Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2005(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0235/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0235/2017

Rasprave :

PV 03/07/2017 - 26
CRE 03/07/2017 - 26

Glasovanja :

PV 04/07/2017 - 6.5

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0279

Usvojeni tekstovi
PDF 273kWORD 57k
Utorak, 4. srpnja 2017. - Strasbourg
Prema paneuropskom okviru za pokrivene obveznice
P8_TA(2017)0279A8-0235/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 4. srpnja 2017. Prema paneuropskom okviru za pokrivene obveznice (2017/2005(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće EBA-e od 20. prosinca 2016. pod naslovom „Pokrivene obveznice: preporuke o usklađivanju okvira za pokrivene obveznice u EU-u” (EBA-Op-2016-23),

–  uzimajući u obzir savjetodavni dokument Komisije od 30. rujna 2015. pod naslovom „Pokrivene obveznice u Europskoj uniji” i nedatirani dokument Komisije pod naslovom „Pregled doprinosa javnom savjetovanju o pokrivenim obveznicama”,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 20. listopada 2015. o članku 503. Uredbe (EU) br. 575/2013: Kapitalni zahtjevi za pokrivene obveznice (COM(2015)0509),

–  uzimajući u obzir mišljenje EBA-e od 1. srpnja 2014. o povlaštenom kapitalnom tretmanu pokrivenih obveznice (EBA/Op/2014/04),

–  uzimajući u obzir izvješće EBA-e od 1. srpnja 2014. o okviru EU-a za pokrivene obveznice i tretman kapitala: odgovor na Komisijin poziv na savjetovanje iz prosinca 2013. u vezi s člankom 503. Uredbe (EU) br. 575/2013 i na preporuku E ESRB-a o financiranju kreditnih institucija iz prosinca 2012. (ESRB/12/2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/91/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o izmjeni Direktive 2009/65/EZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) u pogledu poslova depozitara, politika nagrađivanja i sankcija(1), a posebno njezin članak 52. stavak 4. (u daljnjem tekstu „Direktiva o UCITS-ima”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012(2), a posebno njezin članak 129. (u daljnjem tekstu „CRR”),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(3), a posebno njezin članak 44. stavak 2.,

–  uzimajući u obzir članak 1. stavak 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2205 оd 6. kolovoza 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za obvezu poravnanja(4),

–  uzimajući u obzir članak 1. stavak 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/1178 оd 10. lipnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za obvezu poravnanja(5),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2015/61 оd 10. listopada 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija(6) (u daljnjem tekstu Delegirani akt o LCR-u”),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0235/2017),

A.  budući da su pokrivene obveznice instrumenti s dugom povijesti niskih stopa neispunjavanja obveza i s dugom povijesti pouzdanih plaćanja koje pomažu financirati oko 20 % europskih hipoteka te da su 2015. činile više od 2 000 milijardi EUR obveza u Europi; budući da je otprilike 90 % pokrivenih obveznica na svjetskoj razini izdano u devet europskih zemalja;

B.  budući da su pokrivene obveznice imale ključnu ulogu u financiranju kreditnih institucija, naročito tijekom financijske krize; budući da su pokrivene obveznice zadržale visoke razine sigurnosti i likvidnosti tijekom krize, što se mora pripisati kvaliteti nacionalnih propisa; budući da razdoblje od 2008. do 2014., tijekom kojeg su se u državama članicama povisili rasponi među cijenama pokrivenih obveznica, nije uvjerljiv dokaz o fragmentaciji tržišta s obzirom na to da su rasponi bili u velikoj mjeri povezani s rasponima u državnim obveznicama te je moguće da su bili samo odraz odnosnih rizika u skupovima za pokriće; budući da je odgovarajuća osjetljivost na rizik cijena pokrivenih obveznica u državama članicama dokaz dobro integriranih tržišta koja dobro funkcioniraju;

C.  budući da postoji znatan broj prekograničnih ulaganja u europska tržišta pokrivenih obveznica; budući da pokrivene obveznice imaju vrlo diversificiranu bazu ulagatelja u kojoj se ističu banke, s tržišnim udjelom od otprilike 35 % u razdoblju između 2009. i 2015.; budući da se tržišni udio upravitelja imovinom, osiguravajućih društava i mirovinskih fondova smanjio za gotovo 20 % te su ga praktički zamijenila viša ulaganja središnjih banaka u pokrivene obveznice;

D.  budući da su pokrivene obveznice privlačni dužnički instrumenti s obzirom na to da su, sve do razine kolaterala u skupu za pokriće, izuzete iz bail-in instrumenta iz članka 44. Direktive o oporavku i sanaciji banaka; budući da pokrivene obveznice koje su u skladu s člankom 129. CCR-a uživaju povlašteni tretman u pogledu pondera rizika;

E.  budući da je jedan od faktora u potražnji banaka za pokrivenim obveznicama povlašteni regulatorni tretman za pokrivene obveznice u Delegiranom aktu o LCR-u, kojim se omogućuje bankama da uključe pokrivene obveznice u zaštitni sloj likvidnosti, čak i ako nisu prihvatljive za LCR u skladu s bazelskim pravilima;

F.  budući da su programi pokrivenih obveznica pod određenim uvjetima izuzeti iz zahtjeva za inicijalni iznos nadoknade za kreditni rizik druge ugovorne strane u transakcijama s izvedenicama;

G.  budući da, u skladu s nacionalnim diskrecijskim pravom, pokrivene obveznice mogu biti izuzete iz zahtjeva EU-a o velikoj izloženosti;

H.  budući da na položaj neosiguranih bankovnih vjerovnika štetno djeluje opterećenost imovine koja je nastala zbog zahtjeva za preveliku kolaterizaciju, ali ne i načelo dužničkog financiranja odvojenim skupovima za pokriće; budući da takve aktivnosti, ako uključuju omjere kredita i vrijednosti koji su mnogo niži od 100 %, općenito popravljaju položaj neosiguranih bankovnih vjerovnika s obzirom na to da te rezerve nisu potrebne za podmirivanje potraživanja od skupa za pokriće;

I.  budući da su pokrivene obveznice značajna stavka popisa imovine u bilancama mnogih banaka; budući da je za financijsku sigurnost ključno da ta imovina ostane maksimalno zaštićena i likvidna; budući da taj cilj ne bi smjele narušiti inovacije u pokrivenim obveznicama kojima se izdavateljima omogućuje da po vlastitu nahođenju preusmjere rizik na ulagatelje;

J.  budući da se izdavanje pokrivenih obveznica s uvjetovanim produljenjima dospijeća (obveznice s isplatom glavnice po dospijeću čiji se rok dospijeća može produljiti i uvjetovane strukture s rokom dospijeća koji se može produljiti kako bi bio istovjetan dospijeću odnosne imovine) povećalo za 8 % u razdoblju od 12 mjeseci i da je u travnju 2016. imalo udio od 45 %; budući da takve opcije ublažavaju rizik likvidnosti u neusklađenim skupovima za pokriće, smanjuju zahtjeve za prevelikom kolateralizacijom te pomažu u izbjegavanju rasprodaje imovine po preniskim cijenama; budući da se, međutim, produljenjima dospijeća rizik izdavatelja preusmjerava na ulagatelje; budući da bi povlašteni regulatorni tretman trebao biti odobren samo za izrazito sigurne dužničke instrumente;

K.  budući da u zakonodavstvu EU-a ne postoji precizna definicija pokrivenih obveznica;

L.  budući da tržišta pokrivenih obveznica zaostaju u državama članicama koje nemaju tradiciju izdavanja takvih obveznica ili u kojima rizik države ili teški makroekonomski uvjeti ograničavaju rast tih tržišta;

M.  budući da je visoka razina raznovrsnosti nacionalnih okvira za pokrivene obveznice široko prepoznata, naročito u pogledu tehničkih aspekata poput razine javnog nadzora;

N.  budući da se okvir za pokrivene obveznice na razini EU-a mora voditi najvišim standardima;

O.  budući da postoji nekoliko vrlo uspješnih nacionalnih okvira za pokrivene obveznice, koji su uspostavljeni na povijesnim i pravnim osnovama te su djelomično ugrađeni u nacionalno pravo; budući da ti nacionalni okviri imaju zajednička temeljna obilježja, naročito dvostruku zaštitu, odjeljivanje skupova za pokriće s niskorizičnom imovinom te posebni javni nadzor; budući da bi se primjena tih načela na druge vrste dužničkih instrumenata mogla pokazati korisnom;

P.  budući da se usklađivanje ne bi smjelo temeljiti na jednom pristupu koji bi vrijedio za sve, s obzirom na to da bi takav pristup mogao dovesti do ozbiljnog smanjenja raznolikosti proizvoda te bi mogao negativno utjecati na nacionalna tržišta koja uspješno funkcioniraju; budući da bi se pri usklađivanju trebalo poštovati načelo supsidijarnosti;

Q.  budući da su sudionici na tržištu pokrenuli inicijative u cilju poticanja razvoja tržišta pokrivenih obveznica, poput izrade oznake za pokrivene obveznice i usklađenog obrasca transparentnosti 2013. godine;

R.  budući da je slijedom nadzorne provjere EBA utvrdila najbolje prakse za izdavanje i nadziranje pokrivenih obveznica te ocijenila usklađenost nacionalnih okvira s tim praksama;

S.  budući da je, kao odgovor na javno savjetovanje Komisije, velika većina dionika izrazila protivljenje potpunom usklađivanju, a ulagatelji su istaknuli važnost raznolikosti proizvoda; budući da dionici pružaju podršku zakonodavstvu EU-a, ali pod uvjetom da se temelji na načelima, nadograđuje postojeće okvire te da, posebice, poštuje odlike nacionalnih okvira;

Opća opažanja i stajališta

1.  naglašava da domaća i prekogranična ulaganja u pokrivene obveznice dobro funkcioniraju na tržištima EU-a u okviru trenutačnog zakonodavnog okvira; ističe da je potrebno održati raznolikost kvalitetnih i sigurnih proizvoda;

2.  ističe da bi obvezno usklađivanje nacionalnih modela ili njihovo zamjenjivanje europskim modelom moglo dovesti do neželjenih negativnih posljedica kada je riječ o tržištima čiji se trenutačni uspjeh temelji na zakonodavstvu o pokrivenim obveznicama koje je integrirano u nacionalno pravo; inzistira na tome da integriraniji europski okvir bude ograničen na pristup koji se temelji na načelima i kojim se utvrđuju ciljevi, ali da se načini i sredstva za njihovo ostvarivanje utvrđuju pri prijenosu u nacionalno pravo; ističe da bi se taj okvir trebao temeljiti na standardima visoke kvalitete te se voditi najboljim praksama, nadograđujući pritom nacionalne režime koji dobro funkcioniraju bez stvaranja poremećaja; ističe da bi potencijalni novi europski okvir za pokrivene obveznice, usklađen s najboljim praksama, trebao biti mjerilo za tržišta u razvoju te da bi trebao poboljšati kvalitetu pokrivenih obveznica;

3.  poziva na donošenje direktive EU-a kojom se jasno razlikuje dvije vrste pokrivenih obveznica koje trenutačno postoje, a to su:

   (a) pokrivene obveznice (u daljnjem tekstu „visokokvalitetne pokrivene obveznice”) koje zadovoljavaju norme trenutačno utvrđene člankom 129. CRR-a; i
   (b) pokrivene obveznice (u daljnjem tekstu „obične pokrivene obveznice”) koje ne ispunjavaju zahtjeve za visokokvalitetne pokrivene obveznice, ali zadovoljavaju norme trenutačno utvrđene člankom 52. stavkom 4. Direktive o UCITS-ima;

ističe da bi visokokvalitetne pokrivene obveznice i dalje trebale imati povlašteni regulatorni tretman u odnosu na obične pokrivene obveznice te da bi obične pokrivene obveznice trebale imati povlašteni regulatorni tretman u odnosu na ostale oblike kolateraliziranih dužničkih instrumenata; uviđa potencijal svih dužničkih instrumenata koji su u skladu s UCITS-ima za ostvarivanje ciljeva unije tržišta kapitala;

4.  poziva države članice da zaštite oznaku za „pokrivene obveznice” (i za visokokvalitetne pokrivene obveznice i obične pokrivene obveznice) tako da u nacionalnom zakonodavstvu osiguraju da su pokrivene obveznice vrlo likvidne i blizu nerizičnim dužničkim instrumentima; snažno se zalaže za to da se dužnički instrumenti osigurani imovinom koji su znatno rizičniji od državnog duga i hipoteka (npr. infrastrukturna ulaganja bez državne potpore ili zajmovi malim i srednjim poduzećima (MSP)) ne bi smjeli označavati kao „pokrivene obveznice”, već možda kao „europske osigurane zadužnice” (ESN-ovi); podržava načelo prema kojem skupovi za pokrića za visokokvalitetne pokrivene obveznice i obične pokrivene obveznice trebaju biti u potpunosti osigurani imovinom dugotrajne prirode koja se može vrednovati i zaplijeniti;

5.  poziva Komisiju da u direktivu uključi načela pravnog okvira za europske osigurane zadužnice (ESN-ove) kao što su dvostruka zaštita, posebni javni nadzor, neulaženje u stečajnu masu i zahtjeve u pogledu transparentnosti; poziva države članice da uključe ta načela u svoje nacionalno pravo i stečajne postupke; naglašava da bi ESN-ovi, uz pomoć kvalitetnog pravnog okvira za ESN-ove, mogli postati transparentniji, likvidniji i isplativiji od vrijednosnih papira s ugovornim aranžmanima; ističe da bi to moglo pomoći ESN-ovima u financiranju riskantnijih djelatnosti poput zajmova MSP-ovima, potrošačkih zajmova ili infrastrukturnih ulaganja bez državnih jamstava; napominje da bi ESN-ovi bili izuzeti iz bail-in instrumenta iz članka 44. Direktive o oporavku i sanaciji banaka;

6.  potiče uvrštavanje minimalnih nadzornih standarda u direktivu, u kojima bi se ogledale najbolje prepoznate prakse za pokrivene obveznice; potiče nadzornu usklađenost diljem EU-a;

7.  poziva da se direktivom poveća transparentnost u pogledu podataka o skupovima imovine za pokriće i pravnom okviru kojim se jamči dvostruka zaštita i odjeljivanje te imovine u slučaju insolventnosti ili sanacije izdavatelja; nadalje, u tom pogledu inzistira na tome da bi se direktiva trebala temeljiti na načelima i biti usredotočena samo na podatkovne zahtjeve;

Definiranje visokokvalitetnih pokrivenih obveznica, običnih pokrivenih obveznica, ESN-ova te njihova regulatornog okvira

8.  poziva Komisiju da prijedlog (direktivu) za europske pokrivene obveznice koji će sadržavati definicije visokokvalitetnih pokrivenih obveznica, običnih pokrivenih obveznica i ESN-ova predstavi istovremeno kako bi se izbjegli poremećaji na tržištu tijekom prijelaznih faza; poziva Komisiju da u te definicije uključi sva sljedeća zajednička načela koja se mogu postići tijekom životnog vijeka tog izdanog instrumenta neovisno o potencijalnom povlaštenom tretmanu;

   (a) visokokvalitetne pokrivene obveznice, obične pokrivene obveznice i ESN-ovi u potpunosti su osigurani skupom imovine za pokriće;
   (b) nacionalnim zakonodavstvom trebala bi biti zajamčena je dvostruka zaštita, tj. ulagatelj ima pravo:
   (i) potraživati od izdavatelja dužničkog instrumenta iznos jednak punoj obvezi plaćanja;
   (ii) na jednakovrijedno potraživanje s pravom prvenstva na skup imovine za pokriće (uključujući zamjensku imovinu i izvedenice) u slučaju da izdavatelj ne može ispuniti svoju obvezu;

Ako ta potraživanja nisu dovoljna da bi se u potpunosti pokrile obveze plaćanja izdavatelja, preostala potraživanja ulagatelja moraju biti u razini s potraživanjima nadređenih neosiguranih vjerovnika izdavatelja.

   (c) djelotvorno odjeljivanje ukupnog skupa imovine za pokriće osigurava se pravno obvezujućim aranžmanima koji se lako provode u slučaju insolventnosti ili sanacije izdavatelja; isto vrijedi za svu zamjensku imovinu i izvedenice kojima se ograničava rizik povezan sa skupom za pokriće;
   (d) visokokvalitetne pokrivene obveznice, obične pokrivene obveznice i ESN-ovi ne ulaze u stečajnu masu, tj. zajamčeno je da se izdavateljeve obveze plaćanja neće automatski ubrzati u slučaju insolventnosti ili sanacije izdavatelja;
   (e) prekomjerna kolateralizacija koja odgovara posebnim rizicima visokokvalitetnih pokrivenih obveznica, običnih pokrivenih obveznica i ESN-ova; vrijednost ukupnog skupa imovine za pokriće uvijek mora biti veća od sadašnje vrijednosti nepodmirenih obveza plaćanja; metode vrednovanja skupa imovine za pokriće i učestalost izračuna trebali bi biti jasno definirati nacionalnim zakonodavstvom te bi na odgovarajući način trebalo uzeti u obzir sve relevantne negativne rizike;
   (f) europskim ili nacionalnim zakonodavstvom definiraju se maksimalni parametri omjera zajma i vrijednosti (LTV-a); uklanjanje imovine koja prelazi gornje granice LTV-a iz skupa imovine za pokriće ne bi trebalo biti obvezno, već bi se trebalo osigurati da do tog uklanjanja dođe samo ako se ta imovina zamijeni prihvatljivom imovinom barem jednake tržišne vrijednosti;
   (g) dio skupa imovine za pokriće ili likvidnosnih linija dovoljno je likvidan da se obveze plaćanja u okviru programa pokrivenih obveznica ili ESN-ova mogu pokrivati u razdoblju od sljedećih šest mjeseci, osim u slučajevima obveznica s utvrđenim novčanim tokom ili obveznica s isplatom glavnice po dospijeću čiji se rok dospijeća može produljiti i obveznica s rokom dospijeća koji se može produljiti kako bi bio istovjetan dospijeću odnosne imovine;
   (h) u programima pokrivenih obveznica dopušteni su izvedeni instrumenti koji služe isključivo za zaštitu od rizika, a izvedeni ugovori koje sklope izdavatelj pokrivenih obveznica i izvedena druga ugovorna stranka i koji su registrirani u skupu za pokriće ne mogu se raskinuti zbog izdavateljeve insolventnosti;
   (i) nacionalnim zakonodavstvom utvrđuje se poseban i snažan okvir javnog nadzora utvrđivanjem nadležnog tijela, nadzornika za skup za pokrića i posebnog upravitelja, uz jasno definiranje dužnosti i nadzornih ovlasti nadležnog tijela kako bi se osiguralo da:
   (i) izdavatelji imaju na raspolaganju kvalificirano osoblje i adekvatne operativne procedure za upravljanje skupom za pokriće, također i u slučaju stresa, insolventnosti ili sanacije;
   (ii) karakteristike skupova imovine za pokriće ispunjavaju primjenjive zahtjeve i prije izdavanja i do dospijeća dužničkog instrumenta;
   (iii) usklađenost visokokvalitetnih pokrivenih obveznica, običnih pokrivenih obveznica i ESN-ova s relevantnim zahtjevima (uključujući u pogledu prihvatljivosti imovine za pokriće i pokrivenosti) podliježe stalnom, redovitom i nezavisnom nadzoru;
   (iv) izdavatelji provode redovite testove otpornosti na stres za izračun zahtjeva za pokrivenost, uzimajući u obzir glavne faktore rizika koji utječu na dužnički instrument, poput kreditnog rizika, rizika kamatne stope, valute i likvidnosti;

Dužnosti i ovlasti nadležnog tijela i posebnog upravitelja u slučaju insolventnosti ili sanacije izdavatelja moraju biti jasno definirane.

   (j) izdavatelj je dužan barem dvaput godišnje objaviti objedinjene podatke o skupovima za pokriće koji su dovoljno detaljni da ulagatelji mogu na temelju njih provesti sveobuhvatnu analizu rizika; informacije koje se trebaju pružiti odnose se na obilježja imovine za pokriće u pogledu kreditnog, tržišnog i likvidnosnog rizika, na druge ugovorne stranke u skupovima imovine za pokriće na razini pravne, ugovorne i dobrovoljne prekomjerne kolateralizacije te bi trebao postojati odjeljak o izvedenicama povezanima sa skupovima imovine za pokriće i obvezama;
   (k) dospijeće se može produžiti samo u slučaju izdavateljeve insolventnosti ili sanacije te uz odobrenje nadležnog nadzornog tijela ili zbog objektivnih financijskih pokretača utvrđenih nacionalnih zakonodavstvom, a koje je odobrilo nadležno europsko tijelo; točni uvjeti produljenja i potencijalne promjene kupona, dospijeća i ostalih svojstava trebale bi biti jasno navedene u uvjetima za svaku obveznicu;

9.  poziva Komisiju da u definiciju visokokvalitetnih pokrivenih obveznica u direktivi uvrsti sljedeća dodatna načela:

   (a) dužnički instrument u potpunosti je kolateraliziran imovinom definiranom člankom 129. stavkom 1. CRR-a i ispunjava dodatne zahtjeve iz članka 129. stavaka 3. i 7. CRR-a; u pogledu stambenih zajmova osiguranih jamstvima utvrđenima u članku 129. stavku 1. točki (e) CRR-a ne smije biti pravnih prepreka da upravitelj programom pokrivenih obveznica u slučaju neispunjavanja obveza ili sanacije izdavatelja te, iz bilo kojeg razloga, neispunjavanja jamstva upiše nadređeno založno pravo; ponovno se razmatra prihvatljivost brodova kao skupova imovine za pokriće (članak 129. stavak 1. točka (g) CRR-a);
   (b) maksimalni parametri LTV-a za hipoteke uključeni u skup za pokrića utvrđeni su europskim pravom na takav način da ne premašuju omjere LTV-a koji su trenutačno utvrđeni člankom 129. CRR-a, ali podliježu redovnom preispitivanju i prilagođavanju u skladu s testiranjem otpornosti na stres na temelju neovisnih ocjena tržišnih cijena koje bi mogli prevladavati na relevantnom tržištu nekretnina u razdoblju tržišnog stresa; trebalo bi poticati kreditne vrijednosti koje se temelje na omjeru zajmova i hipoteke, a ne na omjeru zajmova i tržišta;

10.  naglašava da ponderi rizika koji su dodijeljeni pokrivenim obveznicama u europskom zakonodavstvu moraju odražavati tržišne ocjene odnosnih rizika; primjećuje da se isto ne odnosi na druge vrste dužničkih instrumenata na koje se primjenjuje povlašteni regulatornih tretman zbog nekih njihovih posebnih karakteristika;

11.  poziva Komisiju da ovlasti europska nadzorna tijela da procjenjuju usklađenost s kriterijima za visokokvalitetne pokrivene obveznice, obične pokrivene obveznice i ESN-ove u cilju nadopune, ili čak zamjene, popisa koji su utvrđeni u članku 52. stavku 4. Direktive o UCITS-ima službenim popisom sukladnih režima visokokvalitetnih pokrivenih obveznica, običnih pokrivenih obveznica i ESN-ova na europskoj razini;

12.  poziva Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo da izda preporuke u pogledu režima visokokvalitetnih pokrivenih obveznica, običnih pokrivenih obveznica i ESN-ova o kriterijima prihvatljivosti za imovinu (uključujući zamjensku imovinu), omjerim LTV-a i minimalnoj efektivnoj prekomjernoj kolateralizaciji za različite vrste imovine te o mogućim izmjenama CRR-a; poziva Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo da pruži potrebne smjernice za uspostavu posebnog javnog nadzornog i administrativnog okvira;

13.  preporučuje da se prepreke pristupu tržištu za izdavatelje na tržištima pokrivenih obveznica u razvoju izvan EGP-a uklone davanjem pravičnog tretmana pokrivenim obveznicama izdavatelja iz trećih zemalja, pod uvjetom da nadležna europska institucija provede opsežnu procjenu ekvivalentnosti njihova pravnog, institucijskog i nadzornog okruženja; preporučuje promicanje ključnih načela europskog zakonodavstva kako bi se na globalnoj razini utvrdila moguća mjerila za tržište pokrivenih obveznica;

14.  Poziva Komisiju da predloži preispitivanje europskog zakonodavstva o financijskim uslugama u kojem se detaljnije utvrđuje tretman visokokvalitetnih pokrivenih obveznica, običnih pokrivenih obveznica i ESN-ova;

15.  poziva Komisiju da pri ocjenjivanju postojećeg zakonodavstva EU-a o financijskim uslugama uzme u obzir potencijal visokokvalitetnih pokrivenih obveznica, običnih pokrivenih obveznica i ESN-ova za postizanje ciljeva unije tržišta kapitala;

16.  poziva Komisiju da utvrdi moguće prepreke razvoju sustava pokrivenih obveznica na nacionalnoj razini te da objavi smjernice za uklanjanje takvih prepreka, ne dovodeći u pitanje prikladno i razborito poslovanje banaka;

17.  poziva Komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo da preispitaju (eventualno u okviru procjene učinka) prihvatljivost upisivanja tereta na brodove kao skupove imovine za pokriće, kako je navedeno u članku 129. stavku 1. točki (g) CRR-a; zabrinut je da povlašteni tretman brodova narušava tržišno natjecanje s drugim načinima prijevoza; poziva Komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo da istraže jesu li brodske pokrivene obveznice ravnopravne s drugim pokrivenim obveznicama koje ispunjavaju zahtjeve iz CRR-a u smislu njihove likvidnosti i njihove procjene rizika koje provode nezavisne agencije za kreditni rejting i je li prema tome povlašteni tretman tih obveznica na temelju prihvatljivosti za LCR i nižeg pondera rizika iz CRR-a bila opravdana;

18.  poziva države članice da u nacionalno zakonodavstvo omoguće prilike za stvaranje zasebnih skupova za pokriće, od kojih svaki sadrži homogenu kategoriju imovine (kao što su stambeni zajmovi); poziva države članice da dopuste svu imovina za pokriće navedenu u članku 129. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) CRR-a kao zamjensku imovinu kojom se doprinosi zahtjevu za pokrivenost i da jasno navedu ograničenja za kreditnu kvalitetu, opseg izloženosti i gornje granice za pokriće doprinosa zamjenske imovine;

Podržavanje tržišne transparentnosti i dobrovoljne konvergencije

19.  pozdravlja unaprjeđenja metodologija za rejting pokrivenih obveznica i proširenje tržišta za rejting pokrivenih obveznica;

20.  ističe važnost jednakih uvjeta za sve kako bi se osiguralo pošteno natjecanje na financijskim tržištima; ističe da se u europskom zakonodavstvu ne smije praviti razlika između različitih vrsta osiguranih dužničkih instrumenata osim ako nema dobrih razloga da bi se pretpostavilo da se one razlikuju u pogledu sigurnosti ili likvidnosti;

21.  pozdravlja tržišne inicijative za razvoj usklađenih normi i obrazaca za objavu (npr. HTT) čime se želi olakšati usporedba i analiza razlika među pokrivenim obveznicama u EU-u;

22.  podržava izradu preporuka EBA-e o tržišnim normama i smjernica o najboljim praksama; potiče dobrovoljnu konvergenciju po tom pitanju;

23.  potiče redovito provođenje ispitivanja otpornosti na stres za skupove za pokriće i objavljivanje dobivenih rezultata;

o
o   o

24.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.

(1) SL L 257, 28.8.2014., str. 186.
(2) SL L 176, 27.6.2013., str. 1.
(3) SL L 173, 12.6.2014., str. 190.
(4) SL L 314, 1.12.2015., str. 13.
(5) SL L 195, 20.7.2016., str. 3.
(6) SL L 11, 17.1.2015., str. 1.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti