Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice na području vodne politike(3) (Direktiva EU-a o okviru za vode),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2012. o malom obalnom ribolovu, artizanalnom ribolovu i reformi zajedničke ribarstvene politike(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. srpnja 2013. o plavom rastu: jačanje održivog rasta u morskom sektoru te sektoru pomorskog prometa i turizma u EU-u(5),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. svibnja 2014. naslovljenu „Inovacije u plavom gospodarstvu: korištenje potencijala naših mora i oceana za radna mjesta i rast” (COM(2014)0254),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. lipnja 2010. naslovljenu „Europa, vodeće svjetsko turističko odredište – novi politički okvir za turizam u Europi” (COM(2010)0352),

–  uzimajući u obzir Strategiju EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. godine, a posebice njezin 4. cilj o većoj održivosti ribarstva i zdravijem moru, kojim se EU, među ostalim, trudi ukloniti negativne učinke na riblje stokove, vrste, staništa i ekosustave s pomoću uvođenja financijskih poticaja kroz buduće financijske instrumente za ribarstvo i pomorsku politiku za zaštićena morska područja, uključujući područja mreže Natura 2000 i ona uspostavljena međunarodnim i regionalnim sporazumima. U navedeni cilj mogu se uključiti i obnova morskih ekosustava, prilagodba ribolovnih aktivnosti i uključivanje sektora u alternativne aktivnosti, kao što su ekoturizam, nadzor i upravljanje morskom bioraznolikošću i borba protiv morskog otpada,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. pod naslovom „Europa 2020.: strategija Europske unije za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. rujna 2012. naslovljenu „Plavi rast – mogućnosti održivog rasta u morskom i pomorskom sektoruˮ (COM(2012)0494),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. veljače 2014. naslovljenu „Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu” (COM(2014)0086),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0221/2017),

A.  budući da se situacija u sektoru tradicionalnog ribarstva sve više pogoršava;

B.  budući da je diversifikacija postala nužnost za mnoge male ribare jer jedino tako mogu proširiti izvore prihoda, koji su često nedostatni;

C.  budući da je, kada govorimo o diversifikaciji u ribarstvu, potrebno voditi računa o činjenici da je velik dio ribolovnog sektora krajnje ovisan o tradicionalnim oblicima ribolova;

D.  budući da se veći dio obalnih i otočnih regija suočava s izrazitim gospodarskim padom koji za posljedicu ima depopulaciju i iseljavanje stanovništva koje priliku traži u područjima s više mogućnosti za zapošljavanje i obrazovanje;

E.  budući da neka obalna ribolovna područja smještena u blizini turističkih odredišta ne uspijevaju ostvariti odgovarajući gospodarski rast iako su ribolov i turizam kompatibilni sektori;

F.  budući da turizam povezan s ribarstvom može doprinijeti stvaranju radnih mjesta, društvenoj uključenosti, poboljšanju kvalitete života i revitalizaciji zajednica ovisnih o ribarstvu, posebno u područjima s malim brojem ostalih gospodarskih aktivnosti; budući da se taj potencijal znatno razlikuje i s obzirom na regiju i s obzirom na vrstu ribarstva i veličinu plovila;

G.  budući da turizam povezan s ribarstvom može doprinijeti smanjenju utjecaja na riblje stokove i okoliš, ali i povećanju znanja i osviještenosti o potrebi zaštite okoliša i kulturne baštine; da posebno ribolovni turizam i pružanje ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima u mnogim europskim regijama mogu biti istinski vid integracije i diversifikacije primarne djelatnosti;

H.  budući da turističke djelatnosti povezane s ribarstvom mogu doprinijeti povećanju vidljivosti ribara, njihovu boljem vrednovanju i boljem shvaćanju kompleksnog područja njihova rada; da su ribolovni turizam i ostale ribolovne aktivnosti povezane s turizmom (pružanje ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima, rekreacijski ribolov itd.) još uvijek nedovoljno poznati široj publici i da kod potrošača treba podignuti razinu svijesti o važnosti konzumacije lokalnih ribljih proizvoda koji dolaze iz kratkog lanca opskrbe;

I.  budući da turizam povezan s ribarstvom može biti prilika za privlačenje turista zahvaljujući širokoj lepezi ponude – od lokalnih proizvoda do raznih oblika ekološki prihvatljivog poduzetništva;

J.  budući da bi tradicionalna gastronomija povezana s proizvodima ribarstva i tradicionalne djelatnosti prerade i konzerviranja mogli biti važan faktor za razvoj turizma oko ribarskog sektora;

K.  budući da udičarski turizam ima razne dobre socijalne učinke i da on pozitivno utječe na ljudsko zdravlje i ukupni osjećaj;

L.  budući da su socioekonomske koristi od turizma povezanog s ribarstvom izrazito sezonskog karaktera i da se prvenstveno ostvaruju u ljetnim mjesecima; budući da su pozitivni učinci pojačanog zadržavanja korisnika, što se često navodi kao primjer, vidljivi tijekom cijele godine;

M.  budući da će 2018. biti Europska godina kulturne baštine, čiji je cilj senzibiliziranje građana za europsku povijest i vrijednost njezine kulturne baštine kao zajedničkog resursa; budući da tradicionalni ribolov čini dio bogate europske kulturne baštine i doprinosi identitetu lokalnih zajednica, između ostalog i načinom na koji je pridonio oblikovanju okusa, hrane, tradicija, povijesti i krajobraza; budući da je taj aspekt znatno ojačan kontaktima s turistima;

N.  budući da se Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) daje potpora ulaganjima koja doprinose diversifikaciji dohotka ribara zahvaljujući razvoju dodatnih djelatnosti, što obuhvaća i ulaganja u dodatnu sigurnosnu opremu u plovilima, ribolovni turizam, pružanje ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima, pripremanje i usluživanje jela i pića, usluge povezane s rekreacijskim i sportskim ribolovom te didaktičke aktivnosti povezane s ribarstvom;

O.  budući da ne postoji ni zajednička definicija ni pravna osnova za turizam povezan s ribarstvom; budući da se on, na primjer, u Italiji smatra profesionalnom djelatnošću, dok je u Francuskoj uvršten među povremene djelatnosti; budući da s obzirom na pravni status mogu postojati znatne razlike u oporezivanju, postupcima izdavanja dozvola, obvezama u pogledu stručne osposobljenosti, sigurnosne opreme itd.;

P.  budući da se Direktivom EU-a o okviru za vode i Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji nalaže državama članicama da se pobrinu za dobro stanje priobalnih i morskih voda; budući da su prema Direktivi o staništima države članice dužne utvrditi i održavati morska i obalna staništa uspostavljanjem područja iz mreže Natura 2000 i njihovim upravljanjem;

Q.  budući da je u većini zaštićenih morskih područja te morskih i obalnih područja iz mreže Natura 2000 turistički sektor posebno važan; budući da postoje mnogi pozitivni primjeri zajedničkog upravljanja i partnerstva među tijelima za upravljanje zaštićenim morskim područjima i malim ribarima u području promicanja ribolovnog turizma i drugim načinima pokazivanja tradicionalnog ribolova u turističke i kulturne svrhe;

R.  budući da nema dovoljno podataka o turizmu povezanom s ribarstvom odnosno da oni nisu dovoljno koherentni i usporedivi, ni za Europu ni izvan nje;

S.  budući da je Europska unija u okviru Strategije za plavi razvoj iz 2012. identificirala obalni i pomorski turizam kao ključni sektor za razvoj održivog i solidarnog gospodarstva;

T.  budući da je Komisija 2010. u komunikaciji „Europa, vodeće svjetsko turističko odredište – novi politički okvir za turizam u Europi” navela da je nužno osmisliti strategije za održivi obalni i pomorski turizam;

U.  budući da je Komisija 2012. pokrenula javno savjetovanje o izazovima i mogućnostima obalnog i pomorskog turizma u Europi, na temelju kojeg je 20. veljače 2014. objavila komunikaciju naslovljenu „Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu”;

V.  budući da ribolovne aktivnosti povezane s turizmom obavljaju ribari koji se bave gospodarskim ribolovom, i to prijevozom turista na ribarskim plovilima radi diversifikacije svoje aktivnosti, promidžbe i vrednovanja vlastite profesije i društveno-kulturne baštine, ali i radi poboljšanja održive upotrebe vodenih ekosustava; budući da, bez obzira na očigledno rekreativnu svrhu turizma i navedenih ribolovnih aktivnosti, nema njihove pravne definicije;

W.  budući da se pod pojmom ribolovnog turizma (tal. pescaturismo) podrazumijevaju turističko-rekreativne ribolovne aktivnosti koje obavljaju ribari koji se bave gospodarskim ribolovom i koji određeni broj turista primaju na plovila kako bi ih upoznali sa svijetom ribarstva;

X.  budući da pružanje ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima (tal. ittiturismo) obuhvaća gastronomsku ponudu i usluge smještaja koje nude ribari koji se bave gospodarskom djelatnošću; budući da je jedna od glavnih razlika između pružanja prethodno navedenih turističkih usluga ta da se djelatnost pružanja ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima ne može obavljati na plovilima;

Y.  budući da je rekreacijski ribolov aktivnost koja se vrši isključivo u rekreativne i/ili sportske svrhe u kojoj se iskorištavaju živi vodeni resursi, ali je zabranjena prodaja ulova u bilo kojem obliku; budući da se rekreacijski ribolov, iako se ne obavlja radi ostvarivanja dohotka, ubraja u turističke aktivnosti koje čine paralelnu ekonomiju, koju bi trebali voditi profesionalni ribari uz pomoć usluga, objekata i infrastrukture koja se stavlja na raspolaganje rekreacijskim ribolovcima; budući da nekontrolirani i intenzivni rekreacijski ribolov u nekim područjima ipak može imati negativan utjecaj na ribolovne resurse.

Z.  budući da ne postoje pouzdani statistički podaci o utjecaju na okoliš ili socioekonomskom utjecaju rekreacijskog ribolova na stokove, posebno u područjima intenzivnog rekreacijskog ribolova, i budući da nema jasnih pravila ili iscrpne provjere ulova, a posebno ne kontrole nezakonite prodaje ulova ostvarenog u rekreacijskom ribolovu neslužbenim kanalima, koji su uglavnom povezani s restoranima;

Analiza ribolovnih aktivnosti povezanih s turizmom u nekim europskim zemljama

AA.  budući da je studija koju je 2015. provela obalna akcijska skupina „Il mare delle Alpi” (Alpsko more)(6) o navikama i stavovima javnosti u okviru područja ulova obalne akcijske skupine pokazala da trećina ispitanika jede ribu nekoliko puta tjedno, ali samo četiri vrste ribljih prehrambenih proizvoda, dva slatkovodna i a dva morska (masna riba, bakalar, losos i pastrva); budući da ribolovne aktivnosti povezane s turizmom dovode do veće osviještenosti o raznolikosti vrsta i gastronomskim tradicijama, s kojima velik broj potrošača često nije upoznat; da je očigledan utjecaj na diversifikaciju ribolovnih napora;

AB.  budući da se u Italiji bilježi stalni porast broja zahtjeva za izdavanje dozvola za obavljanje turističke djelatnosti povezane s ribarstvom i da su, prema nedavno provedenom istraživanju, talijanske regije s najvećim brojem dozvola Ligurija (290), Emilia-Romagna (229), Sardinija (218), Kalabrija (203), Kampanija (200) i Sicilija (136); da je od 2002. do 2012. izdano ukupno 1 600 dozvola; da su 2003. godine regije s najvećim brojem dozvola bile Kampanija (63), Ligurija (62), Sicilija (60) i Sardinija (59), a da su se odmah iza njih nalazile Apulija (46), Kalabrija (39) i Toskana (37)(7);

AC.  budući da trećina flote s dozvolom za obavljanje turističkih aktivnosti povezanih s ribarstvom može ukrcati najviše četiri putnika, da 29 % može ukrcati od 5 do 8 putnika, a da preostalih 37 % može ukrcati od 9 do 12 putnika(8);

AD.  budući da se najveći dolasci turista gotovo u potpunosti odvijaju u srpnju i kolovozu, zbog čega je turizam povezan s ribarstvom izrazito sezonske naravi pa je važno potaknuti diversifikaciju;

AE.  budući da se, kao i u slučaju dobnih skupina, i kad je riječ o stupnju obrazovanja bilježi viši stupanj obrazovanja u odnosu na osobe koje se bave isključivo profesionalnim ribolovom; da više od 30 % voditelja brodice ima diplomu ili uvjerenje o stručnoj kvalifikaciji i barem elementarno znanje engleskog (64 %), francuskog (34 %), španjolskog (16 %) ili njemačkog (7 %)(9);

AF.  budući da je anketa koja u Italiji provedena među subjektima koji obavljaju djelatnost ribolovnog turizma pokazala da ribolovni turizam može imati pozitivan utjecaj na napore u očuvanju ribljih stokova i morskih ekosustava, posebno kroz smanjenje ulova, a u socijalnom smislu na dobrobit ribara i njihovih obitelji zbog smanjenja broja radnih sati na moru(10);

AG.  budući da je zabilježeno veće sudjelovanje žena ne samo u dopunskim ribarskim aktivnostima nego i u razvoju samostalnih aktivnosti u sektoru turizma povezanih s ribarstvom;

AH.  budući da se i mladi ljudi mogu smatrati jednom od ciljnih skupina za razvoj ribolovnih turističkih odredišta;

AI.  budući da je tradicionalni ribolov trenutačno najslabije poznat primarni sektor djelatnosti i sektor koji se najmanje proučava i koristi kao obrazovno sredstvo u osnovnom i visokom obrazovanju;

AJ.  budući da postoji velik prostor za uvođenje obrazovnih aktivnosti povezanih s tradicionalnim ribarstvom na temelju modela kao što je „škola poljoprivrede”;

AK.  budući da je osnova za razvoj ribolovnih aktivnosti povezanih s turizmom partnerstvo lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu (FLAG), dionika u ribarskom sektoru i ostalih lokalnih javnih i privatnih subjekata kako bi se osmislila i provela strategija odozdo prema gore, a koja bi bila primjerena odnosno koja bi odgovarala ekonomskim, socijalnim i okolišnim potrebama u predmetnom području; da, iako FLAG-ovi u Europskoj uniji djeluju u vrlo različitim uvjetima i imaju vrlo različite strategije, najveća većina njih turizam vidi kao ključni element razvoja;

AL.  budući da je Europska komisija osnovala Jedinicu za potporu u okviru Mreža europskih ribolovnih područja (FARNET) radi doprinosa ostvarivanju prioriteta br. 4 Europskog fonda za ribarstvo; da je FARNET platforma za umrežavanje ribolovnih područja i da pruža potporu FLAG-ovima u razvoju lokalnih strategija, inicijativa i projekata;

AM.  budući da su lokalni dionici zahvaljujući FLAG-ovima naučili kako se turistička ponuda ribolovnog područja može razviti tako da uključi cjelokupni skup aktivnosti i na taj način ostane atraktivna i u iznimno konkurentnom dijelu turizma; da turizam na taj način može postati važan izvor dodatnog prihoda za zajednice koje se bave ribarstvom, što u konačnici doprinosi cjelokupnom razvoju obalnih i otočnih područja;

AN.  budući da pohvalni primjeri svjedoče o dragocjenoj suradnji FLAG-ova u artizanalnom ribolovu u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj; da je, osim toga, mreža FARNET istaknula dobru praksu u Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj, Hrvatskoj i Italiji(11);

AO.  budući da je u Finskoj usvojen model ocjene utjecaja turističkih aktivnosti povezanih s ribarstvom na osnovi trajanja posjeta, mjesta boravka i broja posjetitelja; budući da iz prikupljenih ocjena proizlaze problemi u vezi s definiranjem „turista u ribolovu” i brojanjem stvarno obavljenih izleta(12);

AP.  budući da se u brojnim primorskim mjestima u različitim državama članicama održavaju festivali, gdje je važno uključiti druge načine povećanja turističke privlačnosti, primjerice kombiniranjem tih uslugama s ostalom kvalitetnom ponudom u primarnom sektoru: širenjem znanja o malom ribolovu i načinu života ribara te osiguravanjem kontakata s tradicionalnim kulturama uključujući regionalnu gastronomiju i vino ili visokokvalitetne proizvode prerade i konzerviranja, čime se odražava raznolikost Europske unije;

AQ.  budući da su u Španjolskoj osnovane specijalizirane agencije kao što je „Turismo marinero – Costa del Sol” s ciljem promicanja sektora tradicionalnog ribarstva i pomoći lokalnom stanovništvu u razvoju i promidžbi turističkih aktivnosti povezanih s tim sektorom; da agencija organizira tečajeve kuhanja na ribarskim plovilima lokalnih ribara, izlete za promatranje lokalnih ribljih vrsta i aktivnosti rekreacijskog ribolova; da se istodobno organiziraju posjeti sa stručnim vodstvom „Bioparku”, muzejskom parku posebno osmišljenom za djecu u kojem ona mogu naučiti osnove morske biologije, tradicionalnog ribolova (tradicionalnih ribolovnih alata i tehnika) i lokalne kulture; primjećuje da bi priobalne i ruralne zajednice, posebice one u rubnim regijama, imale koristi od preslikavanja takvih inicijativa i razmjene stručnog znanja među državama članicama u ovom području(13);

AR.  budući da Komisija, Europski parlament i države članice stoga ne smiju neselektivno zabraniti tehnike tradicionalnog malog obiteljskog ribolova nego moraju prvo provesti temeljitu procjenu učinka kako bi se izbjeglo onemogućavanje novih oblika održivog, malog i autentičnog ribolovnog turizma s tradicionalnim ribolovnim alatima;

AS.  budući da se u Hrvatskoj tijekom ljetnih mjeseci u turističkim mjestima na obali i otocima održavaju ribarske fešte na kojima se promovira ribarska tradicija, kulturno-povijesna baština, lokalna gastronomija i tradicionalan način života;

1.  smatra da su restrukturiranje i prilagodba ribarskih plovila radi obavljanja turističke djelatnosti od ključne važnosti s obzirom na to da plovila treba obnoviti kako bi se turistima zajamčila sigurnost i kako bi se pobrinulo da nema prepreka za obavljanje ribolovnih aktivnosti uz udobnost nužnu za ugodno iskustvo, ali bez povećavanja ribolovnih kapaciteta; međutim, mjere restrukturiranja ne smiju uzrokovati ograničenja u gospodarskom ribolovu, osobito izvan turističke sezone;

2.  naglašava da još uvijek postoji neiskorišten potencijal turizma povezanog s ribolovom s obzirom na to da on može donijeti značajne koristi za zajednice koje žive na obalnim područjima diversifikacijom izvora lokalnih prihoda; u tom pogledu smatra da ribolovni turizam na moru i pružanje ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima mogu biti dopuna gospodarskom ribolovu i osigurati dodatni prihod za zajednice koje se bave ribarstvom;

3.  smatra da strateški cilj inicijative Komisije treba biti poticanje djelatnosti ribolovnog turizma, pružanja ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima i turizma povezanog sa sportskim ribolovom te razvoja svih njihovih potencijala diljem Europske unije uz pomoć za to osmišljene zajedničke mreže i okvira;

4.  poziva Komisiju da preko Europske putničke komisije i njezina portala visiteurope.com promiče turističke destinacije za održiv rekreacijski ribolov u Europi te da ciljanom informativnom kampanjom skrene pozornost poduzeća koja se bave ribarstvom na potencijal tih novih i održivih poslovnih modela te mogućnosti rasta koje oni nude;

5.  poziva Komisiju da potakne pokretanje i ojača razvoj ribolovnog turizma u cilju primjene diferencirane poslovne strategije koja odgovara mogućnostima tog sektora, a koja može učinkovitije ispuniti njegove potrebe, te da radi na novom obliku turizma u kojemu se glavna pitanja odnose na kvalitetu, fleksibilnost, inovacije i očuvanje povijesne i kulturne baštine ribolovnih područja, kao i, među ostalim, okoliš i zdravlje; također poziva Komisiju da promiče i podržava ulaganja u ribarstvo u području turizma, tako da se stvori raznolika turistička ponuda promoviranjem gastronomije povezane s neindustrijskim ribljim proizvodima, aktivnosti udičarskog turizma, podvodnog ili ronilačkog turizma i sl., što doprinosi održivom kapitaliziranju ribarskog nasljeđa i prepoznatljivosti pojedine ribarske regije;

6.  poziva Komisiju da, u interesu poticanja pokretanja i jačanja razvoja ribolovnog turizma, aktivno promiče i podržava ulaganja u diversifikaciju ribarstva u području kulture i umjetnosti kao dijela tradicijskog nasljeđa (rukotvorine, glazba, plesovi) te da podupire ulaganja u promicanje ribarske tradicije, povijesti i cjelokupnog ribarskog nasljeđa (ribarski alati i plovila, tehnike, povijesni dokumenti itd.) otvaranjem muzeja i organiziranjem izložbi koje su usko povezane s obalnim ribolovom;

7.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost dopuštanja mješovite uporabe plovila namijenjenih za aktivnosti ulova kako bi se, uz zadržavanje te svrhe, na njima također mogle održavati druge vrste aktivnosti povezane s rekreacijskim i turističkim sektorom, kao što su nautički dani ili aktivnosti povezane s preradom, učenjem ili gastronomijom i sl., a u skladu sa sustavom koji djeluje u ruralnom sektoru i uključuje školu poljoprivrede ili seoski turizam;

8.  u tom smislu smatra nužnim stvaranje europske mreže za ribolovne aktivnosti povezane s turizmom i europske mreže za turističke usluge povezane sa sportskim/rekreacijskim ribolovom na osnovi uspješnog primjera FARNET-a, koji pruža značajnu pomoć FLAG-ovima;

9.  smatra da postoji hitna potreba da se mjere potpore pažljivo usmjere i da se njihovi rezultati pravilno ocijene, te da se sistematizira, standardizira i poboljša prikupljanje statističkih podataka o doprinosu navedenih diversifikacijskih aktivnosti prihodima u europskim ribolovnim područjima; također ističe važnost nadzora stvarnog utjecaja rekreacijskog ribolova kao ekonomske aktivnosti, njegova utjecaja na stokove i moguću konkurentnost kroz neformalne prodajne mehanizme s profesionalnim ribarskim sektorom; potiče Komisiju da se pobrine za sudjelovanje stručnjaka u izradi tih mjera nadzora;

10.  poziva Komisiju i države članice da razviju i podupru partnerstva sa sektorom turizma povezanog s ribarstvom koja upravljačka tijela zaštićenih morskih područja promiču u zaštićenim morskim područjima i mreži Natura 2000 u cilju kombiniranja zaštite prirodnih resursa i promicanja i razvoja kulture kroz odgovorno uživanje;

11.  smatra ključnim usklađivanje definicije ribolovnih aktivnosti povezanih s turizmom na razini Unije, s posebnim osvrtom na ribolovni turizam, pružanje ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima i turizam povezan s akvakulturom i sportskim/rekreacijskim ribolovom; u toj bi definiciji trebalo uzeti u obzir različite oblike koje navedene aktivnosti mogu poprimiti, zajamčiti savjetovanje sa svim dionicima i osigurati da se turizam povezan s ribarstvom smatra dopunskom djelatnošću koja ribarima omogućuje da dopune svoju glavnu ribolovnu aktivnost bez prelaska u drugu djelatnost izvan ribolova;

12.  naglašava da je važno razlikovati različite oblike turizma povezanog s ribarstvom, koji uključuju ribolovni turizam i pružanje ugostiteljskim usluga u ribarskim domaćinstvima, pomorske i obalne aktivnosti na ili u vodi, rekreacijski ribolov (uključujući udičarski turizam), kontinentalni ribolov te aktivnosti povezane s baštinom i kulturom, i poticati pritom sinergiju između inicijativa za stavljanje na tržište primarnih proizvoda visoke kvalitete, uz istovremeno poštovanje prirodne baštine, zaštite životinja i biološke raznolikosti;

13.  poziva Komisiju da, s obzirom na goleme razlike među ribarskim subjektima država članica EU-a uključenima u turizam, donese zajednička pravila o sigurnosti plovidbe, zdravstvenim i higijenskim uvjetima za plovila koja se koriste za obavljanje ribolovnih aktivnosti u turizmu i o mogućim poreznim olakšicama, uz uvjet da prethodno navedene mjere budu dovoljno fleksibilne s obzirom na razlike u pogledu pojedinih tipova ribarstva i ribarskih plovila te posebne regionalne značajke;

14.  preporučuje da se načelo dekarbonizacije i energetske učinkovitosti motornih plovila uključi u prilagodbe koje je potrebno izvršiti na takvim plovilima kada se prilagođavaju uporabi u tim aktivnostima;

15.  smatra da je potrebno zajamčiti odgovarajuću infrastrukturu za prijevoz i smještaj turista te održavanje javnih prostora i brigu o njima, što je nužno za dugoročni uspjeh turističke djelatnosti;

16.  poziva države članice da poštuju vlastite obveze koje proizlaze iz Direktive EU-a o okviru za vode i Okvirne direktive o pomorskoj strategiji kako bi se zajamčilo dobro stanje priobalnih i morskih voda, posebno poboljšanjem učinkovite upotrebe resursa, te zahvaljujući sprečavanju zagađenja i djelotvornom postupanju u slučaju zagađenja te zbrinjavanju otpada;

17.  poziva države članice da smanje administrativna opterećenja pojednostavljivanjem postupka izdavanja dozvola te drugih birokratskih postupaka;

18.  naglašava potrebu da te aktivnosti budu u skladu sa zaštitom biološke raznolikosti, lokalitetima mreže Natura 2000 i zaštićenim morskim područjima (Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti, Direktiva o pticama i staništima), a time i potrebu za jačanjem dijaloga i sinergije s drugim državama članicama kojih se to tiče;

19.  smatra nužnim da se za ribare i uzgajivače riba, njihove obitelji i sve lokalne uključene osobe osiguraju tečajevi radi prenošenja odgovarajućih jezičnih vještina i znanja o prihvatu turista i njihovoj sigurnosti, promicanja informacija o morskoj biologiji, lokalnim ribljim vrstama, okolišu i kulturnim tradicijama; poziva Komisiju i Vijeće da priznaju ulogu žena u sektoru ribolovnog turizma, kao i u održivom razvoju područja koja ovise o ribarstvu, kako bi se zajamčilo njihovo sudjelovanje pod jednakim uvjetima;

20.  poziva države članice te regionalne i lokalne vlasti da posvuda šire informacije o Europskom portalu za radnu mobilnost (EURES) pod okriljem Komisije, na kojem se nalaze informacije namijenjene poslodavcima i osobama koje traže posao o mogućnostima zaposlenja te potrebi za vještinama i osposobljavanjem u sektoru „plavih” radnih mjesta, te ih poziva da promiču otvorene internetske tečajeve za nadopunjavanje vještina ili prekvalifikaciju u vezi s turističkim menadžmentom i inovativnim ribolovnim turizmom;

21.  poziva Komisiju da na Europski portal za mala poduzeća uvrsti poseban dio za pomoć poduzetnicima/ribarima u pronalaženju financijskih sredstava za aktivnosti u području turizma povezanog s ribarstvom;

22.  smatra da stjecanje profesionalnih vještina u područjima kao što su digitalni marketing, menedžment i komuniciranje preko društvenih medija, sociokulturni menedžment te stjecanje jezičnih vještina treba biti prioritet u ribolovnim područjima kako bi se promicalo i stvaranje ponude u turizmu povezanom s ribarstvom i njezino širenje;

23.  smatra važnim zajamčiti raznolikost turističke ponude razvojem strategije na osnovi lokalnih značajki i specijalizacije s tim u vezi te raspoloživih resursa; u tu svrhu poziva Komisiju i države članice da potiču vidove održivog turizma i ekoturizma, između ostalog i inovativnim marketinškim strategijama koje su prije svega usmjerene na tradicionalne karakteristike i na karakteristike povezane s održivim razvojem koje se stalno prate kako bi se zajamčila ravnoteža između ponude i potražnje;

24.  poziva na osmišljavanje integrirane ponude zasnovane na strukturiranoj i sinergijskoj kombinaciji svega što neko područje nudi, kojom će se korisnicima pružiti cjelokupno iskustvo, te poziva na stvaranje partnerstava kojim će se privući korisnici preko već postojeće turističke dinamike u područjima koja graniče s tradicionalnim ribolovnim područjima, kao što su kongresni ili poslovni turizam;

25.  poziva Komisiju da podupire i promiče uključenost ribarstva i radnika iz sektora ribarstva i u projekte povezane s kulturnim i povijesnim turizmom kao što su ponovno otkrivanje pomorskih aktivnosti te lokaliteta i zanimanja povezanih s tradicionalnim ribarskim područjima i zanimanjima;

26.  prima na znanje važnost suradnje turističkih poduzeća i ribara kako bi se maksimalno povećao potencijal turizma povezanog s ribarstvom;

27.  naglašava važnost turističkih aktivnosti povezanih s promatranjem divljih vrsta, posebno promatranje kitova, uz istovremeno poštovanje prirodnih staništa i bioloških potreba divljih vrsta; budući da se na taj se način stvaraju brojne obrazovne, ekološke, znanstvene i ostale socioekonomske koristi te se pridonosi podizanju svijesti i poštovanju ovih jedinstvenih vrsta i dragocjenog okoliša u kojem one žive;

28.  poziva države članice i regionalna i lokalna tijela da se pobrinu za inovativnu i održivu infrastrukturu, što podrazumijeva i internetsku povezanost i informacijske tehnologije, kako bi se potaknuo razvoj turizma povezanog s ribarstvom i obnovila postojeća pomorska infrastruktura te infrastruktura jezera i rijeka;

29.  poziva Komisiju, države članice te regionalna i lokalna tijela da pojačaju promidžbene i informativne kampanje, između ostalog i u okviru „Europskih destinacija izvrsnosti” i „Europske godine kulturne baštine” 2018., čiji je cilj povećanje osviještenosti i znanja o tradicionalnoj ribolovnoj kulturi i akvakulturi; u tom smislu potiče zainteresirane strane da iskoriste potencijal turista i onih koji mogu putovati izvan glavne sezone;

30.  vjeruje da bi odgovorni i održivi poslovni modeli za diversifikaciju ribarstva morali uključivati poštovanje kulture lokalnih ribarskih zajednica i pomoći u očuvanju njihova identiteta; posebno naglašava da bi rekreacijski ribolov povezan s turizmom trebao biti u skladu s interesima malih lokalnih poduzeća koja se bave artizanalnim ribolovom;

31.  smatra da je važno razviti ribolovni turizam i pružanje ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima kao oblike iskustva aktivnog odmora uz važne učinke kao što su promicanje pomorske kulture i ribolovnih tradicija te edukacija o očuvanju okoliša i zaštiti vrsta;

32.  ističe da je potrebno istražiti mogućnosti proširenja potencijalne potražnje za preinačenim plovilima i tako proširiti ponudu, na primjer, na obrazovnu zajednicu koja ima iskustva u dodavanju pedagoške dimenzije poljoprivrednom sektoru preko projekata „škola poljoprivrede”;

33.  naglašava da diversifikacija proizvoda iziskuje prikladnu promidžbu i da je potrebna strategija prepoznatljivosti za ciljanu skupinu ribara, uključujući i prekogranične promotivne inicijative;

34.  stoga smatra da bi ribarska mjesta trebala razmotriti mogućnost pokretanja zajedničkih marketinških kampanja s drugim destinacijama u istoj regiji, kao što je predloženo u rezoluciji Parlamenta od 29. listopada 2015. naslovljenoj „Novi izazovi i koncepti za poticanje turizma u Europi”(14), i na temelju međunarodne suradnje promovirati zajedničke marketinške platforme s posebnim fokusom na promociji i internetskoj prodaji;

35.  smatra da u okviru te marketinške strategije treba stvoriti sinergije među inicijativama za stavljanje na tržište svježih ili prerađenih proizvoda visoke kvalitete, gastronomijom i turističkom ponudom, prema teritorijalnim područjima povezanima s kulturnog, proizvodnog ili ekološkog aspekta i/ili među kojima postoji sinergija;

36.  smatra da je neophodno očuvati primjenu tradicionalnih praksi i tehnika kao što su almadraba i xeito zbog toga što su one usko povezane s identitetom i načinom života obalnih regija i smatra da ih je nužno priznati kao sastavni dio kulturne baštine;

37.  ističe važnost ulaganja u diversifikaciju ribarstva na način da se promovira tradicija, povijest te cjelokupno ribarsko nasljeđe (što obuhvaća i tradicionalne ribarske alate i tehnike);

38.  ističe važnost ulaganja u diversifikaciju ribarstva u smislu poticanja prerade lokalnih ribljih proizvoda;

39.  poziva države članice na usvajanje strategija za rješavanje problema sezonalnosti turističke djelatnosti, primjerice, organiziranjem festivala i gastronomskih događaja, lučkih i lokalnih fešti(15), tematskih sela i muzeja (kao npr. u Španjolskoj i Cetari) kako bi se aktivnosti mogle odvijati cijele godine i neovisno o vremenskim uvjetima na moru;

40.  uvjeren je da se uravnoteženom kombinacijom alternativnih i ciljanih turističkih proizvoda te njihovom odgovarajućom promocijom i marketingom može pomoći u ublažavanju problema sezonalnosti turizma;

41.  s obzirom na nedovoljnu sinergiju među poduzećima u morskim bazenima u EU-u, zbog čega dolazi do rascjepkanosti i ograničene ekonomske dobiti, smatra od suštinske važnosti da države članice, regije i dionici dijele najbolje prakse; primjećuje da je potrebno poticati suradnju među istraživačkim institutima, muzejima, turističkim poduzećima, upraviteljima područjima mreže Natura 2000 i zaštićenim morskim područjima, tradicionalnim djelatnostima konzerviranja i obrade ribljih proizvoda te drugim dionicima radi razvoja inovativnih i održivih proizvoda koji, uz stvaranje dodane ekonomske vrijednosti, odgovaraju očekivanjima posjetilaca; naglašava potrebu za uključivanjem navedenih aktivnosti u kontekst promicanja održivog i odgovornog turizma u dotičnim bazenima; smatra da FLAG-ovi u tom smislu mogu imati važnu ulogu i stoga im treba odobriti odgovarajuća financijska sredstva;

42.  poziva države članice i Komisiju da ojačaju veze među lokalnom, regionalnom i nacionalnom razinom i razinom Unije radi poticanja oblika upravljanja koji olakšavaju provedbu transverzalnih politika kako bi se pridonijelo ciljevima u raznim sektorima djelovanja, među kojima su i održiv i inkluzivan rast;

43.  poziva Komisiju da u okviru FARNET-a i FLAG-ova promiče paneuropski dijalog s lukama, dionicima u turizmu i stručnjacima u području zaštite okoliša;

44.  poziva nacionalna tijela vlasti i agencije da uže surađuju s turističkim agencijama te da im diversifikacija plavog gospodarstva, s posebnim naglaskom na pomorski turizam i komplementarne sektore, bude glavni prioritet; napominje da bi to, prema potrebi, trebalo uključivati i integraciju udičarenja na moru u turističke pakete i marketinške kampanje, osobito za otoke i obalna područja; naglašava da među prioritetima treba biti izdavanje dozvola za dvostruku uporabu ribarskih plovila za komercijalni, mali i artizanalni ribolov te morski turizam, među ostalim i udičarski turizam, kao i njihova konverzija s pomoću bespovratnih sredstava;

45.  poziva Komisiju, države članice, regionalna i lokalna tijela, predmetni sektor i ostale dionike da djeluju ciljano i usklađeno s politikama EU-a koje utječu na sektor ribarstva i akvakulture; u tom smislu upućuje na nužnost usvajanja priručnika o najboljim praksama u kojem bi se naveli najznačajniji primjeri tih aktivnosti i potaknula ostala poduzeća da posluju na taj način; podsjeća na to da je, osim toga, za sprečavanje problema povezanih s okolišem neophodno uključivanje lokalne znanstvene zajednice;

46.  naglašava važnost ekoloških poslovnih modela i stoga preporučuje da stručnjaci za okoliš uvijek usko surađuju s lokalnim akcijskim skupinama (npr. FLAG-ovima i ruralnim lokalnim akcijskim skupinama (LAG));

47.  poziva da se namijene sredstva nužna za uspostavu mreže na europskoj razini za razmjenu najboljih praksi i kartografski prikaz ribarskih aktivnosti s informacijama o točkama interesa i karakteristikama svake ribarske zajednice;

48.  izražava nadu da će se koristiti posebni mehanizmi potpore (u okviru EFPR-a ili drugih instrumenata) koji se mogu aktivirati u slučaju izvanrednog događaja (kao što su elementarne nepogode) u područjima u kojima su ribolov i ribolovni turizam jedini izvor prihoda;

49.  smatra nužnim potaknuti financiranje tih intervencija iz EFPR-a, Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda, okvirnog programa za istraživanja i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), u uskoj suradnji sa savjetnicima Europske investicijske banke (EIB), te poticati promotivne kreditne kanale koji omogućavaju zaobilaženje određenih prepreka s kojima se žene suočavaju u nalaženju financiranja za projekte koji se mogu upotrebljavati u nacionalnim programima;

50.  ističe da je u programskom razdoblju od 2007. do 2013. za FLAG-ove na raspolaganje bilo stavljeno 486 milijuna EUR iz EFR-a te da je u istom razdoblju potporu primilo otprilike 12 000 lokalnih projekata;

51.  potiče države članice i FLAG-ove da na što bolji način iskoriste dostupna sredstva i da, gdje je to moguće, iskoriste financiranje iz više fondova (zajedno s EFRR-om, Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR) i ESF-om);

52.  poziva države članice da uspostave kontaktne točke na regionalnoj razini koje bi pružale odgovarajuće informacije i podršku;

53.  preporučuje usku suradnju FLAG-ova s turističkim stručnjacima kako bi se utvrdili projekti i odgovarajuće financiranje, u okviru četvrte prioritetne osi EFPR-a, za diversifikaciju u području ribarstva;

54.  ističe da se u sklopu EFPR-a osigurava posebna financijska potpora inicijativama u ribarskim zajednicama koje pokreću žene;

55.  poziva države članice da uspostave kriterije za odabir djelatnosti u sklopu EFPR-a i tako osiguraju da načelo rodne ravnopravnosti bude sadržano u svim financiranim mjerama i da se u sklopu njih i promiče (npr. davanjem prednosti mjerama konkretno usmjerenima na žene ili onima koje one poduzimaju);

56.  poziva Komisiju da sastavi studiju o vjerojatnom socioekonomskom utjecaju i utjecaju na okoliš tih aktivnosti;

57.  poziva Komisiju da analizira socioekonomski utjecaj rekreacijskog ribolova na kontinentalni turizam, a posebice na ruralna područja, i da predloži moguće mjere za regije u kojima je potencijal za takav ribolov nedovoljno iskorišten;

58.  poziva države članice i Europsku komisiju da poboljšaju prikupljanje podataka o turizmu povezanom s ribarstvom;

59.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija te vladama država članica i savjetodavnim tijelima.

(1) SL L 354, 28.12.2013., str. 22. (2) SL L 149, 20.5.2014., str. 1. (3) SL L 327, 22.12.2000., str. 1. (4) SL C 419, 16.12.2015., str. 167. (5) SL C 75, 26.2.2016., str. 24. (6) „Indagine sulle abitudini e opinioni dei cittadini nel comprensorio del GAC ‘il mare delle Alpi’ – Analisi della pescaturismo in Italia come strumento di sviluppo sostenibile’ (Istraživanje navika i mišljenja stanovnika s područja obalne akcijske skupine „Il mare delle Alpi” – analiza ribolovnog turizma kao instrumenta održivog razvoja) (2015.). (7) „L’integrazione della pesca con altre attività produttive – La pescaturismo come modello sociale e culturale„ (Integracija ribolova i drugih proizvodnih aktivnosti – Ribolovni turizam kao društveni i kulturni model), Cenasca Cisl et al., (2005.). (8) „Indagine sulle abitudini e opinioni dei cittadini nel comprensorio del GAC ‘il mare delle Alpi’ – Analisi della pescaturismo in Italia come strumento di sviluppo sostenibile’ (Istraživanje navika i mišljenja stanovnika s područja obalne akcijske skupine „Il mare delle Alpi” – analiza ribolovnog turizma kao instrumenta održivog razvoja) (2015.). (9) „L’integrazione della pesca con altre attività produttive – La pescaturismo come modello sociale e culturale„ (Integracija ribolova i drugih proizvodnih aktivnosti – Ribolovni turizam kao društveni i kulturni model), Cenasca Cisl et al., (2005.). (10) „Indagine sulle abitudini e opinioni dei cittadini nel comprensorio del GAC ‘il mare delle Alpi’ – Analisi della pescaturismo in Italia come strumento di sviluppo sostenibile’ (Istraživanje navika i mišljenja stanovnika s područja obalne akcijske skupine „Il mare delle Alpi” – analiza ribolovnog turizma kao instrumenta održivog razvoja) (2015.). (11) Socio-economic analysis on fisheries-related tourism in EUSAIR – Nemo project (Socioekonomska analiza turizma povezanog s ribarstvom u jadransko-jonskoj regiji – projekt Nemo) 1M-MED14-11, WP2, mjera 2.3. (12) „Perspectives for the development of tourism activities related to fishing” (Perspektive za razvoj turističkih aktivnosti povezanih s ribarstvom), Europski parlament, IP/B/PECH/IC/2013-103 (2014.). (13) „Perspectives for the development of tourism activities related to fishing” (Perspektive za razvoj turističkih aktivnosti povezanih s ribarstvom), Europski parlament, IP/B/PECH/IC/2013-103 (2014.). (14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0391. (15) Kao što su npr. Vlaggetjesdagen (dani flote za ulov haringe) i Havendagen (dani luke) u Nizozemskoj.