Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2271(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0183/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0183/2017

Rasprave :

PV 31/05/2017 - 20
CRE 31/05/2017 - 20

Glasovanja :

PV 01/06/2017 - 7.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0240

Usvojeni tekstovi
PDF 306kWORD 66k
Četvrtak, 1. lipnja 2017. - Bruxelles
Digitalizacija europske industrije
P8_TA(2017)0240A8-0183/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije (2016/2271(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 173. (Glava XVII.) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji se tiče industrijske politike EU-a i u kojem se, među ostalim, spominje konkurentnost industrije Unije,

–  uzimajući u obzir članke 9., 11. i 16. UFEU-a,

–   uzimajući u obzir Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–   uzimajući u obzir Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Digitalizacija europske industrije – Iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta” (COM(2016)0180),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi” (COM(2016)0178),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Prioriteti normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište” (COM(2016)0176),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 19. travnja 2016. naslovljen „Kvantne tehnologije” (SWD(2016)0107),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 19. travnja 2016. naslovljen „Razvoj interneta stvari u Europi” (SWD(2016)0110),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2014. naslovljenu „Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima” (COM(2014)0442),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 19. siječnja 2016. naslovljenu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”(1),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. ožujka 2011. naslovljenu „Industrijska politika za globalizirano doba”(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. lipnja 2010. o strategiji EU 2020.(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. lipnja 2010. o inovacijskoj politici Zajednice u svijetu koji se mijenja(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. listopada 2010. naslovljenu „Cjelovita industrijska politika za doba globalizacije koja na središnje mjesto stavlja konkurentnost i održivost” (COM(2010)0614),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. – strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. listopada 2010. naslovljenu „Vodeća inicijativa Europa 2020.: Unija inovacijaˮ (COM(2010)0546),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. srpnja 2007. naslovljenu „Ocjena industrijske politike na sredini razdoblja – Doprinos strategiji EU-a za rast i radna mjesta” (COM(2007)0374),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192), prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2015)0100) te naknadne zakonodavne i nezakonodavne prijedloge,

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o utvrđivanju mjera u vezi s europskim jedinstvenim tržištem elektroničkih komunikacija i ostvarenju „Povezanog kontinenta” te o izmjeni direktiva 2002/20/EZ, 2002/21/EZ i 2002/22/EZ i uredbi (EZ) br. 1211/2009 i (EU) br. 531/2012 (COM(2013)0627),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 26. ožujka 2013. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velike brzine (COM(2013)0147);

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 7. veljače 2013. o mjerama za osiguravanje visoke zajedničke razine mrežne i informacijske sigurnosti u cijeloj Uniji (COM(2013)0048);

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. naslovljenu „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM(2012)0582),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. siječnja 2014. naslovljenu „Za europsku industrijsku renesansu” (COM(2014)0014),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. listopada 2012. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu II. – Zajedno za novi rast” (COM(2012)0573),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. travnja 2011. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu: dvanaest poluga za stimuliranje rasta i jačanje povjerenja” (COM(2011)0206),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. listopada 2010. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Prema Aktu o jedinstvenom tržištu: za veoma konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo – 50 prijedloga za unaprjeđenje našega rada, poslovanja i uzajamne razmjene” (COM(2010)0608),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. siječnja 2017. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Stvaranje europskog podatkovnog gospodarstva” (COM(2017)0009),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2014. o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. prosinca 2013. o ostvarivanju potencijala računalstva u oblaku u Europi(6),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. rujna 2013. naslovljenu „Digitalni program za rast, mobilnost i zapošljavanje: vrijeme je za prelazak u višu brzinu”(7),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. lipnja 2012. naslovljenu „Zaštita kritične informacijske infrastrukture − postignuća i sljedeći koraci: prema globalnoj kibersigurnosti”(8),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2016. o dosljednoj politici EU-a za kulturne i kreativne industrije(9),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 5. svibnja 2010. naslovljenu „Novi digitalni program za Europu: 2015.eu”(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. lipnja 2010. o Internetu stvari(11),

–   uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 14. srpnja 2016. naslovljeno „Industrija 4.0 i digitalna transformacija: daljnji koraci”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam te Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0183/2017),

A.  budući da je potrebno provoditi energične napore zajedno s konkretnim politikama, mjerama i poticajima za reindustrijalizaciju EU-a i njegovih država članica u cilju kombiniranja konkurentnosti i održivosti, otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i uključivosti; budući da je cilj EU-a da do 2020. 20 % BDP-a Unije bude temeljeno na industriji, za što se nužno mora uzeti u obzir strukturna transformacija industrijskog sektora kao rezultat digitalnih poremećaja i nastanka novih poslovnih modela;

B.  budući da europska industrija predstavlja temelj europskog gospodarstva i bogatstva te je suočena s velikim izazovima koji su rezultat brže globalizacije i trendova inovacije;

C.  budući da digitalizacija industrijske proizvodnje povećava otpornost, energetsku učinkovitost i učinkovitost uporabe resursa, održivost inovacija i konkurentnost naših gospodarstava, transformirajući stoga poslovne modele, proizvodnju, proizvode, postupke i stvaranje vrijednosti i imajući značajan učinak na odnos prilika i izazova za europske industrije i radnike;

D.  budući da Europa, s obzirom na svoju industrijsku baštinu, svoju mrežu industrijskih sektora i lanaca vrijednosti, svoje inovativne vrline, strateška javna ulaganja u istraživanje i razvoj, dostupnost privatnog ulaganja, učinkovitu administraciju, kvalificiranu radnu snagu i svoju integraciju industrijskog razvoja s društvenim izazovima, kao i činjenicu da ima preko 30 nacionalnih i regionalnih inicijativa za digitalizaciju industrije, ima čvrstu osnovu pomoću koje postati predvodnik digitalne transformacije; budući da postoji prilika za jačanje industrije EU-a ako uspijemo izgraditi u potpunosti integrirane lance vrijednosti za digitalno poboljšane industrijske proizvode i pakete proizvoda i usluga;

E.  budući da će 5G znatno izmijeniti naša gospodarstva i staviti digitalizaciju u središte industrijskog razvoja i socijalnih usluga;

F.  budući da je za uspješnu europsku industrijsku strategiju neophodno stvoriti jedinstveno digitalno tržište koje će potaknuti gospodarski rast i zapošljavanje na socijalno osviješten način;

G.  budući da je dobro osmišljena tehnološki neutralna strategija za digitalizaciju industrijske proizvodnje, kojom se sve više povezuju ljudi i strojevi te prekogranične usluge unutar čitavog globalnog lanca vrijednosti, važan početni korak za povećanje otpornosti, održivosti i konkurentnosti našeg gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta;

H.  budući da bi digitalizacija trebala iskoristiti potencijal povećanja učinkovite uporabe resursa, energije i kapitala i tako doprinijeti integriranijem kružnom gospodarstvu, manje intenzivnoj uporabi materijala i većoj industrijskoj simbiozi;

I.  budući da digitalizacija može omogućiti procvat turističkog sektora i pogodovati putnicima i njihovoj mobilnosti te im omogućiti, među ostalim, lak pristup informacijama u stvarnom vremenu i širok raspon usluga;

J.  budući da dobro razvijene jezične tehnologije mogu pomoći industriji da savlada jezične barijere koje predstavljaju prepreku razvoju digitalnog tržišta;

K.  budući da digitalizacija u prometnom sektoru rezultira novim prilikama za proizvođače, gospodarske subjekte, ulagače, radnike i putnike te budući da je ona nužna kako bi prometna industrija i dalje bila konkurentna i operativna te kako bi se povećala njezina učinkovitost, a i kako bi usluge u prometnom sektoru postale održivije i učinkovitije;

L.  budući da digitalizacija može doprinijeti sigurnijim radnim uvjetima, većoj sigurnosti proizvoda te individualizaciji i decentralizaciji proizvodnje;

M.  budući da među rodovima postoji velika razlika u zaposlenosti i osposobljavanju u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija, kao i snažne negativne posljedice na jednakost na tržištu rada;

N.  budući da će digitalizacija i individualizacija i decentralizacija proizvodnje dovesti do promjene u uvjetima rada i imati niz socijalnih učinaka; budući da sigurni i dostojni radni uvjeti i visoki standardi sigurnosti proizvoda moraju ostati zajednička briga;

O.  budući da mnoge studije ističu da će digitalizacija industrijske proizvodnje dovesti do promjena u potražnji na tržištu rada i zapošljavanju u Europi; budući da bi to moglo imati učinak na postojeća pravila koja uređuju prava i sudjelovanje radnika; budući da je jasno da je potrebno pristupiti tim promjenama osposobljavanjem radne snage u pogledu novih vještina informacijske i komunikacijske tehnologije i povećanjem digitalnih vještina u društvu u cjelini;

Sastavljanje integrirane strategije industrijske digitalizacije za EU

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije o digitalizaciji europske industrije;

2.  čvrsto smatra da je strategija industrijske digitalizacije od ključne važnosti za rješavanje najhitnijih gospodarskih i društvenih izazova s kojima je suočena Europa i to na sljedeće načine:

   (a) jačanjem gospodarske dinamike, socijalne i teritorijalne kohezije i otpornosti na tehnološke transformacije i poremećaje pomoću modernizacije i međupovezanosti europskih industrija i gospodarskih lanaca vrijednosti i pomoću povećanja javnih i privatnih ulaganja u realno gospodarstvo te pružanjem prilika za ulaganje u kontekstu održive modernizacije;
   (b) poticanjem prilika za otvaranje i vraćanje kvalitetnih radnih mjesta, poboljšanjem radnih standarda i atraktivnosti poslova u industrijskom sektoru, doprinošenjem pružanju brojnijih prilika i informacija za potrošače, težnjom socijalno osviještenoj transformaciji i uključivom tržištu rada s raznovrsnijim poslovnim modelima i sustavima radnog vremena te boljim uvjetima i integracijom zapošljavanja i cjeloživotnog učenja;
   (c) učinkovitijom uporabom resursa i smanjenjem intenzivne uporabe materijala u proizvodnoj industriji zahvaljujući jačem europskom kružnom gospodarstvu, podsjećajući da je to neophodno za materijalne uvjete europskog visokotehnološkog sektora kao i za digitaliziranu industrijsku proizvodnju i njezine proizvode;
   (d) jačanjem europske kohezije preko pouzdane i ambiciozne europske politike ulaganja (obraćajući posebnu pozornost na uvođenje najnaprednije digitalne infrastrukture), korištenjem različitih europskih instrumenata za financiranje, uključujući EFSU, regionalne fondove, Obzor 2020. i druge, te jamčenjem koordinirane i tehnološki neutralne europske industrijske politike temeljene na poštenom tržišnom natjecanju između više aktera, inovacijama i održivoj modernizaciji te tehnološkoj i socijalnoj inovaciji i inovaciji poslovnih modela kojom se potiče jedinstveno digitalno tržište i integracija i modernizacija cjelokupne europske industrije;
   (e) poticanjem europskih ciljeva u klimatskoj politici povećanjem energetske učinkovitosti i učinkovite uporabe resursa, kao i kružnosti industrijske proizvodnje, smanjenjem emisija i povezivanjem održivosti industrije s konkurentnošću;
   (f) jačanjem gospodarskih, političkih i socijalnih inovacija preko načela otvorenosti i pristupačnosti javnih i privatnih podataka i informacija, pritom uvijek štiteći osjetljive podatke u razmjenama između poduzeća, radnika i potrošača i jamčeći bolju integraciju gospodarskih sektora svih vrsta i svih političkih polja, uključujući kreativne i kulturne industrije;
   (g) poboljšanjem izvora zarade građana u urbanim i neurbanim područjima, kao i njihove osviještenosti o mogućnostima koje nudi digitalizacija i sposobnosti da iskoriste te mogućnosti;
   (h) poticanjem tehnoloških i socijalnih inovacija u istraživanju u EU-u pomoću politike industrijske digitalizacije s jasnim fokusom i jasnom vizijom;
   (i) poboljšanjem energetske sigurnosti i smanjenjem energetske potrošnje preko digitalizirane, fleksibilnije i učinkovitije industrijske proizvodnje koja će omogućiti bolje upravljanje potražnjom energije;
   (j) uspostavljanjem partnerstava s drugim makroregijama u svijetu u pogledu razvoja inovativnih i poštenih digitalnih otvorenih tržišta;
   (k) uzimanjem u obzir potrebe za poštenijom i djelotvornijom europskom politikom oporezivanja, pojašnjavajući pitanja poput porezne osnovice u doba globalno povezanih digitalnih tržišta i digitalizirane proizvodnje;
   (l) privlačenjem ulaganja i vodećih istraživača i stručnjaka na svjetskoj razini, čime se doprinosi gospodarskom rastu i europskoj konkurentnosti;
   (m) podržavanjem novih poslovnih modela i inovativnih start-up poduzeća vođenih digitalizacijom i tehnološkim razvojem;

3.  ističe važnost stvaranja konkurentnog poslovnog okruženja koje pogoduje privatnim ulaganjima, regulatornog okvira koji omogućuje sprečavanje birokratskih barijera, izgradnje najmodernije europske digitalne infrastrukture i koordinacijske strukture EU-a za digitalizaciju industrije koja olakšava koordinaciju inicijativa i platformi za industrijsku digitalizaciju na nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini EU-a; poziva Komisiju da zajamči postizanje cilja od 20 % udjela BDP-a industrije do 2020. godine; ističe da bi digitalizacija industrije trebala biti povezana sa širom industrijskom strategijom EU-a kako bi se EU-u omogućilo da bude industrijski predvodnik na svjetskoj razini; naglašava važnost napredovanja digitalizacije osobito u onim državama članicama, regijama i sektorima koji zaostaju i među onim osobama koje su pogođene digitalnim jazom; u tom pogledu pozdravlja predloženi okrugli stol na visokoj razini i europski forum dionika; ističe važnost suradnje među relevantnim akterima i očekuje da će na suradnju, uz industrijske predvodnike i socijalne partnere, biti pozvani i akademska zajednica, MSP-ovi, organizacije za normizaciju, kreatori politika, javne uprave na nacionalnoj i lokalnoj razini te civilno društvo;

4.  traži od Komisije da nastavi sa svojim važnim radom na razmatranju trendova proizvodnje i digitalizacije, kao i trendova u netehničkim disciplinama (poput prava, politike, administracije, komunikacija, itd.), proučavanju relevantnih razvoja događaja u drugim regijama, identificiranju novih ključnih tehnologija i zalaganju za jamčenje zadržavanja europskog vodstva u tim područjima i integriranja novih trendova u politike i mjere, uzimajući pritom u obzir pojmove integrirane sigurnosti i integrirane privatnosti i zadane privatnosti, kao i razmatranju toga bi li se taj rad mogao provesti preko specifične mreže za predviđanje u industriji koja bi obuhvaćala nacionalne istraživačke i tehnološke organizacije;

5.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Digitalizacija europske industrije – Iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta” (COM(2016)0180), ali žali zbog toga što se u njoj ne razmatraju u dostatnoj mjeri svi postojeći izazovi jer se, kada je riječ o prometnom sektoru, ograničava na umreženu i automatiziranu vožnju; podsjeća da je, iako umrežena i automatizirana vozila predstavljaju jedan od najuzbudljivijih primjera predstojeće digitalne transformacije u tom sektoru, potencijal za digitalizaciju prisutan u svim prijevoznim sredstvima, i u operativnim i u administrativnim postupcima te u cijelom lancu vrijednosti od proizvođača do putnika i tereta, kao i za koordinaciju sa svim novim tehnologijama koje se koriste u tom sektoru, poput europskih globalnih navigacijskih satelitskih sustava EGNOS i Galileo, od kojih se mogu očekivati rezultati u bliskoj budućnosti; zahtijeva od Komisije da se usredotoči na digitalnu transformaciju u svim vrstama prijevoza te na usluge povezane s prometom i turizmom;

6.  ističe da postupak digitalizacije nije u jednakoj mjeri koristio cijelom prometnom sektoru, što je rezultiralo štetnom fragmentacijom unutarnjeg tržišta kako između različitih tako i unutar istih vrsta prijevoza; naglašava da između država članica postoje znatne i sve veće nejednakosti u pogledu konkurentnosti i digitalizacije prijevoza koje se odražavaju i između regija, poduzeća i MSP-ova; vjeruje da bi razvijanje koordinirane strategije industrijske digitalizacije za EU pomoglo u nadvladavanju te fragmentacije i razlika i privlačenju ulaganja u digitalne projekte; naglašava da cilj ne bi trebao biti donošenje tek jednog u nizu dokumenata o politici, već stvarne strategije koja odražava trendove inovacije i tržišni potencijal, a čija bi se provedba stalno evaluirala;

7.  smatra da će strategija industrijske digitalizacije doprinijeti rješavanju nekih od najaktualnijih izazova u prometnom i turističkom sektoru; stoga poziva Komisiju da nastavi podržavati digitalizaciju kako bi se:

   (a) povećala ukupna sigurnost, kvaliteta i ekološka učinkovitost prometnog sektora;
   (b) povećala mogućnost pristupa bez prepreka za sve, uključujući starije osobe i osobe sa smanjenom pokretljivošću ili invaliditetom te kako bi se razvila svijest o alternativnim rješenjima u području mobilnosti, kojima se putnicima pruža veća mogućnost izbora, proizvodi koji su pristupačniji i prilagođeniji korisnicima te više informacija, u cijelom EU-u te i u urbanim i u slabije razvijenim regijama;
   (c) smanjili troškovi prijevoza, kao što su troškovi održavanja, te poboljšala učinkovitost upotrebe postojećeg kapaciteta prometne infrastrukture (npr. vožnja u konvoju (platooning), kooperativni inteligentni prometni sustavi (C-ITS), Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) i riječni informacijski servisi (RIS));
   (d) unaprijedila konkurentnost poticanjem dolaska novih tržišnih sudionika, osobito MSP-ova i start-up poduzeća, kako bi se doveli u pitanje postojeći monopoli;
   (e) olakšala ispravna i usklađena provedba zakonodavstva EU-a razvojem sustava upravljanja prometom, inteligentnih prometnih sustava, digitalnih tahografa, elektroničkih sustava za naplatu cestarina itd., te kako bi se izradili regulatorni okviri prikladni za stvarne nove situacije koje mogu nastati uslijed primjene naprednih tehnologija;
   (f) smanjilo administrativno opterećenje za male i srednje subjekte u prometnom sektoru te za start-up poduzeća i to pojednostavljenjem administrativnih postupaka, osiguranjem praćenja i sljedivosti tereta te optimizacijom voznih redova i protoka prometa;
   (g) nastavila štititi prava putnika, među ostalim i putem zaštite podataka, također i u multimodalnim putovanjima;
   (h) smanjili problemi povezani s asimetrijom informacija na prometnom tržištu;
   (i) poticali privlačnost i razvoj turističkog sektora, koji pomaže u stvaranju oko 10 % europskog BDP-a, te kreativnih industrija u urbanim, ruralnim i najudaljenijim područjima, primjerice boljim povezivanjem mobilnosti i usluga turizma, među ostalim i kada je riječ o slabije poznatim odredištima;

8.  ističe da je neprekinuta povezivost visoke učinkovitosti preduvjet za brze, sigurne i pouzdane veze za sve vrste prijevoza i za daljnju digitalizaciju prometnog sektora; žali zbog velike fragmentiranosti digitalne pokrivenosti u EU-u; smatra da su ulaganja u širokopojasni internet i poštena dodjela spektra ključni za digitalizaciju prometnog sektora; u tom pogledu naglašava potrebu za međusektorskom vizijom, koja bi na primjer obuhvaćala elektronički sektor, telekomunikacije, promet i turizam; poziva Komisiju i države članice da ispune svoju obvezu pružanja takve vrste povezivosti na glavnim prometnim putovima i čvorištima najkasnije do 2025. te da pokrenu cjelovitu pokrivenost diljem EU-a;

Stvaranje uvjeta za uspješnu industrijsku digitalizaciju: infrastruktura, ulaganje, inovacije i vještine

9.  ističe da strategija industrijske digitalizacije nudi mogućnost za unapređenje inovacija, učinkovitosti i održivih tehnologija kojima se povećava konkurentnost i modernizira industrijska baza EU-a te uklanjaju prepreke za razvoj digitalnog tržišta; ističe da se integrirana industrijska digitalizacija mora temeljiti na snažnim povoljnim uvjetima, od prvoklasne digitalne infrastrukture koja je otporna na promjene u budućnosti, istraživanja i razvoja i okruženja koje pogoduje ulaganjima do odgovarajućeg ažuriranog zakonodavnog okvira kojim se potiču inovacije, produbljenog jedinstvenog digitalnog tržišta, visokih razina vještina i poduzetništva i ojačanog socijalnog dijaloga;

10.  ističe potrebu da se poveća javno i privatno ulaganje u povezivost visoke brzine, na primjer preko 5G, optičkih kablova, infrastrukture za navigaciju i satelitsku komunikaciju, kako bi se zajamčila čvrsta osnova digitalne infrastrukture u urbanim i industrijskim područjima; ističe važnost usklađivanja u dodjeli radiofrekvencijskog spektra, u cilju povećanja potražnje za povezivošću i povećanja predvidljivosti okruženja za ulaganje u mrežu; ističe potrebu da se uspostavi vodstvo u digitalnom industrijskom lancu vrijednosti i ključnim tehnologijama, kao što su 5G, kvantne tehnologije, računalstvo visokih performansi, umjetna inteligencija, računalstvo u oblaku, analiza velikih podataka, internet stvari, robotika, automatizacija (uključujući visoko automatiziranu vožnju) i tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija; u tom pogledu podržava radne dokumente Komisije priložene njezinoj komunikaciji;

11.  svjestan je prilika i izazova povezanih s digitalizacijom industrije; primjećuje pozitivne učinke digitalizacije industrije na povećanje fleksibilnih radnih odnosa koji mogu dovesti do bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, raznolikosti izbora u okviru mobilnog rada na daljinu te omogućiti osobama iz ruralnih i izoliranih područja da se priključe tržištu rada (pod uvjetom da imaju potrebnu infrastrukturu), potičući tako gospodarski rast; istodobno uviđa da trend potaknut digitalizacijom i usmjeren na povećanu fleksibilnost može povećati opasnost od nestabilnog i nesigurnog zaposlenja; ističe da se novi oblici rada ne smiju upotrebljavati za izbjegavanje postojećeg zakonodavstva u području rada i socijalnih pitanja koje se odnosi na zaštitu radničkih i potrošačkih prava; napominje da tradicionalne industrije i poduzeća u okviru ekonomije platformi moraju biti ravnopravni;

12.  napominje da digitalna transformacija u prometnom i turističkom sektoru, osobito razvoj ekonomije na zahtjev i ekonomije suradnje, doprinosi znatnoj promjeni ponašanja putnika i potrošača u pogledu mobilnosti i turizma, kao i potrebi za prilagodbom infrastrukture; poziva Komisiju da ocijeni učinke digitalizacije na usluge u području prometa, mobilnosti i turizma, s posebnim naglaskom na ponašanju i odabirima korisnika tih usluga, te da još više iskoristi potencijal te društvene promjene;

13.  napominje da rastuća digitalizacija distribucije putnih karata znači da potrošači na internetu lako mogu doći do većeg broja informacija, no u sve većoj mjeri na način kojim se otežava usporedba ponude; smatra da je stoga potrebno osnažiti zaštitne mjere za transparentnost i neutralnost u području distribucije, osobito internetske, kako bi potrošači mogli donijeti informirane odluke na temelju pouzdanih informacija, ne samo o cijenama nego i o ostalim čimbenicima, uključujući kvalitetu usluge i popratne ponude; vjeruje da će se tom transparentnošću i promicati tržišno natjecanje i pružiti potpora razvoju multimodalnog prijevoza;

14.  smatra da bi digitalizacija potrošačima trebala pružiti više izbora, prilagođene proizvode jednostavnije za uporabu te više informacija, posebice u pogledu kvalitete proizvoda ili usluga;

15.  ističe da utjecaj jezičnih barijera na industriju i njezinu digitalizaciju nije razmotren na odgovarajući način ni evaluiran u dokumentima o digitalnom tržištu; potiče Komisiju i države članice da promiču razvoj jezičnih tehnologija koje će, zajedno s digitalizacijom industrije, smanjiti fragmentiranost europskog tržišta;

16.   naglašava da je ta posebna potpora „analognoj” višejezičnosti u Europi korisna i za digitalizaciju europske industrije i poučavanje sveobuhvatnih digitalnih vještina; stoga naglašava da bi se znatno više pozornosti trebalo posvetiti osnovnim istraživanjima u području softvera za statističko, inteligentno i strojno poduprto prevođenje i učenje;

17.  ističe da se regije trebaju usredotočiti na svoje proizvodne vrline i potaknuti svoj razvoj pomoću pametne specijalizacije, pametnih lanaca i klastera; smatra da klasteri i sinergije između malih i srednjih poduzeća, industrijskih subjekata, obrtničkog sektora, start-upova, akademske zajednice, istraživačkih centara, organizacija potrošača, sektora kreativne industrije, financija i drugih dionika mogu biti uspješni modeli za razvoj digitalne proizvodnje i inovacija; potiče istraživanje, inovacije i strukturnu koheziju u EU-u; ističe važnost programa ubrzanog razvoja i poduzetničkog kapitala kako bi se pomogao rast start-up poduzeća; napominje važnost upotrebe digitalizacije za unapređenje inovacija poslovnih modela, kao što su sustavi „plati po proizvedenom” (pay-per-output) i masovna personalizacija;

18.  smatra da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti konkretnim problemima s kojima su suočeni MSP-ovi u okolnostima u kojima bi relativne koristi od digitalizacijskih napora, u pogledu energije, učinkovite uporabe resursa i učinkovitosti proizvodnje, bile najviše; podržava jačanje udruga MSP-ova i njihova dosega preko programa digitalizacije, razvoja centara za primijenjene znanosti s fokusom na digitalizaciji i sufinanciranja istraživanja i razvoja u okviru samih MSP-ova; smatra da bi trebalo posvetiti pozornost vlasništvu podataka i pristupu podacima te razvijanju europskog programa za digitalno naukovanje;

19.  pozdravlja uspostavljanje platforme za pametnu specijalizaciju za modernizaciju industrije, a posebno prijedlog Komisije iz Akcijskog plana za digitalizaciju industrije, da se stvori mreža centara stručnosti i centara za digitalne inovacije kako bi se ojačala industrijska digitalizacija i digitalne inovacije za MSP-ove u svim regijama; napominje da u tom pogledu ne bi trebalo zanemariti obrtnički sektor; poziva Komisiju da osobito potiče uspostavu centara za digitalne inovacije i centara za digitalne kompetencije u manje digitaliziranim europskim regijama; poziva Komisiju da pruži veća sredstva za centre za digitalne inovacije preko različitih europskih instrumenata (Obzor 2020., strukturni fondovi itd.) kako bi se podržali napori i strategije država članica usmjereni na razvoj nacionalne mreže centara za digitalne inovacije i da razmotri testiranje pristupa zaštićenog okruženja u kojem međusektorske eksperimente u kontroliranom okruženju neće blokirati postojeći propisi; poziva države članice da povećaju transnacionalnu suradnju među svojim centrima za digitalne inovacije; smatra da bi se imenovani centri za digitalne inovacije trebali specijalizirati u industrijskim digitalnim inovacijama kako bi doprinijeli rješavanju društvenih izazova s kojima je suočena Europa; u tom pogledu smatra da bi sredstva programa Obzor 2020. za centre za digitalne inovacije mogli biti kombinirani sa sredstvima iz tog programa namijenjenima za društvene izazove; primjećuje mogućnost vaučera za inovacije u području informacijske i komunikacijske tehnologije za MSP-ove u pogledu pristupa savjetima, razmjeni najboljih praksi i stručnosti centara za digitalne inovacije;

20.  napominje važnu ulogu gradova i lokalnih vlasti u razvijanju novih poslovnih modela i pružanju digitalne infrastrukture i potpore za MPS-ove i druge aktere iz industrije, kao i goleme prilike koje digitalne industrijske inovacije nude gradovima, na primjer preko lokalne proizvodnje bez stvaranja otpada, uže integracije industrijske proizvodnje s lokalnom i urbanom logistikom i prometom, kao i proizvodnje energije, potrošnje, proizvodnje i 3D ispisa; smatra da bi gradovi također trebali moći pristupiti centrima za digitalne inovacije; traži od Komisije da razmotri lokalne, nacionalne i međunarodne najbolje prakse i da potiče njihovu razmjenu; pozdravlja objavu europskog indeksa digitalnih gradova i inicijative za promicanje interoperabilnosti podataka i sustava među europskim gradovima; primjećuje da inicijativa pametnih gradova ima ulogu u tom pogledu; ističe pozitivno iskustvo regionalnih savjetodavnih foruma;

21.  naglašava ulogu koju javna nabava i pravni zahtjevi za registraciju poduzeća i izvješćivanje o poslovnoj djelatnosti ili otkrivanje mogu imati u unapređenju nove industrijske digitalne tehnologije; traži od Komisije da razmotri kako se javnu nabavu može iskoristiti kao mehanizam za privlačenje inovacija; traži od Komisije da u svoj program REFIT uključi digitalnu provjeru kako bi se zajamčilo da su propisi ažurni u digitalnom kontekstu i da olakšaju razmjenu najboljih praksi među javnim tijelima o uporabi kriterija inovativnosti u javnoj nabavi; preporučuje ubrzanje prilagodbe pravnog i tehnološkog okruženja, poput tranzicije na IPv6, potrebama pokretanja digitalizacije industrije i interneta stvari;

22.  ističe važnost oslobađanja dostatnog javnog i privatnog financiranja za digitalizaciju europske industrije, uz bolju upotrebu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); smatra da to treba znatno unaprijediti, a javna ulaganja u digitalnu infrastrukturu treba povećati; ističe središnju važnost financiranja iz privatnih i suradničkih platformi; traži od Komisije da uspostavi financijski okrugli stol za industrijsku digitalizaciju koji će razmotriti pitanje i pronaći inovativne prijedloge za financiranje; žali što su sredstva dodijeljena digitalnim politikama u proračunu EU-a premala kako bi imala pravi učinak; prepoznaje potrebu da se potakne europsko gospodarstvo preko produktivnih ulaganja: smatra da bi dostupnost postojećih europskih financijskih instrumenata, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi te Obzor 2020., trebala zajamčiti ispunjenje tog cilja; smatra da bi kombinacija tih sredstava trebala biti dosljedna nacionalnim resursima i propisima o državnoj potpori; uviđa ulogu javno-privatnih partnerstava i zajedničkih poduzeća:

23.  poziva države članice da, u cilju podržavanja učinkovite industrijske digitalizacije, pruže fiskalne poticaje poduzećima koja provode digitalne i pametne proizvodne sustave;

Osiguranje europskog tehnološkog vodstva i sigurnosti u industrijskoj digitalizaciji: spajanja i preuzimanja, kibersigurnost, tokovi podataka, normizacija

24.  uviđa neophodnu potrebu da se ojača istraživanje i razvoj; poziva Komisiju da podrži i unutarnje i vanjske napore istraživanja i razvoja i da potiče mreže inovacija i suradnju među start-upovima, afirmiranim korporativnim subjektima, MSP-ovima, sveučilištima, itd., u digitalnom ekosustavu; traži od Komisije da razmotri kako izvući maksimalnu korist iz prijenosa na tržište rezultata istraživanja ostvarenih u okviru Obzora 2020. i njihovog iskorištavanja od strane europskih poduzeća; traži od Komisije da poveća udjel istraživačkih projekata Obzora 2020. koji stvaraju patente i zahtjeve u pogledu prava intelektualnog vlasništva i da o tome izvješćuje;

25.  naglašava važnost zaštite osjetljivih europskih tehnologija i znanja i iskustva koji čine osnovu buduće industrijske snage i gospodarske otpornosti; naglašava potencijalne rizike u pogledu strateških izravnih stranih ulaganja potaknutih državnom i industrijskom politikom, koje osobito provode poduzeća u državnom vlasništvu putem spajanja i preuzimanja; naglašava činjenicu, u pogledu izravnih stranih ulaganja, da su neki vanjski ulagači sve zainteresiraniji da steknu osjetljive europske tehnologije spajanjem i preuzimanjem; pozdravlja inicijativu Komisije da prouči iskustvo Odbora za strana ulaganja u SAD; naglašava da bi jednak pristup tržištu za ulaganja trebalo provesti uspostavom globalnih pravila;

26.  ističe da razvoji u vezi s automatizacijom, robotikom i primjenom umjetne inteligencije u proizvodnji, kao i duboka integracija tehničkih komponenti različitog porijekla, otvaraju nova pitanja u pogledu odgovornosti za proizvode i proizvodne pogone; poziva Komisiju da čim prije pojasni pravila za sigurnost i odgovornost za autonomne sustave, uključujući uvjete za ispitivanja;

27.  uviđa da otvorenost i povezivost također imaju potencijalne utjecaje na osjetljivost na kibernapade, sabotažu, manipuliranje podacima ili industrijsku špijunažu i ističe u tom kontekstu važnost zajedničkog europskog pristupa kibersigurnosti; uviđa da je potrebno povećati osviještenost o povećanju kibersigurnosti; smatra da je kiberotpornost ključna odgovornost za poslovne predvodnike i kreatore industrijskih i sigurnosnih politika na nacionalnoj i europskoj razini; smatra da su proizvođači nadležni za jamčenje normi sigurnosti i kibersigurnosti kao temeljnih parametara izvedbe u svim digitalnim inovacijama u skladu s najnaprednijom dostupnom tehnologijom i načelima integrirane i zadane sigurnosti, ali i da se u određenim uvjetima i pod određenim kriterijima može odstupiti od te odgovornosti proizvođača; primjećuje da bi zahtjevi kibersigurnosti za sigurnosne norme za internet stvari i informacijsku tehnologiju, na primjer na temelju referentne arhitekture RAMI 4.0 i ICS, ojačali europsku kiberotpornost; smatra da u vezi s time europska normizacijska tijela imaju posebnu ulogu i da ih ne bi trebalo zanemariti; traži od Komisije da prouči različite modele za unapređenje kibersigurnosti za internet stvari; međutim, poziva javne institucije da zahtjeve u pogledu kibersigurnosti učine obveznima za javnu nabavu u pogledu opreme informacijske tehnologije i proizvode interneta stvari; smatra da je od velike važnosti nuditi provjere i savjete u području kibersigurnosti MSP-ovima za njihove digitalizirane industrijske proizvode; smatra da bi razmjena najboljih praksi između država članica EU-a mogla olakšati europsku kiberotpornost u tom pogledu;

28.  smatra da bi trebali postojati zajednički kriteriji za kritičku infrastrukturu i njezinu digitalnu sigurnost i da je Direktiva EU-a o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava prvi korak prema postizanju visoke zajedničke razine sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava unutar Unije; poziva Komisiju da se zalaže za njezin dosljedan i pravovremeni prijenos u državama članicama; ističe potrebu da ojača ulogu koju upravljačka tijela navedena u Direktivi EU-a o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava imaju u uspostavljanju povjerenja u buduće tehnologije; napominje da bi se trebala priznati važnost mehanizama za nadzor kiberprijetnji i ispitivanja vidokruga za sigurnost digitalne industrije EU-a, uz poseban naglasak na zaštitu MSP-ova i potrošača;

29.  ističe da posebnu pozornost treba posvetiti pitanju prikupljanja industrijskih podataka i informacija ili podataka i informacija ili podataka povezanih s proizvodnjom, kao i pristupanju tim podacima i informacijama; u tom pogledu ističe da poseban naglasak treba staviti na načela suvereniteta nad podacima, otvorenog i standardiziranog pristupa podacima i dostupnosti podataka, na jačanje inovacija i produktivnosti, novih usluga i poslovnih modela te na mogućnost revizije sigurnosti, uz omogućavanje poštenog tržišnog natjecanja; ističe da se treba veoma oprezno uhvatiti u koštac s novim oblicima reguliranja vlasništva nad podacima i pristupa podacima i da ih se može uvesti samo nakon opsežnih savjetovanja sa svim relevantnim dionicima; smatra da i inovacije i privatni interesi radnika i potrošača moraju biti zaštićeni u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka; uz to naglašava da treba promicati otkrivanje informacija zbog javnog interesa i u znanstvene svrhe i pristup takvim informacijama; primjećuje u tom pogledu prijedlog Komisije za podatkovno gospodarstvo kako bi se promicalo zajedničko europsko tržište podataka; smatra da je u tekućoj raspravi o podatkovnom režimu potrebno naglasiti dva ključna aspekta u cilju poticanja razvoja tehničkih rješenja za pouzdano utvrđivanje i razmjenu podataka, tj. s jedne strane tipski ugovori i njihova pravila, a s druge uvođenje provjere nepoštenosti u ugovornim odnosima između poduzeća;

30.  naglašava da inicijativa Europski oblak, zajedno sa zakonodavnim prijedlogom o slobodnom protoku podataka, čiji je cilj uklanjanje neopravdanih ograničenja u pogledu lokacije podataka, ima potencijal za daljnje poticanje procesa digitalizacije europske industrije, posebice MSP-ova i start-up poduzeća, te za sprečavanje fragmentacije jedinstvenog tržišta EU-a; poziva Komisiju da prati usvajanje i dosljednu provedbu inicijative Europski oblak kako bi se omogućilo da protok i korištenje podataka budu pravedni, brzi, pouzdani i neometani; podsjeća Komisiju da se u svojoj komunikaciji obvezala da će podnijeti zakonodavni prijedlog o slobodnom protoku podataka unutar EU-a kako bi se u nacionalnom zakonodavstvu ili propisima uklonili ili spriječili neopravdani zahtjevi u pogledu lokalizacije;

31.  snažno vjeruje da su, prije svega u prometnom sektoru, otvoreni podaci, veliki podaci i analiza podataka i dalje ključni elementi za iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta i poticanje inovacija; žali što su inicijative kojima se olakšava protok podataka i dalje fragmentirane; ističe da je potrebno više pravne sigurnosti, što se ponajviše odnosi na pitanja vlasništva i odgovornosti, na temelju potpunog poštovanja privatnosti i zaštite podataka;

32.  uviđa potencijal digitalizacije industrije u svrhe dohvata sektorskih podataka te upravljanja od strane javnih i polujavnih tijela i tržišnih sudionika;

33.  ističe ulogu integriranja otvorenosti strukture kao načela dizajna za digitalne komponente;

34.  uviđa važnost zaštite tehničkog znanja i iskustva u pogledu razmjene i međupovezanosti industrijsko-digitalnih komponenti uz istovremeno omogućavanje i unapređivanje interoperabilnosti i povezivosti s kraja na kraj;

35.  ističe da europsko vodstvo u industrijskoj digitalizaciji zahtijeva jaku normizacijsku strategiju koju treba koordinirati s državama članicama i Komisijom, uključujući interoperabilnost u digitalnoj domeni; naglašava važnost i jedinstveni sastav europskih normizacijskih tijela, s njihovim uključivim pristupom temeljenim na konsenzusu kojim se obuhvaćaju društveni dionici, a osobito MSP-ovi; poziva Komisiju da potiče razvoj otvorenih normi i pozdravlja njezinu namjeru da zajamči pristup i učinkovito licenciranje patenata bitnih za norme u okviru uvjeta FRAND (pošteni, razumni i nediskriminirajući) i priznaje da je to neophodno za promicanje inovacija i istraživanja i razvoja u EU-u; smatra da bi kružno gospodarstvo moglo biti važan pokretač dosljedne normizacije komunikacijskih tokova diljem industrijskih lanaca vrijednosti; poziva na koordinirani pristup diljem EU-a preko europskih organizacija za norme (CEN, CENELEC i ETSI) u pogledu međunarodnih foruma i konzorcija; smatra da je poželjno težiti globalnim i univerzalnim normama, ali i ističe da postoji spremnost da se uspostave europske norme ako međunarodna suradnja u normizacijskim forumima ne bude konstruktivna; smatra da je interoperabilnost posebno nužna u domeni interneta stvari kako bi se osiguralo da se razvojem novih tehnologija unapređuju mogućnosti za potrošače, koji ne bi trebali biti ovisni o samo nekolicini određenih pružatelja usluga;

36.  ističe da trgovinske prepreke u području digitalizacije otežavaju međunarodnu aktivnost europske industrije i štete europskoj konkurentnosti; smatra da sporazumi o poštenoj trgovini između EU-a i trećih zemalja mogu snažno doprinijeti zajedničkim pravilima u području zaštite podataka, tokova podataka te uporabe podataka i normizacije;

Socijalna dimenzija: vještine, obrazovanje i socijalne inovacije

37.  smatra da treba poduzeti velike napore u pogledu sustava obrazovanja, oporezivanja i socijalnog osiguranja kako bi se učinci transformacije integrirali u europske socijalne i gospodarske modele; ističe da će digitalna transformacija industrije imati velik društveni učinak, od zapošljavanja, radnih uvjeta i prava radnika do obrazovanja i vještina, e-zdravstva, okoliša i održivog razvoja; ističe potrebu da se u okviru te promjene teži sigurnosti; poziva Komisiju da na prikladan način procijeni socijalne učinke industrijske digitalizacije i odgovori na njih te da, po potrebi, predloži daljnje mjere za rješavanje digitalnog jaza i promicanje uključivog digitalnog društva potičući pritom europsku konkurentnost;

38.  podsjeća da je Sud Europske unije definirao koncept „radnika” na temelju radnog odnosa koji karakteriziraju određeni kriteriji kao što su podređeni položaj, osobni dohodak i priroda posla(12); poziva na postizanje pravne sigurnosti o definiciji „zapošljavanja” na digitalnom tržištu rada kako bi se osigurala usklađenost s radnim i socijalnim zakonodavstvom; ističe da su svi radnici u ekonomiji platformi zaposleni ili samozaposleni na osnovi prednosti činjenica i da bi ih u skladu s time trebalo kategorizirati, bez obzira na ugovornu situaciju;

39.  ističe da su obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje temelji socijalne kohezije u digitalnom društvu; ističe da je Europa suočena s digitalnim jazom u tom pogledu; poziva na provedbu jamstva vještina, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima i u suradnji s njima te poziva države članice da pronađu načine kako bi ispunile potrebu građana za stalnim osposobljavanjem/prekvalifikacijom, obrazovanjem i cjeloživotnim učenjem kako bi se zajamčio neometan prijelaz na pametno gospodarstvo; naglašava važnost promicanja i priznavanja digitalnih vještina i novog trenda usmjerenog na posjedovanje više vještina; smatra da bi poslodavci trebali koristiti europski socijalni fond za takvo osposobljavanje i kako bi promicali digitalne instrumente za stjecanje novih vještina u suradnji s industrijom i socijalnim partnerima; pozdravlja razradu nastavnog materijala i nastavnih planova specifičnih za pojedini sektor; traži od Komisije da razmotri mogućnosti za uspostavljanje sustava certificiranja za programe trajnog obrazovanja za digitalne vještine;

40.  ističe da digitalne vještine moraju biti integrirane u nacionalne nastavne planove; napominje da bi primjere inicijativa koje podržava Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost, poput europskog mjeseca kibersigurnosti i europskog kibersigurnosnog izazova, trebalo dodatno razraditi kako bi se ostvario taj cilj; naglašava važnost specijaliziranog osposobljavanja za nastavnike u digitalnim vještinama i da bi digitalne vještine trebalo podučavati svoj djeci; poziva države članice da zajamče da su sve škole opremljene s bežičnim internetom i najmodernijim materijalima informacijske tehnologije; napominje da programiranje također ima važnu ulogu; poziva na razmjenu najboljih praksi među državama članicama kako bi se učilo iz ustaljenih praksi kao što su program Fit4Coding, inicijative digitalnih akademija, programi e-učenja ili škole programiranja kao što je Webforce3; traži od Komisije da promiče integraciju provjeravanja digitalnih vještina u istraživanjima IGCU/Pisa kako bi se omogućilo natjecanje i usporedbu između država članica EU-a; poziva države članice da, u suradnji s Komisijom, osmisle interdisciplinarne studijske programe usmjerene na integraciju više kompetencija, poput informacijske tehnologije zajedno s poslovnim upravljanjem ili inženjerstva i podatkovnih znanosti; ističe da bi sve države članice trebale osmisliti sveobuhvatne nacionalne strategije digitalnih vještina s ciljevima, na što ih je već pozvala Komisija; ističe ključnu ulogu koju socijalni partneri i drugi dionici mogu imati u sastavljanju i provedbi tih strategija; primjećuje da je do sada samo pola država članica EU-a napravilo nacionalne koalicije za digitalna radna mjesta; ističe da bi posebna proračunska linija koja bi bila namijenjena aktivnostima Koalicije za digitalne vještine i radna mjesta ojačala širenje informacija i unaprijedila aktivnosti;

41.  naglašava važnost ulaganja u digitalizaciju strukovnog osposobljavanja i obrtničkog sektora; ističe da digitalne vještine također treba kombinirati s inženjerskim vještinama i promicanjem obrazovanja u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, kao i promicanjem mekih vještina, poput komunikacije, koordinacije timova i međusektorskog pristupa;

42.  zahtijeva da se rodna perspektiva uvrsti u sve digitalne inicijative, jamčeći da digitalna transformacija postane i pokretačka snaga za rodnu ravnopravnost; naglašava potrebu da se riješi ozbiljna razlika među rodovima u informacijskom i komunikacijskom sektoru, s obzirom na to da je to ključno za europski dugoročni rast i prosperitet;

43.  uviđa potencijal digitalizacije u pogledu dostupnosti socijalnih usluga i ostalih javnih usluga, kao i uključivanja osoba s invaliditetom i osoba s ograničenom pokretljivošću na tržište rada; posebno ističe važnost rada na daljinu u tom kontekstu;

44.  ističe da, kako pokazuje iskustvo s inicijativom Europeana, digitalizacija europskih djela predstavlja veliku priliku za poboljšanje njihove pristupačnosti, distribucije i promidžbe te da digitalne inovacije mogu biti pokretač potpune promjene u načinu izlaganja kulturnih dobara i pristupa njima; ističe da je prije svega važno promicati upotrebu 3D tehnologije za prikupljanje podataka i obnovu uništenih kulturnih dobara i kulturne baštine; naglašava da je potrebno zajamčiti sredstva za digitalizaciju, očuvanje i internetsku dostupnost europske kulturne baštine;

45.  žali zbog činjenice da povijesni i kulturni lokaliteti često nisu lako dostupni osobama s invaliditetom te ističe mogućnosti koje predstavlja snažnija digitalna kulturna platforma u pogledu poboljšanja angažmana i pristupačnosti kulturnih iskustava, lokaliteta i artefakata diljem Europe bez obzira na zemljopisnu lokaciju;

46.  potiče istraživanje i razvoj pomoćnih tehnologija koje bi se mogle iskoristiti i postati novi industrijski proizvodi za uključivanje osoba s invaliditetom;

47.  podržava uspostavu redovite razmjene najboljih praksi, dvogodišnje provjere napretka i preporuka o digitalizaciji industrije;

o
o   o

48.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0009.
(2) SL C 199 E, 7.7.2012., str. 131.
(3) SL C 236 E, 12.8.2011., str. 57.
(4) SL C 236 E, 12.8.2011., str. 41.
(5) SL C 482, 23.12.2016., str. 89.
(6) SL C 468, 15.12.2016., str. 19.
(7) SL C 93, 9.3.2016., str. 120.
(8) SL C 332 E, 15.11.2013., str. 22.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0486.
(10) SL C 81 E, 15.3.2011., str. 45.
(11) SL C 236 E, 12.8.2011., str. 24.
(12) Vidi predmet Suda Europske unije C-596/12, stavak 17. i predmet Suda Europske unije C-232/09, stavak 39.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti