Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018. koji je Komisija usvojila 30. svibnja 2017. (COM(2017)0400),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2017. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2018., dio III. – Komisija(4),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 21. veljače 2017. o proračunskim smjernicama za 2018. (06522/2017),

–  uzimajući u obzir članak 86.a Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0249/2017),

Nacrt proračuna za 2018.: ostvarenje rezultata u području rasta, otvaranja radnih mjesta i sigurnosti

1.  podsjeća da je u svojoj Rezoluciji od 15. ožujka 2017. Parlament potvrdio da su održivi rast, dostojanstvena, kvalitetna i stabilna radna mjesta, socio-ekonomska kohezija, sigurnost, migracije i klimatske promjene ključna pitanja i glavni prioriteti proračuna EU-a za 2018.;

2.  smatra da prijedlog Komisije općenito gledano predstavlja dobar početak ovogodišnjih pregovora ako se u obzir uzme to da se proračunom EU-a za 2018. Uniji mora omogućiti da nastavi ostvarivati održivi rast i otvarati radna mjesta, brinući se istovremeno o sigurnosti svojih građana i rješavajući probleme povezane s migracijom; izražava žaljenje zbog toga što se u Prijedlogu Komisije ne odgovara u potpunosti na poziv Parlamenta u pogledu poduzimanja mjera za borbu protiv klimatskih promjena;

3.  pozdravlja odluku Komisije da u nacrt proračuna uvrsti rezultate revizije višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) na sredini razdoblja 2014. – 2020., čak i prije nego što ga Vijeće službeno odobri, čime šalje snažnu poruku o važnosti te revizije VFO-a i potrebi za većom fleksibilnošću proračuna EU-a kojom bi se Uniji moglo omogućiti da učinkovito reagira na nove krize i da financira svoje političke prioritete;

4.  ponavlja svoje čvrsto uvjerenje da su ulaganja u istraživanje, inovacije, infrastrukturu, obrazovanje i malo i srednje poduzetništvo ključna za postizanje održivog rasta i otvaranje stabilnih i kvalitetnih radnih mjesta u EU-u; u tom smislu pozdravlja predložena povećanja sredstava za program Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe i Erasmus+ jer će oni izravno doprinijeti ostvarenju tih ciljeva; smatra, međutim, da će biti potrebna dodatna pojačanja, posebno s obzirom na rezove u financiranju tih politika u korist financiranja EFSU-a;

5.  podsjeća na ključnu ulogu malog i srednjeg poduzetništva u otvaranju radnih mjesta i smanjenju investicijskog jaza te naglašava da odgovarajuće financiranje tih poduzeća mora ostati jedan od najviših prioriteta proračuna EU-a; u tom pogledu žali zbog toga što su predložena sredstva za COSME u usporedbi s proračunom za 2017. manja za 2,9 % te izražava svoju namjeru da dodatno ojača taj program u proračunu za 2018.; ističe da je potrebno snažnije podupirati malo i srednje poduzetništvo te poziva na to da se financijske obveze u pogledu tog programa u cijelosti realiziraju tijekom preostalih godina VFO-a; pozdravlja nastojanje Komisije da se financiranje malih i srednjih poduzeća pojednostavi u okviru programa Obzor 2020.;

6.  pohvaljuje ulogu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u smanjenju investicijskog jaza u EU-u i između različitih područja EU-a, kao i u strateškom ulaganju kojim se osigurava visoka dodana vrijednost za gospodarstvo, okoliš i društvo; stoga podržava njegovo produljenje do 2020.; ističe da su sredstva dijela EFSU-a koji je namijenjen malim i srednjim poduzećima brzo iskorištena te pozdravlja predviđeno povećanje tih sredstava; žali, međutim, zbog nedostatka sveobuhvatnog pristupa financiranju malih i srednjih poduzeća koji bi omogućio jasan pregled svih dostupnih sredstava; ističe svoje stajalište u tekućim zakonodavnim pregovorima u skladu s kojim financiranje tog produljenja ne bi smjelo dovesti do novih rezova u postojećim programima EU-a; smatra da EFSU, čija se jamstveni fond uglavnom financira iz proračuna EU-a, ne bi trebao podupirati subjekte koji imaju poslovni nastan ili su registrirani u jurisdikcijama navedenima u okviru relevantnih politika EU-a u području nekooperativnih jurisdikcija, ili pak subjekte koji ne poštuju Unijine ili međunarodne porezne standarde o transparentnosti i razmjeni informacija;

7.  pozitivno gleda na inicijative EU-a povezane s istraživanjem, tehnološkim napretkom i nabavom u području obrane, čime će se doprinijeti ostvarenju ekonomije razmjera u tom sektoru i većoj koordiniranosti među državama članicama te će se, uz ispravan razvoj, postići racionalnija potrošnja u pogledu obrane i ostvariti uštede na nacionalnoj razini; također ističe da je potrebno poboljšati konkurentnost i inovativnost u europskoj obrambenoj industriji; podsjeća na svoj raniji stav da bi se nove inicijative u tom području trebale financirati dodatnim sredstvima, a ne nauštrb postojećih programa, među kojima je i Instrument za povezivanje Europe (CEF);

8.  prima na znanje da Komisija nije poduzela korake u vezi sa zahtjevom Parlamenta da pripremi evaluaciju i relevantne prijedloge za projekt „Europska propusnica Interrail za 18. rođendan”; smatra da bi se takvim prijedlozima mogao potaknuti razvoj europske svijesti i identiteta; ističe, međutim, da se svi novi projekti moraju financirati novim financijskim sredstvima, a ne nauštrb postojećih programa, te da bi u socijalnom pogledu trebali biti što uključiviji; ponavlja svoj poziv Komisiji da u tom pogledu donese relevantne prijedloge;

9.  pozdravlja činjenicu da nacrt proračuna za 2018. sadrži dodatna sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih, čime se reagiralo na ranije pozive Parlamenta na nastavak tog programa; usporedno s time prima na znanje da nacrt izmjene proračuna 3/2017 sadrži dodjelu 500 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih, u skladu s dogovorom Parlamenta i Vijeća u okviru procesa mirenja u proračunskom postupku za 2017.; uvjeren je da su predloženi iznosi u svakom pogledu nedostatni za ostvarivanje ciljeva Inicijative za zapošljavanje mladih ostvari te vjeruje da, u cilju učinkovite borbe protiv nezaposlenosti mladih, ona i dalje mora doprinositi prioritetnom cilju Unije koji se odnosi na rast i otvaranje radnih mjesta; ustraje u tome da je potrebno pružiti djelotvoran odgovor na nezaposlenost mladih diljem Unije, te ističe da se Inicijativa za zapošljavanje mladih još može poboljšati i postati učinkovitija, posebno osiguravajući da donosi stvarnu europsku dodanu vrijednost politikama za zapošljavanje mladih u državama članicama i da ne zamjenjuje financiranje bivših nacionalnih politika;

10.  podsjeća da kohezijska politika ima primarnu ulogu u razvoju i rastu EU-a; naglašava da se očekuje da će 2018. programi kohezijske politike nadoknaditi zaostatke i biti u punom zamahu; ističe obvezu Parlamenta da osigura odgovarajuća odobrena sredstva za te programe, koji su dio jedne od temeljnih politika EU-a; zabrinut je, međutim, zbog neprihvatljivih kašnjenja u provedbi operativnih programa na nacionalnoj razini; poziva države članice da se pobrinu za to da se postupak imenovanja tijela za upravljanje, reviziju i ovjeravanje privede kraju, a njegova provedba ubrza; priznaje da su institucije EU-a koje su sudjelovale u dugotrajnim pregovorima oko pravnih osnova djelomično odgovorne za nisku stopu provedbe; prima na znanje činjenicu da neke države članice smatraju da bi kohezijski fondovi mogli biti alat za jamčenje solidarnosti u politikama Unije;

11.  posebno je zabrinut zbog mogućeg ponovnog gomilanja nepodmirenih računa na kraju tekućeg razdoblja VFO-a i podsjeća da je 2014. iznos tih računa dosegao dotada nezabilježenih 24,7 milijarde EUR; pozdravlja činjenicu da je Komisija u sklopu revizije VFO-a na sredini razdoblja prvi put dala projekciju plaćanja za razdoblje do 2020., ali ističe da je, kako bi se proračunskom tijelu omogućilo da na vrijeme poduzme potrebne mjere, tu projekciju svake godine potrebno ažurirati; upozorava na štetne posljedice koje bi nova krize u plaćanjima mogla izazvati, posebno kada je riječ o korisnicima proračuna EU-a; uvjeren je da je vjerodostojnost EU-a također povezana s njegovom sposobnošću da u svom proračunu osigura odgovarajuću razinu odobrenih sredstava za plaćanje, koja će mu omogućiti da izvršava svoje obveze; ističe štetan učinak kasnih plaćanja na privatni sektor te posebno na mala i srednja poduzeća u EU-u koja su sklopila ugovore s javnim tijelima;

12.  ističe važnost ispunjavanja obveza EU-a kada je riječ o postizanju ciljeva koji su zadani na konferenciji COP21, posebice u svjetlu nedavne odluke vlade SAD-a da se povuče iz sporazuma; u tom smislu ističe da postoji stvaran rizik da se ne ostvari cilj kojim se teži da se najmanje 20 % rashoda EU-a u VFO-u za razdoblje 2014. – 2020. namijeni mjerama za borbu protiv klimatskih promjena, osim ako se ne ulože veći napori; sa zabrinutošću primjećuje skromno povećanje od 0,1 % namijenjeno za biološku raznolikost; naglašava važnost uključivanja zaštite biološke raznolikosti u razne aspekte proračuna EU-a i ponavlja svoj prethodni poziv za uvođenje metodologije za praćenje koja uzima u obzir svu potrošnju u pogledu biološke raznolikosti i njezinu učinkovitost; također naglašava da projekti koji se financiraju sredstvima EU-a ne bi trebali imati negativan učinak na ublažavanje klimatskih promjena ili na prijelaz na kružno gospodarstvo s niskim razinama emisija ugljika;

13.  ističe da je nezapamćena mobilizacija posebnih instrumenata pokazala da proračun EU-a izvorno nije bio predviđen za rješavanje problema kao što su trenutačna izbjeglička i migracijska situacija; vjeruje da je prerano smatrati da je kriza završila; stoga se protivi predloženim smanjenjima u naslovu 3 u usporedbi s proračunom za 2017. jer ona nisu u skladu s obećanjem EU-a da će učinkovito riješiti probleme povezane s migracijskom i izbjegličkom krizom; naglašava, međutim, da nakon odgovora na hitno i nezapamćeno stanje treba uslijediti sustavniji i proaktivniji pristup, nadopunjen učinkovitom uporabom proračuna EU-a; ističe da je sigurnost građana jedan od prioriteta EU-a;

14.  ponovno potvrđuje da hvatanje u koštac s temeljnim uzrocima migracijske i izbjegličke krize predstavlja dugoročno održivo rješenje, zajedno sa stabilizacijom susjedstva u EU-u, te da su ulaganja u zemlje porijekla migranata i izbjeglica ključ za ostvarenje tog cilja; u tom pogledu pozdravlja plan za vanjska ulaganja i sporazum između institucija u pogledu Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR) te poziva na njegovu brzu primjenu; stoga s iznenađenjem prima na znanje smanjenja u naslovu 4, koja se ne mogu u potpunosti opravdati u okviru ranijih proračunskih povećanja ili niske stope izvršenja; ponovno potvrđuje da hvatanje u koštac s temeljnim uzrocima migracija uključuje, među ostalim, rješavanje problema kao što su siromaštvo, nezaposlenost, obrazovanje i ekonomske mogućnosti, potom nestabilnost, sukobi i klimatske promjene;

15.  pozdravlja predloženo povećanje dijela Europskog instrumenta za susjedstvo namijenjenog istočnim susjedima, što je u skladu s ranijim pozivima Parlamenta; uvjeren je da je potpora EU-a, posebno državama koje su potpisale sporazume o pridruživanju, od ključne važnosti za daljnju gospodarsku integraciju i konvergenciju s EU-om te za postizanje napretka u pogledu demokracije, vladavine prava i ljudskih prava u našem istočnom susjedstvu; naglašava da bi se ta pomoć trebala primjenjivati dokle god predmetne zemlje zadovoljavaju tražene kriterije, posebno u pogledu vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja demografskih institucija;

16.  naglašava važnost Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU), koji je osnovan s namjerom da se odgovori na velike prirodne katastrofe i izrazi europska solidarnost s europskim regijama koje su pogođene katastrofama te prima na znanje predložena povećanja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstva za plaćanja za FSEU; poziva Komisiju da odmah procijeni je li potrebno dodatno povećanje, posebice uzimajući u obzir potrese u Italiji i požare u Španjolskoj i Portugalu, u kojima su na tragičan način izgubljeni životi te koji su imali dramatičan i snažan utjecaj na život ljudi u osobito zapostavljenim regijama; poziva na prilagodbu pravila za mobilizaciju tog fonda kako bi se omogućila fleksibilnija i pravodobnija mobilizacija, koja bi obuhvaćala širi raspon katastrofa sa znatnim posljedicama i kojom bi se skratilo vrijeme između katastrofe i trenutka u kojem sredstva postanu dostupna;

17.  prima na znanje da se u nacrtu proračuna za 2018. u naslovima 1, 3 i 4 ostavlja vrlo malo prostora u odnosu na gornje granice VFO-a , ili da taj prostor uopće ne postoji; smatra da je to posljedica važnih novih inicijativa koje su pokrenute od 2014. (EFSU, prijedlozi u vezi s migracijama, nedavna istraživanja u području obrane i Europske snage solidarnosti) i koje su se financirale iz razlike do gornje granice VFO-a dogovorene 2013.; podsjeća da VFO, pogotovo nakon revizije na sredini razdoblja provedbe, predviđa primjenu odredaba o fleksibilnosti, koje bi se, iako ograničene, trebale iskoristiti u najvećoj mogućoj mjeri kako bi se zadržala razina ambicioznosti uspješnih programa i kako bi se suočilo s novim i nepredviđenim izazovima; izražava namjeru Parlamenta da se još više koristi tim odredbama o fleksibilnosti u okviru postupka donošenja izmjena; još jednom poziva na uvođenje novih stvarnih vlastitih sredstava u proračun EU-a;

18.  u tom pogledu prima na znanje brojne reference u nacrtu proračuna koje upućuju na nužnost pisma izmjene kojim bi se dijelom mogao prejudicirati stav Parlamenta u proračunskom postupku; izražava žaljenje zbog toga što je Komisija, umjesto da ih odmah uključi u nacrt proračuna, objavila da će se moguće nove inicijative u području sigurnosti i migracija, kao i moguće proširenje instrumenta za izbjeglice u Turskoj, moći predložiti u okviru budućeg pisma izmjene; traži od Komisije da pravodobno dostavi detalje o tim predstojećim prijedlozima kako bi ih proračunsko tijelo moglo propisno ispitati; ističe da se zbog tih potencijalnih inicijativa ne bi trebali zanemariti, a pogotovo ne nadomjestiti, zahtjevi i izmjene koje je u okviru proračunskog postupka iznio Parlament;

19.  ponovno izražava svoju potporu provedbi strategije Komisije „Proračun usmjeren na rezultate” i poziva na kontinuirano poboljšanje kvalitete i prikaza podataka o uspješnosti kako bi se pružile točne, jasne i razumljive informacije o uspješnosti programa EU-a;

Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

20.  primjećuje da u odnosu na 2017. prijedlog Komisije za 2018. bilježi povećanje u obvezama u podnaslovu 1.a od +2,5 % na 21 841,3 milijuna EUR; pozdravlja činjenicu da se veliki dio tog povećanja odnosi na Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe i Erasmus+ jer njihova odobrena sredstava za preuzimanje obveza rastu za 7,3 %, 8,7 % odnosno 9,5 %, ali napominje da je to svejedno neznatno ispod iznosa njihova financijskog programiranja; posebice naglašava veoma nisku stopu uspješnosti u prijavama za Obzor 2020.;

21.  iznenađen je, međutim, što su odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja za program COSME smanjena za 2,9 % odnosno 31,3 %, iako je potpora malim i srednjim poduzećima jedan od ključnih prioriteta EU-a;

22.  ponavlja, u pogledu produljenja EFSU-a, da se Parlament protivi daljnjim rezovima za CEF i smatra da bi se dodatna 1,1 milijarda EUR dodijeljena jamstvu EU-a trebala uzeti iz nedodijeljenih razlika (u iznosu od 650 milijuna EUR) i očekivanih neto pozitivnih prihoda (u iznosu od 450 milijuna EUR); podsjeća da omotnica za CEF (potprogram ICT) također uključuje novu inicijativu Wifi4EU; podsjeća da sustavno dolazi do prevelikog broja prijava za proračun CEF-a zbog nedovoljnih odobrenih sredstava, osobito što se tiče infrastrukture;

23.  prima na znanje prijedlog Komisije za osnivanje europskih snaga solidarnosti; međutim, sa zabrinutošću primjećuje, da se, usprkos upozorenjima Parlamenta, zakonodavnim prijedlogom donesenim 30. svibnja 2017. predviđa da će se tri četvrtine proračuna europskih snaga solidarnosti financirati preraspodjelom iz postojećih programa, prije svega iz programa Erasmus+ (197,7 milijuna EUR); zabrinut je zbog rizika koji takvo rješenje predstavlja za te programe EU-a i izražava svoju namjeru da u proračunu za 2018. dodatno ojača program Erasmus+; ponavlja da bi se sve nove političke obveze trebale financirati novim odobrenim sredstvima, a ne preraspodjelom iz postojećih programa;

24.  pozdravlja predloženo povećanje pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane i iznošenje zakonodavnog prijedloga Komisije za razvojni program za obrambenu industriju;

Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

25.  prima na znanje da ukupan iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za podnaslov 1.b iznosi 55 407,9 milijuna EUR, što predstavlja povećanje od 2,4 % u odnosu na proračun za 2017., ako se uključi nacrt izmjene proračuna br. 3;

26.  prima na znanje da je predloženi iznos od 46 763,5 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja 25,7 % veći nego 2017., što u velikoj mjeri odražava smanjenje iz 2017. uzrokovano kašnjenjem u učinkovitom pokretanju novih operativnih programa; podsjeća da su netočne prognoze država članica dovele do nedovoljne iskorištenosti odobrenih sredstava za plaćanja 2016. godine u okviru podnaslova 1.b u iznosu od više od 11 milijardi EUR i napominje da su predloženi iznosi za 2018. već smanjeni za 1,6 milijardi EUR u odnosu na ranije prognoze;

27.  ističe da provedba programa za razdoblje 2014. – 2020. mora uzeti maha i čvrsto vjeruje da se u budućnosti mora izbjegavati svako pretjerano gomilanje neplaćenih računa; poziva u tom smislu Komisiju i države članice da hitno riješe sva otvorena pitanja u vezi s odgođenim imenovanjem nacionalnih tijela za upravljanje i certificiranje, kao i druge zapreke za predavanje zahtjeva za plaćanje; iskreno se nada da su i nacionalna tijela i Komisija bolje procijenili svoje potrebe za plaćanjima u proračunu za 2018. i da će predložena razina odobrenih sredstava za plaćanje biti u cijelosti izvršena; uviđa da su dugotrajni pregovori o pravnim osnovama između institucija EU-a jedan od razloga trenutačne niske stope izvršenja;

28.  pozdravlja prijedlog Komisije o nastavku financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih i prima na znanje predloženu mobilizaciju 233,3 milijuna EUR iz ukupne razlike za obveze; poziva Komisiju i države članice da slijede smjernice iz nedavnog izvješća Europskog revizorskog suda; podsjeća da bi se svako povećanje sredstava dodijeljenih posebno za Inicijativu za zapošljavanje mladih trebalo uskladiti s odgovarajućim iznosima iz Europskog socijalnog fonda (ESF); izražava svoju namjeru da ispita sve mogućnosti kako bi se taj program dodatno ojačao u proračunu za 2018.;

29.  naglašava važnost Fonda europske pomoći za najpotrebitije za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti i traži da se u proračunu za 2018. dodijele odgovarajući resursi kako bi se na odgovarajući način zadovoljile potrebe ciljnih skupina i ispunili ciljevi Fonda;

Naslov 2. – Održivi rast: prirodni resursi

30.  prima na znanje predloženih 59 553,5 milijuna EUR u obvezama (+1,7 % u odnosu na 2017.) i 56 359,8 milijuna EUR u plaćanjima (+2,6 %) za naslov 2., pri čemu se ostavlja razlika od 713,5 milijuna EUR do gornje granice za obveze; prima na znanje da je povećanje sredstava za financiranje Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi za 2018. (+2,1 %) u velikoj mjeri posljedica znatno nižeg iznosa očekivanih dostupnih namjenskih prihoda u 2018.;

31.  prima na znanje da je Komisija u okviru naslova 2. ostavila razliku do gornje granice u iznosu od 713,5 milijuna EUR; ističe da bi se zbog sve veće nestabilnosti na poljoprivrednim tržištima, kao što je ranije bio slučaj krize u sektoru mljekarstva, mogla razmotriti mogućnost korištenja te razlike; poziva Komisiju da se pobrine da utvrđena razlika bude dovoljna za rješavanje mogućih kriza;

32.  ističe produženje izvanrednih mjera potpore za određene vrste voća za koje je stanje na tržištu još uvijek teško; žali, međutim, što Komisija trenutačno ne predlaže mjere potpore sektoru stočarstva, posebice sektoru mljekarstva, koja je potrebna zbog ruske zabrane uvoza iz EU-a te stoga u tom pogledu očekuje promjenu; stoga očekuje da se, ako dođe do promjene razlike u naslovu 2., dio dodijeli proizvođačima mlijeka u državama koje su najviše pogođene ruskim embargom; iščekuje da Komisija u listopadu 2017. pošalje pismo izmjene koje bi se trebalo temeljiti na ažuriranim informacijama o financiranju EFJP-a, čime bi se mogle provjeriti stvarne potrebe poljoprivrednog sektora, uzimajući na odgovarajući način u obzir utjecaj ruskog embarga i druge tržišne nestabilnosti;

33.  pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (+2.4 %) i za program LIFE+ (+5.9 %) u skladu s financijskim programiranjem, ali žali zbog toga što znatno umanjena odobrena sredstva za plaćanja ukazuju na još uvijek sporu provedbu tih projekata u razdoblju 2014. – 2020.;

Naslov 3. — Sigurnost i građanstvo

34.  prima na znanje predloženi iznos od 3 473,1 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za naslov 3.; naglašava potrebu za zajedničkim, sveobuhvatnim i održivim rješenjima za situaciju s migracijama i izbjeglicama te izazove povezane s time;

35.  pozdravlja prijedlog Komisije za dodatnih 800 milijuna EUR namijenjenih za rješavanje sigurnosnih pitanja, osobito nakon niza terorističkih napada u EU-u;

36.  smatra da važnost i hitnost tih pitanja nije u skladu s velikim smanjenjem odobrenih sredstava za preuzimanje obveza (-18,9 %) i odobrenih sredstava za plaćanja (-21,7 %) predloženih u naslovu 3. u usporedbi s proračunom za 2017., prije svega u odnosu na Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF), Fond za unutarnju sigurnost (ISF) i program Pravosuđe; poziva na dodjelu odgovarajućih proračunskih sredstava za te fondove; tvrdi da ta smanjenja nisu opravdana kašnjenjima u provedbi dogovorenih mjera i u donošenju novih zakonodavnih prijedloga; poziva stoga Komisiju da zajamči odgovarajuća proračunska sredstva i pruži jamstvo da će se dodatne potrebe također brzo riješiti;

37.  žali zbog toga što još uvijek ne postoji učinkovit sustav za preraspodjelu i što je to dovelo do neravnomjernog opterećenja nekih država članica, posebno Italije i Grčke; podsjeća da je 2016. u Europu stiglo 361 678 izbjeglica i migranata, od kojih 181 405 u Italiju i 173 447 u Grčku, s time da je Italija primila već 85 % izbjeglica i migranata koji su dosad stigli u Europu tijekom 2017.; žali zbog toga što je Italija dosad od Fonda za azil, migracije i integraciju dobila samo 147,6 milijuna EUR, što predstavlja samo 3 % ukupnih troškova upravljanja migracijskom krizom;

38.  smatra nadalje da bi se suradnja među državama članicama u pitanjima sigurnosti mogla još poboljšati dodatnom potporom iz proračuna EU-a; postavlja pitanje kako je moguće ostvariti te ciljeve uz znatno smanjenje relevantnih proračunskih linija za ISF u usporedbi s proračunom za 2017.; naglašava potrebu osiguravanja potrebnih financijskih sredstava za provedbu predloženih novih informacijskih i graničnih sustava, poput sustava EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) i sustava ulazaka/izlazaka.

39.  smatra da će 2018. biti ključna godina za uspostavu Europskog migracijskog programa s obzirom na to da se trenutačno razvija nekoliko njegovih ključnih komponenti; ističe potrebu da se pažljivo ispita učinak tekućih zakonodavnih prijedloga na proračun, kao što su reforma dablinskog zajedničkog sustava azila, novi sustav ulazaka/izlazaka i sustav ETIAS, uključujući mogućnost njihova kasnijeg usvajanja; naglašava važnost odgovarajućeg financiranja kako bi se ispunio cilj Unije u tom pogledu i kako bi se hitno uspostavila učinkovita europska politika o azilu i migracijama, u potpunom skladu s međunarodnim pravom i na temelju solidarnosti između država članica;

40.  ističe da prijedlog Komisije treću godinu za redom ne ostavlja razliku do gornje granice za naslov 3., što je dokaz da iznos najmanjeg naslova VFO-a nije u skladu s trenutačnim potrebama, kako je potvrdio i Parlament u okviru postupka revizije u sredini razdoblja; pozdravlja u tom smislu prijedlog Komisije za mobilizaciju instrumenta fleksibilnosti u iznosu od 817 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, što je moguće samo zahvaljujući dodatnoj fleksibilnosti utvrđenoj u revidiranoj Uredbi o VFO-u; ustraje u tome da je razina rashoda još uvijek nedostatna i žali zbog toga što je Komisija odgodila sva buduća pisma izmjene;

41.  podsjeća na trajnu snažnu potporu Parlamenta kulturnim i medijskim programima; pozdravlja predloženo povećanje sredstava za program Kreativna Europa u odnosu na proračun za 2017., uključujući za Europsku godinu kulturne baštine u okviru multimedijskih djelovanja; nadalje inzistira na dodjeli dostatnih sredstava programu Europa za građane; poziva Komisiju da revidira inicijative u okviru proračunske linije „multimedijska djelovanja” kako bi se osiguralo da se proračunom djelotvorno podupire visokokvalitetno i neovisno izvještavanje o poslovima EU-a; ponovno izražava svoju potporu održivom višegodišnjem dogovoru o financiranju Euraneta +; konačno, pozdravlja povećanja u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za program Hrana i hrana za životinje i program Potrošači u odnosu na proračun za 2017. godinu; konačno, naglašava važnost razvijenog programa Zdravlje i odgovarajućeg proračuna kojima bi se omogućila europska suradnja u području zdravlja, uključujući nove inovacije u zdravstvenoj zaštiti, nejednakosti u području zdravlja, teret kroničnih bolesti, antimikrobnu otpornost, prekograničnu zdravstvenu skrb i pristup zdravstvenoj zaštiti;

Naslov 4. – Globalna Europa

42.  žali zbog ukupnog smanjenja financijskih sredstava u naslovu 4. koja iznose 9,6 milijardi EUR (-5,6 % u usporedbi s proračunom za 2017.) u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza; prima na znanje da je smanjenje financiranja glavnih instrumenata pod naslovom 4. uvelike povezano s ranijim povećanjima iznosa, odobrenima u proračunu za 2017., za Instrument za pomoć izbjeglicama u Turskoj i novi okvir za partnerstvo u okviru Europskog migracijskog programa;

43.  smatra da smanjenja za Instrument za razvojnu suradnju i Europski instrument za susjedstvo, posebno dio za južno susjedstvo potonjega, nisu opravdana s obzirom na dugoročne potrebe u vezi s djelovanjem EU-a u području migracija koje nadilazi migracijske paktove u sklopu Okvira za partnerstvo i njegovu posvećenost međunarodnom razvoju; u tom kontekstu poziva na povećanje financijskih sredstava koja treba izdvojiti za mirovni proces i financijsku pomoć Palestini i UNRWA-u; podsjeća na važnost jamčenja dostatnih sredstava za južno susjedstvo s obzirom na to da je stabilnost na Bliskom istoku ključ ni element za rješavanje temeljnih uzroka migracija;

44.  unatoč tome pozdravlja predloženo povećanje sredstava za istočno susjedstvo u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo, čime će se doprinijeti demokratskim reformama i ekonomskoj integraciji s EU-om, a to posebno vrijedi za države koje su potpisale sporazume o pridruživanju s Unijom;

45.  prima na znanje povećanu potporu za provođenje političkih reformi u Turskoj (IPA II), posebno u kontekstu nazadovanja te zemlje u područjima vladavine prava, slobode govora i temeljnih prava; poziva Komisiju da obustavi pružanje pretpristupnih sredstava ako se obustave pregovori o pristupanju i da, ako se to dogodi, ta sredstva iskoristi za izravno podupiranje civilnoga društva u Turskoj te da ulaže više u programe međuljudske razmjene kao što je Erasmus+ za studente, akademsku zajednicu i novinare; očekuje dodjelu dovoljnih sredstava zemljama korisnicama IPA-e iz zapadnog Balkana kojima je hitno potrebna financijska pomoć za provedbu reformi;

46.  smatra da bi zbog važnosti visokog obrazovanja za sveobuhvatno provođenje reformi u partnerskim zemljama studentska mobilnost i akademska suradnja između EU-a i susjednih zemalja trebale dobivati stalnu potporu; stoga žali zbog smanjenja odobrenih sredstava za tehničku i financijsku pomoć u okviru tri vanjska instrumenta, IPA, ENI i DCI, čiji je cilj promicanje međunarodne dimenzije visokog obrazovanja za provedbu programa Erasmus+;

47.  prima na znanje prijedlog Komisije o određivanju razlike od 232 milijuna EUR ispod gornje granice; uvjeren je da izazovi s kojima se EU susreće u vanjskom djelovanju iziskuju održivo financiranje koje nadilazi trenutačan iznos za naslov 4.; podsjeća da je za proračun za 2017. upotrijebljena pričuva za nepredviđene izdatke kako bi se omogućilo financiranje iznad gornje granice; i dalje smatra da bi nove inicijative trebalo financirati novim sredstvima te u tome da bi u potpunosti trebalo iskoristiti sve mogućnosti za fleksibilnost do iznosa dogovorenog u okviru revizije VFO-a;

48.  poziva Komisiju, koja se u više navrata pozivala na moguće produljenje Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj, da što prije donese stvarni prijedlog za njegovo produljenje ako to jest njezina namjera; podsjeća na obvezu Parlamenta, Vijeća i Komisije da se pobrinu da uspostava Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj i uzajamnih fondova bude transparenta i jasna, u skladu s načelom jedinstva proračuna Unije i uz poštovanje nadležnosti proračunskog tijela, uključujući parlamentarni nadzor; još jednom snažno potiče države članice da pravodobno podmire svoje obveze o financiranju Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj i uzajamnih fondova;

49.  u potpunosti podržava obveze koje je EU preuzeo na briselskoj konferenciji o potpori Siriji, kojima su potvrđene ranije obveze iz Londona; slaže se s dodatnim financiranjem Europskog instrumenta za susjedstvo i humanitarne pomoći u iznosu od 120 milijuna EUR za svaku stavku;

Naslov 5. – Administracija

50.  prima na znanje povećanje rashoda u naslovu 5. za 3,1 % u odnosu na proračun za 2017. te iznose 9682,4 milijuna EUR (+287,9 milijuna EUR); prima na znanje da se više od jedne trećine tog nominalnog povećanja opravdava dodatnim odobrenim sredstvima potrebnima za mirovine (+108,5 milijuna EUR); prima na znanje da je veći iznos odobrenih sredstava posljedica očekivanog rasta broja umirovljenika (+4,2 %); također prima na znanje da se očekuje da će broj umirovljenika i dalje rasti u narednim godinama; prima na znanje strog pristup administrativnim rashodima i nominalno zamrzavanje svih rashoda koji se ne odnose na plaće;

51.  prima na znanje da stvarna razlika do gornje granice iznosi 93,6 milijuna EUR nakon prijeboja 570 milijuna EUR u 2017. za korištenje pričuve za nepredviđene izdatke za naslov 3.; ističe da se udio naslova 5. u proračunu EU-a blago povećao i iznosi 6,0 % (u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza) zbog mirovina;

Pilot-projekti – pripremna djelovanja

52.  naglašava da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni kao sredstva za uobličenje političkih prioriteta i uvođenje novih inicijativa koje bi se mogle pretvoriti u trajne aktivnosti i programe EU-a; kani nastaviti s utvrđivanjem uravnoteženoga paketa pilot-projekata i pripremnih djelovanja; napominje da je u aktualnome prijedlogu razlika za neke naslove podosta ograničena, ili čak i ne postoji, te namjerava istražiti načine da se iznađe mjesta za moguće pilot-projekte i pripremna djelovanja bez smanjivanja sredstava za druge političke prioritete; smatra da bi Komisija od početka provedbe pilot-projekata i pripremnih djelovanja trebala postupno obavještavati zastupnike u Europskom parlamentu kako bi se osiguralo potpuno poštovanje svrhe prijedloga;

Agencije

53.  prima na znanje ukupno povećanje u nacrtu proračuna za 2018. za decentralizirane agencije za +3,1 % (ne uzimajući u obzir namjenske prihode) i za 146 radnih mjesta, ali ističe veliku razliku između agencija s ustaljenim poslovanjem (-11,2 %) i agencija s novim zadaćama (+10,5 %); smatra da ti podaci ispravno odražavaju činjenicu da je većina agencija od 2013. smanjila broj osoblja za 5 % ili čak i više (neke taj zadatak trebaju dovršiti 2018.), dok je zapošljavanje novog osoblja omogućeno agencijama koje se bave migracijama i sigurnošću (+183 radna mjesta), financijskim nadzorom (+28 radnih mjesta) i nekim agencijama s novim zadaćama (ERA, EASA, GSA) (+18 radnih mjesta); ponavlja svoj zahtjev, izražen u postupku davanja razrješnice za financijsku godinu 2015.(5), da se čuvaju resursi, a po potrebi i pruže dodatni resursi kako bi se jamčilo ispravno funkcioniranje agencija, uključujući trajno tajništvo mreže agencija EU-a (pod novim nazivom ured za zajedničku potporu);

54.  ponavlja svoje uvjerenje da se agencijama EU-a aktivnima u području pravosuđa i unutarnjih poslova moraju hitno pružiti potrebna sredstva za operativne rashode i odgovarajući broj osoblja kako bi mogle uspješno obavljati dodatne zadaće i izvršavati odgovornosti koje su im povjerene posljednjih godina; pozdravlja u tom smislu predloženo povećanje broja osoblja za Europsku agenciju za graničnu i obalnu stražu (Frontex) i za Europski potporni ured za azil (EASO), što smatra minimalnim preduvjetom za uspješno obavljanje zadaća tih agencija; ističe da je predloženi proračun i broj osoblja za Europol nedovoljan kako bi ispunjavao dodijeljene mu zadaće jer su Komisija i države članice prethodnih godina odlučile ojačati suradnju između država članica, posebno u područjima suzbijanja terorizma, organiziranog kriminala, kibernetičkog kriminala, trgovanja ljudima i zaštite djece bez pratnje; ističe praznine utvrđene u postojećoj strukturi razmjene informacija i traži od Komisije da agenciji eu-LISA pruži potrebne ljudske i financijske resurse kako bi u tom smislu mogla izvršavati dodatne zadaće i odgovornosti koje su joj nedavno dodijeljene; ističe važnu ulogu EASO-a u pružanju potpore državama članicama pri postupanju sa zahtjevima za azil, posebno kada se suočavaju s povećanim brojem tražitelja azila; žali zbog smanjenja iznosa operativnih sredstava (-23,6 % u odnosu na 2017.) i broja osoblja (-4 %) za Eurojust, koji se trenutačno suočava s povećanjem radnog opterećenja;

55.  sa zabrinutošću primjećuje da se agencije EU-a u području zapošljavanja i osposobljavanja (CEDEFOP, ETF, EU-OSHA, EUROFOUND) i one u području djelovanja za okoliš (ECDC, ECHA, EEA, EFSA, EMA) tretiraju kao posebne mete za smanjenje broja osoblja (-5 mjesta u prvima i -12 mjesta u potonjima); vjeruje da je to protivno sveobuhvatnim politikama Unije koje se odnose na stvaranje dostojanstvenih, kvalitetnih i stabilnih radnih mjesta i sprečavanje klimatskih promjena; pozdravlja povećanje osoblja i proračuna ACER-a i Europske agencije za GNSS (GSA), ali ističe da ta povećanja nisu dovoljna da agencije ispunjavaju svoje zadaće na odgovarajući način;

56.  primjećuje da je godina 2018. treći rok za registraciju tvari prema Uredbi REACH, što će utjecati na velik broj europskih kompanija i najveći broj malih i srednjih poduzeća dosad i da će to stoga znatno utjecati na radno opterećenje Europske agencije za kemikalije; stoga poziva Komisiju da se suzdrži od planiranog smanjenja šest radnih mjesta za privremene djelatnike u 2018. i da odgodi smanjenje do 2019. kako bi Europska agencija za kemikalije mogla učinkovito primijeniti cjelokupan program rada za 2018.; u tom pogledu primjećuje da je Europska agencija za kemikalije od 2012. već smanjila broj osoblja u vezi s Uredbom REACH za 10 %;

o
o   o

57.  podsjeća da je uvrštenje rodne dimenzije u sve politike pravna obveza koja izravno proizlazi iz Ugovora; poziva na snažnije uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna tijekom cijelog proračunskog postupka i korištenje proračunskim rashodima kao učinkovitim sredstvom za promicanje jednakosti između žena i muškaraca; preporučuje da se izradi proračunski plan za provedbu rodno osviještenih politika u institucijama EU-a, u skladu s usvojenim pilot-projektom, te da se u budućnosti uspostavi posebna proračunska linija za upravljanje koordinacijom rodno osviještenih politika u svim institucijama EU-a;

58.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0085. (5) Vidi Rezoluciju Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2015.: uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0155).

ZAJEDNIČKA IZJAVA O DATUMIMA ZA PRORAČUNSKI POSTUPAK I NAČINIMA FUNKCIONIRANJA ODBORA ZA MIRENJE U 2018.

A.  U skladu s dijelom A. Priloga Međuinstitucionalnom sporazumu između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju, Europski parlament, Vijeće i Komisija dogovorili su sljedeće ključne datume za proračunski postupak za 2018.:

1.  Sazvat će se trijalog 13. srpnja ujutro prije usvajanja stajališta Vijeća.

2.  Komisija će nastojati predstaviti izjavu o procjenama za 2018. do kraja svibnja.

3.  Vijeće će nastojati usvojiti svoje stajalište i poslati ga Europskom parlamentu do 37. tjedna (treći tjedan u rujnu) kako bi se omogućio pravovremeni dogovor s Europskim parlamentom.

4.  Odbor za proračune Europskog parlamenta nastojat će glasovati o izmjenama stajališta Vijeća najkasnije do kraja 41. tjedna (sredina listopada).

5.  Trijalog će se sazvati 18. listopada poslijepodne prije čitanja Europskog parlamenta.

6.  Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u 43. tjednu glasovat će se o njegovu čitanju (plenarna sjednica 23. – 26. listopada).

7.  Razdoblje mirenja počinje 31. listopada. U skladu s odredbama članka 314. stavka 4. točke (c) UFEU-a, rok predviđen za mirenje istječe 20. studenoga 2017.

8.  Odbor za mirenje sastat će se poslijepodne 6. studenoga u prostorima Europskog parlamenta i 17. studenoga u prostorima Vijeća i može se ponovno sastati prema potrebi. Sjednice Odbora za mirenje pripremit će se u okviru jednog ili više trijaloga. Trijalog je planiran za 9. studenoga ujutro. Dodatni trijalozi mogu se sazvati tijekom razdoblja mirenja u trajanju od 21 dana, uključujući 13. i 14. studenoga u Strasbourgu.

B.  Načini funkcioniranja Odbora za mirenje navedeni su u dijelu E priloga gore spomenutom međuinstitucionalnom sporazumu.