Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju i području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini i Rusiji, posebno rezoluciju od 4. veljače 2016. o stanju ljudskih prava, osobito krimskih Tatara, na Krimu(1) i rezoluciju od 12. svibnja 2016. o krimskim Tatarima(2), kao i rezolucije u vezi s posebnim slučajevima ukrajinskih građana nezakonito pritvorenih u Rusiji, kao što je rezolucija od 30. travnja 2015. o slučaju Nadije Savčenko(3) i rezolucija od 10. rujna 2015. o Rusiji, posebno o slučaju Estona Kohvera(4), Olega Sencova i Oleksandra Kolčenka(5),

–  uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine UN-a br. 68/262 od 27. ožujka 2014. naslovljenu „Teritorijalna cjelovitost Ukrajine” i rezoluciju Opće skupštine UN-a br. 71/205 od 19. prosinca 2016. naslovljenu „Stanje ljudskih prava u Autonomnoj Republici Krimu i gradu Sevastopolju (Ukrajina)”,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Deklaraciju UN-a o pravima autohtonih naroda,

–  uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju o zaštiti civilnih osoba u vrijeme rata,

–  uzimajući u obzir tzv. Paket mjera za provedbu sporazumâ iz Minska, usvojen i potpisan u Minsku 12. veljače 2015. i u cijelosti podržan rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2202 (2015) od 17. veljače 2015.,

–  uzimajući u obzir odluke Vijeća o daljnjoj primjeni sankcija protiv Ruske Federacije u vezi s nezakonitim pripojenjem Krimskog poluotoka,

–  uzimajući u obzir presudu tzv. krimskog Vrhovnog suda od 26. travnja 2016. kojom se Medžlis krimskih Tatara naziva ekstremističkom organizacijom i zabranjuje njegovo djelovanje na Krimskom poluotoku,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da se u ožujku 2017. bilježi treća godina od nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka Rusiji;

B.  budući da je pripojenje Krima Ruskoj Federaciji nezakonito i da se njime krši međunarodno pravo i europski sporazumi koje su potpisale Ruska Federacija i Ukrajina, posebno Povelja UN-a, Helsinški završni akt i Memorandum iz Budimpešte kao i Ugovor o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu između Ukrajine i Ruske Federacije iz 1997.;

C.  budući da za trajanja pripojenja ruske vlasti trebaju odgovarati za zaštitu stanovništva i građana Krima, preko de facto vlasti prisutnih na tom području;

D.  budući da, u skladu s podacima organizacija za ljudska prava i javnim izvorima, ruska tijela kaznenog progona nezakonito progone iz političkih razloga najmanje 62 ukrajinska građana, od kojih je 49 stanovnika Krima; budući da se tijekom 2016. broj ukrajinskih političkih zatvorenika u Rusiji povećao, unatoč hvalevrijednom puštanju na slobodu šest Ukrajinaca; budući da se trenutačno 17 ukrajinskih građana nalazi u nezakonitom pritvoru u Ruskoj Federaciji, a 15 na okupiranom Krimu; budući da separatističke snage koje Rusija podupire u ukrajinskim regijama Donjecku i Luhansku drže najmanje sto Ukrajinaca kao taoce u užasnim uvjetima;

E.  budući da postoje navodi o mučenjima i okrutnom i ponižavajućem postupanju u nekoliko slučajeva; budući da ti navodi do danas nisu istraženi na odgovarajući način; budući da se mučenje koristi za iznuđivanje priznanja i da se podupru lažni dokazi krivnje; budući da su meta napada bili i krimski odvjetnici koji pružaju pravnu pomoć tim osobama i borci za ljudska prava koji izvještavaju o politički motiviranim slučajevima prisilnog nestanka na Krimu, kao i novinari koji izvještavaju o situaciji pripadnika tatarskog naroda na Krimu;

F.  budući da se brojni zatvorenici i pritvorenici susreću s teškim i nehumanim uvjetima u zatvorima, što predstavlja fizičke i psihičke rizike za njihovo zdravlje; budući da neki od zatvorenika trebaju hitnu medicinsku pomoć i liječenje;

G.  budući da je Opća skupština Ujedinjenih naroda 16. prosinca 2016. definirala Rusiju kao okupatorsku silu i osudila privremenu rusku okupaciju ukrajinskog teritorija, Autonomne Republike Krima i grada Sevastopolja, i da je ponovno istaknula da ne priznaje to pripajanje;

H.  budući da se u članku 70. Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba u vrijeme rata navodi da „okupacijska sila ne može uhititi, goniti ili osuditi zaštićene osobe za djela koja su počinile ili za, mišljenja koja su izrazile prije okupacije”; budući da je rezolucijom Opće skupštine UN-a Rusija definirana kao država koja je okupacijska sila i da joj se nameću obveze okupacijske sile, koje uključujući zaštitu stanovništva i građana Krima;

I.  budući da je restriktivno rusko zakonodavstvo kojim se uređuju politička i građanska prava prošireno i na područje Krima, što je dovelo do drastičnog ograničavanja slobode okupljanja, izražavanja, udruživanja, pristupa informacijama i vjere, kao i vjerodostojnih izvješća o zastrašivanju, prisilnim nestancima i mučenju;

J.  budući da oko 20 000 interno raseljenih osoba s Krima boravi u drugim regijama Ukrajine, da je Medžlis krimskih Tatara zabranjen i proglašen ekstremističkom organizacijom i da su zatvorene ukrajinske škole na poluotoku;

K.  budući da je Ukrajina 16. siječnja 2017. pokrenula postupak pred Međunarodnim sudom kako bi Ruska Federacija odgovarala za potporu terorizmu u istočnoj Ukrajini i diskriminaciju nad pripadnicima ukrajinske i tatarske narodnosti na okupiranom Krimu;

1.  podržava suverenost, neovisnost, jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u njezinim međunarodno priznatim granicama i odlučno ponavlja osudu nezakonitog pripojenja Autonomne Republike Krima i grada Sevastopolja Ruskoj Federaciji; u potpunosti podržava snažnu i trajnu odlučnost EU-a i njegovih država članica da neće priznati pripojenje i mjere ograničavanja poduzete u tom pogledu;

2.  podsjeća da se stanje ljudskih prava na poluotoku Krimu znatno pogoršalo, da su kršenje slobode govora, medijske zlouporabe i prisilno nametanje ruskog državljanstva postali sustavni i da se ne mogu zajamčiti temeljna ljudska prava i slobode na Krimu;

3.  osuđuje diskriminirajuće politike koje su nametnule tzv. vlasti osobito protiv tatarske etničke manjine na Krimu, kršenja njihovih prava vlasništva, sve većeg zastrašivanja pripadnika njihove zajednice i onih koji se protive pripojenju Rusiji, kao i manjak slobode izražavanja i udruživanja na poluotoku;

4.  poziva Rusiju da odmah pusti na slobodu sve nezakonito i proizvoljno pritvorene ukrajinske građane, i u Rusiji i na privremeno okupiranom području Ukrajine, i da osiguran njihov siguran povratak, a među njima su Mikola Karpjuk, Stanislav Klih, Oleksandr Koljčenko, Oleg Sencov, Oleksij Čirnij, Oleksandr Kostenko, Serhij Litvinov, Valentin Vihivskij, Viktor Ščur, Andrij Kolomijec, Ruslan Zejtulajev, Nuri Primov, Rustem Vaitov, Ferat Sajfulajev, Ahtem Čijhoz, Mustafa Dehermendži, Ali Asanov, Inver Bekirov, Muslim Alijev, Vadim Siruk, Arsen Džeparov, Refat Alimov, Zevri Abseitov, Remzi Memetov, Rustem Abiltarov, Enver Mamutov, Artur Panov, Evhenij Panov, Roman Susčenko, borac za ljudska prava Emir-Usein Kuku i drugi, te je poziva da navedenim osobama, uključujući Mikolu Semena, koji je optužen zbog svojeg novinarskog djelovanja za radijsku kuću Radio Free Europe / Radio Liberty, dopusti slobodno kretanje;

5.  naglašava da odluka Ruske Federacije o pripajanju Krima od 21. ožujka 2014. ostaje nezakonita i oštro osuđuje naknadnu odluku ruskih vlasti da svim stanovnicima Krima daju ruske putovnice;

6.  podsjeća Rusku Federaciju, kao okupacijsku silu sa stvarnom kontrolom nad Krimom, koja je obvezana međunarodnim humanitarnim pravom i međunarodnim pravom o ljudskim pravima, na njezinu obvezu da zajamči zaštitu ljudskih prava na poluotoku te poziva ruske vlasti da međunarodnim institucijama i neovisnim stručnjacima iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe, kao i svim nevladinim organizacijama za ljudska prava i medijskim kućama koje žele posjetiti Krim i procijeniti stanje i izvještavati, odobre neometan pristup Krimu; poziva ukrajinske vlasti da pojednostavne postupak odobravanja pristupa poluotoku za strane novinare, borce za ljudska prava i odvjetnike;

7.  smatra da su prava tatarskog naroda na Krimu ozbiljno prekršena zabranom djelovanja Medžlisa i snažno ponavlja svoj poziv na hitno poništenje s tim povezane odluke i njezinih učinaka; žali zbog toga što su vodeće ličnosti Medžlisa, kao što su zastupnik u ukrajinskom parlamentu i kandidat za Nagradu Saharov Mustafa Džemilev i predsjednik Medžlisa Refat Čubarov, bile žrtvama kaznenog progona i što im se prijetilo uhićenjem;

8.  ističe da se čini da je represija ponajprije usmjerena protiv pripadnika tatarskog naroda na Krimu, kao autohtonog naroda tog poluotoka, i njihove kulturne baštine; traži da se međunarodnim institucijama i neovisnim stručnjacima iz OESS-a, Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe omogući neograničen pristup Krimu;

9.  podsjeća ruske vlasti da je Rusija, unatoč tome što je pripojenje Krima nezakonito, de facto nadležna i u potpunosti odgovorna za očuvanje pravnog poretka na Krimu i zaštitu krimskih građana od proizvoljnih pravosudnih ili administrativnih mjera;

10.  izražava duboku zabrinutost zbog brojnih vjerodostojnih izvješća o nestancima, mučenjima i sustavnom zastrašivanju lokalnog stanovništva koje se protivi pripojenju Krima i poziva Rusiju da hitno zaustavi sve progone, da stvarno istraži sve slučajeve kršenja ljudskih prava, uključujući i prisilne nestanke, proizvoljna pritvaranja, mučenja i zlostavljanja pritvorenika, i da poštuje temeljne slobode svih stanovnika, uključujući slobodu izražavanja, vjere ili uvjerenja i udruživanja te pravo na mirno okupljanje; poziva da se hitno istraže svi slučajevi nestanaka i otmica tijekom okupacije Krima, uključujući i slučaj Ervina Ibragimova;

11.  podsjeća da prema ruskom zakonodavstvu nadležnost ruskog pravosudnog sustava vrijedi samo za kaznena djela počinjena na teritoriju Rusije; izražava žaljenje zbog činjenice da su ruska tijela kaznenog progona pokrenula nekoliko kaznenih postupaka u vezi s djelima počinjenima na teritoriju Ukrajine i Krima prije pripojenja;

12.  pozdravlja nedavni posjet ukrajinske pravobraniteljice Krimu kako bi se susrela sa zatvorenicima; žali zbog činjenice da pravobraniteljici nije bilo dopušteno da se sastane sa svima od njih i izražava nadu da će ona tijekom budućih posjeta imati neometan pristup ukrajinskim zatvorenici na Krimu, kao i onima koji su prebačeni u Rusku Federaciju;

13.  poziva da se OESS-u i drugim međunarodnim promatračima za ljudska prava i svim humanitarnim akterima omogući neograničen, siguran i neometan pristup Krimskom poluotoku, da se uspostave neovisni mehanizmi praćenja i da se pruži humanitarna i pravna pomoć, ako je to potrebno; podržava inicijative koje predvodi Ukrajina s ciljem rješavanja tih pitanja u Vijeću za ljudska prava i Općoj skupštini UN-a; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i izaslanstvo EU-a u Rusiji da pomno prate suđenja u predmetima protiv ukrajinskih političkih zatvorenika te izvješćuju o načinu na koji se s njima postupa tijekom boravka u pritvoru; izražava zabrinutost zbog navoda o primjeni psihijatrijske obrade u kaznene svrhe; očekuje od izaslanstva EU-a i Europske službe za vanjsko djelovanje i veleposlanstava država članica EU-a da pomno prati sudske postupke protiv ukrajinskih građana u Rusiji i da traže pristup tim osobama, prije, tijekom i nakon suđenja;

14.  osuđuje sveprisutnu praksu premještanja pritvorenika u udaljena područja Rusije jer se time ozbiljno otežava njihova komunikacija s obiteljima i organizacijama za ljudska prava; ističe da se tom praksom krši važeće rusko zakonodavstvo, a posebno članak 73. Zakona o kaznenom progonu, prema kojem bi se kazne trebale služiti u regiji u kojoj osuđenici stanuju ili u regiji u kojoj je donesena sudska presuda; osuđuje praksu uskraćivanja konzularnih posjeta pritvorenicima i poziva vlasti da bezuvjetno odobre takve posjete; zahtijeva pristup Međunarodnog odbora Crvenog križa zatvorima na okupiranim teritorijima i poštovanje prava pritvorenika na redovit kontakt s obitelji i prijateljima, i pisanim putem i primanjem posjeta;

15.  također naglašava da Ukrajina treba osigurati zaštitu prava i potreba raseljenih ukrajinskih građana, uključujući njihovo pravo da glasuju i da uživaju potpunu pravnu i administrativnu zaštitu u svojoj zemlji;

16.  pozdravlja odluku Prezidija Vrhovnog suda Rusije od 22. veljače 2017. kojom se ukida presuda izrečena Ildaru Dadinu zbog sudjelovanja u više nesankcioniranih prosvjeda, uključujući onaj protiv rata Rusije protiv Ukrajine, i kojom se nalaže njegovo puštanje iz pritvora, nakon rezolucije Parlamenta od 24. studenoga 2016.(6) u njegovu obranu;

17.  poziva posebnog predstavnika Europske unije za ljudska prava da stalno prati stanje ljudskih prava na Krimskom poluotoku; naglašava da Europska unija općenito treba zauzeti istaknutiju, djelotvorniju i aktivniju ulogu u promicanju trajnog mirovnog rješenja;

18.  poziva EU da pruži potporu projektima ukrajinskih i tatarskih medija koji se odnose na Krim, kao i projektima Europske zaklade za demokraciju i radijske kuće Radio Free Europe / Radio Liberty, kao i projektima zaštite ukrajinskih škola i škola za pripadnike tatarskog naroda na Krimu i drugim inicijativama za očuvanje njihove kulturne baštine;

19.  poziva da se osobama odgovornima za teška kršenja ljudskih prava nametnu daljnje mjera ograničavanja, uključujući zamrzavanje njihove imovine u bankama u EU-u;

20.  potiče sve strane da u potpunosti provedu odredbe sporazumâ iz Minska, uključujući one o okončanju vojnih aktivnosti u Donbasu i razmjeni talaca, te da hitno oslobode i vrate sve zatočenike; podsjeća da ruska vlada u tom pogledu ima osobitu odgovornost;

21.  traži da se istraži mogućnost uspostave međunarodnog formata za pregovore o okončanju okupacije Krima u kojem će sudjelovati EU i koji bi se temeljio na međunarodnom humanitarnom pravu, ljudskim pravima i međunarodnim načelima;

22.  poziva Vijeće da pronađe načine na koje će pružiti potporu Ukrajini na Međunarodnom sudu u tom predmetu kako bi Ruska Federacija odgovarala za potporu terorizmu u istočnoj Ukrajini i diskriminaciju nad pripadnicima ukrajinske i tatarske narodnosti na okupiranom Krimu;

23.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, državama članicama, predsjedniku Ukrajine, vladama i parlamentima Ukrajine i Ruske Federacije te parlamentarnim skupštinama Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0043. (2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0218. (3) SL C 346, 21.9.2016., str. 101. (4) Estonski građanin. (5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0314. (6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0446.