Europski parlament,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća Europe CM/Rec(2009)1 o elektroničkoj demokraciji (e-demokraciji), koju je Odbor ministara usvojio 18. veljače 2009. kao prvi međunarodni pravni instrument kojim su utvrđeni standardi u području e-demokracije,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegove članke 2., 3., 6., 9., 10. i 11. te Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 8. – 20. i članak 24.,

–   uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, Europsku konvenciju o ljudskim pravima i Europsku socijalnu povelju,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. listopada 2015. o europskoj građanskoj inicijativi(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Akcijski plan EU-a za e-upravu 2016. – 2020.: Ubrzavanje digitalne transformacije uprave” (COM(2016)0179),

–   uzimajući u obzir indeks razvoja e-uprave (EGDI) Ujedinjenih naroda za 2014.,

–  uzimajući u obzir tri studije, naslovljene „Potencijal i izazovi e-sudjelovanja u Europskoj uniji”, „Potencijal i izazovi e-glasovanja u Europskoj uniji” i „Pravni i politički kontekst uspostave europske osobne isprave”, koje je 2016. objavio njegov Resorni odjel C,

–   uzimajući u obzir dvije studije Odjela za ocjenjivanje znanstvenih i tehnoloških mogućnosti (STOA) naslovljene „E-javnost, e-sudjelovanje i e-glasovanje u Europi – izgledi i izazovi: završno izvješće” iz studenoga 2011. i „Tehnološki odabiri i sustavi za jačanje participativne i izravne demokracije” koja će biti objavljena 2017. godine,

–   uzimajući u obzir rad na elektroničkoj demokraciji Konferencije regionalnih zakonodavnih skupština Europe (CALRE) u okviru sustava suradnje UN-a IT4all,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o ljudskim pravima i tehnologiji: utjecaj protuprovalnih i nadzornih sustava na ljudska prava u trećim zemljama(2),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja i mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0041/2017),

A.  budući da nedavne krize i zastoji u financijskom, gospodarskom, političkom i socijalnom području teško pogađaju pojedine države članice i Uniju u cjelini u vremenu kad su sve one suočene s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene, migracije i sigurnost; budući da odnos građana s politikom postaje sve napetiji jer odbijaju sudjelovati u političkim procesima donošenja odluka te postoji sve veća opasnost od nezadovoljstva javnosti politikom; budući da su, uz transparentnost i obaviještenost, angažman i sudjelovanje građana i civilnog društva u demokratskom životu ključni za funkcioniranje demokracije i za legitimitet i odgovornost svake razine strukture višerazinskog upravljanja EU-a; budući da postoji jasna potreba za poboljšanjem demokratske povezanosti građana i političkih institucija;

B.  budući da se tijekom posljednjih desetljeća naše društvo iznimno brzo mijenjalo i građani osjećaju potrebu da svoja mišljenja o problemima koji određuju budućnost našeg društva izražavaju češće i izravnije te budući da bi stoga bilo razumno da političke institucije i institucije za kreiranje politike ulože sredstva u demokratske inovacije;

C.  budući da je odaziv glasača na europskim izborima u stalnom padu od 1979. godine, a na izborima 2014. pao je na 42,54 %;

D.  budući da je važno ponovno steći povjerenje građana u europski projekt; budući da se instrumentima za e-demokraciju može doprinijeti poticanju aktivnijega građanstva unapređenjem sudjelovanja, transparentnosti i odgovornosti u donošenju odluka, podupiranjem mehanizama demokratskog nadzora i znanja o EU-u kako bi se glas građana u političkom životu jače čuo;

E.  budući da bi se demokracija trebala razvijati i prilagođivati promjenama i mogućnostima povezanima s novim tehnologijama i alatima informacijske i komunikacijske tehnologije koji se moraju smatrati općim dobrom koje bi, pod uvjetom da je propisno primijenjeno i popraćeno odgovarajućom razinom obaviještenosti, moglo doprinijeti stvaranju demokracije s većom transparentnošću i participativnošću; budući da bi zbog toga svaki građanin trebao imati mogućnost osposobljavanja za uporabu novih tehnologija;

F.   budući da je napredak kibernetičke sigurnosti i zaštite podataka glavni čimbenik za intenzivniju primjenu novih tehnologija u institucionalnom i političkom životu te za poticanje građana da kroz te tehnologije sudjeluju u postupcima odlučivanja;

G.  budući da bi val novih alata za digitalnu komunikaciju te otvorenih platformi i platformi za dijeljenje mogao pružiti nadahnuće i nova rješenja kojima bi se potaknulo političko sudjelovanje i angažman građana i pritom smanjilo nezadovoljstvo političkim institucijama te pružila pomoć u povećanju razine njihova povjerenja, transparentnosti i odgovornosti u pogledu demokratskog sustava;

H.  budući da je u svojem posljednjem obraćanju o stanju Unije predsjednik Juncker predstavio paket mjera za povećanje uporabe elektroničkih komunikacija, među kojima su WiFi4EU i razvoj mreže 5G u Europi;

I.  budući da otvoreni podaci javnih uprava mogu potaknuti gospodarski rast, povećati djelotvornost javnog sektora i poboljšati transparentnost i odgovornost europskih i nacionalnih institucija;

J.  budući da je pristup neutralnoj mreži pod istim uvjetima preduvjet za jamčenje djelotvornosti temeljnih ljudskih prava;

K.  budući da bi e-demokracija mogla pogodovati razvoju dopunskih oblika angažmana koji bi mogao doprinijeti umanjivanju porasta nezadovoljstva javnosti tradicionalnom politikom; budući da bi k tomu mogla pomoći promicanju komunikacije, dijaloga i osviještenosti o našoj Uniji, njezinim stajalištima i politikama te interesu za njih, dajući stoga prednost lokalnoj podršci europskom projektu i smanjujući takozvani europski „demokratski deficit”;

L.  budući da su novi oblici sudjelovanja u virtualnom javnom prostoru neodvojivi od poštovanja prava i obveza povezanih sa sudjelovanjem u javnom prostoru, što obuhvaća, između ostalog, postupovna prava u slučaju klevete;

M.  budući da je, kako bi se zajamčila uloga interneta kao valjana i djelotvorna demokratskog alata, nužno iskorijeniti digitalni jaz i omogućiti građanima usvajanje odgovarajuće medijske pismenosti i digitalnih vještina;

N.  budući da su sustavi informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u samom središtu suvremenih upravnih postupaka, no još je uvijek potrebno uložiti napore u poboljšanje pružanja usluga e-uprave;

O.  budući da bi se e-glasovanjem moglo pomoći osobama koje žive ili rade u državi članici čiji nisu državljani ili u trećoj zemlji da iskoriste svoja prava glasovanja; budući da u trenutku davanja i bilježenja glasa u elektroničkom glasovanju moraju biti zajamčene sigurnost i tajnost, posebno u pogledu mogućnosti kibernetičkih napada;

Potencijal i izazovi

1.  ističe moguće prednosti e-demokracije, koja se definira kao potpora i unapređenje tradicionalne demokracije informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT), a koja može dopuniti i ojačati demokratske procese elementima osnaživanja građana preko raznih aktivnosti na internetu koje, među ostalim, obuhvaćaju e-upravu, e-upravljanje, e-sudjelovanje i e-glasovanje; pozdravlja činjenicu da zahvaljujući novim informacijskim i komunikacijskim alatima sve više građana može sudjelovati u demokratskim procesima;

2.  ističe da se u preporuci Vijeća Europe CM/Rec(2009)1 poziva države članice da zajamče da se e-demokracijom „promiče, jamči i povećava transparentnost, odgovornost, spremnost na djelovanje, angažman, spremnost na raspravu, uključivost, dostupnost, sudjelovanje, supsidijarnost i socijalna kohezija”; podsjeća da se u toj preporuci države članice poziva na izradu mjera za osnaživanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;

3.  naglašava da je svrha e-demokracije promicanje demokratske kulture koja obogaćuje i ojačava demokratske prakse pružanjem dodatnih sredstava za povećanje transparentnosti i sudjelovanja građana, a ne uspostavljanje alternativnoga demokratskog sustava na štetu predstavničke demokracije; ističe da e-demokracija sama po sebi ne jamči političko sudjelovanje i da je usporedno s e-demokracijom potrebno razmotriti nedigitalno okruženje kako bi se nastavilo političko sudjelovanje građana;

4.  ističe važnost e-glasovanja i glasovanja na daljinu preko interneta kao sustava sposobnih za povećanje sudjelovanja građana i pogodovanje demokratskom sudjelovanju, posebno u područjima koja su geografski i socijalno više marginalizirana, koji nude brojne potencijalne prednosti, osobito za mlade, osobe sa smanjenom mobilnošću, starije osobe i osobe koje stalno ili privremeno žive ili rade u državi članici koje nisu državljani ili u trećoj zemlji, pod uvjetom da su pritom zajamčeni najstroži standardi zaštite podataka; podsjeća da države članice prilikom uspostave glasovanja na daljinu preko interneta moraju zajamčiti transparentnost i vjerodostojnost pri prebrojavanju glasova te poštovati načela jednakosti, tajnosti glasovanja i pristupa glasovanju i slobodnog biranja;

5.  naglašava da bi se svi procesi digitalne interakcije trebali temeljiti na načelu otvorenosti institucija, uz poštovanje kombinacije transparentnosti u stvarnom vremenu i sudjelovanja zasnovanog na informiranosti;

6.  ističe i potiče korištenje e-sudjelovanjem kao ključno obilježje e-demokracije, koje obuhvaća tri oblika interakcije između institucija EU-a i vlada s jedne strane i građana s druge strane, i to e-informiranje, e-savjetovanje i e-donošenje odluka; priznaje da mnogi slučajevi e-sudjelovanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini mogu poslužiti kao dobri primjeri korištenja IKT-om u participativnoj demokraciji; potiče države članice da nastave s razvojem tih praksi na nacionalnoj i lokalnoj razini;

7.  naglašava da informacijske i komunikacijske tehnologije doprinose stvaranju prostora za sudjelovanje i raspravljanje koji pak povećavaju kvalitetu i legitimitet naših demokratskih sustava;

8.   naglašava potrebu uključivanja mladih ljudi u političku raspravu i napominje da uporaba IKT-a u demokratskim postupcima može biti djelotvoran alat za tu svrhu;

9.  podsjeća na prvi europski primjer internetskoga glasovanja u Estoniji na njezinim pravno obvezujućim izborima 2005., no smatra da bi uspješno uvođenje mogućeg e-glasovanja u drugim državama članicama iziskivalo procjenu toga može li se zajamčiti stvarno sudjelovanje svih stanovnika te isto tako evaluaciju koristi i izazova, kao i posljedica, raznih ili vrlo različitih tehnoloških pristupa; naglašava da je postojanje sigurnih, brzih internetskih veza i sigurnih infrastruktura elektroničkog identiteta važan preduvjet za uspješno e-glasovanje; ističe potrebu za iskorištavanjem prednosti novih tehnologija u aktualnim procesima glasovanja na biračkim mjestima i smatra da bi se razmjenom najbolje prakse i istraživanja na svim političkim razinama mogao ostvariti znatan napredak;

10.   ističe izazov pružanja odgovora na nedoumice građana u vezi s uporabom internetskih alata demokracije; smatra da su rješavanje sigurnosnih pitanja i jamčenje privatnosti iznimno važni za izgradnju povjerenja građana u rastuću digitalnu političku arenu;

11.  naglašava da je za demokratske procese nužna opsežna debata na svakoj razini društva u EU-u, kao i nadzor i razmatranje koji dovode do poštenog, potpunog i razumnog odlučivanja; upozorava na rizik od narušavanja i manipulacije ishoda odlučivanja na internetskim alatima za raspravu; smatra da je najbolje jamstvo protiv toga rizika transparentnost dionika koji ulaze u interakciju i pružanje informacija o kampanjama koje se mogu, izravno ili neizravno, promicati na digitalnim platformama za sudjelovanje;

12.   napominje da su vjera građana u institucije i demokratski procesi temelj za funkcioniranje demokracije; stoga naglašava da uvođenje alata e-demokracije treba biti popraćeno odgovarajućim komunikacijskim strategijama i strategijama obrazovanja;

13.   naglašava važnost uključivanja e-sudjelovanja u politički sustav kako bi se doprinosi građana uklopili u postupke donošenja odluka i osiguralo praćenje; napominje da nedostatak spremnosti na djelovanje donositelja odluka dovodi do razočaranja i nepovjerenja;

14.   naglašava da uporaba alata IKT-a treba dopunjavati ostale kanale komunikacije s javnim institucijama kako bi se izbjegla svaka diskriminacija na temelju digitalnih vještina ili nedostatka sredstava i infrastruktura;

Prijedlozi za unapređenje demokratskog sustava sredstvima IKT-a

15.   smatra da se sudjelovanje u demokratskim postupcima ponajprije zasniva na učinkovitom i nediskriminirajućem pristupu informacijama i znanju;

16.   nadalje poziva EU i države članice da se suzdrže od donošenja nepotrebnih mjera usmjerenih na proizvoljno ograničavanje pristupa internetu i uživanja temeljnih ljudskih prava, kao što su nerazmjerne mjere cenzure ili kriminalizacija zakonitog izražavanja kritike i neslaganja;

17.  poziva države članice i EU da stave na raspolaganje obrazovna i tehnička pomagala za poticanje demokratskog osnaživanja građana i poboljšanje kompetencija u području IKT-a i omoguće digitalnu pismenost te jednak i siguran digitalni pristup svim građanima EU-a kako bi se premostio digitalni jaz (e-uključenost), od čega će krajnju korist imati demokracija; potiče države članice da usvajanje digitalnih vještina uvrste u školske kurikule i cjeloživotno učenje te da daju prednost programima digitalnog osposobljavanja starijih osoba; podupire umrežavanje sveučilišta i obrazovnih ustanova radi promicanja istraživanja i uvođenja novih alata za sudjelovanje; također poziva EU i države članice da promiču programe i politike usmjerene na razvoj kritičkog uvažavanja uporabe IKT-a utemeljenog na provjerenim informacijama;

18.   predlaže da se nastavi s ocjenjivanjem uporabe novih tehnologija radi poboljšanja demokracije u upravama u EU-u, uz uvođenje ciljeva koji bi bili pokazatelji za mjerenje kvalitete internetskih usluga;

19.  preporučuje da Europski parlament, kao jedina izravno izabrana institucija Europske unije, preuzme vodstvo u jačanju e-demokracije; smatra da u tu svrhu valja razviti inovativna tehnološka rješenja koja će građanima omogućiti da smisleno komuniciraju i dijele svoje nedoumice s predstavnicima koje su izabrali;

20.   poziva na pojednostavljenje jezika i postupaka institucija i organiziranje multimedijskih sadržaja kojima bi se objasnili glavni elementi postupaka odlučivanja, promicalo razumijevanje i sudjelovanje; naglašava da je potrebno proširiti taj pristup e-sudjelovanju s pomoću segmentiranih i proaktivnih alata koji omogućuju pristup svim dokumentima sadržanima u parlamentarnim spisima;

21.  snažno potiče države članice i EU da omoguće cjenovno pristupačnu i brzu digitalnu infrastrukturu, osobito u rubnim regijama te ruralnim i gospodarski slabije razvijenim područjima, te da zajamče jednakost građana, pridajući posebnu pozornost najugroženijim skupinama građana i učeći ih vještinama kojima se jamči sigurna uporaba tehnologije; preporučuje da knjižnice, škole i zgrade u kojima se pružaju javne usluge imaju na raspolaganju odgovarajuću brzu, suvremenu informatičku infrastrukturu jednako dostupnu svim građanima, posebno najugroženijim skupinama, kao što su osobe s invaliditetom; ističe potrebu da se odgovarajući financijski resursi i resursi za osposobljavanje namijene za ostvarenje tih ciljeva; preporučuje Komisiji da pruži resurse za projekte usmjerene na poboljšanje digitalne infrastrukture u području socijalnoga i solidarnoga gospodarstva;

22.  naglašava da su žene premalo zastupljene u donošenju političkih odluka na svim razinama pa tako i u sektorima informacijskih i komunikacijskih tehnologija; napominje da su žene, djevojke i djevojčice često suočene sa stereotipima u području digitalnih tehnologija; stoga poziva Komisiju i države članice da ulažu u ciljane programe koji potiču obrazovanje u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija i e-sudjelovanje žena, djevojaka i djevojčica, posebno pripadnica ugroženih i marginaliziranih skupina, koristeći formalno, informalno i neformalno učenje;

23.  napominje da je za jamčenje jednakog pristupa alatima e-demokracije važno osigurati višejezičan prijevod kako bi u zemljama koje imaju više od jednog službenog jezika i u kojima žive stanovnici različitog etničkog podrijetla svi građani mogli primati i čitati informacije;

24.  potiče države članice i EU da promiču, podupiru i primjenjuju mehanizme i instrumente kojima se omogućuje sudjelovanje građana i njihova interakcija s vladama i institucijama EU-a, kao što su platforme za skupno financiranje; ističe da bi IKT trebao olakšati pristup neovisnim informacijama, transparentnost, odgovornost i sudjelovanje u donošenju odluka; u tom smislu poziva na to da se svi alati Europske komisije za komunikaciju i odnose s građanima bolje prilagode izazovima e-demokracije, osobito portal Europe Direct; obvezuje se da će sve postojeće alate zakonodavnih popratnih mjera učiniti dostupnijima, razumljivijima, poučnijima i interaktivnijima te poziva Komisiju da učini isto na svojim internetskim stranicama;

25.  poziva države članice i EU da u vezi s funkcioniranjem demokracije razmotre sadržaje koji se nalaze na službenim stranicama njihovih institucija, kako bi se, s jedne strane, omogućila uporaba pedagoških alata s pomoću kojih bi mlađe osobe mogle posjećivati te stranice i bolje razumjeti njihov sadržaj, a s druge strane, kako bi ih se učinilo dostupnima za osobe s invaliditetom;

26.  potiče uprave da svoj angažman usuglase s načelom institucionalne otvorenosti, i to posredstvom promjena u svojem strateškom modelu i korporativnoj kulturi, proračunima i procesima organizacijske promjene koji se provode radi poboljšanja demokracije primjenom novih tehnologija;

27.  traži da se izradi internetska platforma kako bi se sistematiziralo savjetovanje s članovima javnosti koje prethodi donošenju odluka europskog zakonodavca, radi njihova boljeg povezivanja s javnim životom;

28.  smatra da razvoj tih novih alata mora biti popraćen kampanjama za upoznavanje s mogućnostima koje oni pružaju i za promicanje građanskih vrijednosti kao što su suodgovornost i sudjelovanje;

29.  podsjeća na važnost europske građanske inicijative kao sredstva za uključivanje europskih građana u politički život Unije i njihovo izravno sudjelovanje u njemu te stoga poziva Komisiju da preispita njezine mehanizme rada kako bi se ostvario njezin potpuni potencijal, pridržavajući se smjernica Europskog parlamenta navedenih u njegovoj Rezoluciji od 28. listopada 2015.; stoga skreće pozornost na važnost pojednostavljivanja i ubrzavanja administrativnih radnji u vezi s europskom građanskom inicijativom i šire upotrebe IKT-a, na primjer digitalnih platformi i drugih aplikacija usklađenih s mobilnim uređajima, kako bi se taj važan alat bolje prilagodio korisnicima i našao u fokusu javnosti; smatra da bi se upotrebom nove tehnologije osobito mogao poboljšati sustav prikupljanja potpisa preko interneta putem usluga elektroničke identifikacije i provjere identiteta (e-IDAS), čime bi se građanima omogućilo jednostavnije primanje i razmjena informacija u vezi s postojećim ili potencijalnim europskim građanskim inicijativama kako bi mogli aktivno sudjelovati u raspravama i/ili podupirati te inicijative;

30.  naglašava da bi nekoliko procesa koje vodi Komisija, kao što su javna savjetovanja preko interneta, aktivnosti e-sudjelovanja i ocjene učinka, moglo imati koristi od šire upotrebe novih tehnologija radi poticanja sudjelovanja javnosti i povećanja odgovornosti u tim procesima, transparentnosti institucija EU-a te unapređenja europskog upravljanja; u tu svrhu podsjeća na potrebu da postupci javnog savjetovanja budu djelotvorni i da se njima može koristiti što veći broj ljudi, a da su pritom tehničke prepreke svedene na najmanju moguću mjeru;

31.   ističe potrebu za pružanjem opširnijih informacija građanima o postojećim platformama e-sudjelovanja na razini EU-a, nacionalnoj i lokalnoj razini;

32.  poziva Komisiju da proširi i razvije e-sudjelovanje u reviziji na sredini Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na sredini razdoblja koja će biti pokrenuta 2017. te da potiče razvoj i financiranje novih instrumenata povezanih s e-građanstvom Europske unije; nadalje, preporučuje Komisiji da se usredotoči na rješenja otvorenog koda koja se mogu jednostavno primijeniti na cijelom jedinstvenom digitalnom tržištu; posebno poziva Komisiju da integrira ponovnu uporabu prethodnih projekata poput platforme D-CENT, projekta koji se financira sredstvima EU-a i kojim se pružaju tehnološki alati za participativnu demokraciju;

33.  ističe da bi razvoj e-uprave trebao biti prioritet za države članice i institucije EU-a te pozdravlja ambiciozan i sveobuhvatan akcijski plan Komisije za e-upravu, za koji će ključna biti propisna provedba na nacionalnoj razini i koordinacija raspoloživih financijskih sredstava EU-a, u sinergiji s agencijama i nacionalnim tijelima za digitalizaciju; smatra da treba uložiti veće napore u poticanje uporabu otvorenih podataka i alata za IKT temeljenih na otvorenom kodu i besplatnom softveru, i u institucijama EU-a i u državama članicama;

34.  poziva na snažniju suradnju na razini EU-a i preporučuje razmjenu najboljih praksi za projekte e-demokracije kao sredstva za napredak prema participativnijem obliku demokracije utemeljenom na raspravi, koji odgovara zahtjevima i interesima građana te ih želi uključiti u postupke donošenja odluka; ističe potrebu da se upoznaju stavovi građana prema provedbi glasovanja na daljinu preko interneta; poziva Komisiju da poduzme neovisnu ocjenu javnog mišljenja, ili savjetovanje s javnošću, o glasovanju preko interneta uz analizu njegovih prednosti i nedostataka kao dodatne mogućnosti glasovanja za građane koje bi države članice mogle razmotriti do kraja 2018.;

35.  ističe prioritetnu potrebu za zaštitom privatnosti i osobnih podataka prilikom upotrebe alata e-demokracije te za podupiranjem sigurnijeg internetskog okruženja, posebno u smislu sigurnosti informacija i podataka, uključujući „pravo na zaborav”, i za pružanjem jamstava u vezi sa nadzornim softverom i provjerljivošću izvora; štoviše, poziva na daljnju upotrebu digitalnih usluga temeljenih na ključnim poticajnim čimbenicima kao što su siguran i šifriran digitalni identitet u skladu s uredbom o eIDAS-u; promiče sigurne javne digitalne registre i potvrđivanje električnih potpisa radi sprečavanja prijevarnih višestrukih interakcija, što je u skladu s europskim i međunarodnim normama ljudskih prava te sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije; naposljetku naglašava da sigurnosna pitanja ne smiju obeshrabriti uključivanje pojedinaca i skupina u demokratske procese;

36.   ističe potrebu za jačanjem demokracije tehnološkim sredstvima koja bi se trebala rabiti u sigurnom okruženju u kojem ne dolazi do zlouporabe tehnoloških alata (npr. programa koji šalju neželjenu poštu, anonimne izrade profila i prisvajanja identiteta) i podsjeća da je potrebno poštovati najviše pravne norme;

37.   podsjeća na ključnu ulogu koju zviždači imaju (uglavnom preko interneta) u razotkrivanju korupcije, prijevare, lošeg upravljanja i drugih prijestupa koji ugrožavaju javno zdravlje i sigurnost, financijski integritet, ljudska prava, okoliš i vladavinu prava, istodobno jamčeći pravo javnosti na informiranost;

38.  potiče predstavnike javnosti da zajedno s građanima aktivno sudjeluju u postojećim, posve neovisnim forumima i da upotrebljavaju nove medije i informatičke platforme u cilju poticanja rasprave i razmjene gledišta i prijedloga s građanima (e-parlament) te stvaraju izravnu povezanost s njima; poziva klubove zastupnika u Europskom parlamentu i europske političke stranke da građanstvu pruže više mogućnosti za javnu raspravu i digitalno sudjelovanje;

39.  poziva svoje zastupnike i druge institucije EU-a da nastave povećavati transparentnost u svojem radu, posebice s obzirom na trenutačni izazovni politički kontekst, te poziva tijela javne vlasti da razmotre mogućnost uspostave digitalnih platformi, uključujući najnovije informatičke alate; potiče izabrane predstavnike da se koriste tim alatima i da učinkovito komuniciraju s biračima i dionicima i da im uz pozitivan angažman pružaju informacije o aktivnostima EU-a i parlamentarnim aktivnostima, čime se otvaraju procesi raspravljanja i kreiranja politika i povećava razina osviještenosti o europskoj demokraciji;

40.  sa zadovoljstvom dočekuje inicijative Parlamenta u području e-sudjelovanja; podupire kontinuirane napore u jačanju reprezentativnog karaktera, legitimnosti i učinkovitosti Parlamenta i potiče svoje zastupnike da prošire upotrebu novih tehnologija kako bi razvile svoj potpuni potencijal, uzimajući istodobno u obzir potrebna ograničenja nametnuta pravom na privatnost i na zaštitu osobnih podataka; ističe potrebu za opsežnim postupkom razmatranja o tome kako poboljšati način na koji njegovi zastupnici upotrebljavaju IKT, ne samo za surađivanje s javnošću nego i u pogledu zakona, predstavki, savjetovanja i drugih aspekata važnih za njihov svakodnevni rad;

41.  potiče političke stranke na razini EU-a i na nacionalnoj razini da što bolje iskoriste digitalne alate kako bi osmislile nove načine za promicanje unutarnje demokracije, uključujući transparentnost u svojem upravljanju, financiranju, postupcima donošenja odluka i kako bi se omogućila bolja komunikacija s njihovim članovima i pristašama te s civilnim društvom, kao i njihovo sudjelovanje; također ih potiče da budu iznimno transparentne i odgovorne prema građanima; u tu svrhu predlaže da se razmotre moguće izmjene statuta europskih političkih stranaka kako bi obuhvatili i poticali prakse digitalnog sudjelovanja;

42.  poziva EU i njegove institucije da budu otvoreni prema većem eksperimentiranju s novim metodama e-sudjelovanja, kao što je skupno financiranje na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uzimajući u obzir najbolje prakse koje su već razrađene u državama članicama te da u tu svrhu pokrenu posebne pilot-projekte; istodobno ponavlja potrebu za dopunom tih mjera kampanjama za podizanje razine osviještenosti kako bi se objasnile mogućnosti tih alata;

43.  poziva europske institucije da pokrenu participativni postupak kako bi se razradila Europska povelja o internetskim pravima, oslanjajući se, među ostalim tekstovima, na Povelju o internetskim pravima koju je 28. srpnja 2015. objavio Zastupnički dom Italije radi promicanja i jamčenja svih prava koja se odnose na digitalnu sferu, među kojima su i stvarno pravo na pristup internetu i neutralnost mreže;

44.  napominje da postoji pregršt različitih informacija koje se danas mogu pronaći na internetu te naglašava da bi trebalo povećati sposobnost građana za kritično razmišljanje kako bi mogli bolje razlikovati pouzdane od nepouzdanih izvora informacija; stoga potiče države članice da prilagode i ažuriraju zakonodavstvo u skladu s aktualnim događanjima te da u potpunosti provedu i primijene postojeće zakonodavstvo o govoru mržnje, na internetu i izvan njega, istovremeno jamčeći temeljna i ustavna prava; naglašava da bi Unija i njezine države članice trebale razviti aktivnosti i politike za jačanje vještina prenosivog, kritičkog i kreativnog razmišljanja kao i digitalne i medijske pismenosti te uključenosti i znatiželje među svojim građanima, posebno mladima, kako bi mogli donositi informirane odluke i pozitivno doprinositi demokratskim procesima;

o
o   o

45.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0382. (2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0288.