Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, a posebno njezin članak 14.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (1) (Uredba o EFSU-u),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 31. svibnja 2016. Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom revizorskom sudu o upravljanju Jamstvenim fondom Europskog fonda za strateška ulaganja u 2015. (COM(2016)0353),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016. Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraciˮ (COM(2016)0359),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Europske investicijske banke Europskom parlamentu i Vijeću o financijskim i investicijskim operacijama Grupe EIB-a u okviru EFSU-a u 2015.(2),

–  uzimajući u obzir radni evaluacijski dokument službi Komisije SWD(2016)0297, evaluaciju funkcioniranja Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) koji je provela Europska investicijska banka(3), ad hoc reviziju primjene Uredbe (EU) 2015/1017 koju je proveo Ernst and Young(4) i mišljenje Europskog revizorskog suda(5),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) 2015/1017 u pogledu produljenja trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja (COM(2016)0597),

–   uzimajući u obzir Pariški sporazum donesen na dvadeset i prvom zasjedanju Konferencije ugovornih stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), održanom u prosincu 2015. u Parizu (Francuska),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora(6),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(7),

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, članak 1. stavak 1. točku (e) odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za promet i turizam, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0200/2017),

1.  prima na znanje veliki nedostatak ulaganja u Europi koji Komisija procjenjuje na najmanje 200 – 300 milijardi EUR godišnje; posebno ističe, u tom kontekstu, potrebu za visokorizičnim financiranjem u Europi, osobito u području financiranja MSP-ova, istraživanja i razvoja, informacijskih i komunikacijskih tehnologija te prijevozne, komunikacijske i energetske infrastrukture, koja su potrebna za održavanje uključivoga gospodarskog razvoja; zabrinut je zbog činjenice da najnoviji podaci o nacionalnim računima ne pokazuju nikakvo povećanje u ulaganjima otkad je pokrenut Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), što izaziva zabrinutost da će se, ne dođe li do promjene, nastaviti ograničeni rast i trajno visoke stope nezaposlenosti, posebno kada je riječ o mladima i o novim generacijama; ističe da je rješavanje problema tog nedostatka ulaganja stvaranjem okruženja pogodnog za ulaganja u određena strateška područja ključno za ponovno pokretanje rasta, borbu protiv nezaposlenosti, promicanje razvoja snažne, održive i konkurentne industrije i ostvarivanje dugoročnih političkih ciljeva EU-a;

2.  naglašava ulogu EFSU-a kao pomoći u rješavanju poteškoća i uklanjanju prepreka financiranju te u provedbi strateških, transformativnih i produktivnih ulaganja koja pružaju visoku razinu dodane vrijednost gospodarstvu, okolišu i društvu, u reformiranju i moderniziranju gospodarstava država članica, stvaranju rasta i otvaranju radnih mjesta za koja nije moguće osigurati tržišno financiranje unatoč ekonomskoj provedivosti te u poticanju privatnih ulaganja u svim regijama EU-a;

3.  podsjeća na ulogu Parlamenta kako je ona predviđena u Uredbi, osobito u vezi s nadziranjem provedbe EFSU-a; međutim priznaje da je prerano za konačnu sveobuhvatnu i dokazima potkrijepljenu procjenu funkcioniranja EFSU-a i njegova utjecaja na gospodarstvo EU-a, ali također smatra da je preliminarna evaluacija zasnovana na opsežnim podacima o odabranim i odbijenim projektima te povezanim odlukama ključna za utvrđivanje područja u kojima je moguć napredak za EFSU 2.0 i buduće inačice; poziva Komisiju da čim informacije budu dostupne iznese sveobuhvatnu procjenu;

Dodatnost

4.  podsjeća na to da je svrha EFSU-a zajamčiti dodatnost odgovaranjem na nedostatke tržišta ili na nedovoljne razine ulaganja, i to podržavanjem operacija koje u okviru postojećih financijskih instrumenta Unije ili iz privatnih izvora bez sudjelovanja EFSU-a ne bi bilo moguće provesti, ili ne u istoj mjeri; međutim napominje da postoji potreba za daljnjim razjašnjenjem pojma dodatnosti;

5.  podsjeća na to da se za projekte koje podupire EFSU i kojima se nastoje otvoriti nova radna mjesta, stvoriti održiv rast, gospodarska, teritorijalna i socijalna kohezija u skladu s općim ciljevima utvrđenim u članku 9. Uredbe o EFSU-u, smatra da pružaju dodatnost ako nose rizik koji odgovara posebnim aktivnostima EIB-a, kako je utvrđeno u članku 16. Statuta EIB-a i EIB-ovim smjernicama za politiku kreditnog rizika; podsjeća da projekti za koje se potpora pruža iz EFSU-a u pravilu imaju viši profil rizika od projekata koji se podupiru uobičajenim operacijama EIB-a; ističe da projekti EIB-a koji imaju manji rizik od minimalnog rizika u okviru posebnih aktivnosti EIB-a mogu dobiti potporu EFSU-a samo ako je upotreba jamstva EU-a potrebna za jamčenje dodatnosti;

6.  napominje da je, usprkos tome što su svi projekti koji su odobreni u okviru EFSU-a predstavljeni kao „posebne aktivnosti”, neovisnom evaluacijom utvrđeno da su se neki projekti mogli financirati bez upotrebe jamstva EU-a;

7.  poziva Komisiju da u suradnji s EIB-om i upravljačkim strukturama EFSU-a sastavi popis svih slučajeva financiranja EIB-a s podrškom EU-a koji ispunjavaju kriterije dodatnosti i da pruži jasna i opsežna objašnjenja dokaza da se projekti ne bi mogli provesti drugim sredstvima;

8.  napominje da bi moglo doći do proturječnosti između kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva EFSU-a u smislu da bi za postizanje cilja privlačenja privatnih ulaganja EIB mogao financirati projekte s manjim rizikom za koje već postoji interes ulagača; potiče EIB i upravljačke strukture EFSU-a da provode pravu dodatnost kako je definirana člankom 5. Uredbe o EFSU-u i da zajamče potpuno rješavanje tržišnih nedostataka i neoptimalnih situacija;

9.  poziva EIB da se pobrine za transparentnost upravljanja sredstvima i u pogledu podrijetla svakog javnog ili privatnog doprinosa ili doprinosa treće strane, te da iznese konkretne podatke, među ostalim i o konkretnim projektima i stranim ulagačima, te upozorava na zahtjeve u vezi s izvještavanjem Parlamenta iz Uredbe o EFSU-u; ponavlja činjenicu da sve treće zemlje koje će u budućnosti potencijalno doprinositi Fondu moraju poštovati pravila EU-a o javnoj nabavi, radno pravo i propise o zaštiti okoliša te očekuje da se socijalni i ekološki kriteriji koji se primjenjuju na projekte EIB-a u cijelosti primjenjuju i na odluke o financiranju projekata u okviru EFSU-a;

Tablica pokazatelja i odabir projekata

10.  napominje da, kao što je predviđeno u Uredbi, projekt prije no što ga se odabere za potporu EFSU-a mora proći kroz postupke dubinske analize i donošenja odluka i u EIB-u i u upravljačkim strukturama EFSU-a; primjećuje da su promotori projekata izrazili želju za brzim povratnim informacijama i povećanom transparentnošću i u pogledu kriterija za odabir i u pogledu vrste/tranše moguće potpore EFSU-a; poziva na to da se poveća jasnoća kako bi se promotori projekata dodatno potaknuli na prijavljivanje za potporu EFSU-a, među ostalim i tako da se tablica pokazatelja stavi na raspolaganje kandidatima za financiranje; poziva na to da postupak donošenja odluka bude transparentniji u pogledu kriterija odabira i financijske potpore te da ga se ubrza, pri čemu treba i dalje jamčiti čvrstu dubinsku analizu radi zaštite sredstava EU-a; ističe da bi radi pojednostavnjenja postupka evaluacije, posebno za platforme za ulaganja, trebalo poticati zajedničku dubinsku analizu EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka ili izaslanstva EIB-a u nacionalnim razvojnim bankama;

11.  smatra da bi kriterije na temelju kojih se procjenjuju projekti i prihvatljivi subjekti trebalo dodatno razjasniti; zahtijeva dodatne informacije od upravljačkih tijela EFSU-a o evaluacijama koje se provode za sve projekte odobrene u okviru EFSU-a, osobito u pogledu njihove dodatnosti, njihova doprinosa održivom rastu i njihove sposobnosti otvaranja radnih mjesta, kako je definirano u Uredbi; u vezi s prihvatljivim subjektima poziva na donošenje strogih pravila o korporativnom upravljanju za tu vrstu subjekata kako bi postali prihvatljivi partneri EFSU-a koji poštuju načela EU-a i standarde Međunarodne organizacije rada;

12.  podsjeća na to da je tablica pokazatelja sredstvo s pomoću kojeg Odbor za ulaganja određuje prioritete pri upotrebi jamstva EU-a za operacije s većim brojem bodova i većom dodanom vrijednošću, i da ga Odbor za ulaganja u skladu s time treba i koristiti; namjerava provjeriti da li se tablica pokazatelja propisno slijedi, primjenjuje i koristi; traži pravilnu primjenu kriterija za odabir projekata i veću transparentnost tog procesa; podsjeća da prema Prilogu aktualnoj Uredbi pri prioritizaciji projekata Odbor za ulaganja mora pridati jednaku važnost svakom stupu tablice pokazatelja, neovisno o tome dodjeljuju li se za pojedinačni stup brojčano izraženi bodovi ili se on sastoji od kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja kojima se ne dodjeljuju bodovi; žali zbog toga što se trećem stupu, koji se odnosi na tehničke aspekte projekata, u aktualnoj tablici pokazatelja pridaje ista važnost kao prvom i drugom stupu, koji se odnose na važnije željene ishode; kritizira činjenicu da i sam EIB priznaje da se stručnjaci Odbora za ulaganja koriste četvrtim stupom samo u informativne svrhe, a ne za donošenje odluka; traži da se tablice pokazatelja, izuzev komercijalno osjetljivih informacija, objave nakon donošenja konačne odluke o projektu;

13.  uviđa da bi za pripremu novih inovativnih projekata moglo biti potrebno nekoliko godina i da je EIB trenutno pod pritiskom da postigne svoj cilj od 315 milijardi EUR i stoga nije imao drugog izbora nego odmah pokrenuti aktivnosti u okviru EFSU-a; zabrinut je što je EIB prilikom provedbe EFSU-a dosad u velikoj mjeri iskorištavao svoj postojeći portfelj projekata s projektima nižeg rizika, smanjujući na taj način svoje konvencionalno financiranje; boji se da EFSU ne pruža dodatno financiranje za visokorizične inovativne projekte; ističe da, iako je određeni projekt klasificiran kao posebna aktivnost, to ne znači automatski da je rizičan; međutim, može biti klasificiran kao posebna aktivnost i na temelju činjenice da je njegovo financiranje strukturirano na umjetno riskantan način, što znači da projekti veoma niskog rizika mogu također biti identificirani kao visokorizični projekti; naglašava da se kriterije za projekte ne bi trebalo ublažavati samo zato da bi se dosegao politički cilj od 315 milijardi EUR mobiliziranih ulaganja;

14.  traži od EIB-a da dostavi procjenu svojeg srednjoročnog potencijalnog godišnjeg kapaciteta za izdavanje zajmova, uzimajući u obzir EFSU i moguće razvoje događaja u pogledu regulative te da nastavi izdavati zajmove u iznosu od 70 – 75 milijardi EUR godišnje, koristeći se dobitima, otplatama od programâ itd. i da upotrebljava EFSU kao komplementarni alat; napominje da bi kao rezultat toga poslovne aktivnosti EIB-a trebale doseći ukupni iznos od barem 90 milijardi EUR, a ne 75 milijardi EUR;

15.  smatra da je važno raspraviti o tome je li predviđeni učinak poluge koji iznosi 15 dovoljan kako bi se omogućilo EFSU-u da podrži visokokvalitetne projekte visokog rizika i poziva Komisiju da iznese procjenu s tim u vezi; podsjeća da je taj učinak poluge koji iznosi 15 zasnovan na portfelju i da odražava financijsko iskustvo EIB-a radi rješavanja tržišnih nedostataka; poziva na to da prida veća važnost javnim ciljevima koje EFSU treba ostvariti kao dopuna zahtjevu u pogledu poslovnih aktivnosti; predlaže da se također uzmu u obzir ciljevi Unije utvrđeni na Pariškoj konferenciji o klimi (COP21); poziva EIB da objavi dosad ostvareni učinak poluge i upotrijebljenu metodologiju izračuna;

16.  ističe da mali projekti često nailaze na poteškoće u pronalaženju potrebnog financiranja; sa zabrinutošću napominje da se manje projekte odvraća od podnošenja zahtjeva za financiranje u okviru EFSU-a zbog njihove veličine; skreće pozornost na značajan učinak koji bi manji projekti svejedno mogli imati na nacionalnoj ili regionalnoj razini; ističe da je potrebno ojačati tehničku potporu Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU), koji je ključan za savjetovanje i praćenje promotora malih projekata u pogledu strukturiranja i objedinjavanja projekata putem ulagačkih platformi ili okvirnih sporazuma; poziva Upravljački odbor da razmotri to pitanje i da podnese prijedloge za rješavanje te situacije;

Sektorska diversifikacija

17.  naglašava da je EFSU instrument temeljen na potražnji koji bi međutim trebao biti vođen političkim ciljevima utvrđenima u Uredbi i definiranima na razini Upravljačkog odbora; poziva na bolju komunikaciju i pružanje informacija u sektorima u kojima nije zadovoljena potražnja za ulaganjima, a koji još nisu uspjeli u potpunosti iskoristiti EFSU; u tom pogledu napominje da bi na makroekonomskoj razini EU-a trebalo poduzeti više mjera za poticanje potražnje za ulaganjima;

18.  pozdravlja činjenicu da su svi sektori definirani u Uredbi o EFSU-u obuhvaćeni financiranjem u okviru EFSU-a; međutim ističe da su pojedini sektori nedovoljno zastupljeni, posebno sektor socijalne infrastrukture, zdravstva i obrazovanja, za koje je izdvojeno samo 4 % sredstava odobrenog u okviru EFSU-a; napominje da bi tome moglo biti tako zbog više razloga, primjerice zbog toga što u nekim sektorima nedostaje iskustva i tehničkog znanja o tome kako ostvariti pristup EFSU-u, ili zbog toga što su, kad je pokrenut EFSU, već nudili bolje mogućnosti ulaganja u smislu isplativih projekata spremnih za brzo pokretanje; u tom kontekstu poziva EIB da razmotri načine za poboljšanje sektorske diversifikacije, povezujući je s ciljevima utvrđenima u Uredbi i s pitanjem bi li potporu EFSU-a trebalo proširiti na druge sektore;

19.  podsjeća na to da klimatski sporazum s konferencije COP 21 koji je EU podržao iziskuje velik pomak prema održivim ulaganjima koja bi EFSU trebao u potpunosti podupirati; ističe da bi ulaganja u okviru EFSU-a trebala biti kompatibilna s tom obvezom; naglašava potrebu za jačanjem izvješćivanja o klimatskim promjenama;

20.  upućuje na potrebu za povećanjem postotka sredstava koja se dodjeljuju dugoročnim projektima, kao što su izgradnja telekomunikacijskih mreža, ili projektima u kojima postoji relativno visok stupanj rizika najčešće povezan s pojavom naprednijih tehnologija; napominje da bi ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu i 5G, kibersigurnost, digitalizaciju tradicionalne ekonomije, mikroelektroniku i računalstvo visokih performansi mogla dodatno smanjiti digitalni jaz;

21.  žali zbog toga što u prvoj fazi pojačanog financiranja nije postojalo ograničenje koncentracije; podsjeća na to da je prometni sektor dao najveći doprinos EFSU-u, i to s 2,2 milijarde EUR od ukupno 8 milijardi EUR, što predstavlja više od 25 % ukupnih sredstava jamstvenog fonda; sa zabrinutošću napominje da je prometni sektor primio samo oko 13 % do danas mobiliziranog i raspoloživog ukupnog ulaganja u okviru komponente za infrastrukturu i inovacije EFSU-a, što je daleko od ograničenja od 30 % utvrđenog za svaki pojedini sektor; poziva Odbor za ulaganja da posebnu pozornost posveti projektima u prometnom sektoru s obzirom na to da su oni i dalje vrlo slabo zastupljeni u portfelju ulaganja, a promet ima važnu ulogu u gospodarskom rastu i sigurnosti potrošača;

Upravljanje

22.  primjećuje da su upravljačke strukture EFSU-a u potpunosti uspostavljene u okviru EIB-a; smatra da bi u cilju poboljšanja učinkovitosti i odgovornosti EFSU-a trebalo raspraviti o načinima za potpuno razdvajanje upravljačke strukture EFSU-a od EIB-a;

23.  podsjeća da je glavni direktor nadležan za svakodnevno upravljanje EFSU-om, pripremu sastanaka Odbora za ulaganja i predsjedanje njima te za vanjsko predstavništvo; podsjeća da glavnom direktoru pomaže zamjenik glavnog direktora; žali što u praksi te uloge, osobito ona zamjenika glavnog direktora, nisu jasno određene; poziva EIB da razmisli o jasnijem definiranju zadaća glavnog direktora i zamjenika glavnog direktora kako bi se osigurale transparentnost i odgovornost; smatra da je važno da glavni direktor, uz pomoć zamjenika glavnog direktora, nastavi s određivanjem dnevnog reda sastanaka Odbora za ulaganja; nadalje predlaže da glavni direktor osmišljava postupke za rješavanje mogućih sukoba interesa unutar Odbora za ulaganja, podnosi izvješća Upravljačkom odboru te da predlaže sankcije za prekršaje i načine provedbe tih sankcija; smatra da bi autoritet glavnog direktora i zamjenika glavnog direktora u izvršavanju tih zadaća bio pojačan zahvaljujući većoj autonomiji u odnosu na EIB; u skladu s time poziva EIB da razmotri mogućnosti za povećanje neovisnosti glavnog direktora i zamjenika glavnog direktora;

24.  podsjeća da su stručnjaci Odbora za ulaganja odgovorni za odabir projekata EFSU-a, dodjelu jamstva EU-a i odobravanje operacija s platformama za ulaganja i nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama; nadalje, podsjeća da su oni neovisni; stoga je zabrinut zbog zabilježenih sukoba interesa među članovima Odbora za ulaganja, koje u budućnosti treba u svakom slučaju izbjeći;

25.  smatra da odabir projekata nije dovoljno transparentan; ističe da bi EIB trebao ostvariti poboljšanja u pogledu objave informacija o projektima koje odobri u okviru EFSU-a, uz prikladno obrazloženje dodatnosti i tablice pokazatelja kao i doprinosa projekata ostvarenju ciljeva EFSU-a, uz poseban naglasak na očekivanom učinku operacija EFSU-a na nedostatak ulaganja u Uniji;

26.  poziva EIB da razmotri načine na koje se može poboljšati suradnja unutar Odbora za ulaganja, preko glavnog direktora i Upravljačkog odbora; smatra da je važno da glavni direktor sudjeluje na sastancima Upravljačkog odbora, što glavnom direktoru omogućilo da obavijesti Upravljački odbor o budućim aktivnostima;

27.  predlaže da se raspravi o načinima poboljšanja transparentnosti upravljačkih struktura EFSU-a za Parlament i o dodavanju dodatnog punopravnog člana u Upravljački odbor kojeg će imenovati Parlament; apelira na upravljačka tijela EFSU-a da proaktivno razmjenjuju informacije s Parlamentom;

Nacionalne razvojne banke

28.  podsjeća da su kao rezultat svojeg znanja i iskustva nacionalne razvojne banke ključne za uspjeh EFSU-a jer su blizu lokalnih tržišta i jer su upoznate s njihovim načinom rada; smatra da sinergije dosad nisu iskorištavane u potrebnoj mjeri; primjećuje da postoji rizik od toga da EIB istisne lokalne institucije i poziva EIB da poboljša svoju sposobnost privlačenja nacionalnih i subnacionalnih partnera; poziva EIB da podupre poboljšanje postojećih javnih bankarskih struktura u cilju aktivnog poticanja razmjene dobrih praksi i tržišnog znanja među tim institucijama; smatra da bi stoga nacionalne razvojne banke trebale nastojati sklapati sporazume o suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF); uviđa da su EFSU i EIB u sve većoj mjeri spremni preuzimati više mlađih/podređenih tranši od nacionalnih razvojnih banaka te ih potiče da to i dalje čine; poziva Komisiju i EIB da razmotre bi li bilo korisno uključiti stručno znanje nacionalnih razvojnih banaka u Upravljački odbor;

Platforme za ulaganja

29.  podsjeća na to da bi trebalo omogućiti diversificirana ulaganja sa zemljopisnim ili tematskim fokusom tako da se podrži financiranje i objedinjavanje projekata i sredstava iz različitih izvora; sa zabrinutošću napominje da je prva platforma za ulaganja uspostavljena tek u trećem tromjesečju 2016. godine te da su zbog tog kašnjenja ograničene mogućnosti korištenja sredstava EFSU-a za male projekte, kao i razvoj prekograničnih projekata; ističe potrebu da se pojednostavne pravila za uspostavu platformi za ulaganja; zahtijeva od EIB-a i Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU) da promiču upotrebu platformi za ulaganja kao način da postizanja zemljopisne i tematske diversifikacije ulaganja;

30.  potiče upravljačka tijela EFSU-a da posvete veću pozornost platformama za ulaganja u cilju postizanja maksimalne koristi od njih u pogledu uklanjanja prepreka ulaganju, posebno u državama članicama sa slabije razvijenim financijskim tržištima; poziva EIB da dionicima, uključujući nacionalna, lokalna i regionalna tijela, pruži više informacija o platformama kao i o uvjetima i kriterijima za njihovu uspostavu; prepoznaje ulogu lokalnih i regionalnih tijela u identificiranju strateških projekata i poticanju njihova sudjelovanja;

31.  predlaže da se raspravi o dodatnim načinima za promicanje platformi za ulaganja, npr. davanjem prednosti odobrenju projekata predstavljenih putem platforme, objedinjavanjem manjih projekata i skupnih ugovora i uspostavljanjem mehanizama za financiranje grupiranja ugovora; smatra da bi osobito trebalo promicati transnacionalne platforme s obzirom na to da mnogi energetski i digitalni projekti imaju transnacionalnu dimenziju;

Financijski instrumenti

32.  podsjeća da je EIB razvio nove financijske instrumente za svrhe EFSU-a kako bi se pružili prilagođeni proizvodi za visokorizično financiranje; potiče EIB da dodatno poveća svoju dodanu vrijednost usmjeravanjem na riskantnije financijske proizvode kao što su subordinirano financiranje i instrumenti tržišta kapitala; izražava zabrinutost zbog kritika promotora projekata da ponuđeni instrumenti za financiranje nisu kompatibilni s potrebama njihovih projekata (visokorizičnim projektima često je unaprijed potreban novac kako bi se pokrenula ulaganja, a ne manji iznosi na godišnjoj osnovi) i zbog toga što ulagači ističu da trenutačno nisu u mogućnosti sudjelovati u financiranjima EFSU-a zbog nedostatka odgovarajućih instrumenata privatnog vlasničkog kapitala; poziva EIB da razmotri tu situaciju u suradnji s promotorima projekata i ulagačima; nadalje, poziva EIB da istraži kako se razvojem zelenih obveznica može izvući najveći mogući potencijal iz EFSU-a za financiranje projekata koji imaju pozitivan učinak na okoliš i/ili klimu;

Zemljopisna diversifikacija

33.  pozdravlja činjenicu da je do kraja 2016. svih 28 zemalja primilo financiranje EFSU-a; međutim sa zabrinutošću napominje da je do 30. lipnja 2016. 91 % sredstava dodijeljeno zemljama skupine EU-15, a samo 9 % potpore EFSU-a dodijeljeno je zemljama skupine EU-13; žali što je potporu EFSU-a uglavnom iskoristio samo ograničen broj zemalja u kojima su nedostaci u pogledu ulaganja već ionako niži od prosjeka EU-a; napominje da su među zemljama korisnicama projekti financirani iz EFSU-a često nejednako zemljopisno raspodijeljeni; smatra da postoji rizik od prostorne koncentracije i naglašava da je potrebno posvetiti više pozornosti slabije razvijenim regijama u svih 28 država članica; poziva EIB da pruži dodatnu tehničku pomoć zemljama i regijama koje su imale manje koristi od EFSU-a;

34.  uviđa povezanost BDP-a i broja odobrenih projekata; uviđa da veće države članice mogu iskoristiti razvijenija tržišta kapitala te je stoga vjerojatnije da će imati koristi od instrumenta temeljenog na tržištu kao što je EFSU; ističe da bi se niža potpora EFSU-a u zemljama skupine EU-13 mogla pripisati i drugim čimbenicima, kao što su mala veličina projekata, periferni zemljopisni položaj određene regije i konkurencija europskih strukturnih i investicijskih fondova; međutim, sa zabrinutošću primjećuje nerazmjernu korist za neke države članice i ističe da je potrebno dodatno diversificirati zemljopisnu raspodjelu, posebno u ključnim sektorima, kao što su modernizacija i poboljšanje produktivnosti i održivosti gospodarstava, uz ključan naglasak na tehnološkom razvoju; traži od Komisije da dodatno istraži i utvrdi razloge za trenutačnu zemljopisnu raspodjelu;

Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU)

35.  pridaje golemu važnost radu ESCU-a; smatra da njegova zadaća da djeluje kao jedinstvena ulazna točka za sveobuhvatnu savjetodavnu i tehničku pomoć kroz sve faze ciklusa projekta u velikoj mjeri odgovara na rastuće potrebe javnih tijela i promotora projekata za tehničkom potporom;

36.  zadovoljan je što je ESCU operativan od rujna 2015., nakon što je prošao kroz brzu fazu uspostave; priznaje da, zbog ograničenog razdoblja njegova postojanja i nedostatka osoblja u početnoj fazi, nisu sve službe ESCU-a u potpunosti razvijene i da je aktivnost u glavnoj mjeri koncentrirana na pružanje potpore za razvoj i strukturiranje projekata, političko savjetovanje i provjeru projekata; naglašava da ESCU treba zaposliti stručnjake iz različitih područja kako bi se djelotvornije usmjerio na savjetovanje, informiranje i podupiranje sektora koji ne iskorištavaju EFSU u potpunosti;

37.  uvjeren je da ESCU može imati ključnu ulogu u rješavanju mnogih nedostataka provedbe EFSU-a; čvrsto je uvjeren da, kako bi mogao to učiniti, ESCU mora imati proaktivniji pristup u pružanju pomoći u područjima kao što su uspostavljanje platformi za ulaganja, također s obzirom na važnost tih platformi za financiranje manjih projekata; također ističe ulogu ESCU-a u pružanju savjeta o kombiniranju drugih izvora financiranja Unije s EFSU-om;

38.  također smatra da ESCU može aktivno doprinijeti zemljopisnoj i sektorskoj diversifikaciji, ne samo pružanjem svojih usluga svim regijama i većem broju sektora, već i pomaganjem EIB-u u pokretanju operacija; smatra da ESCU može imati važnu ulogu u doprinošenju cilju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije;

39.  podsjeća da se Uredbom o EFSU-u daje mandat ESCU-u da iskoristi lokalno znanje kako bi se omogućila potpora EFSU-a širom Unije; smatra da su u tom području potrebna znatna poboljšanja, a posebno bolja suradnja s odgovarajućim nacionalnim institucijama; pridaje veliku važnost pružanju usluga na lokalnoj razini, među ostalim kako bi se uzele u obzir specifične situacije i lokalne potrebe, osobito u zemljama koje nemaju iskusne nacionalne razvojne institucije ili nacionalne razvojne banke; smatra da bi u tom pogledu trebalo ojačati veze s drugim lokalnim pružateljima usluga;

40.  očekuje da će ESCU bez daljnje odgode završiti postupak zapošljavanja i dostići maksimalnu razinu osoblja; međutim sumnja da će predviđen broj zaposlenika biti dovoljan kako bi ESCU mogao pružiti potrebne savjetodavne usluge i nositi se s povećanim radnim opterećenjem, kao i proširenim mandatom;

41.  ističe da ESCU treba unaprijediti profil svojih usluga, poboljšati komunikaciju i povećati osviještenost i razumijevanje u pogledu vlastitih aktivnosti među dionicima ESCU-a; smatra da bi trebalo upotrijebiti sve relevantne komunikacijske kanale kako bi se ispunila ta svrha, među ostalim na nacionalnoj i lokalnoj razini;

Europski portal projekata ulaganja (EPPU)

42.  žali što je Komisija pokrenula Europski portal projekata ulaganja (EPPU) tek 1. lipnja 2016., gotovo jednu godinu nakon donošenja Uredbe o EFSU-u; napominje da je portal sad operativan te je trenutačno prikazano 139 projekata, ali smatra da je to i dalje premalo u odnosu na ono što se očekivalo kad je donesena Uredba o EFSU-u;

43.  smatra da EPPU pruža platformu prilagođenu korisniku na kojoj promotori projekata mogu na transparentan način povećati vidljivost vlastitih projekata ulaganja; međutim smatra da je ključ uspjeha portala znatno povećanje njegove vidljivosti, kako bi ga se zajednički priznalo kao koristan, pouzdan i učinkovit alat i među ulagačima i među promotorima projekata; potiče Komisiju da aktivno djeluje u tom pogledu uz pomoć snažnih komunikacijskih aktivnosti;

44.  napominje da se troškovi povezani s uspostavom, razvojem, upravljanjem, potporom, održavanjem te hostiranjem EPPU-a trenutačno pokrivaju iz proračuna EU-a, u okviru godišnje dodjele od 20 milijuna EUR namijenjene ESCU-u; međutim podsjeća da naknade koje plaćaju promotori projekata koji registriraju svoje projekte na portal predstavljaju vanjski namijenjeni prihod za EPPU i da će ubuduće to biti njegov glavni izvor financiranja;

Jamstvo

45.  podsjeća da Unija EIB-u pruža neopozivo i bezuvjetno jamstvo za operacije financiranja i ulaganja u okviru EFSU-a; uvjeren je da je jamstvo EU-a omogućilo EIB-u da preuzme veći rizik u dijelu za infrastrukturu i inovacije te je omogućilo unapređenje financiranja i pojačano financiranje na početku razdoblja za MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u okviru COSME-a i InnovFina, koji se podupiru iz dijela za MSP-ove; smatra da se prag od 25 milijuna EUR, koji EIB koristi za svoje uobičajene operacije financiranja, ne bi trebao primjenjivati na EFSU kako se povećalo financiranje manjih projekata i kako bi olakšao pristup financiranju za MSP-ove i druge potencijalne korisnike;

46.  ističe da je zbog iznimno visoke primjene koja održava visoku potražnju tržišta dio za MSP-ove dodatno pojačan s 500 milijuna EUR-a iz dužničkog portfelja dijela za infrastrukturu i inovacije u okviru postojećeg zakonodavnog okvira; pozdravlja činjenicu da je zbog fleksibilnosti Uredbe o EFSU-u odobreno dodatno financiranje u korist MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije; namjerava pomno pratiti dodjelu jamstva u pogledu ta dva dijela; nadalje, napominje da je broj zaključenih operacija u portfelju za infrastrukturu i inovacije do 30. lipnja 2016. dosegnuo samo 9 % ukupnog ciljanog opsega;

47.  podsjeća da se Jamstveni fond EU-a u najvećoj mjeri financira iz proračuna EU-a; prima na znanje sve relevantne evaluacije koje navode da je stopa izdvajanja rezervacija Jamstvenog fonda, koja iznosi 50 %, previše oprezna u pogledu pokrivanja mogućih gubitaka te da bi proračun Unije već bio zaštićen uz prilagođenu ciljnu stopu od 35 %; namjerava razmotriti bi li prijedlozi za nižu ciljanu stopu imali posljedice na kvalitetu i prirodu odabranih projekata; ističe da dosad nije bilo poziva zbog neispunjavanja obveza operacija EIB-a ili Europskog investicijskog fonda;

Buduće financiranje, kapacitet Fonda

48.  napominje da je Komisija predložila proširenje EFSU-a i u pogledu trajanja i u pogledu financijskog kapaciteta te da bi to imalo utjecaj na proračun EU-a; izražava namjeru da predloži alternativne mogućnosti financiranja;

49.  podsjeća da su države članice pozvane da doprinesu EFSU-u kako bi se povećao njegov kapacitet i kako bi se omogućilo podrži veći broj visokorizičnih ulaganja; žali što države članice nisu sudjelovale u toj inicijativi usprkos tome što se takvo ulaganje smatra jednokratnom mjerom u smislu članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(8) te članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita(9); traži informacije od EIB-a i Komisije o tome jesu li u međuvremenu poduzeli napore kao bi uvjerili države članice da doprinesu EFSU-u i jesu li uspjeli privući druge ulagače; poziva Komisiju i EIB da dodatno pojačaju napore u tom pogledu;

Komplementarnost s drugim izvorima financiranja EU-a

50.  napominje da je činjenica da su Komisija i EIB svjesni preklapanja i konkurencije između EFSU-a i financijskih instrumenata proračuna EU-a dovela do donošenja smjernica kojima se predlaže kombiniranje financiranja iz EFSU-a i iz europskih strukturnih i investicijskih fondova; naglašava da kombiniranje financiranja iz EFSU-a i iz europskih strukturnih i investicijskih fondova ne bi smjelo ni na koji način negativno utjecati na razinu i usmjerenost dodjele bespovratnih sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova; međutim skreće pozornost na stalne razlike u kriterijima prihvatljivosti, propisima, rokovima za izvješćivanje i primjeni pravila o državnoj potpori, što sprečava kombiniranu upotrebu; pozdravlja činjenicu da je Komisija počela rješavati te probleme u svojem prijedlogu revizije Financijske uredbe te se nada da će se ta revizija na vrijeme provesti kako bi se pojednostavilo kombinirano financiranje i izbjegla konkurencija i preklapanja; smatra da su potrebni daljnji napori i da su u tom pogledu ključni drugi i treći stup plana ulaganja;

51.  predlaže da Komisija u svojim redovitim izvješćima navodi projekte koji ostvaruju korist od kombiniranja bespovratnih sredstava Instrumenta za povezivanje Europe s EFSU-om;

52.  napominje da bi se projekti u javno-privatnom partnerstvu koji su povezani s prometnom infrastrukturom općenito trebali temeljiti na načelu „korisnik plaća” kako bi se smanjilo opterećenje nametnuto javnim proračunima i poreznim obveznicima za izgradnju i održavanje infrastrukture; napominje da je važno koordinirati različite vrste financiranja EU-a kako bi se zajamčilo ostvarivanje ciljeva prometne politike diljem EU-a, a ne promicati fondove koji se temelje na javno-privatnom partnerstvu na štetu strukturnih fondova;

Oporezivanje

53.  duboko je zabrinut što je, u nekim slučajevima, EIB preko EFSU-a gurao potporu za projekte koji su strukturirani pomoću poduzeća u poreznim oazama; potiče EIB i EIF da se suzdrže od upotrebe struktura za izbjegavanje poreza i od sudjelovanja u takvim strukturama, osobito kada je riječ o sustavima agresivnog poreznog planiranja, ili od praksi kojima se ne poštuju načela EU-a za dobro upravljanje u području poreza, kao što je utvrđeno u zakonodavstvu Unije, uključujući preporuke i komunikacije Komisije; ustraje u tome da nijedan projekt ni promotor projekta ne smije ovisiti o osobi ili društvu koje posluje u državi koja je uvrštena na predviđenu zajedničku europsku listu nekooperativnih poreznih jurisdikcija;

Komunikacija i vidljivost

54.  primjećuje da mnogi promotori projekata nisu svjesni postojanja EFSU-a ili nemaju dovoljno jasnu sliku onoga što im EFSU može ponuditi, pojedinih kriterija prihvatljivosti i konkretnih koraka koje treba poduzeti pri prijavljivanju za financiranje; ističe da su potrebni daljnji napori, uključujući ciljanu tehničku potporu u državama članicama koje su ostvarile manje koristi od EFSU-a, i to na njihovu jeziku EU-a, kako bi se povećala svijest o tome što je EFSU i koje specifične proizvode i usluge nudi te o ulozi platformi za ulaganja i nacionalnih razvojnih banaka;

55.  poziva na to da se svi informativni materijali i svi materijali koji se odnose na postupak financiranja prevedu na sve jezike država članica kako bi se na lokalnoj razini olakšali informiranje i pristup;

56.  izražava zabrinutost zbog toga što izravna potpora dana financijskim posrednicima koji su potom odgovorni za dodjelu financiranja EU-a može dovesti do situacija u kojima krajnji korisnik nije svjestan da koristi financiranje EFSU-a te poziva na to da se pronađu rješenja za poboljšanje vidljivosti EFSU-a; stoga poziva EIB da u ugovore s EFSU-om uvrsti posebnu klauzulu kojom se promotorima projekata jasno daje do znanja da je to financiranje omogućeno EFSU-om/proračunom EU-a;

Proširenje

57.  uviđa da EFSU sam za sebe, i s ograničenim dometom, vjerojatno neće moći riješiti problem nedostatka ulaganja u Europi, ali da on bez obzira na to predstavlja središnji stup plana ulaganja EU-a i dokazuje da je Unija odlučna u namjeri da riješi taj problem; poziva na podnošenje daljnjih prijedloga o tome kako trajno potaknuti ulaganja u Europi;

o
o   o

58.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj investicijskoj banci te parlamentima i vladama država članica.

(1) SL L 169, 1.7.2015., str. 1. (2) http://www.eib.org/attachments/strategies/efsi_2015_report_ep_council_en.pdf (3) http://www.eib.org/attachments/ev/ev_evaluation_efsi_en.pdf, rujan 2016. (4) Izvješće od 14. studenog 2016., https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/ey-report-on-efsi_en.pdf (5) SL C 465, 13.12.2016., str. 1. (6) SL C 268, 14.8.2015., str. 27 (7) SL C 195, 12.6.2015., str. 41. (8) SL L 209, 2.8.1997., str. 1. (9) SL L 209, 2.8.1997., str. 6.