Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2240(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0220/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0220/2017

Rasprave :

PV 04/07/2017 - 19
CRE 04/07/2017 - 19

Glasovanja :

PV 05/07/2017 - 8.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0303

Usvojeni tekstovi
PDF 324kWORD 66k
Srijeda, 5. srpnja 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Prema strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose
P8_TA(2017)0303A8-0220/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 5. srpnja 2017. na temu Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose (2016/2240(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 167. stavke 3. i 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

‒  uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a iz 2005. o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 2347 od 24. ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030., posebno 4. i 17. cilj održivog razvoja,

‒  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 8. lipnja 2016. upućenu Europskom parlamentu i Vijeću naslovljenu „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” (JOIN(2016)0029),

‒  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. svibnja 2007. naslovljenu „Europska agenda za kulturu u globaliziranom svijetu” (COM(2007)0242),

–  uzimajući u obzir dokument Pripremno djelovanje „Kultura u vanjskim odnosima EU-a” i preporuke iz tog dokumenta(1),

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: Jača Europa – Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku ”, koji je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavila 28. lipnja 2016.,

‒  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 16. studenoga 2007. o Europskoj agendi za kulturu(2),

‒  uzimajući u obzir izvješće Komisije o provedbi Europske agende za kulturu (COM(2010)0390),

‒  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. studenoga 2016. o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane(3),

‒  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe iz 2005. o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Konvencija iz Fara)(4),

‒  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. prosinca 2008. o promicanju kulturne raznolikosti i međukulturnog dijaloga u vanjskim odnosima Unije i njezinih država članica(5),

‒  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o kulturnoj dimenziji vanjskog djelovanja EU-a(6),

‒  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenoga 2015. o ulozi EU-a u okviru UN-a – kako na bolji način ostvariti ciljeve vanjske politike EU-a(8),

‒  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. prosinca 2014. o planu rada za kulturu u razdoblju 2015. – 2018.(9),

‒  uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a iz 1972. o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine,

‒  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi(10),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Odbora ministara Vijeća Europe CM/Res(2010)53 kojom se uspostavlja Prošireni djelomični sporazum o kulturnim rutama,

‒  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2016. o dosljednoj politici EU-a za kulturne i kreativne industrije(11),

‒  uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 24. studenoga 2015. o kulturi u vanjskim odnosima EU-a s težištem na kulturi u razvojnoj suradnji(12),

‒  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. travnja 2015. o uništavanju kulturnih lokaliteta koje je počinila skupina ISIS/Daesh(13), a posebno njezin stavak 3. u kojem „poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da se koristi kulturnom diplomacijom i međukulturnim dijalogom kao sredstvom pomirenja različitih zajednica i pri obnovi uništenih lokaliteta”,

‒  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. travnja 2008. o Europskoj agendi za kulturu u globaliziranom svijetu(14),

‒  uzimajući u obzir ishod 3502. sastanka Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport održanog 21. i 22. studenoga 2016.,

‒  uzimajući u obzir studiju napravljenu na zahtjev Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta i naslovljenu „Istraživanje za Odbor za kulturu – Europski kulturni instituti u inozemstvu”(15),

‒  uzimajući u obzir studiju napravljenu na zahtjev Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta i naslovljenu „Istraživanje za Odbor za kulturu – Europske prijestolnice kulture: strategije uspjeha i dugoročni učinci”(16),

‒  uzimajući u obzir studiju iz 2015. koju je zatražila Služba Europske komisije za instrumente vanjske politike naslovljenu „Analiza predodžbi o EU-u i politikama EU-a u inozemstvu”(17),

‒  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija na temu „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose”,

‒  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora na temu „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose”,

‒  uzimajući u obzir Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini kulturne baštine (2018.) (COM(2016)0543),

‒  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Europske snage solidarnostiˮ (COM(2016)0942),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 14. prosinca 2015. o reviziji europske politike susjedstva,

–  uzimajući u obzir odluku Međunarodnog kaznenog suda od 27. rujna 2016., prema kojoj je Ahmad al-Faki al-Mahdi proglašen krivim za uništavanje nekoliko mauzoleja u Timbuktuu, čime je prvi put u povijesti, u skladu s Rimskim statutom, donesena presuda da se uništavanje kulturne baštine može smatrati ratnim zločinom,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za vanjske poslove i Odbora za kulturu i obrazovanje u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0220/2017),

A.  budući da EU postaje sve istaknutiji akter međunarodnih odnosa te bi trebao uložiti dodatna sredstva i dodatne napore u promicanje svoje zajedničke kulture, kulturne baštine, umjetničkog stvaralaštva i inovativnosti u okviru regionalne različitosti, na temelju članka 167. UFEU-a;

B.  budući da EU kao važan akter međunarodne politike ima sve važniju ulogu u svjetskim zbivanjima, između ostalog promicanjem kulturne i jezične raznolikosti u međunarodnim odnosima;

C.  budući da kultura ima suštinsku vrijednost i da je iskustvo EU-a pokazalo da se kulturnim razmjenama može doprinijeti promicanju njegovih vanjskih ciljeva i čvrsto povezivati osobe različitog etničkog, vjerskog i društvenog podrijetla, osobito jačanjem međukulturnog i međuvjerskog dijaloga te uzajamnog razumijevanja, pa i u okviru aktivnosti Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD); u tom pogledu smatra da kultura mora postati neophodan dio političkog dijaloga s trećim zemljama i da je potrebno sustavno integrirati kulturu u projekte i programe;

D.  budući da će EU, kako bi izgradio međukulturno razumijevanje, morati proširiti svoje uobičajene komunikacijske alate u obliku izvornih europskih medija kao što su Arte, Euronews ili Euranet;

