Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2017. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Savezne Republike Brazila na temelju članka XXIV. stavka 6. i članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. u pogledu izmjene koncesija u rasporedu Republike Hrvatske u okviru njezina pristupanja Europskoj uniji (13037/2016 – C8-0490/2016 – 2016/0307(NLE))

P8_TA(2017)0078 A8-0052/2017

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (13037/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Savezne Republike Brazila na temelju članka XXIV. stavka 6. i članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. u pogledu izmjene koncesija u rasporedu Republike Hrvatske u okviru njezina pristupanja Europskoj uniji (13038/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0490/2016),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0052/2017),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Savezne Republike Brazila.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2017. o nacrtu provedbene odluke Vijeća o pokretanju automatizirane razmjene podataka iz registra vozila (VRD) u Danskoj (12212/2016 – C8-0476/2016 – 2016/0815(CNS))

P8_TA(2017)0079 A8-0051/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Vijeća (12212/2016),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, kako je izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0476/2016),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala(1), a posebno njezin članak 33.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 10. listopada 2013. o jačanju prekogranične suradnje na provođenju zakona u EU-u: primjena Odluke iz Prüma i europskog modela razmjene informacija(2),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. srpnja 2015. o Europskom programu sigurnosti(3),

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0051/2017),

1.  prihvaća nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 210, 6.8.2008., str. 1. (2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0419. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0269.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2017. o nacrtu provedbene odluke Vijeća o pokretanju automatizirane razmjene podataka o DNK-u u Grčkoj (12211/2016 – C8-0477/2016 – 2016/0816(CNS))

P8_TA(2017)0080 A8-0053/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Vijeća (12211/2016),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, kako je izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0477/2016),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala(1), a posebno njezin članak 33.,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0053/2017),

1.  prihvaća nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 210, 6.8.2008., str. 1.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2017. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (10755/1/2016 – C8-0015/2017 – 2013/0140(COD))

P8_TA(2017)0081 A8-0022/2017

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (10755/1/2016 – C8-0015/2017),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 16. listopada 2013.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 29. studenog 2013.(2),

–  uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju(3) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0265),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 67.a Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0022/2017),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

3.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

4.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 67, 6.3.2014., str. 166. (2) SL C 114, 15.4.2014., str. 96. (3) Usvojeni tekstovi od: P7_TA(2014)0380.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2017. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uporabi frekvencijskog pojasa 470-790 MHz u Uniji (COM(2016)0043 – C8-0020/2016 – 2016/0027(COD))

P8_TA(2017)0082 A8-0327/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0043),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0020/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 26. svibnja 2016.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69. f stavkom 4. Poslovnika i uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 20. siječnja 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0327/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmjeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 15. ožujka 2017. radi donošenja Odluke (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o uporabi frekvencijskog pojasa 470 – 790 MHz u Uniji

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Odluci (EU) 2017/899.)

(1) SL C 303, 19.8.2016., str. 127.

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2017. o preprekama slobodnom kretanju i radu građana EU-a na unutarnjem tržištu (2016/3042(RSP))

P8_TA(2017)0083 B8-0179/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. stavak 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir glave IV. i V. te članak 4. stavak 2. točku (a), članke 20., 21., 26, 45. – 48. i 153. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2. te članke 30., 31. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/589 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. travnja 2016. o Europskoj mreži službi za zapošljavanje (EURES), pristupu radnika uslugama mobilnosti i daljnjoj integraciji tržišta rada i izmjeni uredaba (EU) br. 492/2011 i (EU) br. 1296/2013.(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice, kojom se izmjenjuje Uredba (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktiva 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ(6),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija(7),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi(8),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive  2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”)(9),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika(10),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”)(11),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2009. o smjernicama za bolji prijenos i primjenu Direktive 2004/38/EZ o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice (COM(2009)0313),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. studenog 2013. pod naslovom „Slobodno kretanje građana EU-a i njihovih obitelji: pet mjera koje čine razliku” (COM(2013)0837),

–  uzimajući u obzir Izvješće o građanstvu EU-a za 2017. od 24. siječnja 2017. naslovljeno „Jačanje prava građana u Uniji demokratskih promjena” (COM(2017)0030),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2011. o slobodi kretanja radnika unutar Europske unije(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o socijalnoj zaštiti za sve, uključujući samozaposlene radnike(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2014. o poštovanju temeljnog prava na slobodu kretanja u EU-u(14),

–  uzimajući u obzir članak 216. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je Odbor za predstavke primio niz predstavki u kojima se izražava zabrinutost zbog različitih prepreka na koje nailaze građani EU-a prilikom ostvarivanja slobode kretanja;

B.  budući da činjenica da neke države ne priznaju bračnu ili zakonom uređenu zajednicu osoba LGBTI može biti prepreka slobodi kretanja tih osoba i njihovih partnera u Uniji, čime im se priječi pristup nekim socijalnim naknadama ili javnim uslugama u tim zemljama;

C.  budući da je na sjednici Odbora za predstavke 11. listopada 2016. održano saslušanje o preprekama slobodnom kretanju i radu građana EU-a na unutarnjem tržištu, kako su ih iznijeli podnositelji predstavki;

D.  budući da sloboda kretanja predstavlja temeljno pravo građana EU-a te da je bitna za socijalnu i gospodarsku koheziju unutar Unije radi osiguranja pune zaposlenosti i društvenog napretka;

E.  budući da je sloboda kretanja radnika prekršena u nekoliko država članica, na što je ukazalo nekoliko podnositelja predstavki; budući da mobilni građani EU-a ponekad izbjegavaju zatražiti zdravstvene usluge u strahu od izgona, čime im se u stvarnosti ograničava temeljno pravo na pristup zdravstvenoj skrbi;

F.  budući da su gospodarska kriza i mjere za njezino suzbijanje povećale socioekonomske nejednakosti te prouzročile ekonomske migracije unutar EU-a; budući da bi to trebalo uzeti u obzir, a matične države članice i države članice domaćini, kao i relevantne institucije EU-a, trebale bi donijeti konkretne mjere koordinacije;

G.  budući da mobilnost radnika u EU-u može za nacionalna tržišta rada predstavljati izazov koji iziskuje ciljana rješenja, ali također može doprinijeti većoj nepristranosti na tim tržištima, pod uvjetom da su temeljna prava radnika u potpunosti zaštićena;

H.  budući da države članice i institucije EU-a dijele odgovornost za djelovanje načela slobode kretanja u korist građana, rasta, gospodarskog i socijalnog razvoja i zapošljavanja te za bolje prenošenje i provedbu relevantnog pravnog okvira EU-a;

I.  budući da je u nekim slučajevima socijalna sigurnost mobilnih radnika EU-a i njihovih obitelji obilježena nejednakostima i nepredviđenim situacijama;

J.  budući da bi stalni, sezonski i pogranični radnici te radnici čija je djelatnost povezana s pružanjem usluga trebali uživati socijalna prava bez diskriminacije;

K.  budući da korištenje zadužnica u radnim odnosima može dovesti do nepoštene i diskriminirajuće situacije za radnike te im onemogućiti uživanje svog prava na slobodno kretanje na unutarnjem tržištu;

L.  budući da su podnositelji predstavki zabrinuti zbog nedovoljne širokopojasne povezivosti, posebno u zabačenim, ruralnim i planinskim područjima te neusklađenosti između oglašavane i stvarne brzine širokopojasnog interneta, što utječe na razinu zaštite potrošača na unutarnjem tržištu i postavlja prepreke pristupu informacijama i uslugama;

1.  poziva države članice da u skladu s načelom supsidijarnosti uklone sve diskriminirajuće prakse i nepotrebne prepreke iz svojih propisa kojima se građanima EU-a i članovima njihovih obitelji, što podrazumijeva i one koji nisu državljani države članice EU-a, priječi da koriste pravo ulaska i boravišta na državnom području tih država članica i da uživaju svoja socijalna prava, te ih poziva da istodobno poboljšaju učinkovitost svojih uprava ne bi li se olakšala mobilnost radne snage u EU-u;

2.  izražava duboku zabrinutost zbog toga što neke države članice provode praksu protjerivanja europskih građana koji su u njima bili zaposleni, i to nedugo nakon isteka njihovih ugovora o radu, što predstavlja kršenje slobode kretanja radnika;

3.  poziva Komisiju da pojasni, ažurira i proširi svoje smjernice za bolje prenošenje i primjenu Direktive 2004/38/EZ, posebno kako bi se obuhvatile i nedavne presude Suda Europske unije (predmeti C-456/12(15) i C-457/12(16)); preporučuje korištenje planova za prenošenje zakonodavstva kako bi se zajamčila potpuna i ispravna primjena;

4.  ističe načelo jednake plaće za jednak rad i žali zbog činjenice da neke države članice uskraćuju socijalnu zaštitu radnicima iz drugih država članica EU-a; apelira na države članice da se pridržavaju važećeg zakonodavstva EU-a i temeljnih načela u području radnog prava kako bi se zaštitili svi radnici u EU-u; poziva na bolje definiranje postojećih uvjeta za građane EU-a i članove njihovih obitelji koji su državljani trećih zemalja kako bi mogli ostvarivati svoja socijalna prava;

5.  pozdravlja stvaranje elektroničke razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti (EESSI) koja pomaže tijelima nadležnima za socijalnu sigurnost diljem EU-a da brže i sigurnije razmjenjuju informacije; poziva države članice da poboljšaju svoj tehnološki kapacitet kako bi se prilagodile novoj vrsti razmjene informacija; poziva na to da se prouči mogućnost poticanja transnacionalnih kolektivnih ugovora i stvaranja europskih platformi radi promicanja dobre prakse;

6.  poziva države članice da uspostave jedinstvene nacionalne internetske stranice kako je predviđeno Direktivom 2014/67/EU; poziva Komisiju i države članice da poboljšaju svoje aktivnosti usmjeravanja i savjetovanja radi daljnjeg jačanja slobode građana na kretanje, rad i studiranje u drugim državama članicama i radi podizanja razine osviještenosti javnosti; poziva Komisiju da poboljša učinkovitost instrumenata stvorenih za pružanje informacija o mogućnostima učenja i zapošljavanja širom EU-a, kao što su EURES i PLOTEUS, i da rade na još boljem upoznavanju javnosti s navedenim instrumentima; prima na znanje novu Uredbu o EURES-u (Uredba (EU) 2016/589) kojom se EURES želi preobraziti u učinkovit instrument za zapošljavanje zasnovan na pravednoj mobilnosti radne snage unutar EU-a; ističe da se boljom konzularnom pomoći i suradnjom pomaže u podizanju razine osviještenosti o osobnom statusu i zaštiti temeljnih prava mobilnih radnika ili studenata te doprinosi njihovoj lakoj integraciji u državi članici domaćinu;

7.  poziva države članice da izdaju jasne smjernice i pruže odgovarajuće osposobljavanje za svoje službenike i druge zaposlenike uključene u provedbu socijalnih prava građana EU-a i državljana zemalja izvan EU-a te radnika i članova njihovih obitelji koji legalno borave u EU-u;

8.  traži poboljšanje službe SOLVIT, na primjer osnivanjem službe za podršku, ali i svih drugih nadležnih tijela kojima se građani EU-a mogu obratiti s konkretnim upitima u vezi s unutarnjim tržištem, a kako bi im se omogućilo da oni i njihovi članovi obitelji na vrijeme dobiju informacije i potporu kada se suoče s preprekama u ostvarivanju svojeg prava na slobodno kretanje;

9.  poziva na poboljšanje prikupljanja i obrade statističkih podataka o broju građana koji prenose svoja socijalna prava iz jedne države članice u drugu kako bi se dodatno poboljšala koordinacija između država članica i osnažilo pravo građana EU-a uz pomoć političkih rješenja za postizanje više razine socijalne zaštite;

10.  poziva na bolje usklađivanje tumačenja „uobičajenog boravišta”;

11.  izražava žaljenje što zbog nemogućnosti da se objedine socijalni doprinosi i naknade nastaju prepreke za stanovnike EU-a te poziva države članice da u potpunosti i učinkovito provedu Uredbu (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i Uredbu (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti kako bi se osigurala prenosivost prava iz socijalne sigurnosti (npr. državnih mirovina, zdravstvenog osiguranja, naknada za nezaposlenost i obiteljskih naknada) i tako smanjile prepreke mobilnosti radne snage u EU-u; poziva na odlučno poduzimanje djelotvornih koraka prema usklađenom sustavu ukupnih socijalnih doprinosa i naknada za svaku osobu u Europskoj uniji, kao što su iskaznica socijalnog osiguranja, kako bi se olakšala sljedivost doprinosa i naknada za socijalno osiguranje(17);

12.  poziva države članice da hitno uvedu europsku iskaznicu za osobe s invaliditetom koja bi osobama s invaliditetom olakšala putovanja i migracije iz jedne države članice u drugu;

13.  žali zbog toga što su građani EU-a isključeni iz nacionalnih sustava javnog zdravstva drugih država članica, što je pravo definirano u Direktivi 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, u Uredbi (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i u relevantnoj sudskoj praksi Suda Europske unije(18);

14.  traži bolju koordinaciju u okviru oporezivanja u EU-u kako bi se, između ostalog, izbjeglo dvostruko oporezivanje, ali i spriječio fiskalni damping;

15.  prima na znanje sve veći broj slučajeva u vezi s pitanjima prekograničnog skrbništva nad djecom koja proizlaze iz slobodnog kretanja ljudi; poziva na veću konzularnu i pravosudnu suradnju u vezi s predmetima o skrbništvu nad djecom među državama članicama; pozdravlja reviziju Uredbe Bruxelles II.a koja je trenutačno u tijeku;

16.  osuđuje praksu korištenja bjanko zadužnica u radnim odnosima, čime se poslodavcu omogućuje da sudskim putem lakše zatraži potencijalnu odštetu i da izbjegne dugotrajne postupke na sudovima za radno pravo, pri čemu se izokreće teret dokazivanja u pogledu krivnje i iznosa odštete; upozorava da se takvim zadužnicama građane sprečava u ostvarivanju prava na slobodu kretanja na unutarnjem tržištu; poziva države članice da donesu zakonodavstvo o zabrani korištenja bjanko zadužnica u radnim odnosima u cijeloj Europskoj uniji; potiče Komisiju da izda preporuke državama članicama o nužnosti da se strogo zabrani upotreba bjanko zadužnica u radnim odnosima;

17.  zabrinut je zbog poteškoća s kojima se susreću podnositelji predstavki kada je riječ o priznavanju njihovih stručnih kvalifikacija širom Europe; poziva na dodatnu standardizaciju akademskih titula i diploma za kontinuirano obrazovanje u državama članicama, sustavnu upotrebu Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI) kako bi se zajamčila bolja administrativna suradnja i jednostavniji i brži postupci za priznavanje stručnih kvalifikacija i uvjeta za kontinuirani profesionalni razvoj koje kvalificirani stručnjaci koji namjeravaju raditi u drugoj državi članici moraju ispunjavati, izbjegavajući pritom svaki oblik diskriminacije, a u skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda i poštujući zahtjeve zemlje domaćina uz potpuno pridržavanje Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija;

18.  uvjeren je da bi mobilnost trebalo koordinirati u okviru širokog regulatornog postupka kojim se jamče stabilna kvalitetna radna mjesta sa stvarnim socijalnim pravima i djelotvorna borba protiv svih oblika diskriminacije i prekarijata;

19.  smatra da EU i države članice moraju uspješno rješavati manjak mogućnosti zapošljavanja i neadekvatnu socijalnu zaštitu u matičnim regijama radnika kako bi se zajamčila dobrovoljna mobilnost;

20.  poziva Komisiju da se pobrine za učinkovito praćenje i provedbu Uredbe o jedinstvenom telekomunikacijskom tržištu, koja će sadržavati odredbe o informiranju potrošača o najmanjoj, obično dostupnoj, najvećoj i oglašavanoj brzini širokopojasnog interneta; u tom pogledu podupire kampanje podizanja razine osviještenosti čiji je cilj iskorjenjivanje zavaravajućih oglasa;

21.  poziva države članice da u cijelosti provedu Direktivu 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi i da osiguraju efikasan i pravovremen povrat troškova prekogranične zdravstvene zaštite, uključujući povrat troškova za lijekove, s obzirom na to da bi izostanak toga mogao predstavljati oblik samovoljne diskriminacije ili neopravdanu prepreku slobodi kretanja;

22.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 166, 30.4.2004., str. 1. (2) SL L 284, 30.10.2009., str. 1. (3) SL L 141, 27.5.2011., str. 1. (4) SL L 107, 22.4.2016., str. 1. (5) SL L 18, 21.1.1997., str. 1. (6) SL L 158, 30.4.2004., str. 77. (7) SL L 255, 30.9.2005., str. 22. (8) SL L 88, 4.4.2011., str. 45. (9) SL L 354, 28.12.2013., str. 132. (10) SL L 128, 30.4.2014., str. 8. (11) SL L 159, 28.5.2014., str. 11. (12) SL C 168E, 14.6.2013., str. 88. (13) SL C 482, 23.12.2016., str. 48. (14) SL C 482, 23.12.2016., str. 114. (15) Presuda Suda (Veliko vijeće) od 12. ožujka 2014., O. protiv Minister voor Immigratie, Integratie en Asiel i Minister voor Immigratie, Integratie en Asie protiv B., ECLI:EU:C:2014:135. (16) Presuda Suda (Veliko vijeće) od 12. ožujka 2014., S. protiv Minister voor Immigratie, Integratie en Asiel i Minister voor Immigratie, Integratie en Asie protiv G., ECLI:EU:C:2014:136. (17) Pilot-projekt Iskaznica socijalnog osiguranja (2016_04.037717_3) proveden 2016. i početkom 2017. na temelju studije izvedivosti o „Europskom portalu za mobilnost u području socijalne sigurnosti – Socijalna sigurnost na dohvat ruke”. (18) Npr. Presuda Suda od 28. travnja 1998., Kohll protiv Union des caisses de maladie, C-158/96, ECLI:EU:C:1998:171; Presuda Suda od 28. travnja 1998., Decker protiv Union des caisses de maladie, C-120/95, ECLI:EU:C:1998:167; ili Presuda Suda (Veliko Vijeće) od 12. travnja 2005., Nasljednici Annette Keller protiv Instituto Nacional de la Seguridad Social (INSS) i Instituto Nacional de Gestión Sanitaria (Ingesa), predmet C-145/03, ECLI:EU:C:2005:211.

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2017. o odobrenju Komisije za izmijenjeni plan Njemačke o uvođenju cestarina (2017/2526(RSP))

P8_TA(2017)0084 B8-0180/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Bijelu knjigu Europske komisije pod naslovom „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU(1),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. srpnja 2016. o europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije (COM(2016)0501),

–  uzimajući u obzir zakonodavne prijedloge pod nazivom „Entwurf eines Gesetzes zur Einführung einer Infrastrukturabgabe für die Benutzung von Bundesfernstraßen” i „Zweites Gesetz zur Änderung des Kraftfahrzeugsteuergesetzes und des Versicherungsteuergesetzes”, koje je njemački Bundestag usvojio 27. ožujka 2015.,

–  uzimajući u obzir zakonodavne prijedloge pod nazivom „Entwurf eines Gesetzes zur Einführung einer Infrastrukturabgabe für die Benutzung von Bundesfernstraßen” i „Zweites Gesetz zur Änderung des Kraftfahrzeugsteuergesetzes und des Versicherungsteuergesetzes”, koje je njemački Bundesrat odobrio 8. svibnja 2015.,

–  uzimajući u obzir postupak zbog povrede prava koji je Komisija pokrenula 18. lipnja 2015. u vezi s uvođenjem novog sustava naplate cestarine za osobna vozila u Njemačkoj („Pkw-Maut”),

–  uzimajući u obzir sporazum između predsjednika Komisije i njemačkog Ministarstva prometa i digitalne infrastrukture od 1. prosinca 2016. u vezi s njemačkim sustavom naplate cestarina („Pkw-Maut”),

–  uzimajući u obzir Direktivu 1999/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 1999. o naknadama koje se naplaćuju za korištenje određenih infrastruktura za teška teretna vozila(2) i njezinu nadolazeću reviziju 2017. godine u okviru inicijative Komisije povezane s cestama,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2004/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine u Zajednici(3) i njezinu nadolazeću reviziju 2017. godine u okviru inicijative Komisije povezane s cestama,

–  uzimajući u obzir načelo nediskriminacije ugrađeno u članak 18. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU-a) i pravo EU-a koje zabranjuje diskriminaciju na temelju nacionalnosti,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o njezinom odobrenju izmijenjenog plana Njemačke o uvođenju cestarina (O-000152/2016 – B8-0201/2017),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za promet i turizam,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se trenutačno preispituje je li predviđeni njemački sustav za naplatu cestarina lakim vozilima u skladu s utvrđenim politikama Europske unije;

B.  budući da je sustav nadoknade troškova koji se izravno ili neizravno temelji na državljanstvu diskriminirajući, u suprotnosti je s vodećim načelima Europske unije, ometa prekograničnu mobilnost i oslabljuje europsko jedinstveno tržište;

C.  budući da se smatra da je previđeni njemački sustav naplate cestarina u suprotnosti s načelom nediskriminacije te načelima „korisnik plaća” i „onečišćivač plaća”;

D.  budući da bi nacionalni sustavi kojima se uvodi cestarina i koji se izravno ili neizravno temelje na državljanstvu bili u suprotnosti s pravom EU-a;

E.  budući da nacionalni sustavi naplate cestarina imaju posebno negativan učinak na građane u pograničnim područjima koji se suočavaju s raznim takvim sustavima i povezanim troškovima, ometaju slobodan protok prekograničnog prometa i stvaraju nepotrebne prepreke daljnjoj europskoj integraciji;

F.  budući da bi dodatna administrativna opterećenja koja bi uslijedila rezultirala višim troškovima i mogućim netransparentnim postupcima, što bi smanjilo predviđena dodatna sredstva za ulaganje u infrastrukturu;

1.  potvrđuje da promet predstavlja ključni sektor za ekonomski rast jer osiguravana učinkovitu i pristupačnu mobilnost građana i robe unutar i izvan Europske unije;

2.  naglašava da bi Komisija i države članice trebale ulagati odgovarajuća sredstva u prometnu infrastrukturu;

3.  apelira na Komisiju da provodi politike na snazi, kako je između ostaloga navedeno u Bijeloj knjizi o prometu iz 2011. godine;

4.  naglašava da sustav naplate za upotrebu cestovne infrastrukture može imati vitalnu ulogu u promjeni načina prijevoza i financiranju održavanja te razvoju održive, sigurne, učinkovite cestovne infrastrukture usmjerene na budućnost u Europskoj uniji;

5.  naglašava da bi sustavi naplate cestarina za bilo koju vrstu motornog vozila trebali biti elektronički i temeljiti se na prijeđenoj udaljenosti te da bi trebali biti usklađeni s načelima „korisnik plaća” i „onečišćivač plaća”, kako je ugrađeno u politike i zakonodavstvo EU-a, da bi se osigurala internalizacija vanjskih troškova povezanih sa cestovnim prometom;

6.  ističe da je potrebno postići bolju kvalitetu usluge povezane sa cestovnom infrastrukturom, posebno kad je riječ o sigurnosti, te znatna smanjenja prometnih zagušenja;

7.  potiče Komisiju da pri predlaganju novog zakonodavstva, poput revizije Direktive o eurovinjeti, uvrsti vanjske troškove prouzročene klimatskim promjenama i nezgodama koji nisu obuhvaćeni osiguranjem; nadalje naglašava da se zakonodavstvo o internalizaciji vanjskih troškova mora primjenjivati na sve ceste i da se njime mora isključiti nepoštena konkurencija između različitih načina prijevoza;

8.  ističe da je aktualni postupak zbog povrede prava protiv Njemačke, koji se bavi neizravnom diskriminacijom na temelju nacionalnosti, do daljnjega zaustavljen bez odgovarajućeg pravnog obrazloženja na temelju neformalnog političkog sporazuma između predsjednika Komisije i njemačkog Ministarstva prometa i digitalne infrastrukture;

9.  naglašava da se uvođenjem nacionalnih sustava za naplatu cestarina ne bi smjeli ometati pristup tržištu, rast, konkurentnost i fleksibilnost prijevoznika i prekograničnih prijevoznika u EU-u kako bi se osigurao daljnji razvoj i cjelovitost europskog jedinstvenog tržišta;

10.  poziva Komisiju da pruži i objavi relevantne informacije Glavne uprave za mobilnost i promet (DG MOVE) o analizi novih mjera za sustav „Pkw-Maut” koje su predstavile njemačke vlasti i njegovoj usklađenosti s pravom EU-a;

11.  naglašava da je ključni zahtjev za nediskriminirajuće cestarine taj da svi korisnici plaćaju istu naknadu za korištenje iste ceste; ističe da svaki nacionalni sustav za naplatu cestarina kojim se izravno diskriminira na temelju državljanstva ili koji se kombinira s nacionalnim poreznim mjerama u isključivu korist državljana te zemlje, npr. odbitak od nacionalnog poreza na vozila, te čiji je cilj stoga primarna naplata cestarina stranim korisnicima, predstavlja kršenje načela o nediskriminaciji ugrađenog u članak 18. UFEU-a; podsjeća da Komisija, kao čuvarica ugovorâ, mora pratiti ispravno provođenje i primjenu prava nakon njegova usvajanja;

12.  poziva Komisiju da Parlamentu predstavi sporazum koji je postignut s njemačkom vladom te da navede glavne razlike u odnosu na nacionalni zakon o kojem se raspravlja na Sudu te obrazloženje o njegovoj usklađenosti s odredbama Ugovora i pravom EU-a;

13.  smatra da njemački sustav naplate cestarina „Pkw-Maut” iz prosinca 2016. i dalje sadrži elemente kojima se krši pravo Unije i temeljna načela ugovorâ, posebno u vezi s diskriminacijom utemeljenoj na nacionalnosti;

14.  naglašava da je potrebno utvrditi zajednička pravila kako bi se uspostavio jasan, pošten, nediskriminirajući i usklađen okvir za naplatu cestarina za sve vrste vozila u Europskoj uniji;

15.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost revidiranja zakonodavstva i usklađenog okvira u pogledu eurovinjete i europske elektroničke naplate cestarine kao priliku da se uspostavi takav okvir te prati i potiče ispravno provođenje tog zakonodavstva;

16.  ističe da interoperabilnost elektroničkih sustava naplate cestarina ima ključnu ulogu u olakšavanju prekograničnog prometa te da se samostalnim djelovanjem država članica stvara fragmentacija i onemogućuje jedinstveni europski prometni prostor;

17.  traži da Komisija pruži sve pravne i tehničke podatke o sporazumu između predsjednika Komisije i njemačkog Ministarstva prometa i digitalne infrastrukture postignutom 1. prosinca 2016. te da razjasni sve relevantne pravne i političke aspekte u vezi s time zašto se sporazum od 1. prosinca 2016., kojim se i dalje ne nameće dodatno opterećenje njemačkim korisnicima te se samim time zadržava diskriminacija na temelju nacionalnosti, smatra dostatnom osnovom za zaustavljanje postupka zbog povrede prava protiv Njemačke koji je pokrenut upravo zbog istih problema diskriminacije te da o tome na odgovarajući način izvještava Parlament;

18.  poziva Komisiju da pomno prati taj proces;

19.  poziva Komisiju da uključi Parlament u svaki korak tog procesa uz pomoć strukturiranog dijaloga;

20.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 348, 20.12.2013., str. 1. (2) SL L 187, 20.7.1999., str. 42. (3) SL L 166, 30.4.2004., str. 124.

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2017. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2018., dio III. - Komisija (2016/2323(BUD))

P8_TA(2017)0085 A8-0060/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(2) (dalje u tekstu: Međuinstitucionalni sporazum),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3),

—  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(4),

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017.(5) i zajedničke izjave Parlamenta, Vijeća i Komisije koje su mu priložene(6),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 21. veljače 2017. o proračunskim smjernicama za 2018. (6522/2017),

–  uzimajući u obzir članak 86.a Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0060/2017),

A.  budući da će 2018. biti peta godina višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020.;

B.  budući da će unutarnje gospodarsko i društveno okruženje te vanjski izazovi i političke nesigurnosti vjerojatno biti izvori pritiska i na proračun EU-a za 2018.;

C.  budući da proračunski odgovor na trenutačne izazove i krize mora biti usklađen s pružanjem održivih odgovora koji predstavljaju ulaganje u zajedničku budućnost Unije;

Proračun za održivi rast, radna mjesta i sigurnost

1.  pozdravlja važnu ulogu koju proračun EU-a ima u pružanju konkretnih odgovora na izazove s kojima se EU suočava; naglašava da su odgovarajuća, kvalitetna i stabilna radna mjesta, posebno ona namijenjena mladima, gospodarski rast i socioekonomska konvergencija, migracije, sigurnost i rast populizma te klimatske promjene glavni problemi na razini EU-a i da će proračun EU-a i dalje biti jedan od elemenata kojima se rješavaju ta pitanja; naglašava da solidarnost mora i dalje biti temeljno načelo proračuna EU-a; ističe da sve države članice i svi građani EU-a korist imaju samo od snažnog i ciljanog proračuna EU-a s istinskom europskom dodanom vrijednošću; očekuje da Komisija predstavi nacrt proračuna za 2018. koji će EU-u omogućiti da kroz rast i radna mjesta i dalje bude zamašnjak blagostanja i jamac sigurnosti svojih građana;

2.  smatra da, vodeći računa o proračunskoj disciplini, proračun EU-a mora raspolagati instrumentima koji će omogućiti pružanje odgovora na više kriza istovremeno te da je stoga potrebna određena razina fleksibilnosti; stajališta je da se, iako rast i radna mjesta i dalje predstavljaju temeljne prioritete proračuna EU-a, održivi napredak i razvoj u tim područjima mora ostvarivati usporedno s rješavanjem sigurnosnih pitanja koja izazivaju zabrinutost građana EU-a; ponavlja svoj poziv na tematsku koncentraciju prilikom određivanja prioriteta proračuna EU-a za 2018.;

Istraživanja, infrastruktura i MSP-ovi kao ključni pokretači rasta i stvaranja radnih mjesta

3.  ističe da su jačanje konkurentnosti gospodarstva EU-a, infrastruktura, dostatno financirana istraživanja, sredstva za razvoj vještina i daljnja usmjerenost EU-a na jačanje ulaganja ključni za jamčenje gospodarskog rasta i stvaranje radnih mjesta; smatra da stvaranje društveno i ekološki održivih i dobro plaćenih radnih mjesta mora biti jedan od glavnih prioriteta proračuna EU-a; tvrdi da se radna mjesta ponajprije stvaraju u privatnom sektoru te da stoga odgovarajuću proračunsku potporu treba pružiti poticanju ulaganja i u privatni i u javni sektor, uz posebnu pozornost posvećenu MSP-ovima; naglašava stoga važnost naslova 1.a koji europskim građanima i poduzećima pruža stvarnu dodanu vrijednost i poziva da se zajamči odgovarajuća razinu financiranja za taj naslov;

4.  ističe da su ulaganja u istraživanja i inovacije, što pretpostavlja i pružanje potpore start-upovima, preduvjet za postizanje istinske konkurentnosti u EU-u i za jamčenje inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva EU-a na globalnoj razini; žali zbog činjenice da je kao posljedica nedostatnog financiranja EU-a u području istraživanja i inovacija stopa uspješnosti prijava zabrinjavajuće niska i da je više visokokvalitetnih projekata u području istraživanja i inovacija ostalo bez financijske potpore EU-a; napominje da se mnoge zainteresirane strane, među kojima i MSP-ove, odvraća od podnošenja prijedloga za projekte u okviru programa Obzor 2020.; u tom smislu poziva da se za program Obzor 2020. zajamči odgovarajuća razina odobrenih sredstava i da se nastavi s programom pojednostavljenja; ističe da povećani proračun za program Obzor 2020. ne bi trebao biti financiran nauštrb drugih istraživačkih programa;

5.  svjestan je činjenice da MSP-ovi i dalje predstavljaju okosnicu europskog gospodarstva i da će oni nastaviti imati ključnu ulogu u stvaranju radnih mjesta i poticanju rasta diljem EU-a; smatra da su MSP-ovi glavni izvor novih radnih mjesta i da im je stoga potreban odgovarajući pristup financijskim izvorima; poziva u tom smislu da se odobrena sredstva za program COSME povećaju, uzimajući pritom u obzir uspješnost toga programa; naglašava da je važno pojačati program COSME u novom VFO-u kako bi se MSP-ovima pružila snažnija potpora EU-a; smatra da bi ostvarivanje sinergijskog učinka s drugim financijskim instrumentima dovelo do boljih rezultata;

6.  pruža snažnu potporu daljnjem razvoju i jačanju interoperabilnosti europskih infrastrukturnih mreža; smatra da je za postizanje tih ciljeva ključno financiranje Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i poziva Komisiju da zajamči odgovarajuću razinu sredstava za 2018.;

7.  naglašava važnu ulogu i potencijal Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u smanjenju „investicijskog jaza” koji je još uvijek prisutan u Europi i prepoznaje dosadašnje pozitivne rezultate; pozdravlja i prijedlog Komisije da se EFSU produlji do 2020., kako bi se dodatno poboljšalo njegovo djelovanje, posebno primjenom načela dodatnosti i geografske uravnoteženosti, u što treba uložiti dodatne napore; ističe da bi se odabir projekata koji se financiraju iz ESFU-a trebao temeljiti na kvaliteti i potražnji; pozdravlja namjeru Komisije da ojača ulogu Europskog savjetodavnog centra za ulaganja u smislu pružanja lokalno usmjerenije tehničke pomoći diljem EU-a i jačanja geografske uravnoteženosti; poziva također Komisiju da redovito preispituje dodanu vrijednost EFSU-a vršenjem procjena učinka toga fonda;

Obrazovanje i zapošljavanje mladih – preduvjeti za uspješnost mlade generacije

8.  smatra da je obrazovanje preduvjet za održiva, dobro plaćena i stabilna radna mjesta; naglašava važnost mobilnosti kao prilike mladim Europljanima da ostvare korist od raznolikih vještina građana te da se istovremeno povećaju mogućnosti obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja; u tom smislu pozdravlja ulogu programa Erasmus+ u omogućavanju unutareuropske mobilnosti mladih studenata, pripravnika i volontera; smatra da je, posebno u doba porasta nacionalizma i populizma, važno olakšati prirodnu interakciju između različitih europskih nacija i kultura radi jačanja europske svijesti i identiteta; stoga poziva da se sredstva namijenjena programu Erasmus+ 2018. dodatno povećaju;

9.  naglašava da je nezaposlenost mladih jedan od ključnih problema na europskoj razini koji ima izražen socijalni učinak, posebno u najsiromašnijim područjima Unije, da je njome ugrožena cijela generacija mladih Europljana i da se njome podriva dugoročni gospodarski rast; ističe da će, kao dio postupka mirenja za proračun EU-a za 2017., Inicijativi za zapošljavanje mladih izmjenom proračuna za 2017. biti dodijeljeno 500 milijuna EUR; smatra da Inicijativa za zapošljavanje mladih daje temeljni doprinos stvaranju radnih mjesta i rastu, prioritetnim ciljevima Unije, i dalje je odlučan zajamčiti odgovarajuća sredstva za borbu protiv nezaposlenosti mladih i nastavak te inicijative do kraja trenutačnog VFO-a, uz istovremeno poboljšanje njezina djelovanja i provedbe; naglašava u tom pogledu važnost Strategije EU-a za mlade;

10.  pozdravlja inicijativu o poklanjanju besplatne europske propusnice za Interrail za 18. rođendan; naglašava da bi se tom inicijativom mogao dati poticaj razvoju europske svijesti i identiteta; ističe, međutim, da tu inicijativu ne bi trebalo financirati nauštrb drugih uspješnih programa EU-a, posebno onih u području mladih i kulture, te da bi ona trebali u što većoj mjeri biti socijalno uključiva i sadržavati odredbe kojima se u nju uključuju i stanovnici perifernih otoka Europe; poziva Komisiju da procijeni potencijalni trošak i izvore financiranja te inicijative i predstavi odgovarajuće prijedloge;

Tradicionalni proračunski prioriteti EU-a kao politike ulaganja

11.  snažno podupire regionalnu politiku kao jedan od ključnih investicijskih instrumenata proračuna EU-a kojim se osigurava gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija; ističe da se tom politikom pridonosi rastu i stvaranju radnih mjesta u svim državama članicama; zabrinut je, međutim, zbog neprihvatljivih kašnjenja u provedbi operativnih programa na razini EU-a u sklopu trenutačnog VFO-a, zbog čega je do sada ostvarena niža razina ulaganja kojom nije pružen dostatan doprinos rastu i stvaranju radnih mjesta, ali ni smanjenju gospodarskih, društvenih i teritorijalnih nejednakosti unutar i između europskih regija; poziva Komisiju da utvrdi uzroke kašnjenja, a države članice na suradnju u cilju njihova rješavanja, posebno kako bi se omogućio završetak postupka imenovanja tijela za upravljanje, reviziju i ovjeravanje i znatno ubrzala provedba;

12.  svjestan je važnosti europskog poljoprivrednog sektora za očuvanje sigurnosti opskrbe hranom i upravljanje biološkom raznolikošću u EU-u; izražava svoju punu podršku poljoprivrednicima pogođenima ruskim embargom, ptičjom gripom i krizom u sektorima mlijeka i mesa; poziva stoga Komisiju da nastavi pomagati poljoprivrednicima iz cijele Europe da se suoče s neočekivanim tržišnim volatilnostima i da zajamči sigurnost i kvalitetu namirnica; zahtijeva da se odgovarajuća pozornost posveti malim poljoprivrednicima i malom ribolovu;

Unutarnji izazovi

13.  uvjeren je da je, s obzirom na trenutačne okolnosti, proračun EU-a nedostatan za rješavanje posljedica migracijske i izbjegličke krize te povezanih humanitarnih izazova ili izazova u području sigurnosti, poput porasta međunarodnog terorizma; u tom smislu naglašava da je potrebno iznaći održiv odgovor na to pitanje, s obzirom na to da je višekratna mobilizacija posebnih instrumenata, primjerice instrumenta fleksibilnosti, pokazala da proračun EU-a prvotno nije bio predviđen za rješavanje kriza tih razmjera; ističe da se mora donijeti jasna strategija za rješavanje migracijske i izbjegličke krize koja će uključivati jasne, mjerljive i sveobuhvatne ciljeve; podsjeća, međutim, da potreba za mobilizacijom dodatnih sredstava radi suočavanja s tim izazovima ne bi trebala imati prvenstvo pred drugim važnim politikama Unije, na primjer onima u području radnih mjesta i rasta;

14.  pozdravlja ulogu koju su instrumenti poput Fonda za unutarnju sigurnost i Fond za azil, migracije i integraciju imali u rješavanju posljedica migracijske i izbjegličke krize i povezanih humanitarnih izazova te poziva da se u predstojećim godinama tim fondovima pruže odgovarajuća proračunska sredstva; ponovno ističe važnost načela raspodjele tereta među državama članicama za financiranje napora potrebnih za primjereno zbrinjavanje izbjeglica; pozdravlja i ulogu koju su ostvarile agencije EU-a u području pravosuđa i unutarnjih poslova, poput Europola, Europske granične i obalne straže, EASO-a, Eurojusta, Agencije za temeljna prava i agencije eu-LISA te u tom smislu poziva da im se omogući izvršavanje njihovih zadaća dodjelom većih proračunskih sredstava i povećanjem broja osoblja; uvjeren je da EU mora više ulagati u jačanje svojih granica i bolje upravljanje njima, poboljšanje suradnje među kaznenopravnim agencijama i nacionalnim tijelima u borbi protiv terorizma, radikalizacije te teških kaznenih djela i organiziranog kriminala tako da se poboljšaju integracijske mjere i prakse, osigura interoperabilnost informacijskih sustava i pruže jamstva za djelotvorne operacije vraćanja osoba koje nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, istodobno poštujući načelo zabrane prisilnog vraćanja;

15.  naglašava da trenutačni proračun Fonda za unutarnju sigurnost (otprilike 700 milijuna u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza) nije dovoljan za rješavanje sigurnosnih izazova koji proizlaze iz međunarodnog terorizma; poziva stoga na povećanje financijskih sredstava kako bi se sigurnosna infrastruktura podigla na prikladniju, moderniju razinu;

16.  podsjeća na važnost europskih agencija za jamčenje provedbe europskih zakonodavnih prioriteta, a time i postizanje ciljeva politika EU-a poput onih povezanih s konkurentnosti, rastom, zapošljavanjem i upravljanjem trenutačnom migracijskom i izbjegličkom krizom; stoga inzistira na tome da se osiguraju odgovarajući financijski i ljudski resursi i za upravne i za operativne rashode kako bi se agencijama omogućilo da ispune zadatke koji su im dodijeljeni i postignu najbolje moguće rezultate; s obzirom na povećanje broja zaposlenika i odobrenih sredstava za agencije od proračuna za 2014., ističe činjenicu da se ta povećanja smatraju posljedicom razvojem novih politika i zakonodavstva i da stoga ne ulaze u izračun zadanog smanjenja broja zaposlenika za 5 %; naglašava stoga da u proračunu za 2018. ne treba planirati daljnja smanjenja u planovima radnih mjesta europskih agencija iznad tih 5 % dogovorenih u okviru Međuinstitucijskog sporazuma za sve institucije i tijela Europske unije;

17.  snažno podržava inicijative za istraživanja u području obrane kojima je cilj potaknuti bolju suradnju među državama članicama postići sinergijski učinak u području obrane; naglašava, međutim, da za te aktivnosti treba osigurati nova sredstva s obzirom na to da je riječ o novoj političkoj inicijativi sa znatnim učinkom na proračun EU-a; poziva, nadalje, da se u okviru sljedećeg VFO-a razmotre sve mogućnosti za financiranje programa istraživanja u području obrane namjenskim proračunom; podsjeća da je, vodeći računa o tome da se poštuju odredbe iz Ugovorima, nužno pojačati suradnju u području obrane kako bi se odgovorilo na sigurnosne izazove s kojima je suočen EU, a koji su potaknuti duljim razdobljem nestabilnosti u susjedstvu EU-a i nesigurnosti u pogledu predanosti nekih partnera EU-a ciljevima NATO-a; nadalje, naglašava potrebu jačanja konkurentnosti i inovacija u europskoj obrambenoj industriji, što može dati poticaj rastu i stvaranju radnih mjesta; poziva države članice da osiguraju odgovarajuća proračunska sredstva za rješavanje vanjskih izazova; prima na znanje uspostavu europskog obrambenog fonda s okvirima za istraživanja i kapacitete;

18.  ističe da proračunom EU-a treba podržati ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma i dugoročnih klimatskih ciljeva EU-a tako da se ostvari cilj potrošnje za klimu od 20 % u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.; sa zabrinutošću napominje da ciljevi EU-a u pogledu biološke raznolikosti za 2020. neće biti ostvareni bez ulaganja znatnih dodatnih napora; naglašava stoga važnost uključivanja zaštite biološke raznolikosti u sva područja proračuna EU-a, uz poseban naglasak na program LIFE i mrežu Natura 2000;

Vanjski izazovi

19.  naglašava da je proračun EU-a također instrument vanjske solidarnosti jer se njime pruža hitna pomoć u humanitarnim i civilnim krizama pružanjem potpore zemljama kojima je pomoć potrebna; podsjeća da su izazovi koje predstavljaju iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj potvrđeni kao ključni prioriteti EU-a i njegovih država članica; u tom smislu ponovno ističe da se EU obvezao dati doprinos ostvarenju ciljeva održivog razvoja i ostvarenju cilja da udio službene razvojne pomoći bude 0,7 % BND-a u vremenskom okviru programa za razdoblje nakon 2015.; ističe da razvojna pomoć dugoročno donosi povrat ulaganja u obliku povećanja trgovine i rasta BDP-a u Europi;

20.  ponovno ističe svoje uvjerenje da EU, kako bi se uhvatio u koštac s temeljnim uzrocima trenutačne migracijske i izbjegličke krize i povezanim humanitarnim izazovima, mora osnažiti svoju ulogu ulaganjima u zemljama u kojima započinju migracijski tokovi; poziva stoga Komisiju da u tom pogledu osmisli plan za djelotvorno rješavanje migracijske krize; naglašava da je, kako bi se osigurao postojan gospodarski i socijalni razvoj u miru i sigurnosti, potrebna veća strateška prilagodba svih instrumenata razvojne politike, pazeći pritom da se ne podriva provedba postojećih vanjskih politika; napominje da ulaganje u infrastrukturu, stanovanje, obrazovanje i medicinske usluge te potpora MSP-ovima, uz posebnu pozornost stvaranju radnih mjesta, socijalnoj zaštiti i uključenosti, predstavlja dio rješenja za temeljne uzroke migracija; pozdravlja stoga, kao dio rješenja za te izazove, plan za vanjska ulaganja kao dosljedan i koordiniran okvir za promicanje ulaganja u Africi i susjednim zemljama EU-a, imajući na umu da ga je potrebno potpuno uskladiti s ciljevima održivog razvoja čijem ostvarenju treba doprinijeti; očekuje da se će se tim planom promicati održivi razvoj bez dovođenja u pitanje ljudskih prava, ublažavanja klimatskih promjena ili dobrog upravljanja te da će se zajamčiti transparentno upravljanje Europskim fondom za održivi razvoj i njegovim projektima;

21.  napominje da se trenutačna tendencija Komisije da se pribjegava izvanproračunskim mehanizmima, kao što su to Instrument za pomoć izbjeglicama u Turskoj i uzajamni fondovi, nije u svim slučajevima pokazala uspješnom; smatra da se uspostavom financijskih instrumenata izvan proračuna Unije narušava transparentno upravljanje proračunom i onemogućuje pravo Parlamenta da djelotvorno nadzire troškove; ustraje stoga u svom stavu da ad hoc vanjski financijski instrumenti koji su se pojavili proteklih godina moraju biti integrirani u proračun EU-a, uz puni nadzor Parlamenta nad njihovom provedbom; naglašava, međutim, da te instrumente ne treba financirati nauštrb postojećih vanjskih instrumenata; prima na znanje razliku između obećanih iznosa država članica i njihovih stvarnih doprinosa tim fondovima i potiče države članice da ispune svoje obećanje da će njihovi doprinosi biti jednaki doprinosima EU-a;

22.  ističe da je stabilno susjedstvo EU-a jedan od uvjeta za očuvanje stabilnosti i prosperiteta u EU-u; poziva stoga Komisiju da zajamči da se ulaganju u susjedstvo EU-a da prioritet kako bi se pružila potpora naporima za rješavanje glavnih pitanja s kojima je suočeno to područje, odnosno trenutačnim humanitarnim i migracijskim izazovima u južnom susjedstvu i ruskom agresijom u istočnom susjedstvu; ponovno ističe da je pružanje potpore državama koje implementiraju sporazume o pridruživanju s EU-om presudno za poticanje političkih i gospodarskih reformi, ali naglašava da potporu treba pružati samo ako te zemlje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, posebno one u pogledu vladavine prava i jačanja demokratskih institucija;

Jačanje vjerodostojnosti EU-a odgovarajućom razinom odobrenih sredstava za plaćanja

23.  ponovno poziva da se u proračunu EU-a zajamči odgovarajuća razina odobrenih sredstava za plaćanja kako bi se omogućilo da proračun ostvari svoju glavnu ulogu, onu investicijskog proračuna; uvjeren je da ta uloga ne može biti ostvarena ako EU ne bude u mogućnosti ispuniti svoje preuzete obveze, čime bi se ugrozila njegova vjerodostojnost;

24.  ističe da su kašnjenja u provedbi programa s podijeljenim upravljanjem za razdoblje 2014. – 2020. dovela do smanjenja broja zahtjeva za plaćanja u 2016. i 2017.; posebno je zabrinut zbog mogućeg ponovnog gomilanja nepodmirenih računa na kraju trenutačnog razdoblja VFO-a i podsjeća da je 2014. iznos tih računa dosegao dotada nezabilježenih 24,7 milijardi EUR; pozdravlja činjenicu da je Komisija u sklopu revizije VFO-a u sredini razdoblja prvi put pružila projekciju plaćanja za razdoblje do 2020., ali ističe da je, kako bi se proračunskom tijelu omogućilo da na vrijeme poduzme potrebne mjere, tu projekciju potrebno ažurirati svake godine;

25.  naglašava da bi se, iako još uvijek nije postignut konačan dogovor o reviziji VFO-a u sredini razdoblja, nekoliko pozitivnih elemenata revizije o kojima se trenutačno pregovara, posebice u pogledu povećane fleksibilnosti, moglo pokazati ključnima za sprječavanje budućih kriza plaćanja i pružanje odgovora na njih; smatra da će, u slučaju da se provedba kohezijske politike očekivano ubrza, možda već sljedeće godine biti potrebna veća fleksibilnost kako bi se sukladno tome u proračunu EU-a osigurala odgovarajuća razina odobrenih sredstava za plaćanja i izbjeglo nagomilavanje nepodmirenih računa na kraju godine u području kohezijske politike;

26.  sa žaljenjem napominje da su porezne prijevare trgovačkih društava i njihovo izbjegavanje plaćanja poreza na dobit uzrokovali goleme gubitke prihoda od oporezivanja u državama članicama te time i smanjenje njihovih doprinosa proračunu EU-a; štoviše, smatra da takvo nepošteno porezno natjecanje u nekim slučajevima znači da se BDP prenosi iz jedne države članice u drugu, a BND u porezne oaze izvan EU-a, čime se smanjuje ukupan doprinos država članica proračunu EU-a;

27.  ponavlja svoje dugogodišnje stajalište da bi se plaćanja za posebne instrumente (Instrument fleksibilnosti, Fond solidarnosti EU-a, Europski fond za prilagodbu globalizaciji i pričuvu za pomoć u nuždi) morala računati izvan gornjih granica za plaćanja VFO-a, kao što je to već slučaj za obveze; u kontekstu revizije VFO-a u sredini razdoblja koja je u tijeku ističe mogući napredak u pogledu izrade plana plaćanja za posebne instrumente VFO-a ostvaren revizijom odluke o pričuvi za nepredviđene izdatke 2014. godine, iako to pitanje nije nedvosmisleno riješeno;

Pogled u budućnost

28.  naglašava da će, u skladu s Uredbom o VFO-u, Komisija do kraja 2017. objaviti svoje prijedloge za VFO za razdoblje nakon 2020., u kojima će se morati povesti računa o odluci Ujedinjene Kraljevine da napusti EU, a koja će imati utjecaja na VFO za razdoblje nakon 2020.; naglašava da je zbog te odluke nemoguće nastaviti djelovati kako je to bilo uobičajeno do sada; veliku važnost pridaje postupku kojim će se dovesti do uspostave novog financijskog okvira i izmijenjenog, učinkovitijeg proračuna EU-a te očekuje da će taj postupak biti na razini izazova s kojima je Unija suočena i obveza koje je već preuzela; poziva na žurno zaključenje revizije VFO-a u sredini razdoblja koja je u tijeku, a kojom bi trebalo zajamčiti potrebnu prilagodbu trenutačnog financijskog okvira i određenu dodatnu fleksibilnost proračuna EU-a koja je neophodna za postizanje ciljeva Europske unije;

29.  ističe da su predvidljivost i dugotrajna održivost proračuna EU-a preduvjeti za snažnu i stabilnu Europsku uniju; ističe da trajanje VFO-a treba uskladiti s političkim ciklusima Parlamenta i Komisije; skreće pozornost na činjenicu da će izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a pružiti priliku da se počnu rješavati pitanja koja su već dugo otvorena i zbog kojih proračun EU-a nije bio u mogućnosti ostvariti svoj istinski potencijal, posebno u pogledu prihodovne strane proračuna, odnosno postepenog ukidanja svih rabata i mehanizama korekcije; ponavlja svoje pozitivno stajalište o dubinskoj reformi sustava vlastitih sredstava EU-a i u tom smislu pozdravlja predstavljanje konačnog izvješća Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva; poziva sve strane da iz izvješća izvedu odgovarajuće zaključke i razmotre izvedivost provedbe preporuka te skupine kojima bi se proračun EU-a učinio stabilnijim, jednostavnijim, neovisnijim, poštenijim i predvidljivijim; Očekuje da bi nova vlastita sredstva trebala dovesti do smanjenja doprinosa država članica utemeljenih na BND-u; pozdravlja zaključak Skupine na visokoj razini u pogledu činjenice da proračun EU-a treba usredotočiti na područja koja donese najvišu europsku dodanu vrijednost i u pogledu pristupa juste retour, s kojim bi trebalo završiti, s obzirom na to da je izvješće pokazalo da sve države članice imaju koristi od proračuna EU-a, bez obzira na neto iznose;

30.  potiče Komisiju da nastavi razvijati i provoditi strategiju „proračuna EU-a usredotočenog na rezultate”; u tom smislu naglašava važnost pojednostavnjivanja pravila, olakšavanja postupka praćenja i razvijanja relevantnih pokazatelja uspješnosti;

31.  naglašava da bi načelo rodne ravnopravnosti trebalo primjenjivati kao horizontalni politički cilj u svim glavama proračuna EU-a u kojima je to moguće;

32.  ističe da je važno da Parlament, kao jedina institucija koju građani EU-a demokratski biraju, bude u potpunosti uključen u sva pitanja povezana s proračunom;

33.  poziva Vijeće da bude na razini svojih političkih izjava te da surađuje kako bi se zajamčilo da se Uniji pruži odgovarajući proračun;

o
o   o

34.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (2) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (4) SL L 168, 7.6.2014., str. 105. (5) SL L 51, 28.2.2017. (6) Usvojeni tekstovi od 1.12.2016., P8_TA(2016)0475.