Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2228(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0032/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0032/2017

Rasprave :

PV 15/03/2017 - 17
CRE 15/03/2017 - 17

Glasovanja :

PV 16/03/2017 - 6.8
CRE 16/03/2017 - 6.8

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0093

Usvojeni tekstovi
PDF 459kWORD 68k
Četvrtak, 16. ožujka 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Integrirana politika Europske unije za Arktik
P8_TA(2017)0093A8-0032/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. ožujka 2017. o integriranoj politici Europske unije za Arktik (2016/2228(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) sklopljenu 10. prosinca 1982. i koja je na snazi od 16. studenoga 1994. i Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC),

–  uzimajući u obzir Sporazum donesen u Parizu na 21. sjednici Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime održane 12. prosinca 2015. (Pariški sporazum) te glasovanje Europskog parlamenta o ratifikaciji Sporazuma 4. listopada 2016.(1),

–  uzimajući u obzir Minamatsku konvenciju, Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, Protokol iz Göteborga, Stockholmsku konvenciju, Arhušku konvenciju i Konvenciju o biološkoj raznolikosti,

–  uzimajući u obzir Sastanak na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju i zaključni dokument koji je Opća skupština donijela 25. rujna 2015. pod nazivom „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.”(2),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 16. studenoga 1972. godine,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada (ILO) br. 169,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Ilulissata koju je na konferenciji o Arktičkom oceanu održanoj 28. svibnja 2008. u Ilulissatu na Grenlandu objavilo pet obalnih država Arktičkog oceana,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju o načelima razvoja resursa Vijeća Inuita polarnog kruga u Inuit Nunaatu(3),

–   uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a 61/295 o pravima autohtonih naroda (UNDRIP) koju je donijela Opća skupština UN-a 13. rujna 2007.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća koji se odnose na pitanja Arktika, posebno one od 20. lipnja 2016., 12. svibnja 2014., 8. prosinca 2009. i 8. prosinca 2008.,

–   uzimajući u obzir globalnu strategiju EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije iz lipnja 2016. o „Zajedničkoj viziji, zajedničkom djelovanju: Jača Europa”. kao i „Izvješće o ZVSP-u – naši prioriteti u 2016.” koje je Vijeće odobrilo 17. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 27. travnja 2016. o integriranoj politici Europske unije za Arktik (JOIN(2016)0021), zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice od 26. lipnja 2012. o razvoju politike Europske unije prema arktičkoj regiji (JOIN(2012)0019) i komunikaciju Komisije od 20. studenoga 2008. o Europskoj uniji i arktičkoj regiji (COM(2008)0763),

–  uzimajući u obzir nacionalne strategije za Arktik arktičkih država, posebno strategije Kraljevine Danske (2011.), Švedske (2011.) i Finske (2013.) te strategije ostalih država članica EU-a i zemalja članica EGP-a,

–   uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/137/EU od 14. ožujka 2014. o odnosima između Europske unije, s jedne strane, i Grenlanda i Kraljevine Danske s druge strane,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju o uspostavi Arktičkog vijeća i trenutačni program Arktičkog vijeća za razdoblje 2015. – 2017. pod predsjedanjem Sjedinjenih Američkih Država,

–   uzimajući u obzir izjavu povodom 20. godišnjice euroarktičke suradnje za regiju Barentsovog mora, podnesenu u Kirkenesu u Norveškoj 3. i 4. lipnja 2013.,

–  uzimajući u obzir izjave Konferencije parlamentarnih zastupnika arktičke regije (CPAR) i Konferencije parlamentarnih zastupnika regije Barentsovog mora (BPC), posebno izjavu s Konferencije donesenu na 12. sjednici Konferencije parlamentaraca arktičke regije u Ulan Udeu u Rusiji 14. – 16. lipnja 2016.,

–   uzimajući u obzir zajedničku izjavu s trećeg ministarskog sastanka obnovljene Sjeverne dimenzije održanog u Bruxellesu 18. veljače 2013.,

–   uzimajući u obzir izjave donesene na Parlamentarnom forumu Sjeverne dimenzije u Reykjaviku na Islandu u svibnju 2015., u Arhangelsku Rusiji u studenome 2013., u Tromsøu u Norveškoj u veljači 2011. i u Bruxellesu u rujnu 2009.,

–  uzimajući u obzir Međunarodni kodeks za brodove koji plove u polarnim vodama koji je donijela međunarodna pomorska organizacija (IMO),

–   uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o sprečavanju onečišćenja s brodova (MARPOL),

–   uzimajući u obzir Konvenciju o izljevima nafte, Fond za izljeve nafte i Dodatni fond,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 21. studenoga 2013. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (na temelju godišnjeg izvješća Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici)(4), od 12. rujna 2013. o pomorskoj dimenziji zajedničke sigurnosne i obrambene politike(5), od 22. studenoga 2012. o ulozi zajedničke sigurnosne i obrambene politike u slučaju krize izazvane klimatskim promjenama i prirodnim nepogodama(6), i od 12. rujna 2012. o godišnjem izvješću Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici(7),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije koje se odnose na Arktik, posebno rezolucije od 12. ožujka 2014. o strategiji EU-a za Arktik(8), od 20. siječnja 2011. o održivoj politici EU-a za krajnji sjever(9) i od 9. listopada 2008. o upravljanju Arktikom(10),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 2. veljače 2016. o reviziji strategije EU-a o biološkoj raznolikosti u sredini razdoblja(11) i od 12. svibnja 2016. o praćenju i ocjenjivanju Programa održivog razvoja do 2030.(12),

–  uzimajući u obzir relevantne preporuke Izaslanstva za odnose sa Švicarskom i Norveškom te Zajednički parlamentarni odbor EU-a i Islanda i Zajednički parlamentarni odbor Europskoga gospodarskog prostora (Izaslanstvo SINEAA),

–   uzimajući u obzir Svemirsku strategiju za Europu (COM(2016)0705) koju je Komisija objavila 26. listopada 2016.,

–   uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1775 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o trgovini proizvodima od tuljana,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za vanjske poslove i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u okviru članka 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za ribarstvo (A8-0032/2017),

A.  budući da je Europska unija globalni akter; budući da je Europska unija povijesno, geografski, gospodarski i u pogledu istraživanja već dugo aktivno prisutna na Arktiku; budući da su njezine tri države članice, Danska, Finska i Švedska, arktičke zemlje; budući da je Arktik okružen međunarodnim vodama i budući da građani i vlade diljem svijeta, uključujući Europsku uniju, imaju odgovornost podupirati zaštitu Arktika;

B.  budući da je angažman EU-a u sjevernoj regiji i na Arktiku započeo već ranih 1990-ima sudjelovanjem Unije u uspostavi Vijeća za regiju Baltičkog mora (CBSS) i Euroarktičkog vijeća za regiju Barentsovog mora (BEAC) te punim članstvom Komisije u tim tijelima;

C.  budući da se politika Sjeverne dimenzije, koja obuhvaća i unutarnje poslove i vanjske odnose EU-a, razvila u ravnopravno partnerstvo između EU-a, Rusije, Norveške i Islanda; budući da uz navedene partnere još nekoliko multilateralnih organizacija sudjeluje u Sjevernoj dimenziji, među kojima su Arktičko vijeće, Vijeće za regiju Baltičkog mora i Euroarktičko vijeće za regiju Barentsovog mora, dok Kanada i SAD imaju status promatrača; budući da je tom politikom pokriveno široko geografsko područje i da ona u praksi ima važnu ulogu u regionalnoj suradnji u pogledu održivog razvoja, javnog zdravlja i društvenog blagostanja, kulture, zaštite okoliša te logistike i prijevoza;

D.  budući da je Europska unija postupno izgradila i unaprijedila svoju politiku za Arktik; budući da se sve veća uključenost i zajednički interesi Europske unije najbolje osiguravaju primjenom dobro koordiniranih zajedničkih sredstava; budući da izazovi u vezi s Arktikom zahtijevaju zajednički odgovor i na regionalnoj i na međunarodnoj razini;

E.  budući da se Arktik suočava s jedinstvenim socijalnim, ekološkim i gospodarskim izazovima;

F.  budući da je europski dio Arktika slabo naseljen i da se prostire na širokom području koje karakterizira slaba prometna povezanost cestom i željeznicom te, u smjeru istok – zapad, zračnim putem; budući da u se u europski dio Arktika nedovoljno ulaže;

G.  budući da se na Arktik primjenjuje opsežan međunarodni pravni okvir;

H.  budući da je Arktičko vijeće primarni forum za suradnju u pogledu Arktika; budući da je Arktičko vijeće, u svojih 20 godina postojanja, pokazalo da može održavati suradnju na konstruktivnoj razini i u pozitivnom duhu te se prilagođavati novim izazovima i preuzimati nove odgovornosti;

I.  budući da arktičke države imaju suverenitet i jurisdikciju na svojem teritorijalnom području i u svojim vodama; budući da se pravo stanovništva Arktika na održivu održivo korištenje njegovih prirodnih resursa mora poštovati;

J.  budući da se interes za Arktik i njegove resurse povećava zbog promjena u okolišu tog područja i manjka resursa; budući da geopolitička važnost te regije raste; budući da učinci klimatskih promjena, sve veća konkurencija u pogledu pristupa Arktiku i njegovim prirodnim resursima te rast gospodarskih aktivnosti za posljedicu imaju rizike za regiju, uključujući izazove koji se odnose na okoliš i sigurnost ljudi, ali pružaju i nove mogućnosti, poput visoko razvijenog i održivog biogospodarstva; budući da će se kao posljedica klimatskih promjena otvoriti novi plovni putovi te da bi nova ribolovna područja i prirodni resursi mogli dovesti do povećanja ljudske aktivnosti i ekoloških izazova u toj regiji;

K.  budući da je Arktik dugo bio područje konstruktivne međunarodne suradnje i budući da postoji potreba za očuvanjem Arktika kao područja niske razine napetosti;

L.  budući da je dobra povezanost ruralnih krajeva sjeverne regije s ostatkom EU-a preduvjet za održiv i konkurentan gospodarski razvoj u sjevernim centrima rasta, uzimajući u obzir sve veću pozornost ulagača i dionika usmjerenu na njihove neiskorištene resurse i s time povezane ekološke izazove;

M.  budući da je Ruska Federacija od 2015. uspostavila najmanje šest novih baza sjeverno od Arktičkog kruga, što uključuje i šest luka dubokog gaza i 13 uzletišta, i da ona pojačava prisutnost svojih kopnenih snaga na Arktiku;

N.  budući da je stabilan, zdrav i održiv arktički ekosustav u kojem žive održive zajednice strateški važan za političku i gospodarsku stabilnost Europe i svijeta; ističe da se na Arktiku nalazi polovica svjetskih močvara te da on ima ključnu ulogu u pročišćavanju vode; budući da Arktik doprinosi postizanju cilja dobrog stanja vode u Europskoj uniji iz Okvirne direktive o vodama; budući da, kada je riječ o zaštiti arktičkih društveno-ekoloških sustava, troškovi nedjelovanja eksponencijalno rastu;

O.  budući da se arktički morski led znatno smanjio od 1981., da su područja vječnog leda sve manja (čime se povećava opasnost od popratnog otpuštanja velikih količina ugljikovog dioksida(13) i metana u atmosferu), da se snježni pokrivač i dalje smanjuje i da otapanje ledenjaka pridonosi globalnom povećanju razine mora; budući da je primijećeno da morski led nestaje i brže nego što je predviđeno znanstvenim modelima, pri čemu se obujam morskog leda u ljetnom razdoblju smanjio za više od 40 % u 35 godina; budući da je proces klimatskih promjena u polarnim regijama dvostruko brži i da se i dalje ubrzava, uzrokujući nepoznate i nepredvidljive promjene u svjetskim ekosustavima;

P.  budući da su tri države članice (Danska, Finska i Švedska) i jedna prekomorska zemlja i područje (Grenland) članovi osmočlanog Arktičkog vijeća i budući da je sedam drugih država članica (Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Poljska, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina) u statusu promatrača; budući da Europska unija iščekuje konačnu potvrdu svoga službenog statusa promatrača u Arktičkom vijeću;

Q.  budući da su zaštita okoliša i održivi razvoj dva glavna načela Deklaracije iz Ottawe kojom su 1996. položeni temelji za Arktičko vijeće;

R.  budući da u arktičkoj regiji živi četiri milijuna ljudi, od kojih su otprilike 10 % autohtoni narodi; budući da se osjetljiv arktički okoliš, ali i temeljna prava autohtonih naroda, moraju poštovati i zaštiti strožim zaštitnim mjerama; budući da treba zajamčiti pravo autohtonih naroda da sudjeluju u postupku donošenja odluka u pogledu iskorištavanja prirodnih resursa i da odobre te odluke; budući da porast onečišćujućih tvari i teških metala na Arktiku ima negativne posljedice na prehrambeni lanac jer su prisutni u životinjskom i biljnom svijetu, osobito ribama, te da predstavljaju znatan zdravstveni problem za lokalno stanovništvo, ali i za potrošače proizvoda ribarstva u drugim dijelovima svijeta;

S.  budući da su ekosustavi na Arktiku, uključujući njegovu floru i faunu, posebno osjetljivi na poremećaje, s obzirom na to da je za njihov oporavak potrebno relativno dugo razdoblje; budući da su negativne posljedice na okoliš često kumulativne i nepovratne te da one imaju geografski širi učinak na okoliš (primjerice negativan utjecaj na oceanske ekosustave);

T.  budući da je posljednjih nekoliko desetljeća stopa porasta temperature na Arktiku dvostruko viša od prosječne stope na globalnoj razini;

U.  budući da povećane količine stakleničkih plinova i onečišćenje zraka u atmosferi pridonose klimatskim promjenama na Arktiku; budući da onečišćenje prisutno u klimi na Arktiku najvećim dijelom dolazi od azijskih, sjevernoameričkih i europskih zagađivača, pa mjere smanjenja emisija u EU-u imaju važnu ulogu u rješavanju klimatskih promjena na Arktiku;

V.  budući da su rizici od uporabe teškog loživog ulja (HFO) u arktičkom pomorskom prometu višestruki: u slučaju izljeva to vrlo gusto gorivo emulgira i tone te može biti preneseno na iznimno velike udaljenosti ako ostane zarobljeno u ledu; izljevi teškog loživog ulja predstavljaju ogroman rizik za sigurnost opskrbe hranom arktičkih autohtonih zajednica čija prehrana ovisi o ribolovu i lovu; izgaranje teškog loživog ulja stvara sumporove okside i teške metale te velike količine crnog ugljika koji, nakon taloženja u arktičkom ledu, potiču apsorpciju vrućine u ledenoj masi i time ubrzavaju topljenje leda i klimatske promjene; budući da je Međunarodna pomorska organizacija (IMO) zabranila prijevoz i uporabu teških loživih ulja u morima oko Antarktike;

W.  budući da Unija mora preuzeti vodeću ulogu u raspravama i pregovorima u međunarodnim tijelima kako bi svi dionici preuzeli odgovornost u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova ili onečišćujućih tvari i kako bi se riješio rastući problem održivog upravljanja prirodnim resursima;

X.  budući da je potrebno uzeti u obzir rizike koji proizlaze iz uporabe nuklearne energije u ledolomcima i obalnim objektima i budući da je te rizike potrebno svesti na najmanju moguću mjeru u svim aktivnostima koje se odnose na pripravnost i odgovor;

Y.  budući da odlaganje bilo kakvog otpada u arktički vječni led nije, ni u kakvim okolnostima, održivo rješenje za upravljanje otpadom, kako je dokazano najnovijim nalazima u bazi Camp Century na Grenlandu;

Z.  budući da bi politika EU-a u arktičkoj regiji trebala u većoj mjeri odražavati ciljeve održivog razvoja koje se EU obvezao ostvariti do 2030.;

AA.  budući da je donošenje odluka na temelju znanstvenih podataka, uključujući na temelju lokalnih znanja i znanja autohtonih naroda, ključno za zaštitu osjetljivih ekosustava Arktika, smanjenje rizika, omogućavanje prilagodbe lokalnih zajednica i promicanje održivog razvoja; budući da je Europska unija vodeći svjetski ulagač u istraživanja Arktika i da ona promiče slobodnu razmjenu rezultata;

AB.  budući da uravnotežena kombinacija industrijske stručnosti i specijaliziranosti za područje Arktika, s jedne strane, i predanost ekološkim i održivim razvojnim ciljevima, s druge strane, potencijalno mogu potaknuti ekološke inovacije, simbiozu industrija i djelotvorno upravljanje otpadom u području Arktika i time pridonijeti da se u tom području očuva netaknuti okoliš i razvije potencijal za nove poslovne prilike i rast radnih mjesta, čime se također doprinosi zapošljavanju mladih i rješavanju izazova koji predstavlja starenje stanovništva;

AC.  budući da bi tehnički kapaciteti postojećih satelitskih komunikacijskih sustava u Europskoj uniji, na razini usluga i infrastrukture koje pružaju sustavi Copernicus ili Galileo, mogli zadovoljiti potrebe korisnika koji se nalaze na Arktiku;

AD.  budući da je uključenost lokalnih zajednica od ključne važnosti za uspješno upravljanje prirodnim resursima i jačanje otpornosti ranjivih ekosustava;

AE.  budući da je Parlament svjestan da je važno da se u postupku donošenja odluka na Arktiku uzimaju u obzir tradicionalna i lokalna znanja;

AF.  budući da se kulture naroda Sami, Neneci, Hanti, Evenki, Čukči, Aleuti, Jupik i Inuiti moraju zaštititi u skladu s Deklaracijom Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda (UNDRIP); budući da autohtono stanovništvo Arktika ima pravo na iskorištavanje prirodnih resursa na svojem području te da bi ono stoga trebalo biti uključeno u sve buduće planove u vezi s gospodarskim ribolovom;

AG.  budući da se sve ribolovne aktivnosti u arktičkoj regiji moraju provoditi u skladu s postojećim međunarodnim sporazumima kojima se regulira to područje, uključujući Ugovor iz Spitsbergena iz 1920., i, konkretnije, svim pravima država potpisnica tog ugovora, te također u skladu s povijesnim ribolovnim pravima;

1.  pozdravlja zajedničku komunikaciju kojom se utvrđuju posebna područja djelovanja kao pozitivan korak prema integriranoj politici EU-a o pitanjima Arktika te prema razvoju usklađenijeg okvira za djelovanje EU-a usmjerenom na europski dio Arktika; naglašava potrebu za većim stupnjem usklađenosti unutarnjih i vanjskih politika EU-a u pogledu pitanja Arktika; poziva Komisiju da nastavno na svoju komunikaciju uspostavi konkretne provedbene mjere i mjere praćenja; ponovno poziva na donošenje sveobuhvatne strategije i konkretnog plana djelovanja EU-a na Arktiku, pri čemu bi početna točka trebao biti cilj očuvanja ranjivog ekosustava Arktika;

2.  pozdravlja navođenje triju prioritetnih područja u zajedničkoj komunikaciji, odnosno klimatske promjene, održivi razvoj i međunarodnu suradnju;

3.  ističe važnost Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) koja pruža temeljni pravni okvir za sve aktivnosti u oceanima, uključujući u Arktičkom oceanu, za razgraničavanje na arktičkom epikontinentalnom pojasu i rješavanje pitanja suvereniteta na Arktičkom oceanu; napominje da je u pogledu jurisdikcije na Arktiku neriješeno još samo nekoliko pitanja; smatra da je poštovanje međunarodnog prava na Arktiku od temeljne važnosti; ističe da su vode oko Sjevernog pola uglavnom međunarodne vode; zalaže se za istaknutu ulogu EU-a u promicanju učinkovitih multilateralnih sporazuma i globalnog poretka utemeljenog na pravilima, jačanjem i principijelnom provedbom odgovarajućih međunarodnih, regionalnih i bilateralnih sporazuma i okvira; ističe da bi Europska unija trebala imati pozitivnu ulogu u promicanju i podupiranju sporazuma kojima se jača upravljanje bioraznolikošću i okolišem na područjima u Arktičkom oceanu koja su izvan nacionalne jurisdikcije; napominje da se to ne odnosi na plovidbu i tradicionalna sredstva za život; potiče EU na tijesnu suradnju s državama članicama u cilju pružanja potpore očuvanju i zaštiti okoliša u toj regiji; naglašava važnost uloge Arktičkog vijeća u održavanju konstruktivne suradnje, mira i stabilnosti te obuzdavanju napetosti u arktičkoj regiji;

4.  pozdravlja ratifikaciju Pariškog sporazuma od strane Europske unije i njegovo stupanje na snagu 4. studenoga 2016.; poziva sve strane da ga brzo i učinkovito provedu; potiče države članice da ratificiraju Pariški sporazum radi nastavka provedbe ambicioznih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova i mjera za sektore trgovanja emisijama i raspodjelu napora, imajući u vidu cilj da se povećanje temperature do 2100. ograniči na 1,5 C;

5.  poziva Komisiju i države članice da preuzmu značajniju ulogu u učinkovitoj provedbi međunarodnih konvencija kao što su Pariški sporazum, Minimatska konvencija, Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, Protokol iz Göteborga, Stockholmska konvencija, Međunarodni kodeks za brodove koji plove u polarnim vodama i Konvencija o biološkoj raznolikosti; poziva Komisiju da obrati posebnu pozornost na međunarodni postupak koji trenutačno provodi Povjerenstvo za razmatranje postojanih organskih onečišćujućih tvari radi daljnjeg povlačenja iz uporabe postojanih organskih onečišćujućih tvari i crnog ugljika; poziva zemlje partnere EU-a da učine isto;

6.  podupire razvoj mreže zaštićenih arktičkih područja i zaštitu međunarodnog morskog područja oko Sjevernog pola izvan gospodarskih zona obalnih država;

7.  poziva na to da se razvoj gospodarskog ribolova u arktičkoj regiji provodi na način koji je potpuno sukladan s osjetljivom, posebnom prirodom regije; ustraje na tome da se prije započinjanja novih aktivnosti u okviru gospodarskog ribolova u arktičkoj regiji mora provesti pouzdana i predostrožna znanstvena procjena stokova kako bi se odredile razine ribolova kojima će se ciljani riblji stokovi zadržati iznad razina koje omogućuju najveći održiv ulov, a da pritom ne vode iscrpljenju drugih vrsta ili ozbiljno škode morskom okolišu; ističe da svaki oblik ribolova na otvorenom moru mora biti uređen od strane regionalne organizacije za upravljanje u ribarstvu koja se pridržava znanstvenih uputa i ima opsežan program kontrole i nadziranja radi jamčenja poštovanja tih mjera upravljanja; ističe da ribolov unutar isključivih gospodarskih pojaseva mora ispunjavati iste standarde; poziva na moratorij na industrijski ribolov, uključujući ribolov pridnenim povlačnim mrežama, u arktičkim vodama u kojima se ribolov dosad nije odvijao;

8.  pozdravlja tekuće pregovore o međunarodnom sporazumu između arktičkih obalnih država i međunarodnih stranaka radi sprječavanja nereguliranog ribolova u međunarodnim vodama Arktika i poziva Komisiju i države članice da potpišu tu deklaraciju i da se založe za to da ona postane pravno obvezujuća za svoje potpisnice;

9.  poziva Komisiju da podrži i potiče arktičke države da i dalje rade na širenju dostupnih informacija i analiza koje se odnose na sve stokove u toj regiji;

10.  poziva Komisiju i države članice da ulože dodatne napore unutar zakonodavnog okvira EU-a kako bi u pregovorima o Direktivi o nacionalnim gornjim granicama emisija postigli dogovor o ambicioznim ciljevima smanjenja emisija, smanjili razinu lokalnog onečišćenja pomoću paketa mjera za čisti zrak kako bi se smanjilo dalekosežno onečišćenje, a posebno onečišćenje čađom, te pregovorima utvrdili ambiciozne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova i mjere za sektor trgovanja emisijama i raspodjelu napora, imajući na umu cilj da se povećanje temperature do 2100. ograniči na 1,5 C;

11.  poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da sporazum UN-a o oceanima za zaštitu biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije o kojem se trenutačno pregovara bude jak i djelotvoran te da se njime zajamči pouzdan postupak za identifikaciju, proglašavanje, gospodarenje i zaštitu zaštićenih morskih područja, uključujući i morske rezervate u kojima je izlov zabranjen;

12.  potiče Komisiju i države članice da potvrde svoju ulogu u učinkovitoj provedbi Konvencije o biološkoj raznolikosti i povezanih međunarodnih sporazuma; smatra važnim da se strateški plan u pogledu identificiranja i prioritiziranja opasnih nepoznatih vrsta koje su prijetnja ekosustavima i utvrđivanja njihovih putova širenja dogovoren člankom 10. Protokola iz Nagoye provede tako da se najopasnije invazivne vrste stave pod kontrolu ili istrijebe i da se uspostave ciljane mjere za njihove putove širenja radi onemogućivanja prijenosa i invazije tih vrsta, što se odnosi i na arktičko područje;

13.  poziva države članice da u cilju odvraćanja od iskorištavanja i uporabe fosilnih goriva zabrane subvencije za fosilna goriva kojima se smanjuju troškovi energetske proizvodnje na osnovi takvih goriva;

14.  poziva EU da na međunarodnoj razini promiče stroge zaštitne regulatorne standarde u području zaštite okoliša i sigurnosti za istraživanje, traženje i proizvodnju nafte; poziva na zabranu bušenja nafte u ledenim arktičkim vodama EU-a i EGP-a te poziva EU da promiče usporedive zaštitne standarde u Arktičkom vijeću i za arktičke obalne države;

15.  ističe da je važno da EU potiče brzu ratifikaciju Minimatske konvencije u cilju sprečavanja i smanjenja emisija žive;

16.  pozdravlja nakanu Komisije da usmjeri sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova prema klimatskim mjerama na Arktiku, uzimajući u obzir lokalne okolnosti i osobitost arktičkih regija;

17.  ističe da bi sve veću uporabu prirodnih resursa na Arktiku trebalo provoditi tako da se poštuje lokalno stanovništvo i da ono ima koristi od toga te da se preuzima potpuna odgovornost za osjetljivi arktički okoliš; vjeruje da je taj strateški izbor ključan kako bi se osigurala legitimnost i lokalna podrška za angažman EU-a na Arktiku;

18.  poziva Komisiju i države članice koje su članovi Arktičkog vijeća ili promatrači u njemu da pruže potporu radu Arktičkog vijeća u pogledu razvoja procjena utjecaja na arktički okoliš (EIA) radi očuvanja osjetljivog arktičkog ekosustava, u skladu s Konvencijom o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica; ističe ključnu važnost tih procjena utjecaja na arktički okoliš za jamčenje održivog razvoja gospodarskih aktivnosti i zaštite arktičkih posebno osjetljivih ekosustava i zajednica; skreće pozornost na sljedeći neiscrpan popis kriterija koje je Inuit Circumpolar Council (ICC) predstavio kao kriterije za ocjenjivanje projekta koji se odvijaju na Arktiku:

   treba razmotriti sve potencijalne učinke na okoliš, ali i socioekonomske i kulturne učinke, tijekom i nakon provedbe projekta, uključujući kumulativne učinke trenutačnih i budućih projekata;
   načelo predostrožnosti i načelo „onečišćivač plaća” moraju se primjenjivati u svim fazama projekata, što uključuje planiranje, procjenu, provedbu i sanaciju;
   za sanaciju i obnovu staništa i zahvaćenih područja moraju se unaprijed pripremiti detaljni planovi i u potpunosti osigurati potrebna financijska sredstva;
   prijedlozi projekata za pružanje odgovora na izljeve nafte moraju uključivati potvrdu sposobnosti industrije da ukloni prolivenu naftu u svim uvjetima u kojima se led može naći (zamrznut, razlomljen ili u procesu ponovnog zamrzavanja);
   mora se uspostaviti sustav međunarodne odgovornosti i isplate naknada u slučaju zagađenja tla, voda i morskih područja kao posljedice odobalnog istraživanja i iskorištavanja nafte;

19.  ističe da je važno iznaći mehanizam za primjenu načela korporativne društvene odgovornosti (CSR) u aktivnostima poduzeća koja posluju u arktičkoj regiji, posebno u okviru suradnje s predstavnicima poslovnog sektora kao što je Arktičko gospodarsko vijeće; preporučuje da se ispita potencijal dobrovoljnih mehanizama za poticanje visokih industrijskih standarda u socijalnom i ekološkom djelovanju, primjerice isticanjem najboljih djelovanja u indeksu korporativne odgovornosti na Arktiku koji bi se mogao temeljiti na Protokolu o poslovnim ulaganjima na Arktiku i inicijativi Ujedinjenih naroda o Globalnom sporazumu;

20.  poziva Komisiju i države članice da podupru sve napore koje IMO ulaže u cilju postizanja globalnog sporazuma o smanjenju emisija iz pomorskog prometa;

21.  prepoznaje važnost neprestanog i dostatnog financiranja rijetko naseljenih sjevernih područja za borbu protiv trajnih problema kao što su rijetka naseljenost, teški klimatski uvjeti i velike udaljenosti;

22.  potiče blisku suradnju institucija EU-a i zainteresiranih država članica u pitanjima povezanima s Arktikom; poziva države članice koje su članice Arktičkog vijeća da obavješćuju ostale države članice i Visoku predstavnicu o svim pitanjima od zajedničkog interesa u Arktičkom vijeću u skladu s člankom 34. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji;

23.  naglašava da je potrebno da EU stupi u politički dijalog sa svim arktičkim partnerima i poziva na pojačanu suradnju između EU-a, Arktičkog vijeća u okviru Sjeverne dimenzije, Euroarktičkog vijeća za regiju Barentsovog mora i ostalih tijela za suradnju na krajnjem sjeveru; ističe važnu ulogu promatrača u Arktičkom vijeću koji imaju veliko iskustvo i koji su već dugo uključeni u znanstvenu i političku suradnju na Arktiku; u tom pogledu pozdravlja dijalog koji je u tijeku između promatrača i predsjedništva Arktičkog vijeća;

24.  snažno podupire dodjeljivanje statusa promatrača EU-u u Arktičkom vijeću; uvjeren je da bi dodjela statusa službenog promatrača EU-u ojačala političku i institucionalnu ulogu Arktičkog vijeća u rješavanju pitanja koja se odnose na Arktik;

25.  pozdravlja poboljšanu koordinaciju između Komisije i ESVD-a u pogledu Arktika; predlaže da se, kako bi se zajamčio dosljedan, koordiniran i integriran pristup u odgovarajućim ključnim područjima politika, unutar ESVD-a osnuje odjel za sjeverne politike i poboljša suradnja među službama ESVD-a i Komisije;

26.  ističe da EU ima kapacitet pridonijeti rješavanju mogućih sigurnosnih izazova; poziva EU da zajedno sa svojim državama članicama i u suradnji s arktičkim zemljama pridonese naporima koji se ulažu u izgradnju civilnih sigurnosnih mehanizama i da poboljša kapacitete za rješavanje slučajeva katastrofa i kriza, i onih prirodnih i onih uzrokovanih djelovanjem ljudi, te infrastrukturu za potragu i spašavanje;

27.  skreće pozornost na činjenicu da je energetska sigurnost usko povezana s klimatskim promjenama; smatra da se energetska sigurnost mora poboljšati smanjenjem ovisnosti EU-a o fosilnim gorivima; naglašava činjenicu da preobrazba Arktika predstavlja jednu od glavnih posljedica klimatskih promjena za sigurnost EU-a; ističe da je potrebno riješiti pitanje tog multiplikatora rizika putem ojačane strategije EU-a za Arktik te putem osnažene politike obnovljivih energija proizvedenih u EU-u i energetske učinkovitosti kojom se znatno smanjuje oslanjanje Unije na vanjske izvore i poboljšava njezin sigurnosni položaj;

28.  poziva na razvoj planova za odgovor na slučajeve ugrožavanja divljih vrsta zbog izljeva nafte u skladu s utvrđenom dobrom praksom, u svim arktičkim državama, što uključuje i utvrđivanje ugroženih vrsta te pripremu izvedive strategije za prevenciju i odgovor kako bi se zajamčila njihova zaštita;

29.  ističe postojeću konstruktivnu i pragmatičnu prekograničnu suradnju u okviru Sjeverne dimenzije i njezinih partnerstava i suradnju u regiji Barentsovog mora;

30.  naglašava važnost daljnjih kontakata i dijaloga s Rusijom u okviru regionalne strukture na Arktiku, s posebnim naglaskom na prekograničnoj suradnji EU-a i Rusije, bez obzira na to što Rusija pojačava raspoređivanje ruskih vojnih snaga u regiji, izgradnju i ponovno otvaranje baza te na to što je uspostavljen ruski arktički vojni okrug; naglašava da je potrebno da EU selektivnim angažmanom dodatno istakne svoje strateške interese prema Rusiji i da se pokuša ostvariti napredak u pitanjima od zajedničkog interesa u onim slučajevima u kojima postoje globalna rješenja za zajedničke izazove i prijetnje; poziva da se ovo pitanje uključi u strategiju EU-a za Arktik; naglašava da je arktička regija sastavni dio ekološke, gospodarske i političke sfere međunarodnih odnosa;

31.  mišljenja je da politika Sjeverne dimenzije služi kao uspješan model stabilnosti, zajedničke odgovornosti i djelovanja za suradnju na Arktiku; naglašava važnost sektorskih partnerstava u okviru Sjeverne dimenzije, osobito u pogledu okoliša te infrastrukture i logistike;

32.  napominje da su migracijski putovi u EU uspostavljeni i na Arktiku; naglašava da bi te migracijske putove i povećanja u prometu trebalo uzeti u obzir pri sastavljanju strategije EU-a za Arktik;

33.  ponovno poziva EU i njezine države članice da aktivno podupiru načela slobode plovidbe i neškodljivog prolaza;

34.  pozdravlja planove za osnivanje foruma dionika europskog dijela Arktika; naglašava potrebu da se unaprijede sinergije između postojećih instrumenata financiranja kako bi se izbjeglo moguće udvostručivanje i postigla najviša razina interakcije između unutarnjih i vanjskih programa EU-a; napominje da je Finska ponudila da se prvi forum održi 2017. godine u Finskoj;

35.  ističe važnost uključivanja tradicionalnih i lokalnih znanja u donošenje odluka na Arktiku;

36.  ponovno potvrđuje da EU podupire Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda; posebno podsjeća na njezin članak 19. kojim se utvrđuje da se države u dobroj vjeri savjetuju s dotičnim autohtonim narodima te s njima surađuju posredstvom njihovih predstavničkih institucija kako bi dobile njihov dobrovoljni, prethodni i informirani pristanak prije donošenja i provedbe zakonodavnih i upravnih mjera koje mogu utjecati na njih; poziva na kvalitetnije i ranije uključivanje pripadnika autohtonih naroda u pripremu arktičke politike kojoj su u središtu građani i u rad Arktičkog vijeća; ističe da bi njihovo uključivanje u proces donošenja odluka olakšalo održivo upravljanje prirodnim resursima na Arktiku; naglašava nužnost očuvanja i promicanja njihovih prava, kultura i jezika; ističe potrebu za održivim razvojem resursa obnovljive energije u arktičkoj regiji, uz poštovanje osjetljivosti tog okružja i punu uključenost autohtonih naroda;

37.  obraća posebnu pozornost na cilj održivog razvoja 4.5, kojim se pripadnicima autohtonih naroda jamči ravnopravan pristup svim razinama obrazovanja i strukovnog osposobljavanja, i to, također, na njihovim jezicima;

38.  ističe da pristupačan, međusobno povezan, siguran i održiv turizam u ruralnim i slabo naseljenim područjima europskog dijela Arktika može doprinijeti poslovnim aktivnostima, što zauzvrat može povećati broj radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima i općenito potaknuti pozitivan razvoj u regiji; stoga naglašava da bi turizam u tom području trebalo promicati zbog povezanih socijalnih i ekoloških učinaka na infrastrukturu i istraživanja te obrazovanje i osposobljavanje;

39.  ističe ulogu pripadnika autohtonih naroda i lokalnih zajednica u očuvanju održivosti arktičke regije; poziva Komisiju da se usmjeri na to da se tim zajednicama pruži pristupi svim relevantnim informacija o zahtjevima jedinstvenog tržišta, najboljim praksama i instrumentima financiranja EU-a; naglašava bitnu ulogu neometanog prometa, komunikacije i električnih mreža, ali i geolokacijskih i telekomunikacijskih tehnologija, za uspostavu gospodarske aktivnosti na tom području; podsjeća Komisiju na njezinu obvezu u skladu s Uredbom (EU) 2015/1775 o izvješćivanju i obavješćivanju javnosti i nadležnih tijela o odredbama Uredbe; ističe da je u postupak donošenja odluka potrebno uključiti autohtona i lokalna znanja i zajamčiti tješnje sudjelovanje, prihvaćanje i angažman autohtonih i lokalnih zajednica; ističe potrebu odgovarajuće potpore i financiranja; u tom smislu predlaže otvaranje predstavništva arktičkih autohtonih naroda u Bruxellesu kako bi to sudjelovanje bilo vidljivije; mišljenja je da bi EU trebao podupirati uspostavu inovativnih tehnologija na Arktiku u cilju razvoja obnovljivih arktičkih izvora;

40.  naglašava da je očuvanje održivo razvijenih zajednica s visokom kvalitetom života na Arktiku i s najnovijim informacijskim tehnologija na raspolaganju od najveće važnosti i da u tom pitanju EU može imati ključnu ulogu; ponovno podsjeća na pravo stanovnika Arktika da sami odrede svoja sredstva za život i prepoznaje njihovu želju za održivim razvojem toga područja; poziva ESVD i Komisiju da se pojačan dijalog s tim stanovništvom i da se ispita mogućnost da se njihovim udruženjima pruže financijska sredstva i zajamči da se njihovo mišljenje uzima u obzir u raspravama na razini EU-a koje su povezane s pitanjima Arktika; pozdravlja rad posebnog izvjestitelja UN-a o stanju u pogledu ljudskih prava i temeljnih sloboda autohtonih naroda i djelovanje mehanizma stručnjaka UN-a za prava autohtonih naroda;

41.  naglašava da se, kad je riječ o zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena, političke odluke za Arktik moraju temeljiti na znanstvenim spoznajama;

42.  ističe ključnu ulogu koju europski strukturni i investicijski fondovi imaju u razvoju europskog Arktika, stvaranju održivog rasta i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta u sektorima usmjerenima prema budućnosti; ističe također potrebu za odgovornim razvojem prirodnih resursa Arktika; skreće pozornost na ustrajne probleme kojima treba posvetiti posebnu pozornost (članak 174. UFEU-a); ističe dugoročnu važnost strateškog pristupa u područjima kao što su digitalni program, klimatske promjene, plavi rast itd.;

43.  naglašava važnost lakog pristupa arktičke regije transeuropskoj prometnoj mreži i njezinog planiranog proširenja temeljnih koridora Sjeverno more – Baltik i Skandinavija – Mediteran te pristupnih putova druge razine koji su ključna prometna struktura za omogućavanje održive mobilnost ljudi i dobara; podsjeća na potencijal koji financijska sredstva EU-a, primjerice ona iz Instrumenta za povezivanje Europe ili Europskog fonda za strateška ulaganja, imaju za financiranje infrastrukturnih projekata u europskom Arktiku; napominje da u tom smislu ključnu ulogu ima Europska investicijska banka; predlaže da Komisija ispita mogućnost šire međunarodne financijske suradnje u pogledu razvoja novih infrastruktura i povezanosti, što se odnosi i na IKT-sustave;

44.  pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala razinu financiranja istraživanja Arktika u okviru programa Obzor 2020. u najmanju ruku zadržati na istoj razini i, posebno, njezinu nakanu da se pruži potpora korištenju inovativnih tehnologija; poziva Komisiju da poveća financijska sredstva EU-a za istraživanje Arktika u višegodišnjem financijskom okviru (MFF) u razdoblju nakon 2020.; poziva Komisiju da nastavi i pojača uporabu programa Obzor 2020. i drugih programa financiranja za izučavanje Arktika;

45.  napominje da su arktički morski ekosustavi ključni za očuvanje bioraznolikosti na globalnoj razini; napominje da je zbog smanjenja arktičkog morskog leda i drugih ekoloških promjena na Arktiku, u kombinaciji s ograničenim znanstvenim spoznajama o morskim resursima u tom području, nužno potreban oprezan pristup koji za cilj ima uspostavu odgovarajućih međunarodnih mjera kojima bi se zajamčilo dugoročno očuvanje i održivo korištenje resursa u otvorenom moru na Arktiku;

46.  budući da je bolje poznavanje Arktika ključno za zadovoljavajuće rješavanje svih izazova, potiče promicanje i olakšavanje međunarodne znanstvene i istraživačke suradnje među svim dionicima aktivnima u područjima istraživanja Arktika i uspostave istraživačke infrastrukture; podržava suradnju između vodećih arktičkih istraživačkih institucija u cilju razvoja integriranog europskog programa za polarna istraživanja u okviru inicijative EU-PolarNet koji bi uključivao tradicionalna i lokalna znanja; prima na znanje da je Komisija pozvana na međunarodnu znanstvenu konferencija o Arktiku koja će se održati u Europi 2018. godine; ističe važnost uspješne suradnje s Kanadom i SAD-om u okviru Transatlantskog saveza za istraživanje oceana;

47.  ponovno poziva Komisiju da na Arktiku osnuje Informacijski centar EU-a za Arktik i da mu osigura odgovarajuću razinu sredstava kako bi se omogućio učinkovit pristup informacijama i znanju o Arktiku te potaknuo turizam; ističe da bi se, radi znatnog smanjenja troškova, takav informacijski centar EU-a za Arktik mogao povezati s već postojećim centrima za Arktik ili drugim arktičkim institucijama;

48.  poziva na sustavnije dugoročno prikupljanje podataka koji su rezultat projekata istraživanja Arktika; izražava žaljenje zbog toga što se postignuća pojedinačnih projekata često gube tijekom prelaska iz jednog razdoblja financiranja u drugo; poziva Komisiju da teži kontinuitetu tijekom planiranja okvira za istraživanja Arktika poslije 2020.;

49.  pozdravlja potporu Komisije u uspostavi zaštićenih morskih područja na Arktiku; podsjeća Komisiju i države članice da je zaštita najmanje 10 % obalnih i morskih područja među ciljevima održivog razvoja; napominje, međutim, da bi svaki novi prijedlog o tim pitanjima trebao biti u skladu s ishodom rasprave arktičkih država u Arktičkom vijeću; naglašava da su zaštićena morska područja od ključne važnosti za očuvanje arktičkih ekosustava; podsjeća na to da je nužno da lokalne zajednice u cijelosti sudjeluju u planiranju, realizaciji i gospodarenju tim zaštićenim područjima;

50.  ukazuje na važnost svemirskih tehnologija i istraživačkih aktivnosti povezanih sa svemirom koje su ključne za sigurno odvijanje pomorskog prometa, ali praćenje okoliša i klimatskih promjena na Arktiku; potiče Komisiju da, s obzirom na promjene u arktičkoj regiji prepoznate u njezinoj Svemirskoj strategiji za Europu (COM(2016)0705), ispita mogućnosti intenzivnije uporabe budućih i sadašnjih satelitskih programa EU-a u tom području u suradnji s članicama Arktičkog vijeća te da u okviru inicijative GOVSATCOM uzme u obzir potrebe korisnika; poziva sve dionike da u tom smislu u potpunosti iskoriste potencijal programa Galileo za satelitsku navigaciju i programa Copernicus za promatranje Zemlje;

51.  poziva Komisiju i države članice da promiču i podrže uvođenje zaštićenog morskog područja na arktičkom otvorenom moru u skladu s mandatom povjerenstva OSPAR-a (Konvencije o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika), pri čemu bi se zabranile sve ekstraktivne aktivnosti, uključujući ribolov, u međunarodnim vodama oko Sjevernog pola obuhvaćenima OSPAR-om;

52.  poziva Komisiju da podrži inicijative kojima bi se zabranio ribolov pridnenim povlačnim mrežama u ekološki ili biološki značajnim morskim područjima (EBSA) i na arktičkom otvorenom moru;

53.  poziva na to da ciljevi očuvanja nove zajedničke ribarstvene politike te kvantitativni cilj obnavljanja i održavanja stokova iznad razina koje mogu proizvesti najveći održivi prinos budu osnova za sve vrste gospodarskog ribolova u regiji;

54.  poziva EU da bude predvodnik u prevenciji nereguliranog ribolova na Arktiku; smatra da EU ima puno pravo na takvo djelovanje, s obzirom na to da države članice sudjeluju na svim razinama upravljanja u arktičkoj regiji;

55.  ističe da europske ribolovne flote ne smiju predstavljati prijetnju biološkoj raznolikosti te regije; pozdravlja utvrđivanje ekološki i biološki važnih područja u arktičkoj regiji prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti kao važan proces za jamčenje djelotvornog očuvanja arktičke biološke raznolikosti i naglašava važnost primjene pristupa upravljanju zasnovanom na ekosustavima u obalnim, morskim i kopnenim područjima Arktika, kako je naglasila skupina stručnjaka Arktičkog vijeća za upravljanje zasnovano na ekosustavima; poziva države da svoje obveze iz Konvencije o biološkoj raznolikosti i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora ispune uspostavom mreže zaštićenih morskih područja i morskih rezervata u Arktičkom oceanu;

56.  snažno se zalaže za to da svaki daljnji razvoj gospodarskog ribolova u arktičkoj regiji nužno bude u skladu s međunarodnim sporazumima koji se odnose na tu regiju, uključujući Ugovor iz Spitsbergena iz 1920., i pravima svih država potpisnica tih sporazuma te u skladu s postojećim povijesnim ribolovnim pravima;

57.  poziva Komisiju da ispita mogućnost osnaživanja arktičke telekomunikacijske infrastrukture, što se odnosi i na satelite, te da u tom pogledu iznese prijedloge, kako bi se pružila pomoć u području znanstvenog istraživanja i praćenja klimatskih promjena i poticao lokalni razvoj, plovidba i sigurnost na moru;

58.  ponavlja svoj poziv upućen Komisiji i državama članicama 2014. godine da poduzmu sve potrebne mjere kako bi aktivno doprinijele zabrani uporabe i prijevoza teškog loživog ulja kao brodskog goriva na plovilima koja plove morima Arktika provedbom Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja s brodova (Konvencije MARPOL) i/ili državnim kontrolama u lukama, kako je propisano za vode oko Antarktike; poziva Komisiju da u svojoj studiji o rizicima većeg opsega plovidbe u Sjevernom moru iznese i rizike uporabe teškog loživog ulja koji se odnose na okoliš i klimu; poziva Komisiju da u nedostatku prikladnih međunarodnih mjera iznese prijedloge za pravila o plovilima koja pristaju u lukama EU-a prije ili poslije putovanja kroz arktičke vode, u cilju zabrane uporabe i prijevoza teških loživih ulja;

59.  iščekuje stupanje na snagu Polarnog kodeksa IMO-a u 2017. i 2018. koji će plovidbu Arktikom učiniti sigurnijom; ističe važnost razvoja jedinstvenog sustava bijega, evakuacije i spašavanja (EER) koji bi se mogao ujednačeno primjenjivati na svim arktičkim odobalnim platformama i plovilima;

60.  podsjeća da su Island i Norveška prema Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (EGP) preuzeli obveze u pogledu očuvanja kvalitete okoliša i jamčenja održivog korištenja prirodnih resursa, u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a;

61.  ističe sve veći interes Kine za arktičku regiju, posebno kada je riječ o pristupu njezinim plovnim putovima i energetskim resursima; prima na znanje sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Islanda i Kine i poziva Komisiju da pomno prati njegove moguće posljedice ne samo na održivi gospodarski razvoj islandskog dijela arktičke regije nego i na gospodarstvo i unutarnje tržište EU-a;

62.  podsjeća da na temelju Sporazuma o partnerstvu o održivom ribarstvu između EU-a i Grenlanda iz 2007. godine EU toj zemlji dodjeljuje financijsku pomoć kako bi se zajamčilo odgovorno ribarstvo i održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u isključivom gospodarskom pojasu Grenlanda;

63.  poziva države članice na brzu ratifikaciju i pristupanje Protokolu Međunarodne konvencije o odgovornosti i naknadi štete uzrokovane prijevozom opasnih i štetnih tvari morem (Konvencija HNS) iz 2010.;

64.  smatra da su parlamentarni angažman i bliska međuparlamentarna suradnja u pitanjima Arktika, posebno s nacionalnim parlamentima relevantnih država članica EU-a, presudni za provedbu politika za Arktik;

65.  poziva Visoku predstavnicu i Komisiju da pomno prate razvoj događaja u pogledu klime, zaštite okoliša, mora te socioekonomskih i sigurnosnih pitanja na Arktiku te da o njima i o provedbi politike EU-a za Arktik redovito obavještavaju Parlament i Vijeće;

66.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladama i parlamentima država arktičkog područja.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0363.
(2) Rezolucija Opće skupštine UN-a A/RES/70/1.
(3) http://www.inuitcircumpolar.com/uploads/3/0/5/4/30542564/ declaration_on_resource_development_a3_final.pdf
(4) SL C 436, 24.11.2016., str. 17.
(5) SL C 93, 9.3.2016., str. 131.
(6) SL C 419, 16.12.2015., str. 153.
(7) SL C 353 E, 3.12.2013., str. 77.
(8) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0236.
(9) SL C 136 E, 11.5.2012., str. 71.
(10) SL C 9 E, 15.1.2010., str. 41.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0034.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0224.
(13) Procjenjuje sa da je u Arktiku pohranjeno 1,5 milijardi tona CO2.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti