Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2273(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0178/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0178/2017

Rasprave :

PV 15/05/2017 - 19
CRE 15/05/2017 - 19

Glasovanja :

PV 16/05/2017 - 6.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0205

Usvojeni tekstovi
PDF 360kWORD 60k
Utorak, 16. svibnja 2017. - Strasbourg
Akcijski plan EU-a za e-upravu 2016. – 2020.
P8_TA(2017)0205A8-0178/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. svibnja 2017. o Akcijskom planu EU-a za e-upravu 2016. – 2020. (2016/2273(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Povelju o otvorenim podacima skupine G8,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Europski akcijski plan za e-upravu za razdoblje 2011. – 2015. – korištenje IKT-a za promicanje pametne, održive i inovativne uprave” (COM(2010)0743),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. travnja 2012. pod nazivom „Konkurentno jedinstveno digitalno tržište ‒ e-uprava kao predvodnik”(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije pod nazivom „Akcijski plan EU-a za e-upravu 2016. – 2020. Ubrzavanje digitalne transformacije uprave” (COM(2016)0179),

–  uzimajući u obzir komparativno izvješće Komisije o e-upravi iz 2016.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2015)0100),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”(2),

–  uzimajući u obzir Odluku (EU) 2015/2240 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o uspostavi programa interoperabilnih rješenja i zajedničkih okvira za europske javne uprave, poduzetnike i građane (program ISA²) kao sredstvo modernizacije javnog sektora,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Europske norme za 21. stoljeće” (COM(2016)0358),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 31. ožujka 2011. o zaštiti kritične informacijske infrastrukture − postignuća i sljedeći koraci: prema globalnoj kibersigurnosti (COM(2011)0163),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2014. naslovljenu „Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima” (COM(2014)0442),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2016. o komunikaciji „Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima”(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu” (COM(2016)0587) i popratni radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0300),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (COM(2016)0590) i njegove priloge 1. do 11., procjenu učinka (SWD(2016)0303), sažetak procjene učinka (SWD(2016)0304) te sažetak procjene (SWD(2016)0305),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 u pogledu promicanja internetske povezivosti u lokalnim zajednicama (COM(2016)0589) koji je podnijela Europska komisija,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ („Uredba o eIDAS-u”),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora,

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 10. siječnja 2017. o uvođenju europske e-kartice usluga i povezanih administrativnih usluga (COM(2016)0824) koji je podnijela Komisija,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. siječnja 2017.o razmjeni i zaštiti osobnih podataka u globaliziranom svijetu (COM(2017)0007),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. siječnja 2017. o izgradnji europskog podatkovnog gospodarstva (COM(2017)0009),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije od 10. siječnja 2017. o uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o poštovanju privatnog života i zaštiti osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama i stavljanju izvan snage Direktive 2002/58/EZ (Uredba o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (COM(2017)0010),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije od 10. siječnja 2017. o uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (COM(2017)0008),

–  uzimajući u obzir Direktivu 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi” (COM(2016)0178),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/55/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljenu „Novi program vještina za Europu” (COM(2016)0381),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za pravna pitanja (A8-0178/2017),

A.  budući da strategije modernizacije javne uprave treba prilagoditi okruženju koje se mijenja kako bi se omogućio prelazak na digitalnu upravu;

B.  budući da bi digitalizacija državnih usluga trebala pomoći u ostvarenju punog potencijala jedinstvenog tržišta, promicanju boljeg iskorištavanja građanskih prava, poboljšanju kvalitete života građana te socijalnog i ekonomskog razvoja regija, povećanju razumijevanja javnih usluga među građanima i njihove angažiranosti, poboljšanju njihove učinkovitosti i isplativosti, te jačanju političkog sudjelovanja tako što će se poboljšati dijalog građana i javnih tijela i povećati transparentnost; budući da bi EU trebao poticati razmjenu najboljih praksi i tehnologija među državama članicama;

C.  budući da se od sektora informacijskih i komunikacijskih tehnologija traži da pomogne u tom postupku prijelaza pružanjem prilagođenih rješenja za javnu upravu;

D.  budući da prijelaz na digitalnu upravu treba započeti na razini Unije, na razini država članica te na regionalnoj i lokalnoj razini;

E.  budući da se puni potencijal digitalne javne uprave može postići samo ako se građani i poduzeća mogu u potpunosti pouzdati u ponuđene usluge;

F.  budući da je portal e-pravosuđe EU-a važno sredstvo za pristup informacijama i pravosuđu te važan korak u modernizaciji javne uprave EU-a;

G.  budući da bi se boljim pristupom informacijama i intenzivnijom upotrebom digitalnih alata za obavljanje pravnih formalnosti trgovačkih društava tijekom cijelog životnog ciklusa trgovačkih društava trebala povećati pravna sigurnost i smanjiti troškovi društava;

H.  budući da se stalno ulažu napori u međusobno povezivanje elektroničkih registara poslovnih subjekata i elektroničkih stečajnih registara diljem Unije, što je važno za transparentnost i pravnu sigurnost na unutarnjem tržištu;

I.  budući da jedinstven pristup tim registrima preko portala e-pravosuđe još nije moguć zbog razlika u tehničkim normama koje se primjenjuju u državama članicama; budući da treba uložiti dodatne napore kako bi javnosti u EU-u bili dostupni pristupačni, interoperabilni i korisniku prilagođeni alati e-uprave; budući da je stupanj sigurnosti i zaštite podataka tijekom njihove obrade osnovni preduvjet za korištenje portala e-pravosuđe, s obzirom na prirodu podataka koji se koriste u radu pravosuđa;

1.  vjeruje da je razvoj e-uprave ključan element jedinstvenog digitalnog tržišta te poziva Komisiju da odredi konkretne, mjerljive ciljeve za Akcijski plan utemeljene na pokazateljima uspješnosti te da prati i na godišnjoj razini izvještava Parlament o napretku u njegovoj provedbi; naglašava da su Akcijskim planom za e-upravu 2011. – 2015. ostvareni pozitivni rezultati na razini EU-a i država članica; potiče Komisiju i države članice da isto tako procijene potrebe potrošača kako bi se povećala stopa korištenja e-usluga;

Javne uprave postaju digitalne

2.  smatra da bi javna uprava trebala biti otvorena, transparentna, učinkovita i uključiva te da bi do 2022. godine građanima i poduzećima trebala pružati bezgranične i personalizirane digitalne javne usluge s kraja na kraj (end-to-end) prilagođene korisniku, čime bi se smanjili troškovi, prepreke i administrativna opterećenja za građane i poduzeća, posebno za MSP-ove, te u potpunosti iskoristile prednosti digitalne revolucije; smatra, međutim, da bi to trebalo biti usklađeno s pravednim restrukturiranje javne uprave;

3.  podupire plan da se buduće inicijative temelje na načelu „u pravilu digitalno” te ističe važnost primjene načela „samo jednom”, što će olakšati kontakte građana i poduzeća s javnom upravom izbjegavanjem nepotrebnih višestrukih administrativnih postupaka za koje je potrebno puno vremena te omogućiti da se dani podaci mogu iskoristiti i u druge svrhe; naglašava činjenicu da se prema studijama Komisije očekuje da će se primjenom načela „samo jednom” na razini EU-a godišnje uštedjeti oko 5 milijardi EUR do 2017.; poziva Komisiju da izvješćuje Parlament o rezultatima opsežnog pilot-projekta primjene načela „samo jednom” za poduzeća te da do 2017. pokrene isti projekt za građane;

4.  pozdravlja namjeru Komisije da što prije uspostavi jedinstveni digitalni pristupnik kojim bi se građanima i poduzećima pružio povezani i usklađeni paket internetskih usluga jedinstvenog tržišta na nacionalnoj razini i razini EU-a, te kojim bi bile obuhvaćene informacije o pravilima EU-a i nacionalnim pravilima, usluge podrške te da završi najvažnije prekogranične postupke za građane i poduzeća te pomogne u provedbi načela „samo jednom” u EU-u; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za njegovu brzu i potpunu primjenu te da poduzmu sve mjere potrebne za garantiranje njegova učinkovitog funkcioniranja i interoperabilnosti kako bi se iskoristili njegov puni potencijal i prednosti; ističe da bi trebalo promicati najbolje prakse koje već postoje i koriste se u nekim državama članicama; vjeruje da bi se tom inicijativom trebalo osigurati postojanje jedinstvenog službenog portala za e-usluge u svim državama članicama za pristup svim njihovim internetskim uslugama i dostupnim interoperabilnim uslugama EU-a; apelira na države članice da se pobrinu za brzu i potpunu realizaciju portala jedinstvenih kontaktnih točaka;

5.  poziva Komisiju da razmotri dodatne načine promicanja digitalnih rješenja za formalnosti tijekom cijelog životnog ciklusa trgovačkog društva, kao i promicanja elektroničkog podnošenja dokumenata društva i dostavljanja prekograničnih i ostalih informacija za registre poslovnih subjekata; napominje da je u tom području donošenje zakonodavstva možda jedini način uspostave odgovarajućeg pravnog okvira za digitalna rješenja na razini EU-a;

6.  smatra da bi trebalo ubrzati rad na elektroničkom povezivanju poslovnih subjekata i stečajnih registara država članica te ističe važnost tog povezivanja za unutarnje tržište; ističe da bi sve informacije koje se pružaju trebale biti u skladu sa zajedničkim europskim predloškom ili okvirom;

7.  naglašava važnost uključivosti, dostupnosti i univerzalne pristupačnosti kada je riječ o digitalnim javnim uslugama, koje su osnovni element u oblikovanju i provedbi politika kojima se promiču konkurentnost, rast i radna mjesta te poziva države članice da u potpunosti provedu i primijene novu Direktivu o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora, od čega će profitirati osobe s invaliditetom i starije osobe;

8.  ističe važnost otvorenih podataka, čime su određene informacije javnog sektora dostupne, i trećim stranama, za slobodnu upotrebu i ponovnu upotrebu unutar javnih uprava i među javnim upravama naglašava da su potrebne zaštitne mjere kako bi se zajamčilo poštovanje autorskih prava i zaštita podataka; ponavlja da će otvoren i uključiv slobodan protok podataka omogućiti daljnji razvoj i osmišljavanje novih inovativnih rješenja, povećavajući učinkovitost i transparentnost; naglašava da bi se takva vrsta podataka i javnih informacija trebala staviti na raspolaganje kad god je to moguće u cilju poticanja novih prilika za stjecanje znanja i pridonošenje razvoju i jačanju otvorenog društva; podsjeća da bi javne uprave trebale, u mjeri u kojoj je to moguće, staviti na raspolaganje informacije, posebno kada je obujam dobivenih podataka vrlo velik, kao u slučaju programa INSPIRE; smatra da je potrebno uložiti više napora za provedbu koordiniranih podatkovnih strategija i u institucijama EU-a i u državama članicama, što uključuje povećanje količine i ubrzanje prenošenja podataka u javnu domenu, bolju kvalitetu podataka, lak pristup podacima i omogućavanje e-zakonodavstva u strojno čitljivim formatima;

9.  naglašava koristi e-sudjelovanja i ističe da bi države članice u većoj mjeri trebale koristiti e-savjetovanje, e-informiranje i e-donošenje odluka; naglašava da, kako bi se izbjegle zlouporabe tih sustava, e-sudjelovanje, a posebice kad je riječ o e-donošenju odluka, mora biti u skladu s Uredbom o eIDAS-u radi osiguravanja odgovornosti i transparentnosti;

10.  pozdravlja inicijative koje su poduzele sve institucije EU-a u cilju unaprjeđenja mehanizama e-sudjelovanja na razini EU-a i država članica te traži od Komisije da dodatno razvija i promiče digitalne alate kao što su sustavi elektroničkog glasovanja i e-predstavke, čime se želi poboljšati i poticati sudjelovanje građana i poduzeća u procesu donošenja odluka u EU-u;

11.  napominje da se upotreba mobilnih uređaja znatno povećala tijekom proteklih pet godina, a samo je jedna trećina javnih internetskih stranica prilagođena tim uređajima; stoga poziva države članice da razmotre mogućnost razvijanja mobilnih rješenja za usluge e-uprave te da osiguraju njihovu prilagođenost korisnicima i pristupačnost za sve; ističe da, kako bi dostupnost usluga e-uprave bila zajamčena i u budućnosti, internetske stranice i instrumenti javne uprave moraju pratiti modernu tehnologiju i zahtjeve za kibersigurnost koji se konstantno razvijaju;

12.  poziva države članice da promiču i koriste e-javnu nabavu prilikom kupnje robe i usluga ili podnošenja ponuda za javne radove, čime bi javna potrošnja postala transparentnija i učinkovitija te bi se smanjili troškovi i birokracija; poziva države članice da isto tako povećaju upotrebu registara ugovora i interoperabilnih e-potpisa u svojim javnim sektorima; poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne korake kako bi osigurale transparentnost postupaka javne nabave i dostupnost informacija u stvarnom vremenu svim sudionicima u tim postupcima; u tom pogledu poziva Komisiju da omogući razmjenu najboljih praksi za primjenu kriterija inovativnosti u javnoj nabavi, posebice tako što će se pobrinuti za to da se u javnoj nabavi ne prejudiciraju rješenja, već da se ponuditeljima omogući predlaganje inovativnih i otvorenih rješenja; poziva Komisiju da nastavi rad na normama za e-fakturiranje, e-podnošenju i e-obavješćivanju te da potakne upotrebu elektroničke identifikacije u internim sustavima javnih uprava kako bi se povećale odgovornost i sljedivost u pogledu svih operacija u sklopu takvih sustava;

13.  ističe važnost razvijanja sigurnih, pouzdanih i interoperabilnih prekograničnih javnih usluga, izbjegavanja daljnje fragmentacije i podupiranja mobilnosti; ističe da su interoperabilnost i normizacija među ključnim elementima za provedbu struktura e-uprave te stoga pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Europske norme za 21. stoljeće” i reviziju Europskog okvira interoperabilnosti; naglašava da je upotreba otvorenih normi od temeljne važnosti za mogućnost sudjelovanja građana EU-a u javnim platformama te ističe da norme moraju biti u interesu cijelog društva tako što će biti uključive, pravedne i prilagođene budućim potrebama, te da ih treba razvijati na otvoren i transparentan način; stoga poziva Komisiju i države članice da pri izradi javnih digitalnih rješenja promiču otvorene norme te da posvete veću pozornost interoperabilnosti i mogućim koristima od učinkovite upotrebe digitalne tehnologije;

14.  žali zbog činjenice da je 2015. samo 28 % europskih kućanstava u ruralnim područjima imalo brzu fiksnu internetsku vezu i da je prosječna pokrivenost mrežom 4G u ruralnim područjima EU-a samo 36 %, iako za cijeli EU iznosi 86 %, te skreće pozornost na hitnu potrebu pružanja stalne potpore za ekspanziju širokopojasnog interneta u ruralnim područjima s obzirom na to da je brza širokopojasna internetska veza neophodna kako bi se upotrebljavale usluge e-uprave i imalo koristi od njih; stoga poziva Komisiju i države članice da nakon 2020., u okviru Instrumenta za povezivanje Europe ili drugih prikladnih programa EU-a, nastave na odgovarajući način financirati ekspanziju širokopojasnog interneta, infrastrukturu digitalnih usluga i prekogranične interakcije javnih uprava, čime će se osigurati dugoročna održivost; u tom pogledu poziva operatore da više ulažu u infrastrukturu kako bi se povećala povezivost u ruralnim područjima te da se pobrinu za to da i ruralna područja imaju koristi od mreža vrlo velikog kapaciteta u obliku mreže 5G s obzirom da će to biti jedan od temelja našeg digitalnog društva;

15.  naglašava da je za funkcioniranje usluga e-uprave neophodno potpuno uvođenje sigurne, odgovarajuće, pouzdane i visokoučinkovite infrastrukture, kao što su ultrabrze širokopojasne i telekomunikacijske mreže; stoga poziva na brzo donošenje Europskog zakonika o elektroničkim komunikacijama kako bi se postigli europski strateški ciljevi; smatra da je ključno da tijela javne vlasti budu informirana o tehnološkom razvoju i da imaju dostatne kapacitete za prihvaćanje inovativnih tehnologija, kao što su veliki podaci i internet stvari ili upotreba mobilnih usluga, kao što je 5G, koje mogu zadovoljiti potrebe korisnika;

16.  smatra da je ponovna upotreba tehničkih sastavnica Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u javnom i privatnom sektoru ključna za funkcioniranje infrastrukture digitalnih usluga; naglašava da je nužno zajamčiti dugoročnu održivost tehničkih sastavnica CEF-a, kao i rezultata opsežnih pilot-projekata i programa ISA2 nakon 2020.; ističe potencijal koji za promicanje univerzalnog pristupa mrežama velike brzine nudi inicijativa Wifi4EU; stoga poziva Komisiju da zajedno s državama članicama razvije dugoročnu upravljačku strukturu u cilju postizanja ciljeva jedinstvenog digitalnog tržišta, čiji bi prioritet trebalo biti zadovoljenje potreba građana i poduzeća i koja bi kad je god to moguće trebala promicati primjenu zajedničkih normi;

17.  napominje da je prihvaćanje inovativnih rješenja za javne usluge s velikom količinom podataka, kao što upotreba usluga u oblaku, još uvijek sporo i fragmentirano; podsjeća da usluge kao što je INSPIRE stvaraju velike količine podataka, što iziskuje veći računalni kapacitet; u tom pogledu pozdravlja Komisiju inicijativu Europski oblak i smatra da bi se korisnička baza europskog oblaka za otvorenu znanost trebala proširiti na javni sektor;

18.  poziva Komisiju da podiže razinu osviještenosti o važnosti portala e-pravosuđe i mogućnostima njegove upotrebe te da ga učini jedinstvenom točkom za sve relevantne pravne informacije i pristup pravosuđu u državama članicama; međutim, napominje da nemaju sve strane u postupku jednak pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te potrebne vještine za njezino korištenje, što bi moglo značiti da je njihov pristup pravosuđu ograničen; ističe da posebnu pozornost treba posvetiti tome da se osobama s invaliditetom omogući pristup portalu e-pravosuđe;

19.  pozdravlja uvođenje e-CODEX-a, kojim se omogućuje izravna komunikacija između građana i sudova u svim državama članicama, kao važan korak u olakšavanju prekograničnog pristupa javnim uslugama;

20.  čestita Vijeću i Komisiji na njihovu radu na uvođenju Europske identifikacijske oznake sudske prakse (ECLI) koja je vrlo korisna za pravno istraživanje i pravosudni dijalog te pozdravlja uspostavu tražilice za ECLI, kojom bi se trebao olakšati pristup pravnim informacijama diljem Unije;

21.  ponavlja da je potrebno poboljšati digitalne vještine administrativnog osoblja, ali i svih građana i poduzeća, osmišljavanjem i podržavanjem aktivnosti za osposobljavanje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se rizik od digitalne isključenosti sveo na minimum, te da je potrebno uvesti specijalizirane tečajeve za osposobljavanje državnih službenika i donositelja odluka u području usluga e-uprave; naglašava da su digitalne vještine neizostavan preduvjet za sudjelovanje u e-upravi; potiče razvoj kurikuluma za e-učenje koji su priznati u Europskom sustavu prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS); smatra da je jedan od ključnih elemenata razvoja e-uprave stalan napredak u razvoju digitalnih vještina; naglašava da je potrebno premostiti i spriječiti digitalni jaz među zemljopisnim područjima, među osobama različitog socioekonomskog statusa i među različitim generacijama; poziva države članice da upotrijebe poticajne ideje iz Akcijskog plana za e-upravu, posebno kako bi mladima omogućile komunikaciju s upravom koja odgovara njihovim komunikacijskim navikama u drugim područjima života, te dodatno naglašava da je podučavanje digitalnih vještina osobito važno kad je riječ o starijim osobama, koje često nemaju potrebne vještine ili samopouzdanje pri korištenju e-usluga; smatra da države članice trebaju promicati cjeloživotno učenje i olakšati provođenje komunikacijskih i edukativnih kampanja, uključujući stvaranje mreža za podučavanje medijske pismenosti, kako bi građani EU-a mogli u cijelosti iskoristiti kapacitete novih portala i usluga e-uprave;

22.  ističe potrebu za uključivim dvojnim pristupom, na internetu i izvan njega, kako bi se izbjegla isključenost, vodeći računa o trenutačnoj stopi digitalne nepismenosti i činjenici da više od 22 % Europljana, posebno starije osobe, radije ne koristiti internetske usluge kada kontaktira s javnim upravama; ističe da je odbijanje korištenja internetskih usluga prouzročeno raznim razlozima i preprekama koje je potrebno riješiti ili ukloniti, a među njima su neinformiranost, nedostatak vještina, nepovjerenje i pogrešne percepcije; smatra da se građanima koji žive u ruralnim, planinskim i najudaljenijim područjima mora zajamčiti pristup uslugama e-uprave i njihova kvaliteta kako bi se izbjegla digitalna isključenost ili još veći digitalni jaz;

23.  naglašava da digitalizacija javnim tijelima može donijeti uštede; smatra da se digitalizacija i drugi izazovi koji proizlaze iz paketa modernizacije često razmatraju u kontekstu proračunskih ograničenja i da je narednih godina posebno pred regionalnim i lokalnim vlastima golemi posao koji će iziskivati ne samo donošenje digitalnih rješenja utemeljenih na otvorenim normama, čime će se smanjiti troškovi održavanja i povećati inovativnost, već i promicanje javno-privatnih partnerstva; ističe da će se ulaganjima u digitalizaciju doprinijeti smanjenju administrativnih troškova u budućnosti; ističe, međutim, da je dvojni pristup, na internetu i izvan njega, i dalje neizbježan;

24.  naglašava da pri razmatranju digitalizacije pojedinačnih upravnih postupaka treba uzeti u obzir prigovore zbog prevage javnog interesa;

Prekogranična e-uprava na svim razinama uprave

25.  naglašava važnost stvaranja održive prekogranične infrastrukture e-uprave u cilju pojednostavljenja pristupa četirima temeljnim slobodama i uživanja tih sloboda;

26.  ističe važnost prekograničnih usluga e-uprave za građane u njihovu svakodnevnom životu i ističe koristi daljnjeg razvijanja elektroničke razmjene podataka o socijalnoj sigurnosti i europskog portala za radnu mobilnost (EURES), kao i prekograničnih usluga e-zdravstva;

27.  pozdravlja različite inicijative Komisije za razvoj prekograničnog elektroničkog izdavanja recepata, posebice u smislu interoperabilnosti i normizacije; ističe da je, međutim, uvođenje tih rješenja previše sporo s obzirom na vrijednost i važnost takvih usluga za građane EU-a; poziva Komisiju da osigura adekvatan okvir kojim će se poticati povjerenje među državama članicama i ubrzati razvoj prekograničnog elektroničkog izdavanja recepata, počevši od zaštite podataka i sigurnosti razmjene podataka pa sve do uvođenja potrebne digitalne infrastrukture i digitalnih usluga;

28.  traži od Komisije da dodatno razvija i potiče upotrebu Europskog portala za radnu mobilnost (EURES) boljom integracijom i suradnjom između sustava javnih službi za zapošljavanje i portala EURES kako bi se olakšala i povećala mobilnost poslodavaca i tražitelja posla u Europskoj uniji;

29.  naglašava da se uz pomoć e-zdravlja može znatno poboljšati kvaliteta života građana zahvaljujući dostupnijoj, isplativijoj i učinkovitijoj zdravstvenoj skrbi za pacijente;

30.  smatra da se za potpuno funkcioniranje prekograničnih usluga e-uprave mora riješiti problem jezičnih barijera te da, osobito u pograničnim regijama, informacije i usluge javnih uprava trebaju biti dostupne na jeziku njihove države članice, ali i na drugim relevantnim europskim jezicima;

31.  ističe važnost razmjene najboljih praksi, primjera i iskustava s projektima među svim razinama uprave, kako unutar država članica tako i među njima; uviđa da se opsežnim pilot-projektima koje financira EU, kao što su eSENSE, eCODEX i TOOP, znatno pridonosi unaprjeđenju prekograničnih usluga u Europi;

32.  mišljenja je da bi se sveobuhvatnim praćenjem uspješnosti e-uprave u državama članicama trebalo zajamčiti da se u sklopu metodologije mjerenja uspješnosti na adekvatan način vodi računa o nacionalnim posebnostima; naglašava prednosti pouzdanog mjerenja uspješnosti u državama članicama za kreatore politika i javno mnijenje;

33.  ističe da interoperabilnost, otvorene norme i otvoreni podaci nisu ključni samo u prekograničnom kontekstu, već su potrebni i na nacionalnim, regionalnim i lokalnim upravnim razinama u svakoj državi članici, pri čemu treba voditi računa i o potrebi za zaštitom podataka u prijenosu informacija;

34.  poziva Komisiju i druge institucije EU-a da budu primjer u području e-uprave i da pruže transparentan pristupnik prilagođen građanima i poduzećima te digitalne usluge s jednog kraja na drugi, posebice u pogledu prijava za financiranje sredstvima EU-a i javnu nabavu; poziva Komisiju da ubrza napore na prevođenju svoje internetske stranice na sve službene jezike EU-a i na isticanju primjera najbolje prakse;

Zaštita i sigurnost podataka

35.  naglašava da je povjerenje građana u zaštitu osobnih podataka ključno za osiguranje uspjeha akcijskog plana EU-a za e-upravu za razdoblje 2016. – 2020. i ističe da bi javne uprave trebale rukovati osobnim podacima na siguran način i u cijelosti u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka i propisima EU-a o privatnosti, čime bi se povećalo povjerenje u digitalne usluge;

36.  naglašava da bi plan za e-zdravlje također trebalo razmotriti u kontekstu Akcijskog plana za e-upravu, jer je on njegov važan dio; smatra da prikupljanje i prijenos podataka treba unaprijediti te da bi prekogranične prijenose podataka trebalo omogućiti ako je to u određenim slučajevima potrebno jer će se na taj način svim građanima EU-a omogućiti zdravstvene usluge;

37.  ističe da se, istovremeno, zakonodavstvo o zaštiti podataka ne bi trebalo smatrati preprekom, već početnom točkom za razvoj inovativnih rješenja u području e-uprave te stoga ističe potrebu za efektivnim smjernicama za primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka, kao i za stalnom razmjenom informacija s dionicima;

38.  napominje da samo 15 % Europljana smatra da ima potpunu kontrolu nad upotrebom svojih osobnih podataka; smatra da je važno dodatno razmotriti načelo vlasništva podataka i vjeruje da će se buduće mjere moći temeljiti na komunikaciji Komisije naslovljenoj „Izgradnja europskog podatkovnog gospodarstva” i na drugim povezanim prijedlozima;

39.  apelira na države članice da brzo i u potpunosti primijene Uredbu o eIDAS-u jer su e-potpis, e-identifikacija i e-ovjera temelji na kojima treba izgraditi prekogranične digitalne javne usluge; ističe da je važno građane, poduzeća i javnu upravu potaknuti na upotrebu prijavljenih sustava e-identifikacije u skladu s Uredbom o eIDAS-u; u tom pogledu ističe da bi usvajanje tih ključnih pospješitelja trebalo biti prioritet i privatnog i javnog sektora u razvoju digitalnih usluga; stoga poziva Komisiju da poduzme mjere za omogućavanje i promicanje javno-privatne suradnje u prekograničnoj i međusektorskoj uporabi digitalne identifikacije i digitalnih potpisa; pozdravlja program ISA2, koji obuhvaća sve politike EU-a kojima je potrebna interoperabilnost sustava koji funkcioniraju na razini EU-a i na nacionalnoj razini;

40.  ističe da su zaštita od kibernapada i otpornost upravnih tijela u slučaju kibernapada od velike važnosti i da ih je potrebno razviti; naglašava da je za to potreban europski pristup, tim više što se načelo „samo jednom”, koje je dio Akcijskog plana EU-a za e-upravu za razdoblje 2016. – 2020., temelji na razmjeni podataka građana među europskim upravnim tijelima;

41.  ističe da sigurnost podataka treba uzeti u obzir već u samoj fazi osmišljavanja aplikacija, koje moraju biti moderne i jednostavne za upotrebu, i administrativnih postupaka koji su učinkoviti („integrirana sigurnost”) kako bi se omogućilo građanima i poduzećima da u potpunosti iskorištavaju prednosti modernih tehnologija;

o
o   o

42.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 258 E, 7.9.2013., str. 64.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0009.
(3) Usvojeni tekstovi P8_TA(2016)0089.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti