Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća,

–   uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (Direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 1. lipnja 2016. o provedbi Uredbe (EU) br. 1025/2012 u razdoblju od 2013. do 2015. (COM(2016)0212),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljen „Analiza provedbe Uredbe (EU) br. 1025/2012 od 2013. do 2015. i informativni članci” (SWD(2016)0126),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Europske norme za 21. stoljeće” (COM(2016)0358),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljen „Iskorištavanje potencijala europskih normi u području usluga kako bi se pomoglo potrošačima i poduzećima u Europi” (SWD(2016)0186),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Godišnji program rada Unije za europsku normizaciju za 2017.” (COM(2016)0357),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljen „Provedba mjera predviđenih programom rada Unije za europsku normizaciju iz 2016., uključujući provedbene akte i mandate poslane europskim organizacijama za normizaciju” (SWD(2016)0185),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Prioriteti normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište” (COM(2016)0176),

–  uzimajući u obzir zajedničku inicijativu o normizaciji u okviru strategije za jedinstveno tržište kako se navodi u komunikaciji Komisije od 28. listopada 2015. naslovljenoj „Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća” (COM(2015)0550),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. listopada 2010. o budućnosti europske normizacije(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora naslovljeno „Europske norme za 21. stoljeće”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora naslovljeno „Europska normizacija za 2016.”,

–   uzimajući u obzir strategiju Komisije za softver otvorenog koda za razdoblje od 2014. do 2017.(2),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za promet i turizam (A8-0213/2017),

A.  budući da je europski sustav normizacije središnji element u razvoju jedinstvenog tržišta; budući da je rad Komisije na utvrđivanju zajedničke vizije europske normizacije izravan rezultat programa Junckerove Komisije od deset prioriteta, a posebice onih prioriteta povezanih sa stvaranjem povezanoga jedinstvenog digitalnog tržišta i Strategije jedinstvenog tržišta;

B.  budući da otvoren, uključiv, transparentan i ponajprije tržišno uvjetovan europski sustav normizacije koji se temelji na povjerenju i pravilnoj usklađenosti ima ključnu ulogu za da davanje pozitivnog odgovora europske industrijske, gospodarske, socijalne i ekološke politike i zakonodavstva na sve veću potrebu za normama koje pridonose sigurnosti proizvoda, inovacijama, interoperabilnosti, održivosti i pristupačnosti za osobe s invaliditetom te poboljšanju kvalitete života građana, potrošača i radnika;

C.  budući da bi se učinkovit europski sustav normizacije trebao temeljiti na bliskom partnerstvu i suradnji industrije, javnih tijela, tijela za normizaciju i drugih zainteresiranih strana, poput organizacija iz Priloga III. priznatih u Uredbi (EU) br. 1025/2012;

D.  budući da je europske norme potrebno razvijati u sklopu otvorenog, uključivog i transparentnog sustava na temelju konsenzusa svih dionika u cilju definiranja strateških tehničkih ili kvalitativnih zahtjeva koje će možda ispunjavati trenutačni ili budući proizvodi, proizvodni postupci, usluge ili metode;

E.  budući da se u komunikaciji Komisije o prioritetima normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište prepoznaje vrijednost otvorenih normi, ali ne pruža definiciju otvorene norme; budući da su se otvorene norme pokazale važnima za stvaranje i razvoj interneta i internetskih usluga koji su potom potaknuli inovativne, socijalne i gospodarske perspektive;

F.  budući da uporaba softverskih i hardverskih rješenja licenciranja otvorenog koda treba i može pomoći europskim poduzećima i upravama da osiguraju bolji pristup digitalnoj robi i uslugama;

G.  budući da je moderan i fleksibilan europski sustav normizacije koristan sastavni dio ambiciozne i obnovljene europske industrijske politike i funkcioniranja jedinstvenog tržišta; budući da se normama mogu poboljšati globalna konkurentnost, rast, pošteno tržišno natjecanje i inovativnost EU-a, pružiti podrška kvaliteti i poduzećima, a posebice učinkovitosti MSP-ova, zaštiti potrošača, radnika i okoliša;

H.  budući da su u Europi istodobno na snazi dva sustava za razvijanje normi, od kojih se jedan temelji na načelu nacionalnog delegiranja koji provode Europski odbor za normizaciju (CEN) i Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CENELEC), a drugi na plaćenom članstvu dionika koji je razvio Europski institut za telekomunikacijske norme (ETSI); budući da je potrebno ocijeniti sustave za razvijanje normi koji se odnose na Uredbu (EU) br. 1025/2012 u cilju utvrđivanja postojećih izazova i dobre prakse;

I.  budući da je Uredbom (EU) br. 1025/2012 poboljšan postupak normizacije tako što su u njega prvi put uključeni društveni dionici i MSP-ovi u okviru pravne osnove europskog sustava normizacije;

J.  budući da je, zahvaljujući normama IKT-a koje se pretežito razvijaju na globalnoj razini, moguće razviti interoperabilna rješenja za komplementarne proizvode i različite dijelove određenog proizvoda, što je posebice važno za razvijanje „interneta stvari”; budući da fragmentacija normi i vlasnička ili poluzatvorena rješenja ometaju rast i usvajanje interneta stvari te je stoga potrebno razviti strateški pristup normizaciji IKT-a kako bi se zajamčio uspješan odgovor na potrebe sljedećeg desetljeća i omogućilo EU-u da zadrži vodeću ulogu u globalnom sustavu normizacije;

K.  budući da se objavom dokumenata i podataka ispunjavaju ciljevi odgovornosti i transparentnosti državnih tijela, uključujući nadležnost, ponovljivost, održivost i pouzdanost njihova rada; budući da se objava dokumenata ili podataka mora temeljiti na otvorenim i normiranim formatima kako bi se izbjegle situacije ovisnosti u kojima softverski proizvod ili dobavljač više nisu dostupni na tržištu te kako bi neovisni subjekti mogli te formate primijeniti u različitim razvojnim i poslovnim modelima, uključujući i otvoreni kod, pritom jamčeći kontinuitet vladinih i administrativnih postupaka;

L.  budući da je prometni sektor već neko vrijeme u središtu razvoja i uvođenja normi koje su potrebne za stvaranje jedinstvenog europskog prometnog prostora;

Opća razmatranja

1.  pozdravlja sveobuhvatan normizacijski paket Komisije kojim se zajedno s komunikacijom o normama IKT-a i zajedničkom inicijativom o normizaciji nastoji uspostaviti usklađena i jednostavna europska politika normizacije u cilju očuvanja njezinih mnogobrojnih uspješnih elemenata, poboljšanja nedostataka i postizanja prave ravnoteže između europskih, nacionalnih i međunarodnih dimenzija; naglašava da bi se pregled europskog sustava normizacije u budućnosti trebao osloniti na prednosti ​​postojećeg sustava, što bi predstavljalo čvrst temelj za poboljšanje te se suzdržati od bilo kakvih radikalnih promjena koje bi narušile njegove temeljne vrijednosti;

2.  prepoznaje posebnost i važnost europskog sustava normizacije za sve dionike, uključujući industriju, MSP-ove, potrošače i radnike, te poziva Komisiju da zajamči daljnji opstanak europskog sustava i da nastavi osiguravati dovoljno resursa za ispunjavanje ciljeva Uredbe (EU) br. 1025/2012 pridonoseći, među ostalim, interoperabilnosti, pravnoj sigurnosti i primjeni odgovarajućih zaštitnih mjera za poduzeća i potrošače te za slobodno kretanje informacijske tehnologije; poziva Komisiju da zajamči održiv proračun za europski sustav normizacije u reviziji višegodišnjeg financijskog okvira (VFO);

3.  pozdravlja Okrugli stol o tržišnoj važnosti normi (SMARRT) u okviru zajedničke inicijative o normizaciji koji omogućuje dijalog između Komisije i industrije, uz potpunu transparentnost dionika u pogledu točaka dnevnog reda Odbora za norme;

4.  napominje da su norme dobrovoljan i tržišno uvjetovan alat kojim se postavljaju tehnički zahtjevi i daju smjernice kojima se, ako se razvijaju na odgovoran, transparentan i uključiv način, olakšava usklađivanje dobara i usluga s europskim zakonodavstvom i podržavaju europske politike; naglašava, međutim, da se norme ne mogu smatrati europskim pravom, s obzirom na to da je zakonodavac taj koji određuje zakonodavstvo i politike u pogledu potrošača, zdravlja, sigurnosti, okoliša, zaštite podataka i razine socijalne uključenosti;

5.  prepoznaje ulogu otvorenih, normiranih formata za obveze transparentnosti vlada, uprava i europskih institucija; poziva države članice da pokušaju primijeniti zajedničke norme u pogledu digitalne uprave, usredotočujući se posebice na pravosudna tijela i tijela lokalne vlasti; naglašava da su otvorene norme neophodne za daljnji razvoj otvorenih podataka koje pružaju državna tijela i politika pametnih gradova te da se dokumenti i podaci moraju objaviti u otvorenim, normiranim formatima, koji se mogu lako koristiti radi olakšavanja ponovne uporabe podataka; ističe ulogu javne nabave i rješenja otvorenih normi u izbjegavanju ovisnosti o dobavljaču;

6.  čvrsto vjeruje da su otvoreni podaci, posebice u prometnom sektoru, i dalje ključan element za iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta, kao što su promicanje i razvoj multimodalnog prijevoza; stoga naglašava da je potrebno poboljšati pravnu sigurnost, što se ponajviše odnosi na pitanja vlasništva i odgovornosti; stoga poziva Komisiju da bez odgode objavi plan za razvoj normi usmjerenih na usklađivanje javno financiranih podataka o prijevozu i programskih sučelja kako bi se potaknule inovacije s velikom količinom podataka i pružanje novih prijevoznih usluga;

7.  naglašava da trenutačni sustav akreditacije ispitnih ustanova ne jamči uvijek da su proizvodi i usluge na tržištu, na koje su dobrovoljno primijenjene europske norme, s tim normama zaista i usklađeni; žali što se u zajedničkoj inicijativi o normizaciji i Godišnjem programu rada Unije za europsku normizaciju ne posvećuje pozornost akreditaciji ispitnih ustanova i normi, te poziva Komisiju da uzme u obzir ovaj aspekt prilikom predlaganja novih inicijativa;

8.  zastupa mišljenje da se otvorene norme moraju temeljiti na otvorenosti postupaka normizacije te razvoju i dostupnosti normi za provedbu i uporabu u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 i načelima WTO-a; prepoznaje namjeru Komisije izraženu u smjernicama o standardnim osnovnim patentima da se razjasne pitanja poštenih, razumnih i nediskriminirajućih uvjeta licenciranja i licenciranja standardnih osnovnih patenata; potiče Komisiju, europske organizacije za normizaciju i zajednice otvorenog koda da istraže primjerene načine suradnje;

9.  naglašava da europski sustav normizacije mora pridonijeti europskim inovacijama, unaprijediti konkurentnost Unije, jačati položaj Europe u međunarodnoj trgovini i djelovati za dobrobit svojih građana; stoga ocjenjuje važnim da Europa zadrži svoju ključnu ulogu u međunarodnom sustavu normizacije i naglašava da je važno promicati europske norme na globalnoj razini u pregovorima o trgovinskim sporazumima s trećim zemljama; ističe da i europski sustav normizacije može imati koristi od sporazuma o partnerstvu koje su europske organizacije za normizaciju sklopile s organizacijama za normizaciju iz trećih zemalja te napominje da je u člancima 13. i 14. Uredbe (EU) br. 1025/2012 već predviđeno uključivanje brojnih organizacija za razvoj normi za javnu nabavu u područje IKT-a; preporučuje da organizacije za normizaciju razmotre užu suradnju s nacionalnim tijelima za normizaciju iz trećih zemalja, uključujući suradnička tijela za norme, u područjima u kojima postoje mogućnosti za precizno usklađivanje; potiče Komisiju, države članice i organizacije za normizaciju da nastave raditi na izradi globalnih normi te da istodobno posvete pozornost regionalnom kontekstu i važnosti normi kada se uključuju u rad na normizaciji;

10.  naglašava da se međunarodnom suradnjom u području normi jamči transparentnost, učinkovitost i usklađenost te stvara kontekst koji pogoduje tržišnom natjecanju u industrijskom sektoru, a dobar je primjer toga Svjetski forum za usklađivanje pravilnika o vozilima (WP.29) pri Gospodarskoj komisiji Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) koji je uspostavljen za sektor IKT-a;

11.  naglašava da se norme koje donose međunarodne organizacije u pravilu razvijaju izvan područja primjene Uredbe (EU) br. 1025/2012 i preporučuje europskim organizacijama za normizaciju da ih podupru tek nakon provođenja internog postupka odobravanja u kojem sudjeluju predstavnici dionika, kao što su organizacije iz Priloga III., što posebice vrijedi za usklađene norme kojima se podupire provedba europskog zakonodavstva;

12.  zastupa mišljenje da bi europske organizacije za normizaciju trebale u svim uvjetima razvijati uključive, održive, sigurne i visokokvalitetne norme koje svim dionicima jamče pošten pristup i postupanje, sa što manjim učinkom na okoliš i odgovarajućom zaštitom osobnih podataka i privatnosti;

13.  smatra da je suradnja Komisije i država članica s industrijom EU-a ključno sredstvo koje olakšava donošenje svjetskih normi s europskom oznakom pri definiranju i uvođenju tehnologija mobilnih mreža pete generacije (5G);

14.  žali zbog činjenice da razlike u nacionalnim normama, primjerice one u sektoru teretnog prijevoza i logistike, i dalje predstavljaju prepreku unutarnjem tržištu, te stoga poziva Komisiju i europske organizacije za normizaciju da razviju odgovarajuće norme kako bi se po potrebi uskladili uvjeti na nacionalnoj razini u cilju uklanjanja bilo kakvih potencijalnih prepreka unutarnjem tržištu; ističe da je potrebno težiti međumodalnom usklađivanju normi u tom području;

15.  nadalje, ističe da se normizacijom može ne samo spriječiti fragmentacija tržišta, nego se može i znatno pridonijeti smanjenju administrativnih opterećenja i troškova prijevoza za sva poduzeća (primjerice s pomoću e-dokumenata), posebice za MSP-ove, te olakšati pravilna provedba zakonodavstva EU-a (primjerice s pomoću digitalnih tahografa ili elektroničkih sustava za naplatu cestarina);

16.  napominje da je Uredbom (EU) br. 1025/2012 poboljšana uključivost europskog sustava normizacije, a MSP-ovima, potrošačima, radnicima i organizacijama za zaštitu okoliša omogućeno je da aktivno sudjeluju u postupku normizacije te se potiče daljnje djelovanje u tom pogledu kako bi svi subjekti bili zastupljeni na odgovarajući način i mogli sudjelovati u sustavu normizacije te tako u cijelosti iskoristiti prednosti koje proizlaze iz normizacije; poziva Komisiju, europske organizacije za normizaciju i nacionalna tijela za norme da utvrde najbolje načine za postizanje ovog cilja i rješavaju izazove u daljnjem sudjelovanju, uključujući neinformiranost;

17.  pozdravlja napore Europskog instituta za telekomunikacijske norme da europskim MSP-ovima omogući jednostavan pristup te pozdravlja i njegovu dugoročnu strategiju za razdoblje od 2016. do 2021. kojom bi se obuhvatila upravo međusektorska suradnja;

18.  prepoznaje da se norme razvijaju brže nego prije te podsjeća da je važno postići pravu ravnotežu između potrebe da se zajamči pravodobni razvoj normi i potrebe da se postigne njihova visoka kvaliteta;

19.  zastupa mišljenje da povećanje javne svijesti o predloženim normama, pravilno i rano uključivanje svih relevantnih dionika i poboljšanje kvalitete zahtjeva za normizacijom mogu dodatno povećati transparentnost i odgovornost sustava normizacije kao dopuna postojećim najboljim praksama koje se mogu naći u zajednicama za normizaciju;

20.  osim toga, poziva Komisiju da posveti pozornost naporima koje države kandidatkinje ulažu u usklađivanje svojih normi s europskima te da im u tome pruži pomoć kako bi se postojeće teškoće svele na najmanju moguću mjeru;

Norme IKT-a

21.  pozdravlja komunikaciju o prioritetima normizacije IKT-a u kojoj se utvrđuje strateški pristup normizaciji tehnologija IKT-a, ali poziva Komisiju da jasno odredi točke u kojima se navedena komunikacija preklapa s Kontinuiranim planom normizacije IKT-a, paketom „Europske norme za 21. stoljeće” i Godišnjim programom rada;

22.  napominje da se zbog najnovijih konvergencija tehnologija i digitalizacije društva, poduzeća i javnih usluga briše tradicionalna razdvojenost opće normizacije i normizacije IKT-a; smatra da normizacija IKT-a treba biti dio europske digitalne strategije za stvaranje ekonomije razmjera, ušteda u proračunu i povećane konkurentnosti i inovativnosti europskih poduzeća te za povećanje međusektorske i prekogranične interoperabilnosti dobara i usluga s pomoću bržeg, otvorenog i konkurentnog definiranja dobrovoljnih normi koje MSP-ovi mogu jednostavno provoditi;

23.  naglašava da je potrebna veća suradnja unutar zajednice koja se bavi normizacijom IKT-a, posebice između europskih organizacija za normizaciju, te poziva te organizacije da pripreme zajednički godišnji program rada u kojem će odrediti transverzalna područja od zajedničkog interesa;

24.  naglašava da su se otvoreni, dobrovoljni, uključivi postupci normizacije usmjereni na konsenzus do sad pokazali učinkovitima kao pokretači inovacija, međupovezanosti i uvođenja tehnologija te podsjeća da je važno zajamčiti i prikladna ulaganja u razvoj naprednih tehnologija i stručna znanja za njihovu primjenu te pružiti podršku MSP-ovima;

25.  poziva Komisiju da traži od europskih organizacija za normizaciju da pridonesu visokokvalitetnim interoperabilnim i otvorenim normama kako bi se riješio problem fragmentacije i potaknulo široko usvajanje tih normi te da se upoznaju s postojećim ekosustavom i različitim poslovnim modelima koji podržavaju razvoj digitalnih tehnologija jer će to pridonijeti socijalnoj, gospodarskoj i ekološkoj održivosti lanaca vrijednosti IKT-a i potvrditi predanost javnom interesu jamčenja privatnosti i zaštite podataka;

26.  naglašava da je nužno prilagoditi politike normizacije IKT-a razvoju tržišta i politika jer će se time ostvariti važni europski politički ciljevi za koje je potrebna interoperabilnost, kao što su dostupnost, sigurnost, e-poduzetništvo, e-vlada, e-zdravstvo i promet; preporučuje da Komisija i europske organizacije za normizaciju daju prioritet normama u području mobilnih mreža pete generacije (5G), računalstva u oblaku, interneta stvari, podatkovnih tehnologija te kibersigurnosti i vertikalnih domena, kao što su „povezani i automatski vozni i inteligentni prometni sustavi”, „pametni gradovi”, „pametna energija”, „napredna proizvodnja” i „pametno životno okruženje”;

27.  naglašava da je potrebno stvoriti otvoren, interoperabilan ekosustav IKT-a utemeljen na pet prioritetnih normi IKT-a, čime bi se potaklo natjecanje u stvaranju vrijednosti koje bi dovelo do procvata inovacija; smatra da:

28.  uviđa da učinkovite mreže za komunikacije pete generacije (5G) uvelike ovise o zajedničkim normama kako bi se zajamčila interoperabilnost i sigurnost, ali podsjeća da je razvoj mreže vrlo visokog kapaciteta okosnica pouzdane mreže 5G;

29.  napominje da uspjeh gospodarstva temeljenog na podacima čiji je cilj premostiti digitalni jaz i digitalnu isključenost ovisi o širem ekosustavu IKT-a, visokoobrazovanim stručnjacima i kvalificiranim osobama;

30.  potiče Komisiju da prikupi statističke podatke u cilju bolje ocjene utjecaja digitalizacije i IKT-a na promet i turizam;

31.  svjestan je sve većeg broja platformi, skupina, sastanaka i kanala u pogledu normi IKT-a; poziva Komisiju da racionalizira broj platformi i mehanizama koordinacije koji se bave normizacijom i uključi organizacije za normizaciju u nove inicijative kako bi se izbjeglo udvostručivanje napora za dionike; naglašava da je potrebno bolje uskladiti norme IKT-a i prioritete normizacije među različitim organizacijama te poziva Komisiju da odmah izvijesti dionike o postignutom stadiju tekućih inicijativa u pogledu normi IKT-a;

32.  naglašava da digitalizacija napreduje velikom brzinom i da je glavni pokretač gospodarstva; ističe da je važno učinkovito digitalizirati vertikalne grane industrije kako bi se ostvarila korist za MSP-ove, a posebice za potrošače na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te da je potrebno u okviru međunarodne normizacije IKT-a primjereno zastupati pitanja koja ih zaokupljaju;

33.  podržava namjeru Komisije da istraži inicijative kao što su pouzdana oznaka i sustav certifikacije za internet stvari koji mogu pomoći u povećanju povjerenja u razinu privatnosti i potpunu sigurnost uređaja interneta stvari pružanjem mjerljivih i usporedivih ocjena o mogućim rizicima u vezi s radom i uporabom uređaja ili usluge interneta stvari; smatra da bi se one trebale razviti u odgovarajućim područjima i tamo gdje uređaji interneta stvari mogu utjecati na odgovarajuću infrastrukturu na temelju zahtjeva navedenih u Direktivi o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava koja bi trebala poslužiti kao temelj za utvrđivanje sigurnosnih zahtjeva; napominje da takva oznaka mora biti prilagodljiva budućim promjenama tehnologije i po potrebi uzeti u obzir globalne norme;

34.  poziva Komisiju da preuzme vodeću ulogu u promicanju međusektorskih i međujezičnih normi te pružanju potpore pouzdanim i sigurnim uslugama kojima se čuva privatnost korisnika;

35.  stoga podupire utvrđivanje posebnih i mjerljivih minimalnih zahtjeva kojima se u obzir uzima dugoročna održivost i pouzdanost uređaja ili usluga interneta stvari te industrijskih normi za sigurnost računala i normi za održivost; takav bi popis primjerice trebao obuhvatiti obvezu da ažuriranje bude dostupno u minimalnom vremenskom okviru nakon kupnje te obvezu proizvođača ili pružatelja usluga da omoguće ažuriranje u određenom vremenskom roku nakon otkrivanja i prijave izloženosti; stoga bi Komisija trebala ocijeniti mogućnost samoregulacije industrije, uzimajući u obzir brzinu kojom se razvijaju norme i tehnologije u sektoru IKT-a te raznolikost razvoja i poslovnih modela, uključujući otvoreni kod, novoosnovana poduzeća i MSP-ove;

36.  prima na znanje zabrinutost zbog kibersigurnosti i specifičnost prijetnji u prometnom sektoru; poziva Komisiju da pri donošenju preporuka o normama za kibersigurnost koje su najavljene za kraj 2017. razmotri te specifičnosti kao prvi korak prema sveobuhvatnoj strategiji za kibersigurnost u prometnom sektoru;

37.  napominje da će normizacija IKT-a biti korisna za razvoj usluga u području prometa i turizma te multimodalnih prometnih rješenja; poziva Komisiju i europske organizacije za normizaciju da tom razvoju pridaju veću važnost prilikom provedbe svojeg prioritetnog akcijskog plana za normizaciju IKT-a i da posebice istraže potencijal normizacije kao potpore tehnološkim promjenama i novim poslovnim modelima u turističkom sektoru; poziva Komisiju da hitno poduzme korake u cilju promicanja razvoja usluga integriranog i pametnog izdavanja karata i informiranja te novih koncepata mobilnosti kao što je Mobilnost kao usluga;

38.  napominje da uz povećanu uporabu interneta, mrežnog bankarstva, društvenih mreža i inicijativa za e-zdravstvo raste i zabrinutost za sigurnost i privatnost te da norme IKT-a moraju odražavati načela zaštite pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i slobodnog kretanja takvih podataka;

39.  poziva Komisiju da uključi digitalnu integraciju proizvodnje kao prioritet normizacije IKT-a te potiče razvoj otvorenih normi za komunikacijski protokol i formate podataka za digitalnu integraciju proizvodne opreme kako bi se zajamčila potpuna interoperabilnost između strojeva i uređaja;

40.  shvaća zabrinutost, posebice u pogledu IKT-a i standardnih osnovnih patenata, te prepoznaje da će odlučna, poštena i razumna politika prava intelektualnog vlasništva potaknuti ulaganja i inovacije i olakšati usvajanje digitalnog jedinstvenog tržišta i novih tehnologija, posebice u pogledu postavljanja uređaja mobilnih mreža pete generacije (5G) i interneta stvari, s obzirom na to da se oni uvelike oslanjaju na normizaciju; naglašava da je neophodno održati uravnoteženi okvir normizacije i učinkovitu praksu licenciranja standardnih osnovnih patenata koja se temelji na metodologiji FRAND (pošteni, razumni i nediskriminirajući uvjeti) i rješavanju opravdanih zabrinutosti nositelja licencija i stjecatelja licencija standardnih osnovnih patenata, pritom osiguravajući da postupak normizacije stvara ravnopravne uvjete u kojima poduzeća svih veličina, uključujući MSP-ove, mogu surađivati na uzajamno koristan način; potiče napore Komisije da zajamči da se interoperabilnost između digitalnih komponenti ostvari kroz različite vrste rješenja licenciranja i poslovnih modela;

41.  poziva Komisiju da bez odgode razjasni koji su temeljni elementi pravedne, učinkovite i provedive metodologije licenciranja koja se temelji na načelima FRAND, uzimajući u obzir interese nositelja prava i provoditelja normi, uključujući standardne osnovne patente, pošten povrat ulaganja i široku dostupnost tehnologija razvijenih u okviru održivog i otvorenog postupka normizacije; poziva Komisiju da primi na znanje presudu Suda Europske unije C-170/13 (Huawei protiv ZTE-a) koja uspostavlja ravnotežu između nositelja standardnih osnovnih patenata i provoditelja normi u cilju prevladavanja kršenja patenata i jamčenja učinkovitog rješavanja sporova; nadalje, poziva Komisiju da poboljša definiciju u pogledu informacija o opsegu patenata te da riješi pitanja povezana s informacijskom asimetrijom između MSP-ova i velikih poduzeća, poveća transparentnost deklaracija standardnih osnovnih patenata i poboljša kvalitetu informacija o odnosu standardnih osnovnih patenata i proizvoda; zastupa mišljenje da se svaka naknada nositeljima projekata standardnih osnovnih patenata mora temeljiti na pravednim i razmjernim uvjetima bez diskriminacije te transparentnim, razumnim, predvidljivim i održivim stopama licencijske naknade, osim ako nositelji projekata odluče staviti normu na raspolaganje bez financijske naknade; međutim, prepoznaje da postoje razni poslovni modeli, kao što su licenciranje bez naknade i primjena softvera otvorenog koda te bi zakonodavstvo i rasprava trebali i dalje prepoznavati uporabu svih modela na temelju prava svih tržišnih sektora i nositelja prava intelektualnog vlasništva;

42.  konstatira potrebu da se u praćenje i daljnji razvoj okvira za dodjelu licenci uvede pristup temeljen na dokazima kako bi se osigurao dinamičan ekosustav kojim se stvaraju dodana vrijednost i radna mjesta;

43.  poziva Komisiju da objavljuje polugodišnja izvješća u kojima će navesti stvarne slučajeve: a) uporabe standardnih osnovnih patenata bez licence (tj. kršenja) u razdoblju od 18 mjeseci ili dulje; i b) problema pristupa normama zbog sustavnog nepoštovanja obveza u pogledu obveza FRAND.

44.  poziva Komisiju da zatvori raspravu o „percipiranoj potrebi” za znanstvenim oblakom i da odmah poduzme hitne mjere u uskoj suradnji s državama članicama u pogledu europskog oblaka za otvorenu znanost koji bi trebao neprimjetno integrirati postojeće mreže, podatke i računalne sustave visokih performansi i usluge e-infrastrukture u znanstvena područja u okviru zajedničkih politika i normi IKT-a;

Europske norme za 21. stoljeće

45.  pozdravlja normizacijski paket Komisije pod nazivom „Norme za 21. stoljeće” te smatra da bi sustav normizacije trebao biti transparentniji, otvoreniji i uključiviji kako bi se u cijelosti uzeli u obzir problemi koje su izrazili građani, potrošači i MSP-ovi;

46.  žali što nije bio uključen u savjetovanje prije usvajanja paketa te poziva europske institucije da objedine različite inicijative u jedinstven strateški program rada kako bi se izbjeglo udvostručivanje mjera i politika; naglašava da relevantni odbor Europskog parlamenta može imati važnu ulogu u javnom nadzoru nad usklađenim normama koje je propisala Komisija;

47.  poziva na jačanje, veće usklađivanje i unapređenje točnosti Godišnjeg programa rada Unije;

48.  naglašava da bi sljedećim Godišnjim programom rada Unije trebalo ciljano obuhvatiti mjere za poboljšanje usklađenosti normi u području IKT-a s mjerama izvan tog područja, pridonijeti poboljšanju pravila različitih nacionalnih tijela za norme te promicati uključivost europskih organizacija za normizaciju tako što će se posvetiti više pozornosti ulozi dionika iz članka 5.;

49.  naglašava da je međuinstitucijski dijalog važan za pripremu Godišnjeg programa rada Unije te potiče napore usmjerene na uključivanje svih relevantnih dionika u godišnje forume za normizaciju prije usvajanja novog Godišnjeg programa, kako bi se razgovaralo o novim područjima, postojećim izazovima i potrebnim poboljšanjima postupka normizacije;

50.  potiče države članice da ulažu u nacionalne strategije normizacije, što će isto tako pomoći potaknuti javni sektor, tijela za normizaciju, društvene dionike, MSP-ove i akademske zajednice na nacionalnoj razini da razvijaju i provode pojedinačne akcijske planove za normizaciju;

51.  pozdravlja zajedničku inicijativu o normizaciji i preporučuje da se i Parlamentu uputi poziv za sudjelovanje i pridonošenje toj inicijativi te ističe da pravila takvih javno-privatnih partnerstava moraju poštovati svi dionici, uključujući institucije EU-a; poziva Komisiju da preuzme vodeću ulogu u provedbi ključnih aktivnosti i preporuka zajedničke inicijative o normizaciji i da izvijesti Parlament o ostvarenom napretku do kraja 2017.;

52.  pozdravlja obvezu preuzetu u kontekstu zajedničke inicijative o normizaciji da se izradi studija o gospodarskom i socijalnom učinku normi i njihovoj uporabi, uključujući informacije o politikama, rizicima i ishodima u pogledu kvalitete života, društvenih aspekata i aspekata zaposlenja; poziva Komisiju da studiju utemelji na kvantitativnim i kvalitativnim podacima te da analizira i poslovni model za postupak normizacije i različite financijske modele za olakšavanje pristupa usklađenim normama, uključujući prilike i izazove koje oni nose sa sobom;

53.  naglašava da se normizacija sve više prepoznaje kao važan čimbenik koji doprinosi istraživanju i razvoju, da ima važnu ulogu u prevladavanju jaza između istraživanja i tržišta, potiče širenje i iskorištavanje rezultata istraživanja te stvara temelje za daljnje inovacije;

54.  poziva Komisiju da usvoji politike kojima će se ukloniti suvišne prepreke u inovativnim sektorima kako bi se potaknula ulaganja u istraživanje i razvoj te normizaciju u EU-u; napominje da bi vertikalne industrije trebale izraditi vlastite planove za normizaciju i pritom se osloniti na procese u kojima bi vodeću ulogu imala industrija i koji bi, kada bi bili vođeni snažnom željom za ostvarenjem zajedničkih normi, mogli postati norme na svjetskoj razini; smatra da bi tijela za normizaciju EU-a trebala imati posebnu ulogu u tom procesu;

55.  potiče stranke zajedničke inicijative da se pobrinu za bolju usklađenost istraživanja i inovacija s prioritetima pri određivanju normi;

56.  smatra da su otvoreno znanje i licence najbolji instrumenti za poticanje inovacija i tehnološkog razvoja; potiče istraživačke institucije koje se financiraju sredstvima EU-a da upotrebljavaju otvorene patente i licence kako bi imale veću ulogu u postavljanju normi;

57.  podržava mjere usmjerene na poboljšanje sinergije između normizacije i istraživačkih zajednica i promicanje normi u ranim fazama istraživačkih projekata; potiče nacionalna tijela za normizaciju da promiču normizaciju među istraživačima i u inovacijskoj zajednici, uključujući relevantne vladine organizacije i agencije za financiranje te predlaže da se u okviru programa Obzor 2020. izradi posebno poglavlje o normizaciji;

58.  poziva Komisiju da potiče europske organizacije za normizaciju da zajamče da tržišne norme u području usluga odražavaju sve veći udio uslužnih djelatnosti u gospodarstvu te da se razvijaju u cilju jamčenja sigurnosti i kvalitete usluga i prioritizacije područja s najvećim štetnim djelovanjem na potrošače, a da se pritom ne zadire u postojeće nacionalne regulatorne zahtjeve, posebice odredbe o radnom pravu, kolektivnim ugovorima i pregovaranju; nadalje, prepoznaje da su norme u području usluga često odgovor na nacionalne posebnosti i da se razvijaju u odnosu na potrebe tržišta, interese potrošača i javni interes; naglašava da razvoj europskih normi u području usluga treba pridonijeti funkcioniranju unutarnjeg tržišta usluga te istodobno povećavati transparentnost, kvalitetu i konkurentnost te promicati tržišno natjecanje, inovacije i zaštitu potrošača;

59.  ističe da u postupak normizacije u Europi moraju biti uključene norme kojima se unaprjeđuje neometana dostupnost prijevoza i usluga prijevoza za osobe s invaliditetom i starije osobe;

60.  zastupa mišljenje da moderni svijet koji se brzo mijenja i sve veća tehnička složenost dovode do razvoja sve većeg broja normi i platformi za obradu specifikacija koje izlaze iz okvira tijela za normizaciju utvrđenih u okviru Uredbe (EU) br. 1025/2012 te da su zahtjevi u pogledu uključivanja MSP-ova i mikro poduzeća sve veći; ističe da su potporne mjere važne za poboljšanje pristupa MSP-ova sredstvima za razvijanje i upotrebljavanje normi;

61.  naglašava da je važno međusobno povezivati platforme i baze podataka na razini Europe, čime će se omogućiti bolja interoperabilnost mreža i sustava;

62.  smatra da normizacija IKT-a, osim što određuje zahtjeve za proizvode, obuhvaća i razvoj inovativnih tehnologija;

63.  ističe da se ujednačenim (tehničkim) mehanizmima pomaže u smanjenju troškova razvoja, proizvodnje i certificiranja te izbjegava udvostručivanje zadataka;

64.  naglašava da starenje stanovništva u Europi zahtijeva da se potrebe starijih osoba, osoba s invaliditetom i ostalih ranjivih članova društva sustavno uključe u razvoj normi, koje predstavljaju prikladan alat za pomoć u stvaranju aktivnog i zdravog društva u Europi i povećanju dostupnosti proizvoda i usluga;

65.  ističe da se, zahvaljujući inovacijama u prometnom i turističkom sektoru, otvaraju brojne mogućnosti i da te inovacije pozitivno utječu na društvo i poduzeća u EU-u, posebno na mala i srednja poduzeća te na novoosnovana („start-up”) poduzeća, te inzistira na tome da je potrebno razviti nove norme, po mogućnosti primjenom pristupa koji obuhvaća više područja, i ustrajati u normizaciji kako bi se zajamčila pravilna provedba inicijativa EU-a u području digitalizacije, kao što su kooperativni inteligentni prometni sustavi (C-ITS), i razvoj primjena u prometu u okviru sustava EU-a za satelitsku navigaciju (Galileo i EGNOS);

Europske organizacije za normizaciju

66.  pozdravlja ulogu europskih organizacija za normizaciju, ali potiče daljnje inicijative kako bi se poboljšala njihova otvorenost, pristupačnost i transparentnost te preporučuje da se u radu vode europskim interesima;

67.  prepoznaje da je načelo nacionalnog delegiranja temelj europskog sustava, ali upozorava da na nacionalnoj razini postoje razlike u pogledu resursa, tehničke stručnosti i uključenosti dionika te savjetuje da se rad nacionalnih delegacija nadopuni;

68.  prepoznaje važnost pravodobnog razvijanja normi te, u slučajevima usklađenih normi, njihovog citiranja u Službenom listu Europske unije; svjestan je sve rjeđeg upućivanja na referentne norme u Službenom listu Europske unije te poziva Komisiju da istraži uzroke, da se njima pozabavi i ukloni nepotrebne prepreke; u tom pogledu preporučuje veću uključenost stručnjaka Komisije i „savjetnika novog pristupa” u postupku normizacije te poziva Komisiju da u suradnji s europskim organizacijama za normizaciju izradi smjernice za ocjenu normizacije kako bi se pomoglo različitim odjelima unutar Komisije, europskim organizacijama za normizaciju i „savjetnicima novog pristupa” da na dosljedan način ocijene norme;

69.  ponavlja da bi se transparentnim i pristupačnim žalbenim mehanizmima izgradilo povjerenje u europske organizacije za normizaciju i postupke određivanja normi;

70.  potiče uporabu novih tehnologija IKT-a radi poboljšanja dostupnosti i transparentnosti postupaka normizacije, kao što je alat Europskog odbora za normizaciju (CEN) i Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) za e-učenje namijenjen MSP‑ovima; smatra da uporaba digitalnih alata može olakšati sudjelovanje dionika u razvoju normi i pružiti informacije o budućem, aktualnom i dovršenom radu na normizaciji;

Strateške preporuke

71.  poziva Komisiju da poboljša sinergije i koordinaciju europskih institucija, europskih organizacija za normizaciju, nacionalnih tijela za norme i svih relevantnih organizacija dionika putem godišnjeg foruma za normizaciju te da pritom prepozna međunarodni kontekst normi; prepoznaje da se velika većina normi razvija dobrovoljno kao odgovor na potrebe tržišta i potrošača, i to podržava;

72.  poziva na strogu primjenu Uredbe (EU) br. 1025/2012 u pogledu priznavanja organizacija iz Priloga III. te na objavu izvješća iz članka 24. Uredbe;

73.  poziva Komisiju da u cijelosti uskladi uvjete koje organizacije iz Priloga III. moraju ispuniti te da ukloni de facto prepreke njihovom stvarnom uključivanju u normizaciju;

74.  preporučuje da se u europskim organizacijama za normizaciju preispitaju status članstva, prava i obveze organizacija iz Priloga III., primjerice pravo žalbe, savjetodavne ovlasti, pravo na mišljenje prije usvajanja norme te pristup tehničkim odborima i radnim skupinama, kako bi se ocijenilo ispunjavaju li te organizacije zahtjeve Uredbe (EU) br. 1025/2012;

75.  poziva europske organizacije za normizaciju da zajamče da dogovori tehničkih odbora ISO i CEN (Beč), komisije IEC i odbora CENELEC (Frankfurt) ne budu razlog da organizacije iz Priloga III. ili nacionalna tijela za norme budu spriječeni u sudjelovanju u postupku normizacije ili da to njihovo pravo bude ugroženo;

76.  poziva Komisiju i države članice da promiču uvođenje infrastrukture, među ostalim s pomoću modernizacije, pretvorbe i naknadne ugradnje, koja je potrebna za tržišnu primjenu novih tehnologija koje zadovoljavaju europske norme (npr. infrastruktura za alternativna goriva), u skladu sa sigurnosnim, zdravstvenim i ekološkim zahtjevima, te da ubrzaju taj postupak i olakšaju njegovo financiranje; ističe da infrastruktura predstavlja dugoročno ulaganje i da se stoga njezinom normizacijom treba zajamčiti maksimalna interoperabilnost te omogućiti budući tehnološki napredak i njegova primjena;

77.  poziva Komisiju da surađuje s europskim organizacijama za normizaciju i nacionalnim tijelima za norme u cilju promicanja kontaktnih točki za pristup normama koje će biti jednostavne za uporabu i na kojima će se korisnicima normi pružati pomoć i informacije o dostupnim normama i njihovim općim specifikacijama te pružiti pomoć pri pronalaženju normi koje najbolje odgovaraju njihovim potrebama i smjernice za njihovu primjenu; nadalje preporučuje informativne i obrazovne kampanje na nacionalnim razinama i razini EU-a u cilju promicanja uloge normi te potiče države članice da uključe odgovarajuće tečajeve stručnog obrazovanja o normama u svoje nacionalne obrazovne sustave;

78.  traži od Komisije da razvija aktivnosti tehnološkog nadzora kako bi se utvrdio budući razvoj IKT-a koji bi mogao imati koristi od normizacije, da olakša protok i transparentnost informacija potrebnih za prodor na tržište i djelovanje tih tehnologija te da u tom pogledu promiče mehanizme ocjenjivanja prilagođene korisnicima dostupne putem interneta;

79.  preporučuje nacionalnim tijelima za norme da ispitaju postoji li mogućnost da se pruži pristup normama do te mjere da korisnik norme može procijeniti njezinu relevantnost; izričito preporučuje da prilikom utvrđivanja razine naknada u pogledu normi nacionalna tijela za norme i europske organizacije za normizaciju uzmu u obzir potrebe MSP-ova i dionika koji su nekomercijalni korisnici;

80.  poziva Komisiju da pripremi europski registar s popisom postojećih europskih normi na svim službenim jezicima EU-a koji bi obuhvatio i informacije o aktualnom radu na normizaciji koji obavljaju europske organizacije za normizaciju, postojeće mandate za normizaciju, ostvareni napredak i odluke koje sadržavaju formalne primjedbe;

81.  poziva Komisiju da nadzire razvoj međunarodne normizacije IKT-a te da po potrebi podrži sudjelovanje i koordinaciju europskih dionika na vodećim položajima u odgovarajućim tijelima za normizaciju te u strateški važnim projektima normizacije kako bi se promicali europski regulatorni modeli i interesi; potiče uporabu platforme za više interesnih skupina o normizaciji IKT-a kako bi se ujedinile europske organizacije za normizaciju i međunarodna tijela za normizaciju IKT-a;

82.  potiče da se u EU-u usvoji referentni arhitektonski model za industriju 4.0 radi digitalizacije europske industrije;

83.  poziva države članice da upotrebljavaju europske norme IKT-a u javnoj nabavi kako bi se poboljšala kvaliteta javnih usluga i potakle inovativne tehnologije; međutim, naglašava da uporaba normi ne bi trebala stvoriti dodatne prepreke, posebice za mala poduzeća koja žele sudjelovati u postupcima javne nabave;

84.  poziva institucije EU-a, nacionalne vlade i europske organizacije za normizaciju da razviju smjernice za donositelje politika kako bi im pomogle da prevladaju nedosljednosti koje nastaju uporabom neusklađenih radnih metoda u različitim odjelima i institucijama te da uspostave kulturu normizacije i osvijeste način funkcioniranja postupaka normizacije i kada se oni primjenjuju;

o
o   o

85.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 70 E, 8.3.2012., str. 56. (2) https://ec.europa.eu/info/european-commissions-open-source-strategy_en