Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. svibnja 2016. o bržoj provedbi kohezijske politike(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenoga 2014. o kašnjenju početka provedbe kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o spremnosti država članica EU-a za učinkovit i pravovremen početak novog programskog razdoblja kohezijske politike(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2016. o reviziji VFO-a u sredini razdoblja 2014. – 2020.(4),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 16. veljače 2017. o ulaganju u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova: ocjena izvješća u skladu s člankom 16. stavkom 3. Uredbe o zajedničkim odredbama(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2015. o pitanju „Prema pojednostavljenoj kohezijskoj politici usmjerenoj na učinak za razdoblje 2014. – 2020.”(6),

–  uzimajući u obzir pitanje Komisiji o kašnjenju u provedbi operativnih programa europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova – utjecaj na kohezijsku politiku i daljnji koraci (O-000005/2017 – B8-0202/2017),

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je kasno zaključivanje pregovora o VFO-u za razdoblje od 2014. do 2020. i kasno donošenje propisa o ESI fondovima prouzročilo kašnjenja u postupku donošenja i provedbe sporazuma o partnerstvu i operativnih programa, imenovanju upravljačkih tijela, tijela za ovjeravanje i tijela za reviziju, postupku utvrđivanja i ispunjavanja ex ante uvjeta te provedbi projekta na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini; budući da, iako nema točnih informacija i analiza o razlozima tog kašnjenja, ono u prvom dijelu programskog razdoblja utječe na potencijal koji europski strukturni i investicijski fondovi imaju za povećanje konkurentnosti i jačanje socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije;

B.  budući da su u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova sada donesena 564 operativna programa i da je Komisija primila obavijesti o imenovanju tijela nadležnih za 374 operativna programa; budući da se privremena plaćanja ne mogu provesti bez imenovanja upravljačkih tijela; budući da su u skladu s podacima dostupnima na dan 30. studenoga 2016. izvršena privremena plaćanja u iznosu od 14 750 milijardi EUR, što upućuje na to da su potrebe za plaćanjima bile manje nego što je to prvobitno bilo predviđeno;

C.  budući da je u istoj fazi tijekom zadnjeg programskog razdoblja, unatoč sličnim kašnjenjima i tehničkim preprekama koje su se odnosile na zahtjeve u vezi sa sustavima upravljanja i kontrole, korištenje privremenih plaćanja zabilježeno već u srpnju 2009., a na temelju odobrenih sredstava za plaćanje predviđenih u proračunu za 2010. očekivalo se da će provedba programa kohezijske politike te godine doseći puni zamah;

D.  budući da sadašnja razina privremenih plaćanja predstavlja relativno nizak udio u ukupnim sredstvima dodijeljenima programu u odnosu na tijek programskog razdoblja; budući da je Parlament zabrinut da će privremena plaćanja prema posljednjim predviđanjima država članica iz jeseni 2016. ostati na istoj razini;

E.  budući da su kašnjenje u provedbi te posljedično smanjena potreba za plaćanjima već 2016. dovele do smanjenja plaćanja iz naslova 1.b za 7,2 milijarde EUR, kako je predloženo nacrtom izmjene proračuna br. 4/2016; budući da u istoj fazi tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013. sličan nacrt izmjene proračuna nije bio potreban; budući da su odobrena sredstva za plaćanja za 2017. manja za gotovo 24 % u odnosu na 2016. godinu;

F.  budući da se snažno preporučuje ostvarivanje tješnje suradnje između država članica i europskih institucija kako bi se osigurala zadovoljavajuća razina stabilizacije odobrenih sredstava za plaćanja za kohezijsku politiku u proračunu EU-a za 2018. i poštovanje ili, ovisno o stvarnoj situaciji, prilagođavanje općeg plana plaćanja za razdoblje od 2014. do 2020.;

G.  budući da je administrativni kapacitet na nacionalnoj, ali i regionalnoj i lokalnoj razini ključan preduvjet za uspješnu provedbu kohezijske politike;

1.  ponovno ističe doprinos ulaganja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova smanjenju ekonomskih, socijalnih i teritorijalnih nejednakosti u europskim regijama i među njima te ostvarivanju pametnog, održivog i uključivog rasta i otvaranju radnih mjesta; stoga izražava bojazan da će daljnja kašnjenja u provedbi operativnih programa kohezijske politike negativno utjecati na postizanje tih ciljeva i time pridonijeti povećanju razlika u regionalnom razvoju;

2.  svjestan je da je uvođenje nekoliko novih zahtjeva, kao što su tematska koncentracija, ex ante uvjeti i financijsko upravljanje, unatoč tome što osiguravaju bolju uspješnost programa, s obzirom na kasno donošenje zakonodavnog okvira doprinijeli kašnjenju u provedbi; skreće pozornost na činjenicu da bi zbog sadašnjeg tempa provedbe u narednim godinama moglo doći do opsežnog opoziva sredstava te ističe da treba poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se to izbjeglo; poziva Komisiju da navede koje mjere planira poduzeti u tom pogledu;

3.  ističe da bi zbog kašnjenja u provedbi upotreba financijskih instrumenata u okviru operativnih programa europskih strukturnih i investicijskih fondova mogla povećati već postojeći rizik od niskih stopa isplate, prevelikog iznosa dodijeljenih sredstava, nemogućnosti privlačenja zadovoljavajuće razine privatnog kapitala, niskog učinka financijske poluge i problematičnog obnavljanja sredstava; napominje da su potrebna dodatna pojašnjenja i mjere kako bi se postigla jednaka razina kapaciteta za rad s financijskim instrumentima kao instrumentima poluge u državama članicama te poziva države članice da te instrumente, koje su uspostavili Komisija i EIB, koriste na uravnotežen način; također podsjeća na mogućnost kombiniranja sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) kao rješenja za problem manjeg broja ulaganja u Europi, osobito u sektorima koji su najpogodniji za poticanje rasta i zapošljavanja;

4.  poziva Komisiju i države članice da u cijelosti iskoriste fleksibilnost koja je dostupna u okviru Pakta o stabilnosti i rastu s obzirom na to da je gospodarska kriza u mnogim državama članicama uzrokovala probleme likvidnosti zbog čega su vlade imale manje novca za javna ulaganja te s obzirom na to da financiranje u okviru kohezijske politike postaje glavni izvor javnih ulaganja;

5.  stoga poziva Komisiju da u prvom tromjesečju 2017. u tijesnoj suradnji s državama članicama i na temelju objektive analize čimbenika koji doprinose sadašnjem kašnjenju predstavi „plan za ubrzavanje kohezije” kako bi se omogućila brža provedba operativnih programa europskih strukturnih i investicijskih fondova; u tom kontekstu ipak naglašava da je kao preduvjet za postizanje pravovremenih i uspješnih rezultata potrebno osigurati nisku stopu pogrešaka, suzbijanje prijevara i jačanje administrativnog kapaciteta na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; smatra da nakon analize Sažetog izvješća o godišnjim izvješćima o provedbi programa za provedbeno razdoblje 2014. – 2015., koje je Komisija stavila na raspolaganje krajem 2016. godine, trebaju uslijediti prilagođene mjere te poziva države članice da stalno prate napredak u provedbi projekata; u tom pogledu naglašava da je potrebno usredotočiti napore na sektore koji su prioritetni za tematske ciljeve te ističe da bi to imalo dodanu vrijednost; nadalje, poziva Komisiju da nastavi pružati podršku kroz radnu skupinu za bolju provedbu te da Parlamentu dostavi akcijski plan svojih aktivnosti;

6.  zabrinut je zbog kašnjenja u imenovanju upravljačkih tijela, tijela za ovjeravanje i tijela za reviziju, zbog čega kasni podnošenje zahtjeva za plaćanje; poziva stoga države članice da dovrše postupak imenovanja te Komisiju da osigura tehničku pomoć i savjetodavne usluge potrebne upravljačkim tijelima, tijelima za ovjeravanje i tijelima za reviziju s ciljem postizanja lakše i brže provedbe operativnih programa na terenu, među ostalim za pripremu projektnih portfelja, jednostavniji i brži sustav financijskog upravljanja i kontrole te za postupke ugovaranja i nadzora;

7.  potvrđuje da je brža i učinkovitija provedba operativnih programa europskih strukturnih i investicijskih fondova izravno povezana s većim pojednostavljenjem; u tom pogledu uzima u obzir prioritete navedene u okviru „skupne uredbe”; napominje da ipak treba uložiti dodatne napore, posebice u pogledu troškova upravljanja projektima, heterogenosti i čestih promjena pravila, složenih postupaka za odobravanje velikih projekata, javne nabave, neriješenih vlasničkih odnosa, dugotrajnih postupaka izdavanja dozvola i odluka, problema retroaktivne primjene pravila za reviziju i nadzor, kašnjenja u plaćanju korisnicima, poteškoća u kombiniranju sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova s drugim izvorima financiranja, pravila o državnoj potpori i sporog rješavanja sporova; poziva Komisiju da osigura odgovarajuću koordinaciju, pojednostavi pravila o državnoj potpori te zajamči njihovu usklađenost s kohezijskom politikom; podsjeća da je također potrebno uložiti napore u bolje informiranje o rezultatima ulaganja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova;

8.  poziva Komisiju da razmotri i ponudi rješenja, uključujući dodatne oblike fleksibilnosti, kao što je fleksibilnost među prioritetima i među operativnim programima na zahtjev relevantnih upravljačkih tijela, u skladu s ciljevima strategije Europa 2020., uz istodobno jamstvo potrebne stabilnosti i predvidivosti, te već predloženo vraćanje opozvanih sredstava u proračun EU-a, između ostalog sredstava iz naslova 1.b, zbog potpunog ili djelomičnog neprovođenja, uzimajući pritom u obzir i buduće programsko razdoblje;

9.  poziva da se poduzmu veći napori kako bi se osigurale i potaknule sinergije između različitih mogućnosti EU-a za financiranje, kao što se europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020. i EFSU, i to zajedničkim financiranjem, bliskom suradnjom među nadležnim tijelima, potporom mjerama u području pametne specijalizacije te tješnjom suradnjom s tijelima koja na nacionalnoj razini jamče aktivnosti povlaštenog financiranja za projekte koji su u skladu ciljevima operativnih programa;

10.  poziva na bolju komunikaciju među strukturama Komisije (odgovarajućim glavnim upravama), između Komisije i država članica te s nacionalnim i regionalnim tijelima jer je to ključan preduvjet za povećanje stope apsorpcije sredstava i kvalitete mjera u okviru kohezijske politike;

11.  ponovo ističe dodanu vrijednost pristupa usmjerenog na uspješnost te pozdravlja napore Komisije da se zajamči uspješnost politike u praksi; prima na znanje zaključke Sažetog izvješća o godišnjim izvješćima o provedbi programa za provedbeno razdoblje 2014. – 2015. te iščekuje predstojeće strateško izvješće Komisije planirano za kraj 2017., koje će pružiti više informacija o provedbi prioriteta u odnosu na financijske podatke, zajedničke pokazatelje i pokazatelje za pojedine programe, kvantificirane ciljne vrijednosti, napredak prema ključnim ciljevima i stanje u pogledu ispunjavanja akcijskih planova povezanih s neispunjenim ex ante uvjetima(7);

12.  uzima u obzir postojeći plan plaćanja za razdoblje 2014. – 2020.; uzimajući u obzir pravila za opoziv sredstava, poziva Komisiju da uspostavi prikladan plan plaćanja do 2023. godine te da, ako je potrebno, predloži povećanje gornjih granica za plaćanje iz naslova 1.b do kraja tekućeg programskog razdoblja; potiče Komisiju i države članice da se pobrinu da e-Kohezija bude potpuno operativna i jednostavna za korištenje kako bi se plan plaćanja prilagodio konkretnim promjenama te pripremio „plan za ubrzavanje kohezije”; stoga od država članica traži da unesu podatke o projektnim portfeljima, planovima za nabavu s planiranim i stvarnim datumima za provedbu javnih natječaja, ugovaranje i provedbu projekata te financijske i računovodstvene podatke o računima, sufinanciranju, prihvatljivosti rashoda itd.;

13.  očekuje da će Komisija u sklopu Kohezijskog foruma nastaviti s raspravama o tim pitanjima i u Sedmom kohezijskom izvješću predstaviti rješenja kako bi se zajamčila potpuna provedba kohezijske politike i zadovoljile investicijske potrebe EU-a; poziva da se poduzmu potrebni koraci za pravodoban početak programskog razdoblja nakon 2020.

14.  traži od Komisije da u svrhu rasprave o kohezijskoj politici nakon 2020. izvede zaključke iz informacija sadržanih u godišnjim izvješćima;

15.  poziva Komisiju da najkasnije do početka 2018. podnese zakonodavni paket za sljedeće programsko razdoblje te da omogući lako i pravovremeno odvijanje pregovora o višegodišnjem financijskom okviru nakon 2020., uključujući regulatorne i proceduralne mjere za ublažavanje, kako bi se izbjegli sustavni šokovi u području ulaganja i provedbe kohezijske politike; smatra da je potrebno uzeti u obzir rezultat referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini i razvoj događaja povezanih s Brexitom;

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, Odboru regija te državama članicama i njihovim nacionalnim i regionalnim parlamentima.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0217. (2) SL C 289, 9.8.2016., str. 50. (3) SL C 482, 23.12.2016., str. 56. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0412. (5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0053. (6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0419. (7) Nužno ažuriranje nakon objave Sažetog izvješća o godišnjim izvješćima o provedbi programa za provedbeno razdoblje 2014. – 2015.