUR, pri čemu je dosegnuta gornja granica rashoda u naslovu 3. i iskorištena pričuva za nepredviđene izdatke u iznosu od 1 176,0  milijuna EUR.

Naslov 4. – Globalna Europa

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza utvrđena su na razinu koju je Komisija predložila u nacrtu proračuna kako je izmijenjen pismom izmjene 1/2017. i, zajedno s prilagodbama dogovorenima u Odboru za mirenje, iznesena u tablici u nastavku:

Odobrena sredstva za proračunsku stavku 19 03 01 07 Posebni predstavnici Europske unije utvrđuju se na razinu iz nacrta proračuna za 2017.

Prema tome, nakon što se uzmu u obzir agencije, pilot-projekti i pripremna djelovanja, dogovoreni iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza utvrđuje se na 10 162,1 milijun EUR, pri čemu je dosegnuta gornja granica rashoda u naslovu 4. i iskorištena pričuva za nepredviđene izdatke u iznosu od 730,1 milijun EUR.

Naslov 5. – Administracija

Odbor za mirenje odobrio je broj radnih mjesta u planovima radnih mjesta institucija i odobrena sredstva koje je Komisija predložila u nacrtu proračuna kako je izmijenjen pismom izmjene 1/2017, uz sljedeće iznimke:

—  za Parlament, čije je čitanje odobreno s iznimkom da se povećanje od 76 radnih mjesta za potrebe klubova zastupnika u potpunosti, proračunski neutralno, nadoknađuje odgovarajućim smanjenjem u planu radnih mjesta administracije Parlamenta. Nadalje, Odbor za mirenje pristaje u proračun za 2017. uključiti automatsko ažuriranje plaća koje će se primjenjivati s 1. srpnjem 2016. (8 717 000 EUR).

—  za Vijeće, čije je čitanje odobreno s time da je u proračun za 2017. uključeno automatsko ažuriranje plaća koje će se primjenjivati s 1. srpnjem 2016. (3 301 000 EUR).

—  za Revizorski sud odobrena su smanjenja u odnosu na nacrt proračuna za 2017. u skladu s čitanjem u Parlamentu.

—  za Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) dodjeljuje se 560 250 EUR u liniji za ugovorno osoblje (proračunska stavka 1200), s time da se za isti iznos smanjuju sredstva u proračunskoj stavci 3003 Zgrade i povezani troškovi. Primjedba uz proračun za stavku 1200 mijenja se dodavanjem sljedeće rečenice: „Ovim sredstvima pokrivaju se i troškovi ugovornog osoblja koje sudjeluje u djelatnostima strateškog komuniciranja”. Nadalje, sljedeće proračunske linije u dijelu za ESVD prilagođene su kako bi se uklonio prijenos dvostruko pokrivenih posebnih predstavnika Europske unije, kako je predloženo u pismu izmjene 1.

Prema tome, uzimajući u obzir pilot-projekte i pripremna djelovanja, dogovoreni iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza utvrđuje se na 9 394,5 milijuna EUR, pri čemu preostala razlika do gornje granice za rashode u naslovu 5., nakon što se uračuna 507,3 milijuna EUR namijenjenih za prebijanje mobilizaciju pričuve za nepredviđene izdatke, iznosi 16,2 milijuna EUR.

Posebni instrumenti

Odobrena sredstva za posebne instrumente utvrđuju se na razinu koju je Komisija predložila u nacrtu proračuna za 2017., osim pričuve za Fond solidarnosti Europske unije (proračunski članak 40 02 44) koja se ukida.

Prebijanje pričuve za nepredviđene izdatke u 2018. i 2019.

Pričuva za nepredviđene izdatke koristi se u 2017. u visini od 1 176,0 milijuna EUR za naslov 3. i 730,1 milijun EUR za naslov 4., u ukupnom iznosu od 1 906,2 milijuna EUR. Taj se iznos prebija u visini od 575 milijuna EUR nedodijeljenom razlikom do gornje granice u naslovu 2. u 2017. te u visini od 507,3 milijuna EUR 2017., 570 milijuna EUR 2018. i 253,9 milijuna EUR 2019. nedodijeljenim razlikama do gornje granice u naslovu 5. Odluka o mobilizaciji pričuve za nepredviđene izdatke usvojena zajedno s pismom izmjene br. 1/2017 mijenja se na odgovarajući način.

1.4.   Odobrena sredstva za plaćanje

Ukupna razina odobrenih sredstva za plaćanja u proračunu za 2017. utvrđuje se na razinu iz nacrta proračuna kako je izmijenjen pismom izmjene 1/2017., uz sljedeće prilagodbe dogovorene u Odboru za mirenje:

1.  Prvo, uzima se u obzir dogovorena razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za nediferencirane rashode, za koje je razina odobrenih sredstava za plaćanja jednaka razini odobrenih sredstava za preuzimanje obveza. U to je uključeno smanjenje rashoda za poljoprivredu za 325 milijuna EUR i prilagodba administrativnih rashoda za dijelove I, II, III, IV, V, VI, VII, IX i X (13,4 milijuna EUR) te za decentralizirane agencije (za koje je doprinos EU-a u odobrenim sredstvima za plaćanja utvrđen na razinu predloženu u odjeljku 1.2.). Kombinirani učinak jest smanjenje od  332,3 milijuna EUR;

2.  Odobrena sredstva za plaćanja za sve nove pilot-projekte i pripremna djelovanja koje je predložio Parlament utvrđena su na 50 % odgovarajućih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza, ili na razinu koju je predložio Parlament, ako je ona niža. U slučaju produljenja postojećih pilot-projekata ili pripremnih djelovanja, razina odobrenih sredstava za plaćanja jednaka je ona iz nacrta proračuna povećana za 50 % iznosa povezanih novih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza, ili razina koju je predložio Parlament, ako je ona niža. Kombinirani učinak je povećanje od 35,2 milijuna EUR;

3.  Odobrena sredstva za plaćanja za „posebna događanja” (proračunski članak 15 02 10) u visini su iznosa iz čitanja Parlamenta (6 milijuna EUR);

4.  Odobrena sredstva za plaćanja (proračunski članak 01 03 08 Rezervacije za Jamstveni fond za EFSD) utvrđuju se kao „p.m.”;

5.  Dogovorene prilagodbe u sljedećim proračunskim linijama posljedica su razvoja u preuzetim obvezama za diferencirana odobrena sredstva:

6.  Odobrena sredstva za plaćanja za Europski fond za prilagodbu globalizaciju (proračunski članak 40 02 43) jednaka su nuli (smanjenje od 30 milijuna EUR), s obzirom na to da se procjenjuje da će odobrena sredstva za plaćanja dostupna iz namjenskih prihoda biti dovoljna za pokrivanje cijele 2017. godine.

7.  Pričuva za Fond solidarnosti Europske unije (proračunski članak 40 02 44) ukida se.

8.  Dodatna smanjenja u plaćanjima izvršena su u sljedećim linijama:

Razina odobrenih sredstava iznosi time 134 490,4 milijuna EUR, što predstavlja smanjenje od 931,4 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna kako je izmijenjen pismom izmjene 1/2017.

1.5.   Pričuva

Nema dodatnih pričuva u odnosu na one navedene u nacrtu proračuna kako je izmijenjen pismom izmjene 1/2017, osim za:

—  proračunski stavak 13 01 04 04 Rashodi za potporu Programu potpore strukturnim reformama (SRSP) i proračunski članak 13 08 01 Program potpore strukturnim reformama (SRSP) – Operativna tehnička pomoć prenesena iz naslova 1.b (ESF, EFRR i KF), za koje su puni iznosi odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i plaćanja stavljeni u pričuvu do donošenja pravne osnove za Program potpore strukturnim reformama.

—  proračunski članak 13 08 02 Program potpore strukturnim reformama (SRSP) – Operativna tehnička pomoć prenesena iz naslova 2. (EPFRR), za koje je puni iznosi odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i plaćanja stavljen u pričuvu do donošenja pravne osnove za Program potpore strukturnim reformama.

—  proračunski stavak 18 02 01 03 Uspostava novih informacijskih sustava za potporu upravljanja migracijskim tokovima preko vanjskih granica Unije, za koji se 40 000 000 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 28 000 000 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja stavlja u pričuvu do završetka zakonodavnog postupka kojim se uspostavlja sustav ulaska/izlaska.

1.6.   Primjedbe uz proračun

Osim ako drugačije nije izričito navedeno u prethodnim stavcima, dogovorene su izmjene teksta primjedbi uz proračun koje su podnijeli Europski parlament i Vijeće, osim za one proračunske linije navedene u tablici u nastavku za koje je odobren tekst primjedbi uz proračun koji je predložen u nacrtu proračuna kako je izmijenjen pismom izmjene 1/2017 i ažuriranjem EFJP-a.

To se utvrđuje pod pretpostavkom da se amandmanima koje su podnijeli Europski parlament ili Vijeće ne može izmijeniti ili proširiti područje primjene postojeće pravne osnove ili narušiti administrativna nezavisnost institucija te pod pretpostavkom da se djelovanje može pokriti dostupnim resursima.

1.7.   Nove proračunske linije

Prihvaćena je proračunska nomenklatura koju je Komisija predložila u nacrtu proračuna kako je izmijenjen pismom izmjene 1/2017, s time da su uvršteni pilot-projekti i pripremna djelovanja te novi proračunski članak za posebna godišnja događanja (15 02 10).

1.8.   Prihodi

Prijedlog Komisije iznesen u pismu izmjene 1/2017 o uvrštenju u proračun prihoda od kazni u iznosu od jedne milijarde EUR prihvaćen je.

2.   Proračun za 2016.

Nacrt izmjene proračuna (NIP) br. 4/2016 i s njime povezana mobilizacija pričuve za nepredviđene izdatke odobreni su u obliku koji je predložila Komisija.

Nacrt izmjene proračuna (NIP) br. 5/2016 odobrava se u obliku koji je predložila Komisija.

Nacrt izmjene proračuna (NIP)br. 6/2016 i s njime povezana mobilizacija Fonda solidarnosti Europske unije odobravaju se u obliku koji je predložila Komisija.

3.   Zajedničke izjave

3.1.   Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o Inicijativi za zapošljavanje mladih

Europski parlament, Vijeće i Komisija podsjećaju da je smanjenje nezaposlenosti mladih i dalje važan zajednički politički prioritet te stoga potvrđuju svoju odlučnost da na najbolji mogući način iskoriste dostupna proračunska sredstva za rješavanje tog pitanja, a posebice putem Inicijative za zapošljavanje mladih.

Podsjećaju da u skladu s člankom 14. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (Uredba o VFO-u) „razlike koje preostaju do gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira za odobrena sredstva za preuzimanje obveza za razdoblje od 2014. do 2017. predstavljaju ukupne razlike VFO-a za obveze koje je potrebno staviti na raspolaganje iznad gornjih granica utvrđenih u VFO-u za razdoblje od 2016. do 2020. za ciljeve politika u vezi s rastom i zapošljavanjem, osobito zapošljavanjem mladih”.

Vijeće i Europski parlament pozivaju Komisiju da predloži izmjenu proračuna za 2017. kako bi se Inicijativi za zapošljavanje mladih u 2017. osiguralo 500 milijuna EUR(7) koji se financiraju iz ukupnih razlika za obveze, čim se usvoji tehnička prilagodba predviđena člankom 6. Uredbe o VFO-u.

Vijeće i Europski parlament obvezuju se da će brzo procesuirati nacrt izmjene proračuna za 2017. koji je predložila Komisija.

3.2.   Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o odobrenim sredstvima za plaćanje

Europski parlament i Vijeće podsjećaju na potrebu da se s ciljem provedbe osigura uredno odvijanje plaćanja u odnosu na odobrena sredstva za preuzimanje obveza kako bi se izbjegla svaka neuobičajena razina neplaćenih računa na kraju godine.

Europski parlament i Vijeće pozivaju Komisiju da i dalje pomno i aktivno prati provedbu programâ za razdoblje od 2014. do 2020. S tim ciljem pozivaju Komisiju da pravodobno predstavi ažurirane brojčane podatke o stanju provedbe i procjenu u vezi sa zahtjevima za odobrena sredstva za plaćanje u 2017.

Vijeće i Europski parlament na vrijeme će donijeti sve potrebne odluke u vezi s opravdanim potrebama kako bi se spriječilo gomilanje pretjeranog iznosa neplaćenih računa i osiguralo da se zahtjevi za plaćanja pravodobno podmire.

3.3.   Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o smanjenju broja zaposlenika za 5 %

Europski parlament, Vijeće i Komisija podsjećaju na sporazum o postupnom smanjenju broja zaposlenika za 5 % kako je određeno u planu radnih mjesta 1. siječnja 2013., koji se primjenjuje na sve institucije, tijela i agencije, kako se navodi u točki 27. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. o proračunskoj disciplini, suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju.

Tri institucije podsjećaju na to da je 2017. krajnji rok za punu provedbu smanjenja broja zaposlenika za 5 %. Suglasne su s poduzimanjem odgovarajućih daljnjih mjera kako bi se razmotrilo stanje i osiguralo ulaganje svih napora radi izbjegavanja daljnjih kašnjenja u provedbi cilja smanjenja broja zaposlenika za 5 % za sve institucije, tijela i agencije.

Tri institucije pozdravljaju Komisijin pregled konsolidiranih podataka u vezi sa sveukupnim vanjskim osobljem koje zapošljavaju institucije, predstavljen u nacrtu proračuna, u skladu s člankom 38. stavkom 3. točkom (b) Financijske uredbe. Pozivaju Komisiju da prilikom predstavljanja nacrtâ proračuna za naredne godine nastavi dostavljati te informacije.

Vijeće i Parlament naglašavaju da bi ostvarenje cilja smanjenja broja zaposlenika za 5 % trebalo doprinijeti uštedama u administrativnim rashodima institucija. S obzirom na navedeno pozivaju Komisiju da započne procjenu ishoda tog postupka kako bi se izvukle pouke za budućnost.

3.4.   Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o Europskom fondu za održivi razvoj

S ciljem rješavanja glavnih uzroka migracija, Komisija je pokrenula Europski fond za održivi razvoj (EFOR) koji se temelji na uspostavi Jamstva EFOR-a i Jamstvenog fonda EFOR-a. Komisija predlaže da se Jamstvenom fondu EFOR-a dodijeli 750 milijuna EUR tijekom razdoblja od 2017. do 2020., od čega 400 milijuna EUR iz Europskog razvojnog fonda (ERF) tijekom četiri godine, 100 milijuna EUR iz Europskog instrumenta za susjedstvo u razdoblju od 2017. do 2020. (od čega 25 milijuna EUR u 2017.) te 250 milijuna EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i plaćanje u 2017.

Vijeće i Europski parlament pozivaju Komisiju da zatraži potrebna sredstva izmjenom proračuna za 2017. kako bi se osiguralo financiranje EFOR-a iz proračuna EU-a čim se donese pravna osnova.

Vijeće i Europski parlament obvezuju se da će brzo obraditi nacrt izmjene proračuna za 2017. koji predloži Komisija.

3.5.   Zajednička izjava o uzajamnim fondovima EU-a i Instrumentu za izbjeglice u Turskoj

Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da bi osnivanje uzajamnih fondova i Instrumenta za izbjeglice u Turskoj trebalo biti transparentno i jasno, u skladu s načelom jedinstva proračuna Unije, ovlastima proračunskog tijela te ciljevima postojećih pravnih osnova.

Obvezuju se da će prema potrebi rješavati ta pitanja tijekom revizije Financijske uredbe, s ciljem postizanja dobrog omjera između fleksibilnosti i odgovornosti.

Komisija se obvezuje da će:

—  redovito izvješćivati proračunsko tijelo o tekućem i planiranom financiranju uzajamnih fondova (uključujući doprinose država članica) te njihovu djelovanju;

—  u 2017. predstaviti radni dokument uz nacrt proračuna za sljedeću financijsku godinu;

—  predložiti mjere za odgovarajuću uključenost Europskog parlamenta.

3.6.   Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o poljoprivredi

Proračun za 2017. sadrži niz hitnih mjera za pomoć poljoprivrednicima u suočavanju s nedavnim poteškoćama na tržištu. Komisija potvrđuje da je razlika iz naslova 2 dostatna za rješavanje mogućih nepredviđenih potreba. Obvezuje se da će redovito pratiti situaciju na tržištu te da će po potrebi predstaviti odgovarajuće mjere za rješavanje potreba koje se ne mogu pokriti sredstvima odobrenima u okviru proračuna. U takvim slučajevima Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će dotične proračunske prijedloge procesuirati čim je prije moguće.

(1) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0411. (2) SL L 168, 7.6.2014., str. 105. (3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (4) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (5) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (6) Ti su iznosi dio ukupnog povećanja za naslov 1a do 2020. u okviru preispitivanja/revizije VFO-a u sredini razdoblja. (7) Taj je iznos dio sveukupnog povećanja za Inicijativu za zapošljavanje mladih do 2020. u okviru preispitivanja/revizije u sredini programskog razdoblja VFO-a.

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o stanju u Italiji nakon potresa (2016/2988(RSP))

P8_TA(2016)0476 RC-B8-1285/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članak 174., članak 175. stavak 3. i članak 212. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2016/369 od 15. ožujka 2016. o pružanju hitne potpore unutar Unije(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije(3) i Uredbu (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014.(4) o izmjeni te Uredbe,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 375/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o osnivanju Europskog volonterskog tijela za humanitarnu pomoć (inicijativa Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a)(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći(6),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 11. travnja 2011. o daljnjem razvijanju procjene rizika za upravljanje katastrofama u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 28. studenoga 2008. koji pozivaju na poboljšanje mogućnosti civilne zaštite pomoću europskog sustava uzajamne pomoći koji se temelji na modularnom pristupu civilnoj zaštiti (16474/08),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Fond solidarnosti Europske unije - godišnje izvješće za 2014.” (COM(2015)0502),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenoga 2007. o regionalnom utjecaju potresa(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. lipnja 2008. o jačanju kapaciteta Unije za odgovaranje na katastrofe(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2009.(9) o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije: Italija, potres u regiji Abruzzo,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. o Fondu solidarnosti Europske unije, provedbi i primjeni(10),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 28. studenoga 2013. o Fondu solidarnosti Europske unije(11),

–  uzimajući u obzir pitanja upućena Komisiji o stanju u Italiji nakon potresa (O-000139/2016 – B8-1812/2016, O-000140/2016 – B8-1813/2016 i O-000141/2016 – B8-1814/2016),

–  uzimajući obzir tematsko izvješće br. 24/2012 Revizorskog suda naslovljeno „Reakcija Fonda solidarnosti Europske unije na potres u regiji Abruzzo 2009. godine: važnost i troškovi operacija”,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da su nakon razornog potresa koji je pogodio središnju Italiju 24. kolovoza 2016., još tri velika potresa, uz niz manjih potresa, pogodila regije u središnjoj Italiji, i to 26. listopada 2016. jačine 5,5 i 6,1 te 30. listopada 2016. jačine 6,5 stupnjeva prema Richterovoj ljestvici;

B.  budući da su se potresi i naknadna podrhtavanja tla u središnjoj Italiji nastavili tijekom proteklih mjeseci; budući da je najnoviji potres, od 30. listopada 2016., najjači koji je pogodio tu državu u više od tri desetljeća te su čitava sela potpuno uništena, velik broj stanovnika na tim područjima doveden je na rub očaja i prouzročeni su razni oblici neizravne štete u okolnim područjima;

C.  budući da je u nedavnim potresima prema izvješćima ozlijeđeno više od 400 osoba, a 290 ih je poginulo;

D.  budući da su ti razorni potresi doveli do „domino-efekta” te su prouzročili raseljavanje 100 000 stanovnika;

E.  budući da su u nedavnim potresima uništeni gradovi, da je ozbiljno oštećena lokalna i regionalna infrastruktura, uništena povijesna i kulturna baština, da su štetu pretrpjele i gospodarske aktivnosti, osobito one malih i srednjih poduzeća, kao i okoliš, poljoprivreda i potencijal turističkih i ugostiteljskih industrija;

F.  budući da je na pogođenim područjima prisutna deformacija koja se proteže na oko 130 kvadratnih kilometara, uz maksimalni pomak od barem 70 centimetara, te budući da bi nepredvidljive hidrogeološke posljedice u oštrim zimskim vremenskim uvjetima mogle dovesti do daljnjih prirodnih katastrofa poput poplava i odrona tla te kumulativne štete;

G.  budući da su određena područja u Europskoj uniji ugroženija i izložena većem riziku od potresa; budući da u njima može doći čak i do ponavljanja raznih prirodnih katastrofa, katkad i u razmaku kraćem od jedne godine, što je u posljednje vrijeme zabilježeno u Italiji, Portugalu, Grčkoj i na Cipru;

H.  budući da napore koji se ulažu u održivu obnovu treba na odgovarajući način koordinirati kako bi se nadoknadili ekonomski i društveni gubici te budući da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti neprocjenjivoj talijanskoj kulturnoj baštini promicanjem međunarodnih i europskih projekata usmjerenih na zaštitu povijesnih zgrada i lokaliteta;

I.  budući da je Fond solidarnosti Europske unije (EUSF) osnovan Uredbom (EZ) br. 2012/2002 kao odgovor na katastrofalne poplave koje su pogodile srednju Europu tijekom ljeta 2002. godine;

J.  budući da se različiti instrumenti Unije poput europskih strukturnih i investicijskih fondova ili mehanizma civilne zaštite i financijskog instrumenta za civilnu zaštitu mogu upotrijebiti za jačanje preventivnih mjera u slučaju potresa i mjera obnove;

K.  budući da je reformom EUSF-a iz 2014. uvedena mogućnost da država članica zatraži predujam, o čijem dodjeljivanju odlučuje Komisija, ako su dostupna dostatna sredstva; budući da, međutim, iznos predujma ne smije premašiti 10 % ukupnog očekivanog iznosa financijskog doprinosa iz EUSF-a te je njegova gornja granica postavljena na 30 milijuna EUR;

L.  budući da država članica koju je pogodila katastrofa mora Komisiji podnijeti zahtjev za dodjelu pomoći iz EUSF-a najkasnije 12 tjedana nakon što su uočene prve posljedice katastrofe; budući da je država korisnica odgovorna za korištenje bespovratnih sredstava te za reviziju trošenja tih sredstava, ali Komisija može izvršiti provjere na terenu za operacije koje se financiraju iz EUSF-a;

M.  budući da se tijekom procesa obnove mora voditi računa o prošlim iskustvima te budući da se održiva obnova treba temeljiti na hitrom provođenju obnove, adekvatnim sredstvima, pojednostavljenoj administraciji i transparentnosti, kao i na potrebi da se stanovnicima u pogođenim područjima pruži sigurnost i stabilnost kako bi se zajamčilo da će moći nastaviti živjeti u tim regijama;

N.  budući da bi prevencija trebala biti sve važnija faza u upravljanju katastrofama i trebalo bi joj pridavati veću društvenu važnost te je u tom kontekstu nužan pažljivo razrađen akcijski program o širenju informacija, osviještenosti i edukaciji;

O.  budući da se mjere za sprečavanje katastrofa trebaju unaprijediti u skladu s prijašnjim prijedlozima Parlamenta kako bi se konsolidirala strategija za sprečavanje prirodnih katastrofa i katastrofa prouzročenih ljudskim djelovanjem na razini EU-a;

1.  izražava duboku solidarnost i suosjećanje sa svim pojedincima pogođenima potresima i njihovim obiteljima, kao i s talijanskim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima uključenima u aktivnosti pružanja pomoći nakon katastrofe;

2.  izražava zabrinutost zbog velikog broja raseljenih osoba koje će tijekom predstojeće zime biti izložene oštrim vremenskim uvjetima; stoga poziva Komisiju da utvrdi na koje se sve načine talijanskim vlastima može pružiti pomoć kako bi se zajamčili dostojni životni uvjeti za osobe koje su ostale bez domova;

3.  cijeni neumorne napore spasilačkih jedinica, djelatnika civilne zaštite, volontera, organizacija civilnog društva te lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela u razorenim područjima u cilju spašavanja života, ograničavanja štete i jamčenja odvijanja osnovnih aktivnosti kako bi se održao pristojan životni standard;

4.  ističe ozbiljnost ekonomskih i društvenih posljedica uzastopnih potresa i štete koju su prouzročili;

5.  ističe težinu situacije na terenu zbog koje su talijanska nacionalna, regionalna i lokalna javna tijela izložena znatnom i intenzivnom financijskom pritisku;

6.  pozdravlja veću razinu fleksibilnosti koja je Italiji odobrena u izračunu deficita za troškove nastale zbog potresa, u skladu s Ugovorima, kako bi joj se omogućilo da učinkovito i brzo reagira na aktualnu izvanrednu situaciju i u budućim intervencijama potrebnim za osiguravanje pogođenih područja; također poziva talijansku vladu da se pobrine za to da se sva dodatna primljena sredstva zaista upotrebljavaju za tu konkretnu namjenu;

7.  u svjetlu ove izvanredne i vrlo ozbiljne situacije traži od Komisije da razmotri mogućnost da se iz izračuna nacionalnih deficita u okviru Pakta o stabilnosti i rastu isključe ulaganja u održivu obnovu i u svaki oblik protupotresnih mjera, uključujući ulaganja sufinancirana preko europskih strukturnih i investicijskih fondova i dodijeljena tematskom cilju br. 5 („prevencija, promicanje prilagodbe na klimatske promjene, sprečavanje rizika i upravljanje njima”);

8.  pozdravlja solidarnost koju su institucije EU-a, druge države članice, europske regije i međunarodni akteri pokazali u obliku uzajamne pomoći u izvanrednim situacijama;

9.  traži od Komisije da razmotri proširenje aktualne metode izračuna za potporu iz Fonda solidarnosti, koja se trenutačno temelji na posljedicama štete koju prouzroči jedna prirodna katastrofa, na kumulativni obračun štete koju prouzroči nekoliko prirodnih katastrofa koje zadese isto područje u jednoj godini;

10.  ističe da u sustavima za predviđanje potresa postoje poteškoće te naglašava činjenicu da su Sredozemlje i jugoistočna Europa područja snažne seizmičke aktivnosti; poziva države članice da ubrzaju istraživanja u cilju sprečavanja štete, upravljanja krizama i minimiziranja razmjera posljedica katastrofa u kombinaciji s mjerama u okviru programa Obzor 2020.; sa zabrinutošću napominje da su tisuće osoba poginule, a stotine tisuća ostale bez domova u posljednjih 15 godina kao posljedica razornih potresa koji su pogodili Europu;

11.  podsjeća da je važno da se poštuju pravila o protupotresnoj gradnji kada je riječ o zgradama i infrastrukturi; potiče nacionalna, regionalna i lokalna tijela da pojačaju napore kako bi građevine bile u skladu s postojećim standardima u vezi s potresima i da obrate potrebnu pozornost na taj aspekt prilikom izdavanja građevinskih dozvola;

12.  ističe važnost koju mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu ima u poticanju suradnje u kriznim situacijama među nacionalnim tijelima civilne zaštite diljem Europe te u minimiziranju posljedica izvanrednih događaja; poziva Komisiju i države članice da dodatno pojednostave postupke za aktivaciju tog mehanizma kako bi ga se brzo i učinkovito moglo staviti na raspolaganje odmah nakon što do katastrofe dođe;

13.  prima na znanje da je talijanska vlada podnijela zahtjev za dodjelu sredstava iz Europskog fonda solidarnosti te poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere kako bi brzo analizirala zahtjeve za potporu u okviru Fonda solidarnosti Europske unije, u cilju jamčenja njegove brze mobilizacije; u tom kontekstu ističe da je važno da predujmovi čim prije budu stavljeni na raspolaganje nacionalnim vlastima kako bi mogle odgovoriti na hitne potrebe povezane s nastalom situacijom;

14.  smatra da bi djelomično „uvrštavanje u proračun” godišnje dodjele financijskih sredstava EUSF-a predviđeno u predloženoj „skupnoj” uredbi moglo pomoći da se u budućnosti ubrza postupak mobilizacije sredstava u cilju pružanja ranijeg i učinkovitijeg odgovora za osobe pogođene katastrofom; nadalje poziva Komisiju da u kontekstu mogućih budućih reformi analizira izvedivost povećanja praga za predujmove i skraćivanja rokova za obradu zahtjeva;

15.  ističe važnost stvaranja sinergija među svim postojećim instrumentima, uključujući europske strukturne i investicijske fondove, te jamčenja da se sredstva efektivno koriste za obnovu i sve druge potrebne intervencije u punoj suradnji s talijanskim nacionalnim i regionalnim vlastima; poziva Komisiju da u tu svrhu bude spremna donijeti izmjene programa i operativnih programa čim određena država članica podnese zahtjev za izmjenu; također ističe mogućnost uporabe Europskog fonda za ruralni razvoj za pružanje potpore poljoprivrednim aktivnostima i ruralnim područjima pogođenim potresima;

16.  nadalje, ističe važnost optimizacije uporabe postojećih sredstava EU-a za ulaganje u sprečavanje prirodnih katastrofa i važnost jamčenja konsolidacije i dugoročnog održivog razvoja projekata obnove, te ponovno ističe potrebu za pojednostavljenjem administrativnih postupaka za koordinaciju sredstava; ističe da bi, nakon dobivanja pomoći u okviru EUSF-a, dotične države članice trebale pojačati svoje napore za uspostavljanje odgovarajućih strategija za upravljanje rizicima i ojačati svoje mehanizme za sprečavanje katastrofa;

17.  prima na znanje da je na zahtjev talijanske vlade aktivirana služba EU-a za upravljanje hitnim situacijama Copernicus kako bi se dobila procjena štete u pogođenim područjima na temelju satelitskih snimaka; potiče suradnju među međunarodnim istraživačkim centrima i pozdravlja upotrebu radara sa sintetskom antenom kojima se može procijeniti i u centimetrima izmjeriti pomicanje tla čak i uz prisutnost oblaka, i danju i noću, među ostalim i za svrhe prevencije rizika i upravljanja njima;

18.  ističe važnost javnog istraživanja i razvoja u sprečavanju katastrofa i upravljanju njima te poziva na snažniju koordinaciju i suradnju među ustanovama za istraživanje i razvoj u državama članicama, posebno u onima koje se suočavaju sa sličnim rizicima; poziva na uspostavu poboljšanih sustava za rano upozoravanje u državama članicama te stvaranje i jačanje veza među raznim sustavima za rano upozoravanje;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, talijanskoj vladi te regionalnim i lokalnim vlastima pogođenih područja.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320. (2) SL L 70, 16.3.2016., str. 1. (3) SL L 311, 14.11.2002., str. 3. (4) SL L 189, 27.6.2014., str. 143. (5) SL L 122, 24.4.2014., str. 1. (6) SL L 163, 2.7.1996., str. 1. (7) SL C 282 E, 6.11.2008., str. 269. (8) SL C 286 E, 27.11.2009., str. 15. (9) SL C 230 E, 26.8.2010., str. 13. (10) SL C 440, 30.12.2015., str. 13. (11) SL C 114, 15.4.2014., str. 48.

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o izjavama o financijskim interesima povjerenika – smjernice (2016/2080(INI))

P8_TA(2016)0477 A8-0315/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegov članak 17. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 245.,

–  uzimajući u obzir Prilog XVI. Poslovniku (Smjernice za odobrenje Komisije), a posebno njegov stavak 1. točku (a) 3. podstavak,

–  uzimajući u obzir Odluku Europskog parlamenta od 28. travnja 2015. o pregledu izjave o financijskom interesu kandidata za povjerenika (tumačenje stavka 1. točke (a) Priloga XVI. Poslovniku)(1),

–  uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije(2), a posebno njegove točke iz Dijela II. – Politička odgovornost,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o postupcima i načinima saslušanja kandidata za povjerenike, pouke iz postupka 2014.(3),

–  uzimajući u obzir Kodeks ponašanja povjerenika od 20. travnja 2011.(4), a posebno njegove točke 1.3., 1.4., 1.5. i 1.6.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenje Odbora za proračunski nadzor (A8-0315/2016),

A.  budući da u skladu sa stavkom 1. točkom (a) Priloga XVI. Poslovniku (Smjernice za odobrenje Komisije) Parlament može iznijeti svoje mišljenje o raspodjeli resora koju izvrši izabrani predsjednik Komisije i zatražiti sve relevantne informacije kako bi mogao donijeti odluku o sposobnosti kandidata za povjerenike; budući da Parlament očekuje da mu se dostave sve informacije o financijskim interesima kandidata za povjerenike te da se njihove izjave o interesima proslijede nadležnom Odboru za pravna pitanja na pregled;

B.  budući da u skladu s točkom 3. Dijelom II. (Politička odgovornost) Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije, kandidati za članove Komisije jamče potpunu objavu svih relevantnih informacija u skladu s obvezom neovisnost kojoj podliježu na temelju Ugovora; budući da se te informacije otkrivaju u skladu s postupcima osmišljenima za jamčenje otvorene, pravedne i dosljedne ocjene cijele Komisije koja se imenuje;

C.  budući da se u skladu s njegovom gore navedenom Odlukom od 28. travnja 2015., pregled izjave o financijskom interesu kandidata za povjerenika koji obavlja nadležni Odbor za pravna pitanja ne sastoji samo od provjere toga je li izjava propisno ispunjena već i provjere točnosti sadržaja izjave i toga može li se na temelju sadržaja izjave zaključiti da postoji sukob interesa;

D.  budući da u skladu sa stavkom 1. točkom (a) Priloga XVI. Poslovniku, Parlament kandidate za povjerenike ocjenjuje na temelju, između ostalog, njihove osobne neovisnosti, posebno u svjetlu posebne uloge čuvarice interesa Unije koja se Ugovorima dodjeljuje Europskoj komisiji;

E.  budući da je u svojoj gore navedenoj Rezoluciji od 8. rujna 2015. Parlament izjavio da je potvrda Odbora za pravna pitanja o nepostojanju sukoba interesa nezaobilazan preduvjet za saslušanje kandidata za povjerenike, ponajprije s obzirom na to da je politički mandat Komisije proširen Ugovorom iz Lisabona;

F.  budući da je u svojoj gore navedenoj Rezoluciji od 8. rujna 2015. Parlament smatrao važnim da Odbor za pravna pitanja izda smjernice u obliku preporuka ili izvješća o vlastitoj inicijativi, i to radi pospješivanja reformi postupaka u vezi s izjavama povjerenika o financijskim interesima te istodobno pozvao Komisiju da revidira svoja pravila o izjavama o financijskim interesima povjerenika;

G.  budući da u skladu s točkom 1.3. Kodeksa ponašanja povjerenika o nesebičnosti, integritetu, transparentnosti, iskrenosti, odgovornosti i poštovanju dostojanstva Parlamenta povjerenici moraju prijaviti svaki financijski interes i imovinu koji bi mogli dovesti do sukoba interesa tijekom izvršavanja njihovih dužnosti te da to vrijedi i za sve udjele koje drži supružnik/partner člana Komisije – u skladu s definicijom mjerodavnih pravila(5) – a koji mogu dovesti do sukoba interesa;

H.  budući da se financijski interesi koje je potrebno prijaviti odnose na svaki oblik individualnog financijskog udjela u kapitalu poduzeća;

I.  budući da su u skladu s točkom 1.4. Kodeksa ponašanja povjerenika, radi izbjegavanja svakog rizika od sukoba interesa, članovi Komisije u izjavi obvezni navesti profesionalne aktivnosti svojih supružnika/partnera i da u toj izjavi mora biti navedena vrsta aktivnosti, naziv funkcije koju obavlja i, prema potrebi, ime poslodavca;

J.  budući da se u skladu s točkom 1.5. Kodeksa ponašanja povjerenik izjava o financijskim interesima ispunjava na obrascu priloženom Kodeksu ponašanja i budući da je obrazac potrebno ispuniti i staviti na raspolaganje prije nego što se u Parlamentu održi saslušanje kandidata za povjerenika te da ga tijekom mandata treba revidirati u slučaju promjene podataka, i to najmanje jednom godišnje;

K.  budući da su informacije na tom obrascu ograničene i neadekvatne, ne sadržavaju detaljnu definiciju sukoba interesa te prema tome Parlament na temelju njih ne može dobro, pravedno i dosljedno ocijeniti postoji li stvaran ili potencijalan sukob interesa kandidata za povjerenika niti ocijeniti njihovu sposobnost da izvršavaju dužnosti u skladu s Kodeksom ponašanja povjerenika;

L.  budući da u skladu s točkom 1.6. Kodeksa ponašanja povjerenika, član Komisije ne smije raspravljati ni o kojem pitanju iz svojeg portfelja u kojem ima bilo kakav osobni interes, posebno obiteljski ili financijski interes koji bi mogao dovesti u pitanje njegovu neovisnost;

M.  budući da je Komisija u konačnici odgovorna za prirodu i opseg informacija koje se navode u izjavama o interesima njezinih članova; budući da je stoga zadaća Komisije da se pobrine za točno onu razinu transparentnosti koja je nužna za dobro odvijanje postupka imenovanja kandidata za povjerenike;

N.  budući da, u skladu s točkom 5. Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije, Parlament može zatražiti od predsjednika Komisije da uskrati povjerenje kandidatu za povjerenika Komisije; budući da je u skladu s točkom 7. tog Sporazuma predsjednik Komisije dužan obavijestiti Parlament o tome da namjerava drugačije raspodijeliti nadležnosti među članovima Komisije kako bi se u vezi s tim promjenama održalo odgovarajuće parlamentarno savjetovanje;

O.  budući da se, općenito gledajući, sadašnje izjave članova Komisije o financijskim interesima mogu smatrati poboljšanjem u odnosu na postupanje s tim izjavama u razdoblju 2008. – 2009., no i da nije manjkalo slučajeva koji su zahtijevali naknadno pojašnjenje određenih izjava o financijskim interesima;

P.  budući da je žalosno što u Kodeksu ponašanja povjerenika donesenom 2011. nije u dovoljnoj mjeri uzeto u obzir više preporuka Parlamenta za poboljšanje, posebno u pogledu izjava o financijskim interesima članova Komisije, ograničenja povezanih sa zapošljavanjem nakon isteka mandata u Komisiji i jačanja ad hoc etičkog odbora nadležnog za utvrđivanje sukoba interesa; budući da u tom kontekstu treba imati u vidu i stajališta Parlamenta o promjenama i poboljšanjima postupka saslušanja kandidata za povjerenike;

Q.  budući da je jedan od stupova europskog upravljanja jačanje etičnosti i transparentnosti u institucijama EU-a radi stvaranja većeg povjerenja europskih građana u njih, posebno u svjetlu opsežnijeg političkog mandata Komisije od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona;

Opće napomene

1.  podsjeća na to da je cilj pregleda izjava o financijskim interesima povjerenika ispitati jesu li kandidati za povjerenike sposobni potpuno neovisno izvršavati svoje dužnosti i zajamčiti najveću transparentnost i odgovornost Komisije, u skladu s člankom 17. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji, člankom 245. UFEU-a i Kodeksom ponašanja povjerenika; u skladu s time napominje da se to ne bi trebalo ograničiti na imenovanje nove Komisije već bi se trebalo primjenjivati i prilikom popunjavanja praznog mjesta zbog ostavke povjerenika, obveznog umirovljenja ili smrti povjerenika, pristupanja nove države članice ili bitne izmjene povjerenikova portfelja ili njegovih financijskih interesa;

2.  smatra da bi se ocjena o mogućem sukobu interesa trebala temeljiti na nepobitnim, objektivnim i relevantnim elementima i da bi se pritom trebao uzeti u obzir portfelj kandidata za povjerenika;

3.  ističe da se sukob interesa definira kao svaka situacija u kojoj su privatni interesi suprotstavljeni javnom interesu i javnim interesima koja utječe ili bi mogla utjecati na neovisnost, nepristranost i objektivnost izvršavanja dužnosti;

4.  potvrđuje da je Odbor za pravna pitanja nadležan i odgovoran za provedbu opsežne analize izjava o financijskim interesima, i to temeljitim pregledom čija je svrha utvrditi vjerodostojnost i točnost sadržaja izjava o financijskim interesima kandidata za povjerenike, jesu li u skladu s kriterijima i načelima utvrđenima Ugovorima i Kodeksom ponašanja i je li posrijedi sukob interesa, te da mora biti u stanju predsjedniku Komisije predložiti smjenu povjerenika; stoga poziva Komisiju da pruži sve činjenične instrumente i informacije na temelju kojih će Odbor za pravna pitanja provesti iscrpnu i objektivnu analizu;

5.  smatra da je od presudne važnosti da se Odboru za pravna pitanja dade dovoljno vremena za to da ta iscrpna analiza bude djelotvorna;

6.  podsjeća na to da Odbor za pravna pitanja u najstrožoj povjerljivosti provjerava pitanja koje se odnose na izjave o financijskim interesima kandidata za povjerenike i vodi računa o tome da se njegovi zaključci, u skladu s načelom transparentnosti, objave čim postanu dostupni;

7.  smatra da ako Odbor za pravna pitanja uoči mogući sukob interesa, osim vremena koje mu je dodijeljeno za provjeru kandidata za povjerenike, trebao bi imati i pravo na to da nastavi sa saslušanjima i dobije nužna pojašnjenja;

Postupak pregleda izjava o financijskim interesima prije saslušanja kandidata za povjerenike

8.  smatra da je potvrda Odbora za pravna pitanja o nepostojanju ikakvog sukoba interesa, dana na osnovi podrobne analize izjava o financijskim interesima, ključni preduvjet za održavanje saslušanja u nadležnom odboru(6);

9.  stoga smatra da se u slučaju izostanka te potvrde ili u slučaju da Odbor za pravna pitanja utvrdi postojanje sukoba interesa postupak imenovanja kandidata za povjerenika obustavlja;

10.  smatra da bi se Odbor za pravna pitanja pri pregledu izjava o financijskim interesima trebao držati sljedećih smjernica:

Postupak pregleda izjava o financijskim interesima tijekom povjerenikova mandata

11.  naglašava da su svi članovi Komisije obvezni pobrinuti se za to da čim dođe do izmjene njihovih financijskih interesa da ažuriraju svoje izjave o financijskim interesima te poziva Komisiju da bez odgađanja obavješćuje Parlament o svim promjenama i svemu što bi moglo prouzrokovati stvarni ili potencijalni sukob interesa;

12.  stoga smatra da izjavom o financijskim interesima moraju biti obuhvaćeni sadašnji i prošli interesi ili aktivnosti iz protekle dvije godine koje su imovinske, profesionalne, osobne ili obiteljske naravi i koje su povezane s ponuđenim portfeljem; u njoj se isto tako mora voditi računa o činjenici da se taj interes može odnositi na prednost koju predmetna osoba ili treća strana stječe i da može biti moralne, materijalne ili financijske naravi;

13.  smatra da svaka izmjena financijskih interesa povjerenika tijekom njegova mandata i svaka preraspodjela odgovornosti među članovima Komisije predstavlja novo stanje u smislu eventualnog postojanja sukoba interesa; stoga smatra da bi to trebalo podvrgnuti provjeri koju Parlament provodi u skladu sa stavkom 10. ove Uredbe i stavkom 2. Priloga XVI. (Smjernice za odobrenje Komisije) Poslovniku Europskog parlamenta;

14.  podsjeća na to da se u slučaju zamjene povjerenika tijekom njegova mandata, u skladu s člankom 246. drugim podstavkom UFEU-a, održava savjetovanje s Parlamentom; smatra da to mora obuhvaćati, između ostalog, provjere postojanja sukoba interesa, u skladu sa stavkom 10. ove Rezolucije i odredbama iz Priloga XVI. (Smjernice za odobrenje Komisije) Poslovniku(9) o ovlastima Europskog parlamenta u slučaju promjene sastava Kolegija povjerenika ili bitne izmjene portfelja tijekom njegova mandata;

15.  smatra da u slučaju da se tijekom mandata povjerenika utvrdi sukob interesa i da predsjednik Komisije ne slijedi preporuke Parlamenta za razrješenje sukoba interesa kao što se navodi u stavku 10. ove Rezolucije, Odbor za pravna pitanja može dati preporuku da Parlament od predsjednika Komisije zatraži da uskrati povjerenje dotičnom povjereniku, u skladu s člankom 17. stavkom 6. UEU-a, i da, ovisno o slučaju, Parlament pozove predsjednika Komisije da djeluje u skladu s drugim podstavkom članka 245. UFEU-a kako bi se dotičnom povjereniku oduzelo njegovo pravo na mirovinu ili druge povlastice na koje ima pravo;

Kodeks ponašanja povjerenika

16.  prima na znanje da Kodeks ponašanja povjerenika koji se odnosi na nepristranost, integritet, transparentnost, dužnu pažnju, poštenje, odgovornost i suzdržanost, donesen 20. travnja 2011., sadržava poboljšanja u odnosu na prethodni kodeks donesen 2004. u pogledu izjava o financijskim interesima s obzirom na to da je obveza objavljivanja informacija proširena na partnere povjerenika i da je izjavu o interesima nužno mijenjati dođe li do promjene informacija, a u svakom slučaju jednom godišnje;

17.  ističe da vjerodostojnost izjave o financijskim interesima ovisi o preciznosti obrasca koji se podastire kandidatima za povjerenike; smatra da je trenutačan opseg izjava o financijskim interesima povjerenika preuzak i da je njihovo obrazloženje nejasno; stoga poziva Komisiju da Kodeks ponašanja revidira čim prije kako bi se postiglo to da se Odboru za pravna pitanja u izjavama o financijskim interesima ponude točne informacije na temelju kojih će moći jasno obrazložiti svoje odluke;

18.  smatra da bi, kako bi dobio cjelovitiji uvid u financijsku situaciju povjerenika, izjave o financijskim interesima navedene u točkama 1.3. – 1.5. Kodeksa ponašanja povjerenika trebale sadržavati sve financijske interese i aktivnosti kandidata za povjerenika i njegova supružnika, te se nipošto ne bi smjele ograničavati na one „zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa”;

19.  smatra da bi se obiteljski interesi iz točke 1.6. Kodeksa ponašanja povjerenika trebali uvrstiti u izjave o financijskim interesima; poziva Komisiju u vezi s time da osmisli pravednu metodu za utvrđivanje obiteljskih interesa koji bi mogli dovesti do sukoba interesa;

20.  smatra da bi radi poboljšanja i proširenja pravila o sukobu interesa izjava o sukobu interesa trebala sadržavati i pojedinosti o svakom ugovornom odnosu kandidata za povjerenika zbog kojega bi pri obnašanju dužnosti mogao doći u sukob interesa;

21.  žali zbog činjenice što se Kodeksom ponašanja ne kodificira na odgovarajući način uvjet iz članka 245. UFEU-a prema kojem će povjerenici „za trajanja i nakon isteka mandata poštovati obveze, a osobito svoju dužnost časnog i suzdržanog ponašanja u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili povlastica nakon što prestanu obavljati tu dužnost”;

22.  žali zbog toga što se u Kodeksu ponašanja ne utvrđuju nikakvi uvjeti u pogledu dezinvesticije unatoč činjenici da ti uvjeti moraju biti standard u svakom etičkom režimu; smatra da taj aspekt treba regulirati što hitnije;

23.  napominje da se u Kodeksu ponašanja ne propisuju nikakvi konkretni rokovi za podnošenje izjave prije saslušanja kandidata za povjerenike u Parlamentu; smatra da je taj uvjet temeljni aspekt revizije postupka saslušanja kandidata za povjerenike;

24.  žali zbog činjenice što Komisija ne izvješćuje redovito o primjeni Kodeksa ponašanja povjerenika, posebno u pogledu njihovih izjava o interesima, te smatra da bi Kodeks ponašanja trebalo izmijeniti kako bi se predvidjele pritužbe ili sankcije u slučaju kršenja, osim kada je riječ o težem propustu u radu navedenom u člancima 245. i 247. UFEU-a;

25.  žali naime zbog toga što je predsjednik Komisije negativno odgovorio na zahtjev Europskog ombudsmana da proaktivno objavljuje svoje odluke o odobravanju djelatnosti bivših povjerenika nakon isteka njihova mandata i mišljenja ad hoc etičkog odbora; ističe da samo objavljivanje zapisnika sa sastanaka Komisije nije dovoljno za to da Parlament i civilno društvo dobiju uvid u praktično tumačenje mogućih sukoba interesa te u politike u području integriteta koje je s tim u vezi izradio ad hoc etički odbor;

26.  ističe da za sve bivše povjerenike vrijedi zabrana od 18 mjeseci da lobiraju kod članova Europske komisije i njihovih zaposlenika za svoje poduzeće, klijenta ili poslodavca u vezi s pitanjima za koja su bili odgovorni, ali nakon što napuste Komisiju tri godine imaju pravo primati vrlo izdašnu prijelaznu naknadu u iznosu koji varira od 40 do 65 % posljednje osnovne plaće;

27.  pozdravlja činjenicu da je u Kodeks ponašanja uvrštena odredba o preraspodjeli predmeta među članovima Komisije u slučaju mogućeg sukoba interesa, no žali zbog činjenice što:

28.  poziva Komisiju da hitno revidira Kodeks ponašanja povjerenika iz 2011. kako bi se povelo računa o preporukama koje je Parlament naveo u svojim nedavnim rezolucijama te trendovima povezanima s normama u području etičnosti i transparentnosti, koje se primjenjuju u institucijama EU-a; preporučuje da Komisija izmijeni Kodeks ponašanja povjerenika kako bi se postiglo sljedeće:

29.  poziva Komisiju da započne pregovore s Parlamentom o uvođenju nužnih izmjena u Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije;

30.  traži od Odbora za ustavna pitanja da u Poslovnik Parlamenta, a posebno u njegov Prilog XVI., predloži amandmane nužne za provedbu ove Rezolucije;

o
o   o

31.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 346, 21.9.2016., str. 110. (2) SL L 304, 20.11.2010., str. 47. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0287. (4) C(2011)2904. (5) Stalni izvanbračni partner, kako je definiran u Uredbi (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 2278/69 (SL L 289, 17.11.1969., str. 1.) i u članku 1. stavku 2. točki (c) Priloga VII. Pravilnika o osoblju. (6) Vidi Rezoluciju Europskog parlamenta od 8. rujna 2015. o postupcima i načinima saslušanja kandidata za povjerenike, pouke iz postupka 2014. (7) Vidi stavak 1.a Priloga XVI. Poslovniku. (8) Vidi Dio II. stavak 3. Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Komisije. (9) Vidi stavak 2. Priloga XVI. Poslovniku Europskog parlamenta.

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o odgovornosti, naknadi štete i financijskom jamstvu za odobalne naftne i plinske djelatnosti (2015/2352(INI))

P8_TA(2016)0478 A8-0308/2016

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o odgovornosti, naknadi štete i financijskom jamstvu za odobalne naftne i plinske djelatnosti u skladu s člankom 39. Direktive 2013/30/EU (COM(2015)0422),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Odgovornost, naknada štete i financijsko jamstvo u odobalnim nesrećama u Europskom gospodarskom prostoru” i priložen izvješću Komisije o tom pitanju (SWD(2015)0167),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ(1)(Direktiva o odobalnoj sigurnosti),

–  uzimajući u obzir procjenu učinka priloženu dokumentu „Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosti odobalnih aktivnosti traženja, istraživanja i proizvodnje nafte i plina”, (SEC(2011)1293),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu(3)(Direktiva o odgovornosti za okoliš),

–  uzimajući u obzir međunarodnu i regionalnu pravnu stečevinu u području odštetnih zahtjeva u nesrećama povezanima s odobalnim naftnim ili plinskim djelatnostima, a posebno Međunarodnu konvenciju o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem (Konvencija o građanskoj odgovornosti) od 27. studenog 1992., Međunarodnu konvenciju o osnivanju Međunarodnog fonda za naknadu štete zbog onečišćenja uljem (Konvencija o fondu) od 27. studenog 1992., Međunarodnu konvenciju o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem (Konvencija o onečišćenju pogonskim uljem) od 23. ožujka 2001., Nordijsku konvenciju o zaštiti okoliša između Danske, Finske, Norveške i Švedske i Protokol o odobalnim aktivnostima Barcelonskoj konvenciji o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Protokol o odobalnim aktivnostima),

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 13. rujna 2005.(4)

–  uzimajući u obzir članak 83. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (preinačena Uredba Bruxelles I)(5),

–  uzimajući u obzir Konvenciju o nadležnosti te priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima(6)(Konvencija iz Lugana iz 2007.),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o pravu koje se primjenjuje na izvanugovorne obveze(7)(„Rim II”),

–  uzimajući u obzir završno izvješće koje je za Komisiju pripremilo društvo BIO by Deloitte o građanskopravnoj odgovornosti, financijskom jamstvu i zahtjevima za naknadu štete u odobalnim naftnim i plinskim djelatnostima u Europskom gospodarskom prostoru(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2011. o suočavanju sa sigurnosnim izazovima u odobalnim naftnim i plinskim djelatnostima(9),

–  uzimajući u obzir katastrofalnu nesreću koja se u travnju 2010. dogodila na platformi Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu,

–  uzimajući u obzir incidente povezane s platformom u okviru projekta Castor ispred obale španjolskih pokrajina Castellón i Tarragona, među kojima je i 500 zemljotresa koji su imali izravan učinak na tisuće europskih građana;

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0308/2016),

A.  budući da se člankom 194. UFEU-a jasno štiti pravo država članica da same utvrđuju uvjete iskorištavanja svojih energetskih izvora, poštujući pritom načelo solidarnosti i zaštitu okoliša;

B.  budući da se postojeće energetske potrebe Europe u znatnoj mjeri mogu namiriti iz lokalnih izvora nafte i plina koji su u današnjem vremenu posebno važni za energetsku sigurnost i raznolikost;

C.  budući da se odobalne naftne i plinske djelatnosti sve više odvijaju u sve ekstremnijem okružju i da bi potencijalno mogle imati velike i razorne posljedice za okoliš i gospodarstvo morskih i obalnih područja;

D.  budući da će, unatoč tome što je proteklih godina proizvodnja nafte i plina na Sjevernom moru u padu, broj odobalnih objekata u Europi u budućnosti vjerojatno porasti, posebno u Sredozemlju i na Crnom moru;

E.  budući da nesreće prouzročene radom odobalnih naftnih i plinskih platformi dovode do prekograničnih štetnih posljedica pa je stoga djelovanje EU-a u cilju sprečavanja i ublažavanja te suzbijanja posljedica takvih nesreća nužno i razmjerno;

F.  budući da je važno prisjetiti se tragičnog gubitka 167 radnika u naftnoj industriji koji su 6. srpnja 1988. smrtno stradali u nesreći na platformi Piper Alpha nedaleko od obale Aberdeena u Škotskoj;

G.  budući da se u nizu studija, među kojima su jedna studija Službe Europskog parlamenta za istraživanja i jedna studija Zajedničkog istraživačkog centra, procjenjuje da je u Europskoj uniji bilo više tisuća nesreća u sektoru proizvodnje nafte i plina, točnije 9700 između 1990. i 2007. godine; budući da zajednički učinak tih nesreća, uključujući i one male, ima znatne i dugotrajne posljedice na morski okoliš pa bi to trebalo uzeti u obzir u direktivi;

H.  budući da, u skladu s člankom 191. UFEU-a, sve djelovanje EU-a u tom području mora biti usmjereno na postizanje visokog stupnja zaštite utemeljenog, među ostalim, na načelima opreznosti, preventivnog djelovanja i održivosti te na načelu „onečišćivač plaća”;

I.  budući da od 1988. u EU-u nije bilo velike odobalne nesreće te budući da 73 % nafte i plina u EU-u proizvode države članice na Sjevernom moru koje su već priznate kao države s najučinkovitijim sustavima za odobalnu sigurnost na svijetu; budući da je važno istaknuti da Europska unija ima obalu u dužini od oko 68 000 kilometara i da će broj odobalnih objekata u budućnosti vjerojatno znatno porasti, posebno u Sredozemlju i na Crnom moru, zbog čega je hitno potrebno u cijelosti provesti Direktivu 2013/30/EU i osigurati odgovarajući pravni okvir za upravljanje svim odobalnim djelatnostima prije nego što dođe do velike nesreće; budući da se u skladu s člankom 191. UFEU-a politika Unije u području okoliša mora temeljiti na načelu opreznosti te na načelu preventivnog djelovanja;

J.  budući da su sustavi odgovornosti glavni način primjene načela prema kojem onečišćivač plaća, da se njima osigurava da trgovačka društva snose odgovornost za svu štetu prouzročenu tijekom poslovanja te da se društva potiču na donošenje preventivnih mjera, osmišljavanje praksi i poduzimanje mjera kojima se rizik od takvih šteta svodi na najmanju moguću mjeru;

K.  budući da, iako su u skladu s Direktivom o odobalnoj sigurnosti nositelji odobrenja za odobalne djelatnosti strogo odgovorni za sprečavanje i otklanjanje svake štete u okolišu nastale zbog obavljanja njihovih djelatnosti (članak 7. u vezi s člankom 38., kojim se područje primjene Direktive o odgovornosti za okoliš proširuje na epikontinentalni pojas država članica), njome i dalje nije uspostavljen sveobuhvatni okvir EU-a za utvrđivanje odgovornosti;

L.  budući da je iznimno važno imati učinkovite i odgovarajuće mehanizme za naknadu štete, mehanizme za brzo i adekvatno rješavanje zahtjeva za naknadu štete koja je zbog odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti nanesena žrtvama, životinjama i okolišu te dovoljno sredstava za ponovnu uspostavu velikih ekosustava;

M.  budući da se Direktivom o odobalnoj sigurnosti ne osigurava ujednačenost u pogledu štete nanesene u odobalnim nesrećama i da postojeći međunarodni pravni okvir otežava postizanje uspjeha u prekograničnim odštetnim zahtjevima u građanskim stvarima;

N.  budući da se Direktivom o odobalnoj sigurnosti utvrđuju preduvjeti za izdavanje odobrenja kojima se nastoji osigurati da se njihovi nositelji nikad ne nađu u situaciji u kojoj im je tehnički ili financijski nemoguće nositi se s posljedicama svojih odobalnih djelatnosti te da se od država članica traži da uspostave postupke za brzo i adekvatno rješavanje zahtjeva za naknadu štete, među ostalim za prekogranične nesreće, i da omoguće upotrebu održivih financijskih instrumenata (članak 4.);

1.  pozdravlja donošenje Direktive o odobalnoj sigurnosti 2013/30/EU, kojom se dopunjuje Direktiva o odgovornosti za okoliš 2004/35/EZ i Direktiva o procjeni učinka na okoliš 2011/92/EU, te ratifikaciju Protokola o odobalnim aktivnostima uz Barcelonsku konvenciju koju je obavilo Vijeće kao prve korake za zaštitu okoliša, ljudskih aktivnosti i sigurnosti radnika; poziva države članice koje još nisu prenijele navedene direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo da to što prije učine; također poziva države članice da zajamče neovisnost nadležnih tijela kao što je utvrđeno u članku 8. Direktive o odobalnoj sigurnosti te poziva Komisiju da ocijeni je li potrebno uvesti dodatna usklađena pravila o odgovornosti, naknadi štete i financijskoj sigurnosti radi sprečavanja svih daljnjih nesreća s prekograničnim učinkom;

2.  žali zbog činjenice da se u DOS-u i DOO-u nesreće smatraju „velikima” samo ako prouzročuju gubitak života ili ozbiljne ozljede te da se u njima ne spominju posljedice za okoliš; ističe da, čak i ako ne dođe do gubitka ljudskih života ili ozbiljnih ozljeda, nesreća može imati vrlo jak utjecaj na okoliš zbog svoje veličine ili zbog toga što pogodi zaštićena područja, zaštićene vrste ili veoma osjetljiva staništa;

3.  ističe da učinkovita primjena načela „onečišćivač plaća” u odobalnim naftnim i plinskim djelatnostima ne bi trebala obuhvaćati samo troškove sprečavanja i otklanjanja nastale ekološke štete, kao što se trenutačno postiže Direktivom o odobalnoj sigurnosti i Direktivom o odgovornosti za okoliš, već i troškove zahtjeva za naknadu uobičajene štete, u skladu s načelom opreznosti i načelom održivog razvoja; stoga poziva Komisiju da razmotri uspostavu zakonodavnog mehanizma naknade štete za odobalne nesreće po uzoru na već postojeći mehanizam u okviru Zakona o naftnim djelatnostima u Norveškoj, barem za sektore koji bi mogli pretrpjeti teške posljedice, kao što su ribarstvo i obalni turizam te drugi sektori plavog gospodarstva; u tom kontekstu preporučuje da se zloupotreba ili nesreće povezane s aktivnostima trgovačkih društava kvantitativno i kvalitativno ocjenjuju, tako da se ocjenama obuhvate svi sekundarni učinci na zajednice; u pogledu odgovornosti za okoliš također ističe razlike i nedostatke pri prijenosu i primjeni Direktive o odgovornosti za okoliš, kao što je istaknuto i u drugom izvješću Komisije o provedbi; poziva Komisiju da osigura učinkovitu provedbu Direktive o odgovornosti za okoliš i da se odgovornost za štetu prouzročenu u okolišu zbog odobalnih nesreća u prikladnoj mjeri primjenjuje diljem EU-a;

4.  u tom kontekstu žali što se u Direktivi o odobalnoj sigurnosti ne obrađuje građanskopravna odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu nanesenu fizičkoj ili pravnoj osobi, bez obzira na to je li riječ o tjelesnoj ozljedi, imovinskoj šteti ili ekonomskom gubitku;

5.  također žali zbog toga što se način na koji se pristupa građanskopravnoj odgovornosti znatno razlikuje među državama članicama; ističe da u mnogim državama članicama koje se bave odobalnim i plinskim djelatnostima ne postoji odgovornost za većinu zahtjeva trećih strana za naknadu uobičajene štete prouzročene nesrećom, da u velikoj većini država članica ne postoji sustav plaćanja naknada i da u mnogim državama članicama ne postoji jamstvo da će poslovni subjekti ili odgovorne osobe imati adekvatna financijska sredstva za ispunjavanje zahtjeva za naknadu štete; štoviše ističe da često postoji nesigurnost u pogledu načina na koji bi se pravni sustavi država članica nosili s nizom različitih građanskih parnica koje bi se mogle pokrenuti uslijed nesreća povezanih s odobalnim naftnim i plinskim djelatnostima; stoga smatra da je potreban europski okvir koji se treba temeljiti na zakonodavstvu najnaprednijih država članica, koji ne treba obuhvaćati samo tjelesne ozljede i imovinsku štetu nego i čisti ekonomski gubitak te kojim treba osigurati učinkovite odštetne mehanizme za žrtve i sektore koji mogu biti teško pogođeni (primjerice ribarstvo i obalni turizam); u tom smislu poziva Komisiju da procijeni bi li horizontalni europski okvir za kolektivnu pravnu zaštitu bio moguće rješenje i da tome posveti posebnu pozornost pri sastavljanju izvješća o provedbi Direktive o odobalnoj sigurnosti;

6.  u tom pogledu ističe da se zahtjevi za naknadu i otklanjanje tradicionalne štete dodatno otežavaju propisima građanskopravnog postupka o vremenskim ograničenjima, financijskim troškovima, nedostupnosti sudskih postupaka u javnom interesu i masovnih tužbi za naknadu, kao i odredbama o dokazima, koje se znatno razlikuju među državama članicama;

7.  ističe da sustavima za naknadu štete mora biti moguće riješiti prekogranične zahtjeve učinkovito, brzo, u razumnom roku i bez diskriminiranja podnositelja zahtjeva iz različitih država Europskog gospodarskog prostora; preporučuje da se njima obuhvati i primarna i sekundarna šteta prouzročena u svim pogođenim područjima jer takve nesreće zahvaćaju šira područja i mogu imati dugoročni učinak; ističe potrebu da susjedne zemlje koje nisu članice EGP-a poštuju međunarodno pravo;

8.  mišljenja je da treba donijeti stroge propise o građanskopravnoj odgovornosti za odobalne nesreće kako bi se njihovim žrtvama (pravnim i fizičkim osobama) omogućio pristup pravdi jer se time poslovni subjekti u odobalnim djelatnostima mogu potaknuti na pravilno upravljanje rizicima operacija; smatra da bi trebalo izbjegavati gornja ograničenja u pogledu financijske odgovornosti;

9.  poziva države članice i Komisiju da razmotre posebnu situaciju u kojoj se nalaze radnici i zaposlenici u sektoru odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti, a posebno mali i srednji poduzetnici; ističe da nesreće povezane s odobalnim naftnim i plinskim djelatnostima mogu imati posebno teške posljedice na ribarstvo i turizam, kao i na druge sektore koji se u svojem poslovanju oslanjaju na dobre uvjete u zajedničkom morskom okolišu jer bi ti sektori, koji obuhvaćaju mnoga mala i srednja poduzeća, u slučaju velike odobalne nesreće mogli pretrpjeti znatne ekonomske gubitke;

10.  stoga ističe da je od presudne važnosti ažurirati postojeće sustave odgovornosti u državama članicama kako bi se osiguralo da moguća nesreća u njihovim teritorijalnim vodama ne utječe negativno na budućnost odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti tih država niti na budućnost cijelog EU-a ako bi se nesreća dogodila u području čiji prihodi uvelike ovise o turizmu; stoga poziva Komisiju da ponovno razmotri potrebu za uvođenjem zajedničkih normi EU-a u pogledu sustava za podnošenje zahtjeva za naknadu i otklanjanje štete;

11.  ističe da u njega treba uključiti žrtve kolateralne štete povezane s aktivnostima traženja i mjerenja te s radom odobalnih objekata, kao i osobe koje mogu zadovoljavati uvjete za predviđenu naknadu;

12.  prima na znanje namjeru Komisije da započne sustavno prikupljanje podataka preko Skupine tijela EU-a nadležnih za odobalne nesreće (EUOAG) u cilju provedbe sveobuhvatnije analize učinkovitosti i opsega nacionalnih odredbi o odgovornosti;

13.  ističe da Komisija treba provoditi redovite provjere sukladnosti nacionalnih pravnih sustava i društava koja imaju relevantne odredbe o odgovornosti i naknadi štete utvrđene u Direktivi o odobalnoj sigurnosti, uključujući provjeru financijskih izvješća odobalnih trgovačkih društava, te poduzeti mjere u slučaju nesukladnosti radi sprečavanja velikih nesreća i ograničavanja njihova učinka na ljude i okoliš; preporučuje uspostavu zajedničkog europskog mehanizma za rješavanje pitanja nesreća i zloupotrebe;

14.  ističe da je potrebno uspostaviti ravnotežu između brze i adekvatne naknade štete žrtvama i sprečavanja isplate u slučaju nelegitimnih zahtjeva (što je poznato kao problem „lančane reakcije”) pružanjem veće sigurnosti u pogledu razina financijske odgovornosti mnogih odobalnih društava i izbjegavanjem dugotrajnih i skupih postupaka pred sudom;

15.  žali zbog činjenice da ni jedna država članica nije izričito odredila širok spektar instrumenata financijskog jamstva u pogledu zahtjeva za naknadu tradicionalne štete u nesrećama povezanima s odobalnim naftnim i plinskim djelatnostima; u tom kontekstu ističe da bi pretjerano oslanjanje na osiguranje moglo dovesti do tržišta zatvorenih za instrumente financijskog jamstva, čija bi izravna posljedica mogli biti nedostatak konkurencije i povećani troškovi;

16.  žali zbog toga što se u EU-u nedovoljno primjenjuju instrumenti financijskog jamstva za naknadu štete prouzročene najskupljim odobalnim nesrećama; napominje da jedan od razloga može biti činjenica da zbog opsega odgovornosti za štetu u nekim državama članicama ti instrumenti nisu potrebni;

17.  poziva države članice da pruže detaljne informacije u vezi s primjenom financijskih instrumenata i odgovarajućeg financijskog osiguranja za odobalne nesreće, uključujući one najskuplje;

18.  smatra da sve slučajeve dokazane odgovornosti, kao i detalje o izrečenim kaznama treba objaviti kako bi stvarni trošak ekološke štete bio transparentan;

19.  poziva Komisiju da potiče države članice na razvoj instrumenata financijskog jamstva u pogledu naknada za uobičajenu štetu koja je rezultat nesreća povezanih s općim odobalnim naftnim i plinskim djelatnostima ili odobalnim prijevozom nafte i plina, među ostalim i u slučajevima nelikvidnosti; smatra da bi se time mogao ograničiti prijenos odgovornosti za slučajno onečišćenje s poslovnih subjekata na državu koja bi, ako se propisi ne promijene, morala snositi troškove naknade štete; smatra da bi se u tom kontekstu moglo razmotriti i osnivanje fonda utemeljenog na naknadama koje plaća industrija odobalnih djelatnosti;

20.  smatra da je nužno analizirati do koje će se mjere uvođenjem kaznene odgovornosti na razini EU-a pojačati učinak odvraćanja izvan okvira građanskopravnih sankcija, čime će se poboljšati zaštita okoliša i usklađenost sa sigurnosnim mjerama; stoga pozdravlja činjenicu da je EU donio Direktivu o zaštiti okoliša putem kaznenog prava 2008/99/EC, kojom se usklađuju kaznene sankcije za određene oblike kršenja zakonodavstva EU-a u području zaštite okoliša; međutim žali zbog toga što područje primjene te Direktive ne obuhvaća sve djelatnosti iz Direktive o odobalnoj sigurnosti; također žali zbog toga što definicije kaznenih djela i minimalnih sankcija povezanih s narušavanjem odobalne sigurnosti nisu usklađene na razini EU-u; poziva Komisiju da velike naftne nesreće doda u područje primjene Direktive o zaštiti okoliša putem kaznenog prava i da Parlamentu pravovremeno podnese svoje prvo izvješće o provedbi Direktive o odobalnoj sigurnosti, i to najkasnije do 19. srpnja 2019.;

21.  poziva Komisiju da provede studije potrebne za procjenu ekonomskog rizika kojemu bi mogle biti izložene pojedinačne države članice i njihove obalne regije, uzimajući u obzir gospodarsku sektorsku orijentaciju pojedinačnih regija, stupanj koncentracije odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti u danom području, uvjete rada, klimatske faktore kao što su oceanske struje i vjetrovi te ekološke norme koje se primjenjuju; stoga preporučuje uvođenje zaštitnih mehanizama i sigurnosnih perimetara u slučaju da se djelatnosti obustave i pozdravlja činjenicu da je ta industrija izgradila četiri sustava za zatvaranje izvora kojima se može umanjiti izljev nafte u slučaju odobalne nesreće;

22.  traži provođenje prilagođene procjene učinka na arktički okoliš za sve operacije koje se provode u arktičkoj regiji gdje su ekosustavi posebno osjetljivi i blisko povezani s globalnom biosferom;

23.  traži od Komisije i država članica da razmotre mogućnost uvođenja dodatnih mjera kojima bi se učinkovito zaštitile odobalne naftne i plinske djelatnosti prije no što dođe do teške nesreće;

24.  u tom kontekstu poziva Komisiju i države članice da nastave razmatrati mogućnost pronalaska međunarodnog rješenja, uzimajući u obzir da su mnoga naftna i plinska društva koja posluju u EU-u aktivna diljem svijeta i da bi se globalnim rješenjem osigurali jednaki uvjeti tako što bi se pooštrile kontrole nad društvima za crpljenje nafte i plina izvan granica EU-a; poziva države članice da brzo ratificiraju Sporazum iz Pariza iz prosinca 2015. o klimatskim promjenama;

25.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 178, 28.6.2013., str. 66. (2) SL L 328, 6.12.2008., str. 28. (3) SL L 143, 30.4.2004., str. 56. (4) u predmetu C-176/03, Komisija protiv Vijeća, ECLI:EU:C:2005:542. (5) SL L 351, 20.12.2012., str. 1. (6) SL L 339, 21.12.2007., str. 3. (7) SL L 199, 31.7.2007., str. 40. (8) BIO by Deloitte (2014.), Građanskopravna odgovornost, financijsko jamstvo i zahtjevi za naknadu štete u odobalnim naftnim i plinskim djelatnostima u Europskom gospodarskom prostoru, završno izvješće pripremljeno za Glavnu upravu za energetiku Europske komisije. (9) SL C 51 E, 22.2.2013., str. 43.

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o stanju u Demokratskoj Republici Kongu (2016/3001(RSP))

P8_TA(2016)0479 RC-B8-1310/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Demokratskoj Republici Kongu (DR Kongo), posebno rezolucije od 10. ožujka 2016.(1) i 23. lipnja 2016.(2),

–  uzimajući u obzir izjave izaslanstva EU-a u Demokratskoj Republici Kongu o stanju ljudskih prava u zemlji, posebno one od 23. studenoga 2016. i 24. kolovoza 2016.,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a od 15. lipnja 2016. o predizbornoj i sigurnosnoj situaciji u Demokratskoj Republici Kongu,

–  uzimajući u obzir lokalne izjave EU-a od 25. lipnja 2016. o stanju ljudskih prava u DR Kongu, od 2. kolovoza 2016. i od 24. kolovoza 2016. o izbornom postupku u DR Kongu nakon pokretanja nacionalnog dijaloga u toj zemlji,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava o stanju ljudskih prava i aktivnostima Zajedničkog ureda Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Demokratskoj Republici Kongu, koje je objavljeno 27. srpnja 2015.,

–  uzimajući u obzir zajedničke izjave za medije koje su 16. veljače 2016. i 5. lipnja 2016. dali Afrička unija, Ujedinjeni narodi, Europska unija i Međunarodna organizacija frankofonije o potrebi za uključivim političkim dijalogom u DR Kongu te o punoj podršci koju su spremne pružiti kako bi podržale napore kongoanskih aktera da učvrste demokraciju u toj zemlji,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 15. kolovoza 2016. o stanju u DR Kongu,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća EU-a o Demokratskoj Republici Kongu od 23. svibnja 2016. i 17. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o DR Kongu, posebno rezoluciju 2293 (2016) o obnovi režima sankcija protiv DR Konga i o mandatu stručne skupine te rezoluciju 2277 (2016) kojom je obnovljen mandat MONUSCO-a, Misije UN-a za stabilizaciju u DR Kongu,

–  uzimajući u obzir izjave za medije Vijeća sigurnosti UN-a od 15. srpnja 2016. i 21. rujna 2016. o stanju u DR Kongu,

–  uzimajući u obzir izjavu koju je 20. rujna 2016. dao supredsjednik Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a u kojoj se poziva na smirivanje tenzija i rješavanje krize dijalogom i uz poštovanje Ustava,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu iz Cotonoua, potpisan 23. lipnja 2000. te revidiran 25. lipnja 2005. i 22. lipnja 2010.,

–  uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda iz lipnja 1981.,

–  uzimajući u obzir Afričku povelju o demokraciji, izborima i upravljanju,

–  uzimajući u obzir Ustav Demokratske Republike Konga, koji je usvojen 18. veljače 2006.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je Joseph Kabila predsjednik DR Konga od 2001. godine; budući da mandat predsjednik Kabile istječe 20. prosinca 2016., da se predsjednik DR Konga prema Ustavu može kandidirati samo dva puta te da su se predstojeći predsjednički i parlamentarni izbori prvotno trebali održati prije kraja 2016.;

B.  budući da se predsjednik Kabila posljednje dvije godine koristi administrativnim i tehničkim mjerama kojima pokušava odgoditi izbore te ostati na vlasti i nakon završetka mandata određenog Ustavom;

C.  budući da je 2015. zbog snažnog protivljenja i mobilizacije civilnog društva propao prvi pokušaj da se Ustav DR Konga izmijeni kako bi se predsjedniku Kabili omogućilo da se treći put kandidira; budući da su ti pokušaji rezultirali sve većom političkom napetošću, nemirima i nasiljem diljem zemlje te da se čini da je izborni postupak trenutačno na mrtvoj točki;

D.  budući da je u studenom 2015. predsjednik Kabila najavio pokretanje nacionalnog dijaloga; budući da je Afrička unija potom bivšeg togoanskog premijera Edema Kodjoa imenovala posrednikom za nacionalni politički dijalog; budući da su dvije glavne oporbene skupine odbile sudjelovati u dijalogu koji smatraju isključivim i nedemokratskim, ali i taktikom odgode;

E.  budući da su Afrička unija, Ujedinjeni narodi, Europska unija i Međunarodna organizacija frankofonije zajedničkom izjavom naglasili važnost dijaloga i nastojanja da se među političkim akterima postigne sporazum kojim će se poštovati demokracija i vladavina prava te su pozvali sve kongoanske političke aktere da u potpunosti surađuju s Edemom Kodjom;

F.  budući da je 18. listopada 2016. između predsjednika Kabile i dijela oporbe potpisan sporazum o odgodi predsjedničkih izbora na travanj 2018.; budući da je u okviru tog sporazuma predsjednik Kabila, kojemu je time omogućeno ostati na vlasti i nakon 2016., imenovao novog privremenog premijera, oporbenog člana Samyja Badibangu, nadležnim za sastavljanje nove vlade;

G.  budući da službenici kongoanskih sigurnosnih snaga i obavještajnih službi od siječnja 2015. vrše pritisak na nenasilne aktiviste te članove oporbe i civilnog društva koji se protive pokušajima da se predsjedniku Kabili omogući da ostane na vlasti i nakon isteka Ustavom ograničenog razdoblja od dva mandata;

H.  budući da su skupine za zaštitu ljudskih prava u više navrata upozorile da se uoči izbora u toj zemlji pogoršalo stanje ljudskih prava i slobode izražavanja, okupljanja i prosvjeda te da se među ostalim protiv nenasilnih prosvjednika, novinara, političkih vođa i drugih prekomjerno koristi sila;

I.  budući da rastuća stopa nasilja i kršenja ljudskih prava i međunarodnog prava, a posebno ciljani napadi i samovoljna uhićenja, negativno utječu na napore da se stanje u DR Kongu regulira i stabilizira;

J.  budući da je u prosvjedima koji su se održali 19. i 20. rujna 2016. u Kinshasi navodno ubijeno 50 osoba te da ih je velik broj nestao; budući da se pripadnici pokreta LUCHA i Filimbi i dalje nalaze u nezakonitom pritvoru; budući da su mediji poput Radio France Internationale (RFI) i Radio Okapi ugašeni ili da se njihov rad ometa; budući da su, prema izvješću Zajedničkog ureda UN-a za ljudska prava, tijekom prosvjeda održanih između 19. i 21. rujna 2016. prijavljena 422 slučaja kršenja ljudskih prava od strane policijskih djelatnika i snaga sigurnosti;

K.  budući da humanitarne agencije smatraju da politička nestabilnost vodi zemlju u kaos i da zbog nje stanovništvo, koje je već oslabljeno različitim prošlim i sadašnjim krizama, tone u ekstremno siromaštvo i nesigurnost, uz više od pet milijuna ljudi kojima je trenutačno potrebna pomoć u hrani;

L.  budući da je Europska unija naglasila da se svaka odluka o odgodi izbora mora donijeti u okviru uključivog, nepristranog i transparentnog političkog dijaloga između kongoanskih dionika prije kraja mandata predsjednika Kabile u prosincu 2016.;

M.  budući da se Nacionalnim okvirnim programom za razdoblje 2014. – 2020. za Demokratsku Republiku Kongo, koji je financiran s više od 620 milijuna eura iz 11. Europskog razvojnog fonda, prednost daje jačanju upravljanja i vladavine prava, uključujući reforme pravosuđa, policije i vojske;

1.  žali zbog gubitka života tijekom prosvjeda koji su održani u zadnjih nekoliko tjedana i izražava najdublju sućut obiteljima žrtava i stanovništvu DR Konga;

2.  duboko je zabrinut zbog sve nestabilnijeg stanja u DR Kongu u napetom predizbornom kontekstu; podsjeća vlasti DR Konga, a prvenstveno predsjednika te države, da je u njihovoj odgovornosti štiti građane koji žive u bilo kojem dijelu nacionalnog teritorija i naročito ih štititi od zlostavljanja i zločina, kao i izvršavati zadaću upravljanja najstrože poštujući vladavinu prava;

3.  izražava žaljenje zbog činjenice da vlada i Neovisno nacionalno izborno povjerenstvo (CENI) nisu uspjeli održati predsjedničke izbore u okviru roka određenog Ustavom; ponavlja svoj poziv na uspješno i pravovremeno održavanje izbora, uz potpuno poštovanje kongoanskog Ustava i Afričke povelje o demokraciji, izborima i upravljanju te ustraje na odgovornosti kongoanske vlade da čim prije zajamči stvaranje okruženja koje će pogodovati transparentnim, vjerodostojnim i uključivim izborima;

4.  podsjeća na obveze koje je Demokratska Republika Kongo preuzela u okviru Sporazuma iz Cotonoua u vezi s poštovanjem demokracije, vladavine prava i načela ljudskih prava, u koja se ubrajaju sloboda izražavanja i sloboda medija, dobro upravljanje i transparentnost političkih funkcija; smatra da je dijalog s vlastima Demokratske Republike Konga, koji se odvija u skladu s člankom 8. Sporazuma iz Cotonoua kako bi se dobila konačna pojašnjenja o izbornom postupku, neuspješan;

5.  traži od EU-a da poduzme konkretne mjere i čim prije pokrene postupak koji se temelji na članku 96. Sporazuma iz Cotonoua te da izrekne sankcije, koje će uključivati zabranu viza i zamrzavanje imovine i odnositi se na visoke dužnosnike i pripadnike oružanih snaga koji su odgovorni za nasilno gušenje prosvjeda i političku mrtvu točku koja onemogućuje miran i ustavan prijenos vlasti: Kaleva Mutondu, generala bojnika Johna Numbija, generala Ilungu Kampetea, generala bojnika Gabriela Amisija Kumbu i generala Célestina Kanyamu;

6.  traži od svih političkih aktera da započnu miroljubiv i konstruktivan dijalog, da spriječe produbljivanje trenutačne političke krize i da se suzdrže od daljnjeg nasilja i provokacija; pozdravlja napore Nacionalne biskupske konferencije u Kongu da postigne širi konsenzus u pogledu političkog prijelaza; traži i od vlasti i od oporbe da se suzdrže od svih oblika djelovanja i izjava koje bi mogle dodatno raspiriti nemir; u međuvremenu uviđa potrebu za prijelaznim razdobljem tijekom kojega se predsjednička funkcija može izvršavati samo u nadležnosti prijelaznog vijeća u kojemu će oporba imati ključnu ulogu;

7.  izražava duboku zabrinutost zbog sve lošijeg stanja ljudskih prava i sve većeg ograničavanja političkog prostora u DR Kongu, a posebno zbog instrumentalizacije pravosuđa te nasilja i zastrašivanja s kojima se suočavaju borci za ljudska prava, politički protivnici i novinari; poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih političkih zatvorenika; traži od vlasti da odmah ukinu sva ograničenja rada medija;

8.  i dalje je duboko zabrinut kada je riječ o stvarnoj ulozi neovisnog nacionalnog izbornog povjerenstva, o kojemu će u velikoj mjeri ovisiti legitimitet izbornog procesa; podsjeća da bi to izborno povjerenstvo trebalo biti nepristrana i uključiva institucija te da bi trebalo raspolagati s dovoljno sredstava kako bi se omogućio sveobuhvatan i transparentan postupak;

9.  poziva na provođenje cjelovite, temeljite i transparentne istrage o navodnim slučajevima kršenja ljudskih prava koji su se dogodili tijekom prosvjeda, kako bi se krivci pronašli i pozvali na odgovornost;

10.  poziva Delegaciju EU-a da nastavi pomno pratiti zbivanja u DR Kongu te da upotrijebi sve prikladne alate i instrumente kako bi pružila podršku borcima za ljudska prava i prodemokratskim pokretima; poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da razmotri mogućnost jačanja posredničkih ovlasti izaslanstva EU-a kako bi surađivalo s Afričkom unijom i podržalo uključiviji politički dijalog te spriječilo produbljivanje političke krize i daljnje širenje nasilja;

11.  poziva Afričku uniju da se više angažira kako bi se osiguralo da se kongoanski Ustav u cijelosti poštuje; poziva na trajni politički dijalog među zemljama regije Velikih jezera kako bi se spriječila svaka daljnja destabilizacija; u tom kontekstu pozdravlja održavanje Međunarodne konferencije regije Velikih jezera, koja je održana u listopadu 2016. u Luandi i čiji je cilj bio ocijeniti stanje u DR Kongu;

12.  podsjeća da su mir i sigurnost preduvjeti uspješnih izbora i stabilnog političkog okruženja; u tom kontekstu pozdravlja produženje mandata MONUSCO-a i jačanje njegovih ovlasti u zaštiti civila i poštovanju ljudskih prava u izbornom kontekstu;

13.  ponavlja svoju duboku zabrinutost u pogledu alarmantne humanitarne situacije u DR Kongu; poziva EU i njegove države članice da nastave pružati pomoć narodu DR Konga kako bi se poboljšali životni uvjeti najugroženijih skupina stanovništva i riješile posljedice raseljavanja, nesigurnosti opskrbe hranom, epidemija i elementarnih nepogoda;

14.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladi i parlamentu DR Konga, Afričkoj uniji, Vijeću AKP-a i EU-a, glavnom tajniku UN-a i Vijeću UN-a za ljudska prava.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0085. (2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0290.

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o pristupu energiji u zemljama u razvoju (2016/2885(RSP))

P8_TA(2016)0480 B8-1227/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja, a posebno cilj br. 7 o pristupu energiji, cilj br. 12 o održivoj potrošnji i proizvodnji te cilj br. 13 o klimatskim promjenama,

–  uzimajući u obzir inicijativu „Održiva energija za sve” (SE4ALL), koju su Ujedinjeni narodi pokrenuli 2011.,

–  uzimajući u obzir inicijativu „Pružanje energije razvoju”, koju je Europska komisija pokrenula 2012. kako bi do 2030. dodatnih 500 milijuna ljudi u zemljama u razvoju imalo pristup održivoj energiji,

–  uzimajući u obzir članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), u kojem se navodi da je smanjenje siromaštva, odnosno dugoročno iskorjenjivanje siromaštva, glavni cilj razvojne politike EU-a,

–  uzimajući u obzir članak 191. UFEU-a i klimatsku politiku EU-a,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju(1), a posebno njezin Prilog I., koji sadrži odredbe o održivoj energiji u geografskim programima, i Prilog II., koji sadrži odredbe o komponenti održive energije u tematskom programu „Globalna javna dobra i izazovi” u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju,

–  uzimajući u obzir relevantne programske dokumente u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju i Europskog razvojnog fonda, uključujući nacionalne okvirne programe koji obuhvaćaju ključne energetske sektore, te godišnje akcijske programe kojima se nacionalni okvirni programi provode;

–  uzimajući u obzir inicijativu „Afrički koridor za čistu energiju”, kojoj je cilj promicati ubrzano uvođenje obnovljivih izvora energije u Africi te smanjiti emisije ugljika i ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima,

–  uzimajući u obzir pregled nacrta relevantnih programskih dokumenata Instrumenta za razvojnu suradnju i Europskog razvojnog fonda prije nego što ih odobre odbori Instrumenta za razvojnu suradnju i Europskog razvojnog fonda,

–  uzimajući u obzir 21. konferenciju stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koja se u prosincu 2015. održala u Parizu, i usvajanje Pariškog sporazuma, prvog univerzalnog i pravno obvezujućeg globalnog klimatskog sporazuma,

–  uzimajući u obzir 22. Konferenciju stranaka (COP 22) Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, koja se od 7. do 18. studenoga 2016. održava u Marakešu,

–  uzimajući u obzir sastanak na visokoj razini o inicijativi za obnovljivu energiju i partnerstvu EU-a i Afričke unije održanom 21. rujna 2016. tijekom zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku, kojem su predsjedali Idriss Déby, predsjednik Afričke unije, Alpha Condé, predsjednik Republike Gvineje, Nkosazana Dlamini-Zuma, predsjednik Komisije Afričke unije, Akinwumi Adesina, predsjednik Afričke razvojne banke, a prisustvovali predstavnici Europske unije Stefano Manservisi, glavni direktor Glavne uprave Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj i Felice Zaccheo, zamjenik načelnika odjela C6 za energiju i klimatske promjene te Ségolène Royal, francuska ministrica ekologije, održivog razvoja i energije,

–  uzimajući u obzir izvješće Svjetske komisije za brane od 16. studenoga 2000. naslovljeno „Novi okvir za donošenje odluka”,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 27. rujna 2011. o financiranju jačanja infrastrukture brana u zemljama u razvoju(2), od 2. veljače 2012. o razvojnoj suradnji EU-a u korist cilja univerzalnog pristupa energiji do 2030.(3) i od 12. lipnja 2012. o suradnji na području energetske politike s partnerima izvan naših granica: Strateški pristup sigurnoj, održivoj i konkurentnoj opskrbi energijom(4),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 15/2015 od 6. listopada 2015. naslovljeno „Potpora iz Instrumenta EU-a i AKP-a za energiju obnovljivim izvorima energije u istočnoj Africi”,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o pristupu energiji u zemljama u razvoju (O-000134/2016 – B8-1809/2016),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za razvoj,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je održivi pristup cjenovno pristupačnoj, pouzdanoj i sigurnoj energiji ključan za ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba i prava, uključujući pristup čistoj vodi, sanitarijama, sigurnoj sredini, zdravstvenoj skrbi, grijanju i obrazovanju, da je ključan za praktički sve vrste gospodarskih aktivnosti te da je glavni pokretač razvoja; budući da je pristup energiji povezan sa sigurnosnim i geopolitičkim aspektima te budući da energetska pitanja mogu postati uzroci sukoba;

B.  budući da 1,2 milijarde ljudi nema pristup električnoj energiji i da još veći broj ljudi ima nepouzdan pristup; budući da polovica osoba bez pristupa električnoj energiji živi u Africi; budući da taj broj raste jer stanovništvo afričkog kontinenta raste brže nego što se širi pristup energiji;

C.  budući da je u pogledu pristupa električnoj energiji najgore stanje na svijetu u supsaharskoj Africi, no s razvojem energetskog sektora te regije supsaharska će Afrika do 2040. vjerojatno trošiti jednaku količinu električne energije kao 2010. Indija i Latinska Amerika zajedno;

D.  budući da više od 70 % ukupne potrošnje energije u Africi dolazi iz obnovljivih izvora, no to se gotovo sve odnosi na tradicionalne oblike korištenja biomase; budući da i dalje postoje goleme mogućnosti uključivanja drugih izvora energije, posebno solarne energije i energije vjetra;

E.  budući da će demografski trendovi u Africi imati golem utjecaj na zahtjeve u pogledu korištenja tla za proizvodnju usjeva te na potrebu za ogrjevnim drvom;

F.  budući da je globalno krčenje šuma odgovorno za gotovo 20 % svih emisija CO2; budući da se velikim oslanjanjem na tradicionalnu biomasu i neučinkovite štednjake dovode u opasnost šume i grmoviti predjeli u brojnim regijama afričkog kontinenta;

G.  budući da se 2,3 milijarde ljudi za kuhanje tradicionalno koristi biomasom kao što je ugljen, a to često ima ozbiljne negativne posljedice za zdravlje i okoliš; budući da žene snose nerazmjeran dio tereta korištenja takvih materijala, uključujući prikupljanje ogrjevnog drva, što zahtijeva puno vremena i ugrožava njihovu sigurnost; budući da korištenje poboljšanih štednjaka smanjuje vrijeme i napor koji su potrebni za pripremu obroka;

H.  budući da afrički kontinent ima najveći potencijal na svijetu kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, no također najviše zaostaje u elektrifikaciji;

I.  budući da je energetsko siromaštvo najraširenije u ruralnim područjima, no pružanje pristupa energiji u gradskim područjima koja brzo rastu također je izuzetno zahtjevan zadatak s obzirom na geografsko stanje, povezanost i nepostojanje infrastrukture te budući da je u najsiromašnijim afričkim zemljama energija najskuplja;

J.  budući da je od presudne važnosti nastaviti razvijati još uvijek mlada ruralna tržišta električne energije sve dok se ne etabliraju i ne postanu samoodrživa te i dalje podržavati programe usredotočene na obnovljiva, energetski učinkovita, manja i decentralizirana energetska rješenja;

K.  budući da energetsko siromaštvo ima i rodnu odrednicu; budući da su posljedice energetskog siromaštva teže za žene;

L.  budući da je univerzalan cilj održivog razvoja br. 7 jamčenje pristupa cjenovno pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji za sve do 2030.; budući da su za ispunjavanje klimatskih obveza potrebni snažni i promišljeni napori u području energije te budući da je Afrika stoga suočena s dvostrukim izazovom jer mora drastično povećati pristup svojih građana osnovnim energetskim uslugama i istodobno ispuniti svoje obveze koje proizlaze iz klimatskog sporazuma;

M.  budući da izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš naslovljeno „Globalni trendovi u ulaganjima u obnovljive izvore energije 2016.” upućuje na to da su godišnja ulaganja na svjetskoj razini u nove kapacitete obnovljivih izvora energije 2015. bila više nego dvostruko veća od ulaganja u elektrane na ugljen i plin; budući da su 2015. na tržištu obnovljivih izvora energije dominirale solarna energija iz fotonaponskih ćelija i energija vjetra; budući da je 2015. udio obnovljivih izvora energije u ulaganjima u zemljama u razvoju prvi put bio veći od udjela u razvijenim zemljama;

N.  budući da se u izvješću Svjetske komisije za brane od 16. studenoga 2000. zaključuje da velike brane nisu uspjele proizvesti onoliko električne energije koliko se očekivalo, snabdjeti očekivanom količinom vode i kontrolirati štetu od poplava u mjeri u kojoj se to očekivalo zbog čega je njihov utjecaj na društvo i okoliš bio golem, a nastojanja da se taj utjecaj ublaži bila su u velikoj mjeri neuspješna;

O.  budući da je cilj postizanja univerzalnog pristupa energiji isprepleten s ciljem postizanja klimatske pravde;

P.  budući da klimatska pravda ljudska prava povezuje s razvojem kako bi se ostvario pristup kojemu je u središtu čovjek, pri čemu se štite prava najugroženijih osoba te pravedno i pošteno dijele teret i koristi klimatskih promjena i njihovog utjecaja;

Q.  budući da bi neujednačenost financiranja i prijenosa tehnologije u vezi s klimatskim promjenama mogla poljuljati odlučnost afričkih čelnika da razvijaju obnovljive izvore energije u cilju ostvarivanja plana industrijalizacije tog kontinenta;

R.  budući da se u Pariškom sporazumu naglašava nužnost promicanja univerzalnog pristupa održivoj energiji u zemljama u razvoju, a posebno u Africi, i to jačanjem razvoja obnovljivih izvora energije;

S.  budući da postoje brojni dokazi i širok konsenzus u pogledu toga da su mala, decentralizirana proizvodnja obnovljive energije, lokalne mreže i rješenja izvan mreže često najučinkovitija rješenja, da ona u pravilu stvaraju najveće doprinose općem razvojnom napretku te su najuspješnija u maksimalnom smanjenju ili izbjegavanju negativnih utjecaja na okoliš;

T.  budući da se u Uredbi o Instrumentu za razvojnu suradnju naglašava lokalna proizvodnja obnovljive energije te da bi programi iz Instrumenta za razvojnu suradnju i Europskog razvojnog fonda te energetski projekti trebali biti osmišljeni tako da odražavaju razumijevanje prednosti decentralizirane proizvodnje obnovljive energije;

U.  budući da se razvojna pomoć EU-a u području energije naglo povećala te da bi ti rashodi u razdoblju 2014. – 2020. trebali doseći 3,5 milijardi EUR; budući da je energija ključni element u 30 nacionalnih programa, od kojih je pola namijenjeno afričkim zemljama;

V.  budući da se Instrumentom EU-a i AKP-a za energiju, uspostavljenom u lipnju 2005., teži promicati pristup modernim energetskim uslugama za siromašno stanovništvo u ruralnim i prigradskim sredinama, s velikim naglaskom na supsaharskoj Africi i obnovljivoj energiji; budući da se u povezanom tematskom izvješću Revizorskog suda EU-a br. 15/2015 iznose brojne preporuke Komisiji za stroži odabir projekata, poboljšanje njihova praćenja i povećanje njihovih izgleda za održivost;

W.  budući da je nedavno pokrenuta inicijativa EU-a za financiranje elektrifikacije (ElectriFI) te budući da drugi financijski mehanizmi obuhvaćaju instrumente za kombiniranje bespovratnih sredstava EU-a sa zajmovima ili vlasničkim kapitalom javnih i privatnih financijera (instrumenti za kombinirano financiranje) za različite dijelove svijeta, aktivnosti Europske investicijske banke u području energije u okviru njezina mandata za vanjsko kreditiranje i aktivnosti Infrastrukturnog uzajamnog fonda EU-a i Afrike u sektoru energije;

X.  budući da je za postizanje cilja održivog razvoja br. 7 potreban sve veći doprinos javnih ulaganja; budući da bi se sve odluke o promicanju upotrebe javno-privatnih partnerstava preko mehanizma kombiniranog financiranja u zemljama u razvoju trebale zasnivati na temeljitoj procjeni tih mehanizama i stečenom iskustvu; budući da pod svaku cijenu treba izbjegavati financiranje projekata koji su već komercijalno održivi;

Y.  budući da osposobljavanje specijaliziranih i visokospecijaliziranih lokalnih stručnjaka mora biti prioritet kako bi se u zemljama u razvoju zajamčio pristup energiji te budući da se tome trebaju dodijeliti znatan dio sredstava;

Z.  budući da globalne subvencije za fosilna goriva iznose oko 500 milijardi USD godišnje, uzrokuju povećanje emisija stakleničkih plinova umjesto da ih smanjuju i u pravilu više koriste relativno dobrostojećim osobama, a ne siromašnima; budući da bi te subvencije trebalo postupno ukinuti jer bi na taj način vlade mogle osloboditi znatna sredstva za puno učinkovitije socijalne politike i za proširenje pristupa cjenovno pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji, pri čemu bi se smanjile nejednakosti i poboljšala kvaliteta života;

1.  podsjeća da pristup energiji ubrzava razvoj; skreće pozornost na raspon i implikacije energetskog siromaštva u zemljama u razvoju i na snažno sudjelovanje Europske unije u naporima da se to siromaštvo smanji; naglašava potrebu za snažnim i usklađenim naporima vlada, civilnog društva i drugih dionika u pogođenim zemljama te međunarodnih partnera kako bi se smanjilo energetsko siromaštvo i postigao cilj održivog razvoja br. 7, za što su potrebni posebni napori u udaljenim ruralnim sredinama, posebno u područjima koja nisu priključena na mrežu (off-grid); podsjeća da se klimatske i trgovinske politike trebaju međusobno podupirati u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i iskorjenjivanja siromaštva u skladu s Programom održivog razvoja do 2030. i Pariškim sporazumom;

2.  naglašava da postoji snažna povezanost između energije i mogućih sigurnosnih pitanja te smatra da je gospodarenje energijom, iako ga nije jednostavno provesti, ključno za gospodarski i ljudski razvoj u zemljama u razvoju;

3.  podsjeća da se elektrifikacija provodi zahvaljujući podršci javnih vlasti, a to iziskuje dobro upravljanje distribucijom energije i sposobnost zemalja da izvršavaju svoje suverene zadaće;

4.  poziva Europsku uniju da rodnu dimenziju uključi u sve svoje energetske politike, s naglaskom na ženama s posebnim potrebama;

5.  podržava inicijativu Komisije pod nazivom „Pružanje energije razvoju”, kojoj je cilj da do 2030. dodatnih 500 milijuna ljudi u zemljama u razvoju ima pristup održivoj energiji i to u okviru elemenata programa kao što je uspostavljanje mehanizma za tehničku pomoć, koji se zasniva na tome da stručnjaci iz EU-a razvijaju tehničku stručnost u zemljama u razvoju, te promicanje jačanja kapaciteta i prijenosa tehnologije; ističe ulogu energije kao pokretača u brojnim drugim područjima poput zdravstva, obrazovanja, čiste vode, poljoprivrede te telekomunikacijske i internetske povezanosti; ističe da inicijativa „Pružanje energije razvoju” mora biti u potpunosti u skladu s ciljevima razvojne politike Unije iz Ugovora iz Lisabona;

6.  smatra da relevantne odredbe iz Uredbe o Instrumentu za razvojnu suradnju, o kojima su zajednički odlučili Europski parlament i Vijeće, iako su kratke, predstavljaju čvrst temelj za razvojnu pomoć EU-a u području energije; podsjeća da su te odredbe usmjerene na pristup energiji i da se njima ističe lokalna i regionalna obnovljiva energija te omogućavanje pristupa za najsiromašnije osobe u udaljenim regijama;

7.  pozdravlja inicijativu ElectriFI, kojom se pruža fleksibilna i uključiva struktura, pri čemu se omogućuje sudjelovanje različitih partnera poput privatnog sektora, javnih institucija i lokalnih vlasti, koji od toga u jednakoj mjeri mogu imati koristi pod jednakim tržišnim uvjetima, vodeći računa o potrebama i mogućnostima u svakoj ciljanoj zemlji/regiji; podsjeća da će sudjelovanje partnera iz lokalnog privatnog sektora i organizacija civilnog društva biti neophodno za veću djelotvornosti uvedenih mjera i odgovornost za njih;

8.  poziva Komisiju da na svojim internetskim stranicama redovito izvješćuje o napretku koji je postignut prema ostvarenju cilja inicijative „Pružanje energije razvoju” kako bi se pojasnilo koji je udio ukupnih sredstava za energiju u zemljama u razvoju iskorišten za obnovljive izvore energije, najudaljenije regije, osposobljavanje zaposlenika i stvaranje znanja i vještina na lokalnoj razini te lokalnih rješenja i rješenja izvan mreže te kako bi se sažeto, ali što preciznije, opisalo sudjelovanje raznih dionika u dovršenim i tekućim mjerama;

9.  naglašava velik potencijal obnovljivih izvora energije u Africi kada je riječ o solarnoj energiji i energiji vjetra kako bi se svima omogućio pristup energiji, posebno u ruralnim sredinama; ističe da cijena fotonaponske opreme ima presudan utjecaj na stvarno iskorištavanje potencijala solarne energije u Africi; stoga snažno potiče Uniju i njezine države članice da potpomognu prijenos tehnologija radi njihova uvođenja u zemlje u razvoju;

10.  napominje da Afrika teoretski ima oko 10 % svjetskog hidroenergetskog potencijala; podsjeća da će globalno zatopljenje utjecati na prosječne oborine, što će stoga predstavljati sve veći izazov za pristup vodi i sigurnost opskrbe hranom; također podsjeća da je Svjetska komisija za brane navela da će siromašni, ostale ugrožene skupine i budući naraštaji vjerojatno snositi nerazmjeran udio socijalnih i ekoloških troškova koji proizlaze iz projekata velikih brana, a da se pritom neće ostvariti razmjeran udio u ekonomskoj dobiti; ponavlja da su male hidroelektrične brane održivije i ekonomski isplativije od velikih;

11.  preporučuje da bi se agencije za financiranje (agencije za bilateralnu pomoć, multilateralne banke za razvoj, agencije za kreditiranje izvoza i EIB) trebale pobrinuti da se svaka eventualna izgradnja brane za koju je odobreno financiranje pridržava smjernica Svjetske komisije za brane; posebno naglašava da bi svako planiranje brana trebalo ocijeniti u skladu sa sljedećih pet vrijednosti: jednakost, učinkovitost, participativno donošenje odluka, održivost i odgovornost; posebno podsjeća na to da kada projekti utječu na autohtono stanovništvo i plemenske zajednice, takvi se postupci moraju voditi uz njihov slobodan, prethodan i informiran pristanak;

12.  podsjeća da je bioenergija složen izvor energije neodvojivo povezan s poljoprivredom, šumarstvom i industrijom te da utječe na ekosustave i biološku raznolikost; posebno napominje da razvoj biomase za energiju sa sobom nosi opasnosti, koje se između ostalog odnose na sigurnost opskrbe hranom, sigurnost posjedovanja zemljišta, krčenje šuma i degradaciju tla; podsjeća da bi trebalo voditi računa i o vodenom otisku bioenergije jer su mnogi dijelovi Afrike već sada suočeni s nestašicom vode, pri čemu je oko jedna trećina obradivih površina u Africi već kvalificirana kao suho tlo; stoga ističe da je i u Europskoj uniji i u zemljama u razvoju potrebno razviti stroge i obvezujuće kriterije ekološke i socijalne održivosti za proizvodnju biomase kako bi se ispunio 7. cilj održivog razvoja;

13.  ističe da je potrebno podržati visoko učinkovite štednjake i prelazak na moderna goriva za kuhanje kako bi se spriječilo brzo iscrpljivanje šumskih resursa;

14.  ohrabren je činjenicom da na međunarodnoj razini postoje razne inicijative za promicanje pristupa održivoj energiji u zemljama u razvoju, posebno u Africi, no ističe da ih je potrebno bolje koordinirati radi veće učinkovitosti; poziva Uniju i njezine države članice da pruže potporu i tehničku pomoć provedbi akcijskog plana za inicijativu „Afrički koridor za čistu energiju”, kojom se do 2030. polovica ukupne potrebe za električnom energijom želi zadovoljavati iz čistih, lokalnih i ekonomičnih obnovljivih izvora energije te tako smanjiti emisije ugljičnog dioksida; poziva na veću koordinaciju između donatora, privatnog sektora i vlada zemalja u razvoju kako bi se ubrzalo postizanje ciljeva; ističe da je potrebno pružiti potporu održavanju s dostatnim pristupom opskrbi rezervnim dijelovima i lokalno osposobljenim tehničkim stručnjacima;

15.  podržava upotrebu kombiniranog financiranja kada je to najučinkovitiji način uporabe sredstava za razvojnu pomoć radi ispunjenja cilja održivog razvoja br. 7, kada je fokus na malim projektima i kada uključena poduzeća posluju na društveno odgovoran način; poziva Komisiju da oprezno izbjegava dodjeljivanje sredstava svakom projektu koji bi bio održiv i bez njih, čak i u slučaju kada ta sredstva traži privatni ulagač; smatra da i u operacijama kombiniranog financiranja treba poštovati načela učinkovitosti razvoja i napominje važnost usklađivanja s razvojnim planovima država korisnica, širokog sudjelovanja dionika, transparentnosti i odgovornosti, koordinacije i učinkovitosti te mjerljivih i opipljivih rezultata;

16.  poziva na postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva i potiče da se ta oslobođena sredstva dodjele učinkovitim socijalnim politikama i mjerama za iskorjenjivanje energetskog siromaštva u zemljama u razvoju;

17.  naglašava da se uspjeh aktivnosti Europske unije u konačnici može mjeriti samo veličinom njihova doprinosa ostvarivanju univerzalnog pristupa energiji uz minimalne emisije stakleničkih plinova, vodeći pritom računa o načelu zajedničke, ali diferencirane odgovornosti;

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda te glavnom tajniku Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja.

(1) SL L 77, 15.3.2014., str. 44. (2) SL C 56 E, 26.2.2013., str. 67. (3) SL C 239 E, 20.8.2013., str. 83. (4) SL C 332 E, 15.11.2013., str. 28.

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o primjeni postupka za europski platni nalog (2016/2011(INI))

P8_TA(2016)0481 A8-0299/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije o postupku za europski platni nalog i mjerama za pojednostavljenje i ubrzanje postupaka u sporovima male vrijednosti (COM(2002)0746),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uvođenju postupka za europski platni nalog(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 936/2012 od 4. listopada 2012. o izmjeni priloga Uredbi (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju postupka za europski platni nalog(2),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije o primjeni Uredbe (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju postupka za europski platni nalog (COM(2015)0495),

–  uzimajući u obzir ocjenu provedbe postupka za europski platni nalog na europskoj razini koju je provela Služba Europskog parlamenta za istraživanja,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0299/2016),

A.  budući da je Komisija predala svoje izvješće u kojem preispituje funkcioniranje postupka za europski platni nalog u skladu s člankom 32. Uredbe (EZ) br. 1896/2006;

B.  budući da je to izvješće staro gotovo dvije godine i da ne sadrži potrebnu proširenu procjenu utjecaja za svaku državu članicu, s obzirom na različite pravne odredbe u državama članicama i njihovu interoperabilnost, već samo nepotpunu statističku tablicu s informacijama uglavnom iz 2012. godine; budući da je europski platni nalog neobavezni postupak koji se može primjenjivati u prekograničnim slučajevima kao alternativa domaćim platnim nalozima;

C.  budući da je taj postupak uveden kako bi se omogućila brza i jeftina naplata iznosa koji proizlaze iz sigurnih i dospjelih dugova utvrđenog iznosa koje tuženik nije osporio; budući da se, prema statistikama, funkcioniranje tog postupka čini uglavnom zadovoljavajućim, ali da on funkcionira ispod granica svojeg punog potencijala jer se uglavnom primjenjuje u državama članicama čije zakonodavstvo sadrži sličan nacionalni postupak;

D.  budući da europski postupak za platni nalog spada u kategoriju mjera u području pravosudne suradnje u građanskim stvarima s prekograničnim posljedicama te je potreban za funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

E.  budući da su kašnjenja u plaćanju ključni su uzrok nelikvidnosti, koja je prijetnja za opstanak poslovnih subjekata, a posebno malih i srednjih poduzeća, te dovodi do gubitka brojnih radnih mjesta;

F.  budući da bi trebalo poduzeti konkretne mjere, uključujući ciljane kampanje podizanja razine svijesti, kako bi se građani, poslovni subjekti, pravni stručnjaci i ostale relevantne strane informirali o dostupnosti, funkcioniranju, primjeni i prednostima tog postupka;

G.  budući da bi u nekim državama članicama u kojima se postupak za europski platni nalog ne primjenjuje u skladu s trenutačnim propisima naloge trebalo izdavati brže, a u svakom bi slučaju trebalo poštovati rok od 30 dana utvrđen propisima, imajući u vidu da se platni nalozi mogu nametnuti samo onda kad tražbine nisu osporene;

H.  budući da dodatnim mjerama usmjerenima na učinkovitiju primjenu postupka treba potaknuti razvoj sustava e-Codex kako bi se omogućilo podnošenje zahtjeva preko interneta;

I.  budući da bi veći broj država trebao slijediti primjer Francuske, Češke Republike, Estonije, Cipra i Švedske te omogućiti podnositeljima zahtjeva da zahtjeve podnose na dodatnim jezicima i općenito poduzeti mjere potpore kako bi se mogućnosti za nastanak pogrešaka zbog upotrebe stranog jezika svele na najmanju moguću mjeru;

J.  budući da jednostavnost postupka ne znači da ga se može zloupotrebljavati za nametanje nepoštenih ugovornih uvjeta jer se u članku 8. Uredbe (EZ) br. 1896/2006 poziva sud da na temelju informacija koje ima ispita je li tražbina osnovana, čime se osigurava usklađenost s relevantnom sudskom praksom Suda Europske unije u području te teme; budući da bi, štoviše, o pravima i postupcima trebalo informirati sve relevantne strane;

K.  budući da standardne obrasce treba revidirati i ubuduće ih periodično preispitivati kako bi se ažurirao popis država članica i valuta te stvorili bolji uvjeti za isplatu kamata na tražbine, a potrebno je uključiti i odgovarajući opis kamate koja se potražuje;

L.  budući da bi Komisija trebala razmotriti mogućnost da predloži reviziju odredbi o području primjene tog postupka i preispitivanju platnih naloga u iznimnim slučajevima;

1.  pozdravlja uspješno funkcioniranje postupka za europski platni nalog u svim državama članicama, a to je postupak koji se primjenjuje u građanskim i trgovačkim stvarima koje se odnose na neosporene tražbine, čiji je glavni cilj pojednostavljivanje i ubrzavanje postupka prekograničnog priznavanja i ostvarivanja vjerovničkih prava u EU-u;

2.  žali zbog toga što je Komisije podnijela izvješće o reviziji provedbe Uredbe (EZ) br. 1896/2006 sa znatnim zakašnjenjem od gotovo dvije godine;

3.  žali zbog toga što u izvješću Komisije nema proširene procjene učinka za svaku državu članicu, kao što se zahtijeva člankom 32. Uredbe (EZ) br. 1896/2006; žali zbog toga što izvješće ne sadrži ažurirane podatke o stanju u državama članicama u vezi s funkcioniranjem i primjenom postupka za europski platni nalog; stoga poziva Komisiju da izradi proširenu, ažuriranu i detaljnu procjenu učinka;

4.  također žali zbog toga što se primjena postupka za europski platni nalog uvelike razlikuje među državama članicama; s tim u vezi ističe da se, unatoč pojednostavljenom modernom postupku koji nudi zakonodavstvo EU-a, zbog razlika pri primjeni u državama članicama i poželjnosti odabira nacionalnog zakonodavstva umjesto postupka za europski platni nalog ne uspijevaju postići maksimalni rezultati pri primjeni Uredbe (EZ) br. 1896/2006, a europski građani zbog toga ne mogu ostvarivati svoja prava na prekograničnoj razini, zbog čega nastaje rizik od slabljenja povjerenja u zakonodavstvo EU-a;

5.  ističe da javnost najčešće koristi taj postupak te je o njemu najbolje informirana u državama članicama koje imaju slične instrumente na nacionalnoj razini;

6.  smatra da treba poduzeti praktične mjere kako bi se građani, poslovni subjekti, pravni stručnjaci i ostale relevantne strane dodatno informirali o dostupnosti, funkcioniranju, primjeni i prednostima postupka za europski platni nalog u prekograničnim slučajevima; nadalje ističe da javnosti, a posebno malim i srednjim poduzećima, treba pomoći da unaprijede primjenu, razumijevanje i poznavanje postojećih pravnih instrumenata kako bi se tražbine na prekograničnoj razini mogle naplaćivati u okviru relevantnog zakonodavstva EU-a;

7.  ističe da države članice trebaju Komisiji pružati točne, sveobuhvatne i ažurirane podatke u svrhu djelotvornog nadzora i ocjenjivanja;

8.  potiče države članice da nastoje izdavati naloge u roku od 30 dana i da, kad je to moguće, prihvaćaju zahtjeve na stranim jezicima, uzimajući u obzir da se potreba za prevođenjem negativno odražava na troškove postupka i vrijeme obrade;

9.  u potpunosti podupire rad na tome da se u budućnosti omogući elektroničko podnošenje zahtjeva za postupak za europski platni nalog; stoga poziva Komisiju da s tim u vezi potiče upotrebu pilot projekta e-CODEX i da ga proširi na sve države članice nakon što je provela studiju u pogledu izvedivosti elektroničkih zahtjeva za postupak za europski platni nalog;

10.  poziva Komisiju da u skladu sa zahtjevima usvoji ažurirane standardne obrasce kako bi se, među ostalim, pružila mogućnost davanja odgovarajućeg opisa kamate koju treba platiti na tražbine;

11.  smatra da bi se buduća revizija Uredbe trebala usmjeriti na uklanjanje određenih iznimki u području primjene postupka za europski platni nalog i na preispitivanje odredbi o njegovoj reviziji;

12.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te parlamentima i vladama država članica.

(1) SL L 399, 30.12.2006., str. 1. (2) SL L 283, 16.10.2012., str. 1.