Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 325.,

–  uzimajući u obzir članke 22.a, 22.b i 22.c Pravilnika o osoblju; za dužnosnike Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuke za radnje i inicijative koje treba poduzeti(1),

–  uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana o zatvaranju istrage na vlastitu inicijativu OI/1/2014/PMC o zviždačima,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i otkrivanja(2),

–  uzimajući u obzir članak 9. Građanskopravne konvencije Vijeća Europe o korupciji,

–  uzimajući u obzir članak 22. točku (a) Kaznenopravne konvencije Vijeća Europe o korupciji,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća Europe CM/Rec(2014)7 o zaštiti zviždača,

–  uzimajući u obzir članke 8., 13. i 33. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije,

–  uzimajući u obzir četvrto načelo Preporuke OECD-a o poboljšanju etičkog postupanja u javnoj službi,

–  uzimajući u obzir istragu Ureda europskog ombudsmana od 2. ožujka 2015. i njegov poziv institucijama EU-a da donesu potrebna pravila o prijavljivanju nepravilnosti,

–  uzimajući u obzir publikaciju OECD-a „Preuzimanje obveze za učinkovitu zaštitu zviždača” („Committing to effective whistle-blower protection”),

–  uzimajući u obzir odluku Europskog suda za ljudska prava u slučaju Guja protiv Moldove, zahtjev br. 14277/04 od 12. veljače 2008.,

–  uzimajući u obzir članak 6. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i Odbora za ustavna pitanja (A8-0004/2017),

A.  budući da u kontekstu davanja razrješnice Parlamentu treba što je više moguće informacija o svim nepravilnostima; budući da bi u slučajevima koji se odnose na nepravilnosti unutar institucija Parlament trebao imati pravo na potpuni pristup informacijama kako bi mogao provesti postupak davanja razrješnice uz potpuno poznavanje činjenica;

B.  budući da Europski revizorski sud pruža Parlamentu odličnu podlogu za istraživanja, no da ne može sam istražiti svaki pojedinačni rashod;

C.  budući da Komisija i ostale institucije EU-a na sličan način dostavljaju Parlamentu izvještaje o svojoj potrošnji, no također se oslanjaju na službene mehanizme prijavljivanja;

D.  budući da mnogim sredstvima Unije zajednički upravljaju Komisija i države članice, što Komisiji otežava izvještavanje o nepravilnostima u pogledu pojedinačnih projekata;

E.  budući da Parlament redovito prima informacije od pojedinaca i nevladinih udruga u pogledu nepravilnosti u okviru pojedinačnih projekata koji se u cijelosti ili djelomično financiraju iz proračuna Unije;

F.  budući da stoga zviždači igraju važnu ulogu u sprječavanju, otkrivanju i prijavljivanju nepravilnosti u rashodima povezanima s proračunom EU-a, kao i u utvrđivanju i objavljivanju slučajeva korupcije; budući da treba utvrditi i promicati kulturu povjerenja kojom se promiče europsko javno dobro i u kojoj se službenici i drugi zaposlenici EU-a, kao i javnost, smatraju zaštićeni dobrim praksama upravljanja te koja pokazuje da institucije EU-a podupiru, štite i potiču potencijalne zviždače;

G.  budući da je od temeljne važnosti da se hitno utvrdi horizontalni pravni okvir kojim bi se, utvrđivanjem prava i obveza, štitili zviždači diljem EU-a, kao i u institucijama EU-a (zaštita anonimnosti, pružanje pravne, psihološke i, po potrebi, financijske pomoći, pristup raznim informacijskim kanalima, mehanizmi brzog odgovora, itd.);

H.  budući da je većina država članica EU-a ratificirala Konvenciju UN-a protiv korupcije, zbog čega su obvezne pružiti odgovarajuću i učinkovitu zaštitu za zviždače;

I.  budući da su zviždači ključan izvor informacija u borbi protiv organiziranog kriminala te istraživanja korupcije u javnom sektoru;

J.  budući da zviždači igraju posebno važnu ulogu kada je riječ o otkrivanju i prijavljivanju korupcije i prijevara zato što sudionici tih kriminalnih radnji nastoje zaobići službene mehanizme prijavljivanja;

K.  budući da je od ključne važnosti prijavljivanje nepravilnosti koje se temelji na načelima transparentnosti i integriteta; zaštita zviždača trebala bi stoga biti zajamčena zakonom i ojačana diljem EU-a, ali samo ako je svrha njihova djelovanja zaštita javnog interesa djelovanjem u dobroj vjeri u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava;

L.  budući da vlasti ne bi trebale ograničiti ili smanjiti sposobnost zviždača i novinara da dokumentiraju i otkrivaju nedopuštene, nezakonite ili štetne prakse kada otkrivanje tih informacija u dobroj vjeri i s obzirom na javni interes predstavlja prioritet;

M.  budući da su od 1. siječnja 2014. u skladu s člancima 22.a, 22.b i 22.c Pravilnika o osoblju sve institucije EU-a morale uvesti interna pravila o zaštiti zviždača koji su dužnosnici institucija EU-a i da radna skupina međuinstitucijskog Pripremnog odbora za pitanja povezana s Pravilnikom o osoblju, koja se bavi zaštitom zviždača, nije još završila svoj posao; budući da bi dio posla radne skupine trebalo biti ocjenjivanje situacije zviždača koji su pretrpjeli negativne posljedice u europskim institucijama radi utvrđivanja najboljih praksi na temelju prošlih iskustava; budući da ta unutarnja pravila moraju uzeti u obzir upravljačku strukturu i posebne značajke različitih kategorija iz Pravilnika o osoblju;

N.  budući da zaštita zviždača još nije ni provedena na razini država članica, niti usklađena, što znači da, čak i kada su u pitanju financijski interesi Europske unije, za zviždače može biti osobno i poslovno riskantno pružati Parlamentu informacije o nepravilnostima; budući da upravo zbog straha od onoga što bi im se moglo dogoditi zbog nedostatka zaštite, i zato što vjeruju da neće biti poduzete nikakve radnje, osobe ne prijavljuju nepravilnosti i tako se narušavaju financijski interesi EU-a;

O.  budući da je potrebno osigurati da se svaka vrsta odmazde protiv zviždača primjereno kazni;

P.  budući da je u svojoj rezoluciji od 23. listopada 2013. Parlament pozvao Komisiju da do kraja 2013. podnese zakonodavni prijedlog o uspostavi djelotvornog i sveobuhvatnog europskog programa zaštite zviždača u javnom i privatnom sektoru radi zaštite onih koji otkrivaju loše upravljanje i nepravilnosti te prijavljuju slučajeve nacionalne i prekogranične korupcije u vezi s financijskim interesima EU-a; budući da je osim toga pozvao države članice da uspostave odgovarajuću i učinkovitu zaštitu za zviždače;

Q.  budući da je zakonodavac EU-a već predvidio zaštitu zviždača u sektorskim instrumentima, uključujući Direktivu 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti, Uredbu (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta, Direktivu (EU) 2015/849 o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i Uredbu (EU) br. 376/2014 o izvješćivanju u vezi s događajima;

R.  budući da je zaštita zviždača u Uniji tim hitnija jer Direktiva o poslovnim tajnama ograničava prava zviždača te bi stoga mogla imati neželjeni obeshrabrujući učinak na osobe koje žele prijaviti nepravilnosti u kontekstu financiranja Unije od kojeg su korist imala pojedinačna poduzeća;

S.  budući da su međunarodne organizacije kao što su Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Vijeće Europe već obavile važan posao i sastavile preporuke o zaštiti zviždača;

T.  budući da prema podacima OECD-a više od jedne trećine organizacija s mehanizmima izvješćivanja nije imalo pisana pravila o zaštiti zviždača od odmazde, ili nije znalo za njih;

U.  budući da su na sličan način nevladine organizacije kao što su Transparency International, Whistleblowing, International Network i druge izradile međunarodna načela za zakonodavstvo o zviždačima koja bi trebala poslužiti kao izvor nadahnuća za inicijative EU-a u tom pogledu;

V.  budući da Ured europskog ombudsmana ima jasnu nadležnost u odnosu na istraživanje pritužbi građana EU-a o nepravilnostima u postupanju institucija EU-a, no da sam po sebi nema nikakvu ulogu u zaštiti zviždača u državama članicama;

W.  budući da najnovija verzija Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2014., uključuje nekoliko odredaba o zviždačima;

X.  budući da je zaštita zviždača ključna za očuvanje javnog dobra i financijskih interesa Unije te za promicanje kulture javne odgovornosti i integriteta u institucijama i u javnom i u privatnom sektoru;

Y.  budući da u mnogim jurisdikcijama, a posebice u privatnom sektoru, zaposlenici podliježu obvezi o čuvanju poslovne tajne u pogledu određenih informacija, što znači da zviždači mogu naići na disciplinske postupke za izvješćivanje izvan njihove organizacije;

1.  žali zbog činjenice da Komisija dosad nije podnijela nikakav zakonodavni prijedlog čiji je cilj uspostaviti minimalnu razinu zaštite za zviždače;

2.  apelira na Komisiju da bez odlaganja podnese zakonodavni prijedlog o uspostavi djelotvornog i sveobuhvatnog europskog programa zaštite zviždača koji obuhvaća mehanizme za poduzeća, javna tijela i neprofitne organizacije te je posebno poziva da do kraja ove godine podnese zakonodavni prijedlog o zaštiti zviždača kao dio potrebnih mjera u pogledu prevencije i borbe protiv prijevara koje pogađaju financijske interese Unije, kako bi se omogućila učinkovita i ravnomjerna zaštita u državama članicama i svim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije;

3.  smatra da zviždači imaju ključnu ulogu u pomaganju institucijama i tijelima država članica i EU-a u sprečavanju i borbi protiv povreda načela integriteta i zlouporabe moći kojima se dovodi u pitanje ili ugrožava javno zdravlje i sigurnost, financijski integritet, gospodarstvo, ljudska prava, okoliš i vladavina prava na europskoj i nacionalnoj razini, ili kojima se povećava nezaposlenost, ograničava ili narušava pošteno tržišno natjecanje te podriva povjerenje građana u demokratske institucije i procese; naglašava da, u tom kontekstu, zviždači uvelike doprinose povećanju demokratske kvalitete javnih institucija i povjerenja javnosti u njih, tako što ih čine transparentnijima i izravno odgovornima građanima;

4.  napominje da bi se zviždačima, kao i uključenim javnim tijelima ili institucijama, trebala osigurati pravna zaštita prava koja je zajamčena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i odredbama nacionalnog prava;

5.  podsjeća na to da su države članice kao prve primateljice sredstava EU-a obvezne nadzirati zakonitost njihove potrošnje;

6.  napominje da je samo nekoliko država članica uvelo dovoljno napredne sustave za zaštitu zviždača; poziva države članice koje još nisu usvojile načela za zaštitu zviždača u svoje nacionalno zakonodavstvo da to učine što je prije moguće;

7.  poziva države članice da provedu učinkovita antikorupcijska pravila i da istovremeno u svojim nacionalnim zakonodavstvima pravilno primjene europske i međunarodne standarde i smjernice povezane sa zaštitom zviždača;

8.  žali što mnoge države članice još nisu uvele zasebna pravila za zaštitu zviždača, posebice s obzirom na to da je zaštita zviždača ključan element u sprečavanju korupcije i borbi protiv nje i da se preporučuje u članku 33. Konvencije UN-a protiv korupcije;

9.  ističe da aktivnosti zviždača u pogledu financijskih interesa Unije predstavljaju otkrivanje i prijavljivanje prijestupa te da između ostalog uključuju korupciju, prijevare, utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza, pranje novca, prodiranje zločinačkih skupina, sukobe interesa i radnje njihova prikrivanja;

10.  smatra da je nužno poticati etičku kulturu kako bi se osiguralo da zviždači ne budu žrtve odmazde ili internih sukoba;

11.  ponovno ukazuje na činjenicu da su zviždači dužni obavještavati o uočenim nepravilnostima koje utječu na financijske interese EU-a, kao i činjenicu da bi zviždači uvijek trebali surađivati razmjenom informacija s nadležnim tijelima EU-a;

12.  ponavlja činjenicu da zviždači često imaju bolji pristup osjetljivim informacijama od vanjskih subjekata te je stoga vjerojatnije da se suočavaju s negativnim posljedicama u profesionalnoj karijeri ili riskiraju osobnu sigurnost, koja je zaštićena u skladu s člankom 6. Povelje o temeljnim pravima EU-a;

13.  ističe da definicija aktivnosti zviždača uključuje zaštitu onih koji otkrivaju informacije s razumnim uvjerenjem da su te informacije točne u trenutku otkrivanja, pa i onih koji pri tome u dobroj vjeri obznane netočne informacije;

14.  ističe ulogu istraživačkog novinarstva i poziva Komisiju da osigura da njezin prijedlog pruža istu zaštitu istraživačkim novinarima kao i zviždačima;

15.  ističe da je potrebno osnovati nezavisno tijelo EU-a za prikupljanje informacija, savjetovanje i upućivanje s uredima u državama članicama koje su u mogućnosti primati izvješća o nepravilnostima, uz dostatna proračunska sredstva, odgovarajuće ovlasti i prikladne stručnjake, kako bi se pomoglo unutarnjim i vanjskim zviždačima pri dostavljanju informacija o mogućim nepravilnostima koje utječu na financijske interese Unije da se koriste odgovarajućim kanalima, pri čemu bi se štitila njihova povjerljivost i pružila potrebna podrška i savjetovanje; u prvoj bi se fazi rad tog tijela prije svega temeljio na pouzdanoj provjeri primljenih informacija;

16.  poziva institucije EU-a da, u suradnji sa svim relevantnim nacionalnim tijelima, uvedu i poduzmu sve potrebne mjere za zaštitu povjerljivosti izvorâ informacija kako bi se spriječile bilo kakve diskriminirajuće mjere ili prijetnje;

17.  pozdravlja odluku Europskog ombudsmana iz 2014. da pokrene istragu na vlastitu inicijativu o zaštiti zviždača koja se odnosi na institucije EU-a i pozdravlja vrlo pozitivne rezultate koje je imala; poziva institucije i druga tijela EU-a koji to još nisu napravili da bez odgađanja primijene smjernice koje su sastavljene nakon završetka istrage;

18.  poziva institucije EU-a da podižu razinu osviještenosti o ozbiljnim problemima bespomoćnih zviždača; stoga apelira na Komisiju da pruži sveobuhvatan akcijski plan za rješavanje tog pitanja;

19.  traži osnivanje posebnog odjela s linijom izvještavanja i logistikom (npr. pozivnim centrima, internetskim stranicama, kontaktnim mjestima) u okviru Parlamenta za primanje informacija od zviždača o financijskim interesima Unije koji će im također pružati savjete i štititi ih od svih mogućih mjera odmazde sve dok se ne osnuje nezavisna institucija EU-a, kao što je navedeno u članku 4.;

20.  poziva na to da se pokrene internetska stranica na kojoj se mogu podnijeti pritužbe; naglašava da bi internetska stranica trebali biti dostupna javnosti te čuvati anonimnost njihovih podataka;

21.  poziva Komisiju da pruži jasan pravni okvir kojim se osobama koje otkrivaju nezakonite ili neetičke aktivnosti jamči zaštita od odmazde ili kaznenog progona;

22.  poziva Komisiju da iznese konkretne prijedloge za potpunu zaštitu osoba koje razotkrivaju nezakonitosti i nepravilnosti, te da izrade sveobuhvatan plan za odvraćanje prijenosa imovine u države izvan EU-a koje služe kao zaštitnici anonimnosti korumpiranih osoba;

23.  naglašava da je potrebno osigurati da su mehanizmi izvješćivanja dostupni, sigurni i zaštićeni, te da se stručno istraže tvrdnje zviždača;

24.  poziva Komisiju i Ured europskog javnog tužitelja, u onoj mjeri u kojoj to bude u okviru njegova mandata nakon njegova osnutka, da uspostave učinkovite komunikacijske kanale između uključenih strana, da na isti način uvedu postupke za prihvaćanje i zaštitu zviždača koji pruže informacije o nepravilnostima povezanima s financijskim interesima Unije te da uspostave jedinstveni protokol za postupanje sa zviždačima;

25.  poziva sve institucije i tijela EU-a da poduzmu potrebne mjere kako bi osigurale priznavanje, uvažavanje i poštovanje zviždača u svim slučajevima koji utječu ili su utjecali na njih i koje takvima smatra Sud Europske unije, te ističe da bi se te mjere trebale primjenjivati retroaktivno; nadalje ih poziva da javno i sadržajno izvještavaju o presudama povezanima s dotičnim institucijama;

26.  poziva Komisiju i države članice da dostave Parlamentu sve informacije primljene od zviždača koje utječu na financijske interese Unije te da uključe poglavlje o svojim povezanim upozorenjima i daljnjim mjerama u okviru godišnjih izvješća o radu; poziva na djelovanje na razini EP-a radi utvrđivanja točnosti informacija kako bi se poduzele odgovarajuće mjere;

27.  poziva Komisiju da provede javno savjetovanje kako bi se dobilo stajalište dionika o mehanizmima za izvješćivanje i o potencijalnim nedostacima u postupcima na nacionalnoj razini; rezultati javnog savjetovanja bit će vrijedan doprinos radu Komisije prilikom pripreme njezinih budućih prijedloga o zviždačima;

28.  poziva Komisiju i neovisno tijelo EU-a, te do njegova osnutka Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), da sastave i objave godišnje izvješće o ocjenjivanju zaštite zviždača u Europskoj uniji;

29.  poziva nadalje Revizorski sud da u svoja godišnja izvješća uvrsti poseban dio posvećen ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa Unije;

30.  poziva agencije EU-a da dostave pisana pravila o zaštiti osoba koje prijavljuju nepravilnosti od odmazde;

31.  pozdravlja činjenicu da su Parlament, Komisija, Vijeće Europske unije, Sud Europske unije, Europski revizorski sud, Europska služba za vanjsko djelovanje, Europski gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija, Europski ombudsman i Europski nadzornik za zaštitu podataka uveli interna pravila o zaštiti zviždača u skladu s člancima 22.a, 22.b i 22.c Pravilnika o osoblju; apelira na sve institucije da osiguraju da su njihova interna pravila o zaštiti zviždača pouzdana i sveobuhvatna;

32.  potiče države članice da razviju podatke, mjerila i pokazatelje u vezi s politikama u pogledu zviždača, kako u javnom tako i u privatnom sektoru;

33.  podsjeća da su u Provedbenoj direktivi Komisije (EU) 2015/2392 utvrđeni postupci izvještavanja, zahtjevi za vođenje evidencije i mjere zaštite za zviždače; naglašava da je važno zviždačima osigurati mogućnost prijavljivanja kršenja na povjerljiv način, kao i primjerenu i potpunu zaštitu anonimnosti, među ostalim i u digitalnom okruženju, ali žali zbog činjenice da je to tek jedan od rijetkih primjera sektorskog zakonodavstva koji sadrže odredbe o zviždačima;

34.  potiče Komisiju da prouči najbolje prakse iz postojećih programa za zviždače u drugim zemljama diljem svijeta; skreće pozornost na činjenicu da neki od postojećih programa uključuju novčane nagrade za zviždače (primjerice, postotak određenih sankcija); smatra da bi takve novčane nagrade mogle predstavljati važan prihod za zviždače koji su ostali bez posla zbog prijavljivanja nepravilnosti, iako je takav sustav potrebno pažljivo regulirati kako bi se spriječila eventualna zloupotreba;

35.  poziva države članice da se suzdrže od kriminalizacije aktivnosti zviždača kada oni otkrivaju informacije o nezakonitim aktivnostima ili nepravilnostima kojima se narušavaju financijski interesi EU-a;

36.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 208, 10.6.2016., str. 89. (2) SL L 157, 15.6.2016., str. 1.