E.  budući su kultura i očuvanje kulture neodvojivo povezani s poštovanjem ljudskih prava i temeljnih sloboda;

F.  budući da su ključan element vanjske politike oblici znanstvene suradnje kojim se grade mostovi između zemalja, poboljšava kvaliteta međunarodnih istraživanja i povećava vidljivost znanstvene diplomacije;

G.  budući da EU i njegove države članice imaju brojne zajedničke kulturne, jezične, povijesne i vjerske korijene i budući da su, nadahnuti kulturnim, vjerskim i humanističkim europskim nasljeđem, uspjeli postići jedinstvo u raznolikosti; budući da europska kultura i europska kulturna materijalna i nematerijalna baština predstavljaju raznolikost europskih društava i regija te u jednakoj mjeri većinskih društava i manjinskih kultura;

H.  budući da se Deklaracijom o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja, koja je usvojena u Parizu u ožujku 2015., ističe potreba za poticanjem aktivnog dijaloga među kulturama, kao i globalne solidarnosti i međusobnog poštovanja;

I.  budući da su u cijeloj povijesti EU-a kulturni odnosi bili i ostali glavni pokretač socijalne kohezije te održivog gospodarskog i ljudskog razvoja te da istovremeno imaju ključnu ulogu u jačanju kapaciteta civilnog društva i međuljudskih kontakata te u prevenciji radikalizacije, radi zaštite kulturne baštine, učvršćenju procesa demokratizacije, sprečavanju i rješavanju sukoba te izgradnji otpornosti;

J.  budući da bi se kulturnom diplomacijom trebala promicati kulturna i jezična raznolikost, uključujući očuvanje manjinskih jezika, što je vrijednost samo po sebi i pridonosi europskoj kulturnoj baštini;

K.  budući da ljudska prava uključuju i kulturna prava te da stoga treba jednaku pozornost posvetiti pravu svake osobe da sudjeluje u kulturnom životu i uživa u vlastitoj kulturi poštujući pritom u potpunosti temeljna ljudska prava svih građana;

L.  budući da su u prosincu 2014. uvedene restriktivne mjere kojima se nastoji stati na kraj trgovanju kulturnim predmetima iz Sirije; budući da postoji jasna potreba za mehanizmom za hitno reagiranje kojim bi se, uključujući u područjima ili zemljama sukoba, otkrilo i spriječilo uništavanje kulturne baštine i uklanjanje kulturnih predmeta kojima se može pribjeći u situacijama sukoba u svrhu zastrašivanja ili šokiranja te koji u nekim slučajevima mogu predstavljati „kulturno čišćenje”;

M.  budući da je kultura zajedničko dobro te izrada novog konsenzusa o razvoju mora podrazumijevati promišljanje o povratu zajedničkih javnih dobara, među ostalim s pomoću kulture;

N.  budući da EU i pojedinačne države članice pružaju više od polovine svjetske razvojne pomoći, što zaslužuje veće priznanje;

O.  budući da je kulturna baština univerzalno nasljeđe i stoga je njezina zaštita preduvjet za izgradnju mira i otpornosti;

P.  budući da zajednička komunikacija „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” postavlja okvir za međunarodne kulturne odnose EU-a; budući da u njoj ipak nisu utvrđeni tematski i zemljopisni prioriteti, konkretni ciljevi i ishodi, ciljne skupine, zajednički interesi i inicijative, odredbe o financiranju, ispravno financijsko upravljanje, lokalna i regionalna perspektiva, lokalni i regionalni izazovi i načini provedbe;

Q.  budući da međuljudski kontakti, kao što su razmjene mladih, gradovi prijatelji i poslovna partnerstva, služe kao važna sredstva za poticanje međukulturnog razumijevanja te bi ih EU trebao promicati u svojim vanjskopolitičkim odnosima;

R.  budući da je mobilnost ključan dio međunarodnih kulturnih odnosa EU -a i zahtijeva uspostavu mehanizama kojima bi se kulturnim djelatnicima, istraživačima, pripadnicima akademske zajednice, nastavnicima, studentima, osoblju i mrežama bivših sudionika programa EU-a olakšalo dobivanje viza prema trećim zemljama i iz njih(18);

S.  budući da su EU i susjedne države povijesno utjecale jedni na druge u kulturnom smislu;

T.  budući da suradnja, osposobljavanje, mobilnost umjetnika i kulturnih djelatnika, kao i njihovih djela, među ostalim preko europskih i međunarodnih mreža te umjetničkih rezidencija, predstavljaju ključne čimbenike za širenje i razmjenu ne samo europskih, već i neeuropskih kultura i umjetnosti te da ih treba promicati i unaprjeđivati;

U.  budući da je vizna politika za umjetnike i kulturne djelatnike ključna za uspješnu suradnju i slobodno kretanje umjetničkih djela s pomoću europskih i međunarodnih mreža, kao i za omogućivanje programa aktivnih umjetničkih rezidencija koji obuhvaćaju civilno društvo u različitim zemljama i regijama svijeta;

V.  budući da to može biti korisno polazište da bi se analiziralo što je postignuto u okviru Europske agende za kulturu, a s ciljem daljnjeg razvoja i poboljšanja strategije, utvrđivanja jasnih i mjerljivih ciljeva u skladu s posebnostima pojedinačnih zemalja, prioriteta i realnih rezultata te učenja iz primjera dobre prakse;

W.  budući da bi EU kao ključni partner Ujedinjenih naroda, trebao blisko surađivati s UNESCO-om u cilju zaštite svjetske kulturne baštine;

X.  budući da bi koordinacijom među programima i resursima EU-a trebalo učvrstiti kulturnu dimenziju međunarodnih odnosa EU-a kako bi se stvorio zajednički prostor za dijalog u svrhu međukulturnog razumijevanja i povjerenja;

Y.  budući da inicijative i aktivnosti EU-a trebaju biti vidljivije u trećim zemljama, uključujući u onima koje su obuhvaćene europskom politikom susjedstva te da treba bolje ocijeniti njihove rezultate, pripisati zasluge za njih te o njima šire informirati(19);

Z.  budući da broj proizvoda i usluga u audiovizualnim, kulturnim i kreativnim sektorima raste, kao i njihov doprinos BDP-u te međunarodni optjecaj;

AA.  budući da mnoge europske kulturne rute koje je potvrdilo Vijeće Europe prolaze kroz zemlje u istočnom i južnom susjedstvu EU-a te kroz zemlje kandidatkinje i budući da se time jačaju veze između EU-a i susjednih zemalja;

AB.  budući da Unija nastoji izgraditi otpornost društva proširenjem djelovanja u području kulture, obrazovanja i mladih, čime se promiče pluralizam, suživot i poštovanje;

Ciljevi

1.  pozdravlja zajedničku komunikaciju, koja nudi pregled svih instrumenata, aktivnosti, inicijativa, programa i projekata kojima je kultura zajednički nazivnik, a koje podupiru ili provode EU i njegove države članice; poziva na razvoj učinkovite strategije EU-a za međunarodne kulturne odnose;

2.  potvrđuje da je cilj zajedničke komunikacije poticanje kulturne suradnje unutar EU-a i s njegovim partnerskim zemljama te promicanje globalnog poretka utemeljenog na očuvanju mira, borbi protiv ekstremizma i radikalizacije s pomoću međukulturnog i međuvjerskog dijaloga, na sprečavanju sukoba uz poštovanje demokracije, vladavine prava, slobode izražavanja, slobode umjetničkog izražavanja, uzajamnog razumijevanja, ljudskih prava, kulturne i jezične raznolikosti i temeljnih vrijednosti; ističe, nadalje, važnu ulogu kulturne diplomacije, obrazovanja i kulturne razmjene u jačanju zajedničke srži univerzalnih vrijednosti;

3.  priznaje trud koji je ESVD, zajedno s Komisijom, uložio u povećanje vanjske dimenzije politika u području znanosti i istraživanja te poziva Komisiju na poticanje razvoja ambiciozne znanstvene diplomacije;

4.  traži da se kulturna prava promiču kao jednakovrijedna temeljna ljudska prava i da se kulturu zbog njezine suštinske vrijednosti smatra četvrtim samostalnim i transverzalnim stupom održivog razvoja, zajedno sa socijalnom, gospodarskom i ekološkom dimenzijom;

5.  pozdravlja pristup izložen u zajedničkoj komunikaciji kojim se utvrđuju tri pravca djelovanja: podržavanje kulture kao pokretača održivog društvenog i gospodarskog razvoja, promicanje kulture i međukulturnog dijaloga u svrhu miroljubivih odnosa među zajednicama te jačanje suradnje u području kulturne baštine;

6.  traži da se sloboda umjetničkog izražavanja promiče kao vrijednost i nastojanje Europske unije kojim se potiče slobodni dijalog i razmjena dobrih praksi na međunarodnoj razini;

7.  ističe da EU ima brojna i raznolika iskustva s uključivim upravljanjem, da njegova snaga leži u ujedinjenosti u raznolikosti i da u tom području EU stvara dodanu vrijednost;

8.  iako se u području kulture moraju poštovati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, uzimajući u obzir i zajedničke kulturne korijene i zajedničku kulturnu baštinu EU-a i država članica te rezultat dugotrajnog umjetničkog i kulturnog uzajamnog djelovanja, uviđa da je običaj zajedničkog rada i stvaranja doveo do izgradnje poštovanja i razumijevanja drugih kultura;

9.  ističe da je EU arena u kojoj sve države članice udruženim snagama preuzimaju veću ulogu u međunarodnim kulturnim odnosima koristeći se uzajamnim prednostima suradnje;

10.  predlaže da svaka država članica pokrene zajedničke aktivnosti s EU-om kojima bi se svake godine istaknula neka druga zemlja EU-a s pomoću npr. izložbi i koprodukcija, uz posebnu ulogu namijenjenu rotirajućem predsjedanju, a u cilju ostvarivanja dodatne suštinske vrijednosti za EU i države članice i povećanja vidljivosti njihovih aktivnosti i inicijativa u inozemstvu, uključujući preko delegacija EU-a s konkretnim ljudskim i financijskim sredstvima koji bi se omogućili u tu svrhu;

11.  države članice, osobito manje države članice, i njihove kulturne ustanove i kulturni dionici mogu ostvariti dodanu vrijednost svojih kulturnih postignuća iskorištavanjem EU-a za promicanje i širenje tih postignuća u inozemstvu;

12.  kulturna diplomacija može djelovati kao poslanik EU-a i njegovih država članica;

13.  podsjeća na važnost suradnje među državama članicama i institucijama EU-a kada je riječ o dostupnosti, istraživanju, promicanju, očuvanju i upravljanju te borbi protiv trgovanja, pljačke i uništavanja u pogledu materijalne i nematerijalne kulturne baštine, među ostalim namjenskim sredstvima i pomoći na regionalnoj razini te prekograničnom policijskom suradnjom, u EU-u i izvan njega;

14.  naglašava ulogu nezavisnih medija u promicanju kulturne raznolikosti i međukulturnih sposobnosti te potrebu za jačanjem tih medija kao izvora vjerodostojnih informacija, osobito u susjedstvu EU-a;

15.  pozdravlja činjenicu da se zajedničkom komunikacijom kulturne i kreativne industrije navode kao važan sastavni dio strategije EU-a za međunarodne kulturne odnose; budući da te industrije u svojoj ulozi ambasadora europskih vrijednosti pridonose „mekoj sili” Europe, osobito kada je riječ o regionalnim kreativnim centrima i kulturnim mrežama, preporučuje da se identificiraju i da im se pruži poticaj te omogući razvoj vještina; poziva Komisiju da unaprijedi mreže kreativnih i kulturnih djelatnika i dionika, s posebnim naglaskom na malim i srednjim poduzećima, europskim kreativnim područjima i kreativnim platformama kao pokretačima multiplikacijskih učinaka i inovacija, uključujući ostala područja;

16.  traži od Komisije i od potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice da „kulturne dionike” učini temeljnom sastavnicom provedbe zajedničke komunikacije i pojasni da bi ta skupina trebala obuhvaćati, među ostalim kategorijama, umjetnike, djelatnike u kulturnom i kreativnom sektoru, kulturne institucije, privatne i javne zaklade, sveučilišta, kulturna i kreativna poduzeća;

Upravljanje i alati

17.  poziva Komisiju i potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da predstave godišnje i višegodišnje planove djelovanja u tom području, koji bi trebali obuhvaćati aktivnosti, strateške tematske i zemljopisne prioritete i zajedničke ciljeve, i poziva na periodično preispitivanje provedbe zajedničke komunikacije, o čijem ishodu treba izvijestiti Parlament;

18.  naglašava da različite politike i aktivnosti EU-a koje uključuju treće zemlje treba više međusobno uskladiti; naglašava potrebu da se uzmu u obzir rezultati postojećih istraživanja, najbolje prakse te ostale inicijative i ostali instrumenti koje financira EU, a koji se odnose na zaštitu kulturne baštine, što bi moglo pomoći suradnji s trećim zemljama; poziva na veću sinergiju među svim sudionicima i ostalim inicijativama koje financira EU, a koje bi mogle pomoći u ostvarivanju ciljeva strategije, kako bi se osigurali učinkovitost sredstava, optimalni ishodi te povećani učinak aktivnosti i inicijativa EU-a; preporučuje da se napravi pregled stanja kako bi se zajamčio učinkovit pristup;

19.  apelira na Komisiju da u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru predvidi proračunsku liniju namijenjenu pružanju potpore međunarodnim kulturnim odnosima u postojećim i budućim programima, osobito u sljedećoj generaciji programa kulture i obrazovanja, kako bi takvi programi na odgovarajući način mogli razviti svoje međunarodno djelovanje;

20.  predlaže da se osmisli poseban program EU-a, a sredstva usmjere na međunarodnu mobilnost i razmjene kao što su rezidencijalni programi, posebno za mlade djelatnike u kulturnom i kreativnom sektoru i umjetnike;

21.  u tom kontekstu predlaže da bi se bivše sudionike i korisnike programa Erasmus i ostalih programa obrazovne mobilnosti i volontiranja trebalo poticati da upotrebljavaju svoje međukulturne vještine i sposobnosti u korist drugih te bi oni trebali postati utjecajni akteri u razvoju partnerstava u području kulturnih vanjskih odnosa;

22.  poziva Komisiju da razvije dimenziju kulturnog turizma, primjerice izradom i razmjenom tematskih programa i najboljih praksi, kako bi olakšala međunarodnu mobilnost i razmjene s građanima trećih zemalja, kao i pristup predmetima od kulturne vrijednosti;

23.  poziva Komisiju i ESVD da međunarodne kulturne odnose horizontalno uvrste u instrumente i programe međunarodne suradnje te u preispitivanja u sredini razdoblja radi osiguranja dosljednosti i pretvaranja međunarodnih kulturnih odnosa u učinkovito sredstvo;

24.  poziva Komisiju da ojača utjecaj kulturne dimenzije međunarodnih odnosa sustavnim uključivanjem kulturne dimenzije u pregovore i sporazume o pridruživanju; naglašava potrebu da EU ustanovi načela postupanja za partnere u transnacionalnim projektima i da uklanjanjem prepreka stvori fleksibilan okvir za ostvarivanje transnacionalne kulturne suradnje;

25.  poziva Komisiju da dodatno podupre kulturne odnose sa susjednim zemljama posredstvom tehničke pomoći, programa izgradnje kapaciteta, osposobljavanja, razvoja vještina i prijenosa znanja (u području medija također) radi boljeg upravljanja i novih partnerstava na nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj i prekograničnoj razini te da pri tome omogući nastavak regionalnih programa u južnim i istočnim susjednim zemljama, uključujući zemlje zapadnog Balkana;

26.  ističe da aktivnosti vanjskog financiranja kulture EU-a zbog održivosti moraju biti rezultat snažne uključenosti lokalnih partnera, prilagodbe programa lokalnoj stvarnosti i uzimanja u obzir razdoblja nakon financiranja za projekte, uključujući prijelaz na nacionalno financiranje ili ostale modele stvaranja prihoda;

27.  naglašava važnost inicijativa za kulturu i ljudska prava koje bi trebale biti usmjerene na pružanje podrške kulturnim djelatnicima u zemljama ili regijama gdje su im prava ugrožena; poziva da takve programe zajednički financiraju Europska zaklada za demokraciju i Europski instrument za susjedstvo;

28.  naglašava da aktivno civilno društvo u partnerskim zemljama može znatno pomoći kada je riječ o širenju vrijednosti koje EU promiče i da je stoga ključno da EU, kad održava svoje bilateralne odnose, jača podršku organizacijama civilnog društva u kulturnom sektoru u partnerskim zemljama;

29.  poziva Komisiju da odgovarajućim proračunom te uzimajući u obzir obveze prema Konvenciji UNESCO-a o kulturnoj raznolikosti uvrsti kulturu u sve postojeće i buduće bilateralne i multilateralne sporazume kako bi se dodatno naglasio gospodarski potencijal kulturne baštine i kulturnih i kreativnih sektora u promicanju održivog razvoja, uključujući područja rasta i zapošljavanja, te njihov utjecaj na dobrobit društva; smatra da bi se to moglo učiniti primjerice tijekom sljedećeg mandata pregovora o novom partnerstvu s državama AKP-a nakon 2020.; poziva na izradu pokazatelja EU-a za to područje, čime bi se pridonijelo raspravi o kulturnoj politici;

30.  ističe važnost programa mobilnosti mladih osoba i suradnje među sveučilištima kao iznimno vrijednih mjera za uspostavljanje dugoročnih akademskih i kulturnih odnosa;

31.  poziva Komisiju da ojača međunarodnu dimenziju programa Erasmus+, Kreativna Europa, Europa za građane i Obzor 2020.; u tom smislu podsjeća da programi EU-a u području kulture, obrazovanja, mladih i sporta imaju ključnu ulogu kao temeljni elementi u borbi protiv netolerancije i predrasuda te procesu stvaranja osjećaja zajedničke pripadnosti i poštovanja kulturne raznolikosti; poziva Komisiju da promiče, osobito u okviru europske politike susjedstva, sudjelovanje najbližih partnerskih zemalja Unije u tim programima;

32.  priznaje trud koji je Komisija uložila u promicanje uloge znanosti, istraživanja, obrazovanja i kulturne suradnje kao instrumenata meke sile u europskim vanjskim odnosima; naglašava da znanstvena i kulturna razmjena pridonose izgradnji kapaciteta i rješavanju sukoba, posebno u odnosima sa susjednim zemljama;

33.  poziva Komisiju da osnaži i proširi program EU-a za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća (COSME) kako bi obuhvaćao strategiju za međunarodne kulturne odnose te da tematskim programima EU-a osnaži mala i srednja poduzeća koja djeluju u zemljama izvan EU-a u sektoru kulture;

34.  naglašava ulogu Odbora regija i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora te ulogu regionalnih i lokalnih tijela te civilnog društva u osmišljavanju te strategije;

35.  ističe da bi Parlament trebao imati aktivnu ulogu u promicanju kulture u vanjskom djelovanju EU-a, među ostalim preko svojih ureda za informiranje i vezu;

36.  poziva Komisiju i ESVD da imenuju „središnju točku” u svakoj delegaciji EU-a, koja bi se povezala s nacionalnim kulturnim institutima i predstavnicima država članica, lokalnih civilnih društava, dionicima i nadležnim tijelima u procesu strukturiranog dijaloga u svrhu zajedničkog utvrđivanja općih prioritetnih područja, potreba i načina suradnje te ih poziva da za to osiguraju odgovarajuća sredstva i osposobljavanje; traži od Komisije i ESVD-a da svake dvije godine izvješćuju Parlament o stanju provedbe i postignutim rezultatima;

37.  poziva na to da se u ESVD-u osiguraju odgovarajuća financijska sredstva i osoblje za međunarodne kulturne odnose, da se ESVD-u dodijeli vodeća uloga katalizatora među različitim službama EU-a koje se bave međunarodnim kulturnim odnosima;

38.  zalaže se da međunarodni kulturni odnosi budu predmet obrazovanja, osposobljavanja i istraživanja i to u cilju jačanja kapaciteta dionika u tom području, kao i da se poveća sudjelovanje u kulturi kroz obrazovanje, uključujući odgovarajuće osposobljavanje osoblja EU-a u području kulturnih vještina;

39.  poziva na jasno definiranje uloge kulturnih instituta država članica u pogledu kulturnog utjecaja EU-a izvan njegovih granica i u kontekstu uključivog i zajedničkog europskog narativa, kroz mrežu Nacionalnih instituta EU-a za kulturu (EUNIC) i ostale forume, te zagovara uključiv i jednak pristup prema svim dionicima, uključujući civilno društvo; u tom pogledu pohvaljuje dosadašnje djelovanje kulturnih institucija država članica; potiče daljnju suradnju u inozemstvu u cilju optimiziranja interesa država članica, uz posvećivanje posebne pozornosti manjim državama članicama i državama članicama koje nemaju kulturne institute u inozemstvu te njihovim potrebama za kulturnim predstavljanjem;

40.  poziva na jačanje strateškog partnerstva s UNESCO-om pri provedbi zajedničke komunikacije, kojim se, zahvaljujući njegovoj vjerodostojnosti u Europi i njegovom globalnom dosegu, mogu uvećati učinci zajedničkih aktivnosti sa svim dionicima iz EU-a i onima koji nisu iz EU-a te poziva da se razmotri njegovo povezivanje s budućim radnim skupinama ili savjetodavnim odborima radi poticanja provedbe komunikacije;

41.  naglašava da je potrebno ponovno utvrditi ulogu nacionalnih kulturnih instituta u međukulturnoj razmjeni, imajući na umu da neki od tih instituta imaju dugu tradiciju i mnogo kontakata u trećim zemljama, što im omogućuje da služe kao temelj suradnje i komunikacije između raznih europskih subjekata; ističe, nadalje, njihov potencijal za promicanje i omogućavanje bilateralnih odnosa između zemalja te za pomoć razvoju i provedbi europske strategije kulturne diplomacije;

42.  poziva Komisiju i potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da i dalje podupiru razvoj pojedinačno prilagođenog obrazovnog programa EUVP (Program posjetitelja Europske unije) kao snažnog alata za jačanje dijaloga, promicanje demokracije i pružanje trajne platforme za mlade i buduće lidere i osobe iz trećih zemalja koje utječu na formiranje mišljenja te za ključne sugovornike u europskim institucijama i organizacijama civilnog društva;

43.  pozdravlja uspostavu platforme za kulturnu diplomaciju i poziva da ona bude održiva, uz redovito ocjenjivanje njezinih ciljeva, rezultata i upravljanja; uviđa da je u području međunarodnih kulturnih odnosa aktivno mnogo različitih institucionalnih i neinstitucionalnih subjekata(20) te traži od Komisije da promiče strukturirani dijalog među svim dionicima, pa tako i otvorenom metodom koordinacije;

44.  poziva da se po uzoru na inicijativu za radnu skupinu UN-a „Plave kacige za kulturu” čim prije uspostavi mehanizam za sprečavanje, procjenu i obnovu kulturne baštine u opasnosti te procjenu gubitaka, uključujući mehanizam za pružanje brzog odgovora za zaštitu baštine u zemljama u kojima traju sukobi, u bliskoj i strukturiranoj suradnji s UNESCO-om i uz tehnološku potporu Europskog programa za promatranje Zemlje Copernicus; u tom smislu pozdravlja što je Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo Rezoluciju br. 2347 kojom se potvrđuje da uništavanje kulturne baštine može predstavljati ratni zločin i poziva EU i ESVD da surađuju sa svim partnerima u prevenciji sukoba, uspostavljanju mira i procesima obnove i pomirenja u svim područjima zahvaćenima sukobom;

45.  poziva na suradnju na razini EU-a u borbi protiv nezakonitog trgovanja kulturnim predmetima otuđenima u oružanim sukobima i ratovima te u vraćanju tih predmeta i priznaje da takva koordinacija ima ključnu ulogu u nastojanjima da se zaustavi financiranje terorističkih skupina;

46.  naglašava potrebu za jačanjem strateškog partnerstva između EU-a i UNESCO-a stvaranjem održive platforme za suradnju i komunikaciju o zajedničkim prioritetima kako bi se uspješno moglo svladati zajedničke izazove u području kulture i obrazovanja;

47.  predlaže da se u okviru Europskog kulturnog foruma i na Europskim danima razvoja posebna pozornost posveti strukturiranom dijalogu s civilnim društvom i dionicima na temu međunarodnih kulturnih odnosa EU-a;

48.  poziva Komisiju da organizira posebni kolokvij/forum dionika u kulturi o kulturi i razvoju, koji bi bio nastavak Deklaracije EU-AKP-a iz Bruxellesa iz travnja 2009. i koji bi bio otvoren dionicima iz susjednih zemalja EU-a i ostalih strateških partnerskih zemalja;

49.  smatra da je odluka o proglašenju 2018. Europskom godinom kulturne baštine prilika da se integriranim pristupom promiče kulturna baština kao važan element međunarodne dimenzije EU-a, koji se temelji na interesu partnerskih zemalja za baštinu i stručnost Europe;

50.  poziva na učinkovitu provedbu postojećih zakonskih instrumenata u svrhu bolje zaštite kulturne baštine, autorskih prava i intelektualnog vlasništva; traži od Komisije da predstavi planirani zakonski prijedlog kojim bi se uredio uvoz kulturnih dobara u EU, osobito onih koji potječu iz područja sukoba, kao sredstvo borbe protiv trgovanja;

51.  poziva EU i države članice, koje su potpisale i ratificirale Konvenciju UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005., čime su se obvezale na njezinu provedbu, da podrže zajedničke aktivnosti radi njezine provedbe;

Interpersonalni pristup

52.  slaže se s prijedlogom iz zajedničke komunikacije da se pristup predstavljanja „odozgo prema dolje” zamijeni interpersonalnim pristupom i naglašava procese zajedničkog stvaranja i zajedničke proizvodnje u kreativnim kulturnim industrijama; vjeruje da bi kultura trebala doprijeti do svih građana;

53.  prepoznaje da su mladi ljudi jedna od glavnih ciljnih skupina u EU-u i partnerskim zemljama i da izloženost drugim kulturama i jezicima često stvara doživotnu naklonost te potvrđuje da su izvedbene umjetnosti, vizualne umjetnosti, ulična umjetnost, glazba, film, književnost, društveni mediji i digitalne platforme općenito najbolji kanali da se do njih dopre;

54.  zahtijeva da se zajednički projekti EU-a i trećih zemalja u području istraživanja i razvoja digitalizacije kulturne baštine valoriziraju kako bi se omogućili pristup znanju, razvoj novih usluga i proizvoda te promidžba novog kulturnog turizma;

55.  poziva na to da se u europske politike, uključujući u digitalni sektor, integriraju vrijednosti i uloge kulturnog sadržaja, čiji je Europa jedan od najvećih stvaratelja, u cilju stvaranja globalnih virtualnih mreža građana kako bi se povećalo kulturno sudjelovanje i razmjena;

56.  poziva na osnivanje inicijative za povezivost EU-a u cilju pomaganja mladima koji su u nepovoljnom zemljopisnom položaju kako bi im se omogućilo aktivnije sudjelovanje;

57.  pozdravlja inicijative Komisije kojima se promiče uzajamno učenje za mlade poduzetnike u području kulture, kao što je program Med Culture, ili kojima se potiču inicijative poput osposobljavanja u međukulturnim odnosima, kao što je program More Europe;

58.  zalaže se za mjere kojima bi se trećim zemljama omogućio što jednostavniji nastavak sudjelovanja u prekograničnim i zajedničkim projektima, kao što su Kulturne rute Vijeća Europe, te da ih se kao aktere uključi u buduću strategiju za delegacije EU-a u trećim zemljama, što će im omogućiti da u potpunosti iskoriste kulturne aktivnosti EU-a, kao što su Europske prijestolnice kulture i nagrada Lux, za svoj rad u trećim zemljama; podsjeća da digitalni alati, tehnološke platforme poput Europeane i kulturne mreže mogu imati ključnu ulogu da se dopre do šire publike i da se šire primjeri najbolje prakse;

59.  poziva na stvaranje programa kulturnih viza, na tragu postojećeg Programa znanstvenih viza, za državljane trećih zemalja, umjetnike i ostale djelatnike u području kulture u cilju poticanja kulturnih odnosa i uklanjanja zapreka mobilnosti u sektoru kulture;

60.  poziva Komisiju da poboljša suradnju s Vijećem Europe, posebno u programima posvećenima isticanju kulture kao instrumenta demokracije, međukulturnog dijaloga, kulturnog nasljeđa i audiovizualnog područja;

61.  prepoznaje da je temeljito poznavanje tematskog područja, lokalnih dionika i civilnog društva potrebno da bi se poboljšao pristup tih dionika programima i financijskim sredstvima i da bi se zajamčilo iskorištavanje multiplikacijskog učinka njihova sudjelovanja u programima i inicijativama EU-a; preporučuje savjetovanje s lokalnim dionicima, uključujući lokalna tijela, radi zajedničkog osmišljavanja programa; poziva na razvoj inovativnih kolaborativnih pristupa koji se oslanjaju na već uspostavljene alate i mreže (bespovratna sredstva, posredovana bespovratna sredstva)(21) i traži da ih se prati uzimajući u obzir rodnu ravnotežu;

62.  potvrđuje da se razvojne strategije i programi u velikoj mjeri usmjeravaju na materijalnu i sociokulturnu oskudicu; poziva da se učinkovitije dopre do ugroženih zajednica, uključujući one u ruralnim i udaljenim područjima, kako bi se ojačala društvena kohezija;

63.  poziva na veću vidljivost i bolje širenje informacija o aktivnostima EU-a i njegovih država članica u području kulture na međunarodnoj razini, među ostalim uspostavom zajedničkih smjernica(22) i dopiranjem do ciljane publike na njihovu lokalnom jeziku;

64.  poziva na promjenu paradigme u medijskom praćenju, olakšavajući pružanje informacija o europskoj kulturi, uz pokretanje kulturnog portala EU-a, festivala i razradu koncepta Europskih kuća kulture, uključujući strukturiranu suradnju s lokalnim medijima i društvenim medijskim platformama, kao i u suradnji s EBU-om, EURONEWS-om i EURANET-om, među ostalima;

65.  potiče EU da u potpunosti iskoristi potencijal multimedijskog istraživanja radi razumijevanja trenutačnih izazova i mogućnosti u zemljama u razvoju, uključujući pitanja povezana s kulturom i procjenom uloge kulture u razvoju i međunarodnoj suradnji;

Globalna strategija EU-a

66.  naglašava važnu ulogu kulture kao instrumenta meke sile, katalizatora održavanja mira, stabilnosti i pomirenja i pokretača društveno-gospodarskog i ljudskog razvoja u vanjskoj politici EU-a;

67.  naglašava ključnu ulogu obrazovanja i kulture u razvijanju građanskih i interkulturnih vještina, kao i u stvaranju boljih društvenih, ljudskih i gospodarskih mogućnosti;

68.  pohvaljuje činjenicu da se u Globalnoj strategiji EU-a naglašava važnost međukulturnog i međuvjerskog dijaloga za poboljšanje međusobnog razumijevanja; međutim, žali što se ne spominje suštinska vrijednost kulture i umjetnosti kao sredstva za suzbijanje radikalizma i terorizma; stoga zahtijeva da se pojačaju instrumenti usmjereni isključivo na jačanje kulturnog sektora i suradnju s njime;

69.  poziva Komisiju da pojača suradnju s međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi, UNESCO, Interpol, Svjetska carinska organizacija i Međunarodno vijeće muzeja kako bi se pojačala borba protiv trgovanja kulturnim dobrima koje može poslužiti za financiranje kriminalnih radnji, uključujući financiranje terorističkih organizacija;

70.  poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da pri provedbi plana Globalne strategije EU-a posebnu ulogu dodijeli pitanjima kulture;

71.  ističe da se EU, koji je utemeljen na vrijednostima poput poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, u pogledu vanjske politike treba oslanjati na svoja iskustva i stečene spoznaje, što bi se trebalo odražavati u izgradnji odnosa s trećim zemljama kroz kulturu i kulturnu baštinu te napominje da bi u tom pogledu to omogućilo EU-u da javno predstavlja i izvozi svoje kulturne vrijednosti;

72.  poziva na ciljane kulturne i obrazovne politike koje mogu poduprijeti ključne ciljeve vanjske i sigurnosne politike EU-a te doprinijeti jačanju demokracije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava; podsjeća da se 2018. obilježava 70. obljetnica Opće deklaracije o ljudskim pravima;

73.  uviđa da EU, zahvaljujući svojem kulturnom utjecaju, može projicirati svoju vidljivost u međunarodnim odnosima preko kanala raznolikosti njegova kulturnog identiteta;

74.  podsjeća da su obrazovanje i kultura temeljni pokretači kojima se olakšava postizanje ciljeva održivog razvoja za 2030., uz posebnu pozornost usmjerenu na urbano obnavljanje i na gradove u Europi i u svijetu; stoga poziva na isticanje uloge kulture te zaštitu i promicanje kulturnog izražavanja u prijedlogu novog Europskog konsenzusa o razvoju;

75.  poziva na jačanje međunarodnih kulturnih odnosa u raspravama o „migraciji” i politikama prema izbjeglicama; poziva EU, čija je snaga ujedinjenost u raznolikosti, da usvoji uravnoteženi pristup kojim se poštuju kulturne razlike i u kojem dijaspora ima ključnu ulogu; naglašava da kultura treba biti most prema uzajamnom razumijevanju kako bi se zajednički živjelo u većem skladu;

76.  potvrđuje da EU također djeluje u posebnim okruženjima u kojima su politički kontekst i zakonski okviri za ostvarenje kulturnih odnosa neprijateljski i represivni; uviđa da EU u trećim zemljama često snosi posljedice netočnih, djelomičnih i subjektivnih informacija te da je protiv njega usmjerena izravna propaganda; u tom smislu poziva na posebne mjere i prikladno djelovanje;

77.  poziva EU i države članice da povećaju dostupna sredstva za pristup obrazovanju i kulturi, osobito za migrante i maloljetne izbjeglice u EU-u i trećim zemljama; traži da se podrže „obrazovni koridori” za studente na sveučilištima EU-a (u suradnji sa sveučilištima za učenje na daljinu), uz stalno poštovanje jezične i kulturne raznolikosti;

78.  poziva Komisiju i ESVD da ojačaju kulturne odnose EU-a sa zemljama u neposrednom susjedstvu radi promicanja konkretnih aktivnosti usmjerenih na poticanje međukulturnog dijaloga(23) i rješavanje pitanja migracije, sigurnosti i radikalizacije s kojima se EU suočava;

79.  preporučuje da EU u suradnji s relevantnim ustanovama koje djeluju u tom području kao i s lokalnim partnerima nastoji ostvariti svoje ciljeve u području međunarodnih kulturnih odnosa, i to multilateralnom suradnjom u međunarodnim organizacijama i partnerstvima s ključnim dionicima na terenu;

80.  poziva Komisiju i ESVD da ojačaju suradnju s pomoću Proširenog djelomičnog sporazuma Vijeća Europe o kulturnim rutama, institucijskog alata za jačanje osnovnih kulturnih odnosa i s trećim zemljama, u cilju promicanja temeljnih vrijednosti kulturne raznolikosti, međukulturnog dijaloga i održivog teritorijalnog razvoja manje poznatih kulturnih odredišta, uz istodobno čuvanje zajedničkog kulturnog nasljeđa;

81.  potiče EU da blisko surađuje sa svim državama koje imaju iste ciljeve i vrijednosti te koje su ih spremne podržati; naglašava da je to osobito važno za uspostavu legitimnog i stabilnog djelovanja kako bi EU dobio priznanje kao globalni igrač;

o
o   o

82.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europskoj službi za vanjsko djelovanje te vladama i parlamentima država članica.

(1) http://ec.europa.eu/culture/library/publications/global-cultural-citizenship_en.pdf
(2) SL C 287, 29.11.2007., str. 1.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0441.
(4) http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/199
(5) SL C 320, 16.12.2008., str. 10.
(6) SL C 377E, 7.12.2012., str. 135.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0005.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0403.
(9) SL C 463, 23.12.2014., str. 4.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0293.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0486.
(12) SL C 417, 15.12.2015., str. 41.
(13) SL C 346, 21.9.2016., str. 55.
(14) SL C 247 E, 15.10.2009., str. 32.
(15) http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2016/563418/IPOL_STU(2016)563418(SUM01)_HR.pdf
(16) http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/etudes/join/2013/495865/IPOL-PECH_ET(2013)513985_EN.pdf
(17) http://ec.europa.eu/dgs/fpi/showcases/eu_perceptions_study_en.htm
(18) Na primjer Erasmus, Obzor 2020. i Kreativna Europa.
(19) Na primjer, program EU-a za posjetitelje (EUVP) koji su 1974. izradili Parlament i Komisija jest individualni studijski program za perspektivne mlade lidere i osobe koje utječu na formiranje mišljenja iz zemalja izvan Europske unije, a njegov je moto „Širenje vrijednosti EU-a po svijetu od 1974. godine”.
(20) Glavne uprave Komisije (prije svega Glavna uprava za obrazovanje i kulturu (EAC), Glavna uprava za međunarodnu suradnju i razvoj (DEVCO), Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju (NEAR), Glavna uprava za istraživanje i inovacije (RTD) i Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije (CONNECT)), ESVD, Služba za instrumente vanjske politike, delegacije EU-a, delegacije država članica, kulturni instituti država članica u inozemstvu, Vijeće Europe, Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija, mreža Nacionalnih instituta EU-a za kulturu (EUNIC), Međunarodno vijeće muzeja (ICOM), Međunarodni centar za proučavanje očuvanja i restauracije kulturne imovine (ICCROM)), UNESCO, međunarodne organizacije, organizacije civilnog društva, nevladine organizacije, lokalni kulturni akteri, ulični umjetnici te druge platforme i mreže.
(21) Na primjer, program Med Culture koji financira EU i koji se bavi razvojem i poboljšanjem kulturnih politika i praksi u vezi s kulturnim sektorom. Participativni pristup obuhvaća aktere civilnog društva, ministarstva, privatne i javne institucije koje djeluju u području kulture, kao i druge srodne sektore.
(22) Jedan od prijedloga uključivao bi „veleposlanike za kulturu” koji bi se zalagali za europske integracije i međunarodne odnose te ih podržavali (slično UN-ovim ambasadorima dobre volje). To mogu biti umjetnici, glazbenici, pisci itd.
(23) Kao što je projekt Mladi arapski glas koji financira EU.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti