Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2017. o prijedlogu direktive Vijeća o mehanizmima rješavanja sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem u Europskoj uniji (COM(2016)0686 – C8-0035/2017 – 2016/0338(CNS))
(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Vijeću (COM(2016)0686),
– uzimajući u obzir članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0035/2017),
– uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje švedskog Parlamenta, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojem se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,
– uzimajući u obzir svoje rezolucije od 25. studenoga 2015.(1) i 6. srpnja 2016.(2) o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka,
– uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0225/2017),
1. prihvaća prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;
2. poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;
3. poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;
4. poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti prijedlog Komisije;
5. Poziva Vijeće da razmotri mogućnost postupnog stavljanja izvan snage Konvencije od 23. srpnja 1990. o ukidanju dvostrukog oporezivanja u vezi s usklađivanjem dobiti povezanih poduzeća(3) nakon donošenja ove Direktive, jačajući tako usklađen pristup Unije rješavanju sporova putem ove Direktive.
6. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Tekst koji je predložila Komisija
Izmjena
Amandman 1 Prijedlog direktive Uvodna izjava 1.
(1) Situacije u kojima različite države članice dva puta oporezuju istu dobit ili isti kapital mogu stvoriti ozbiljne porezne prepreke za poduzeća koja posluju preko granica. Tim se situacijama stvara prekomjerno porezno opterećenje za poduzeća te po svoj prilici prouzročuju gospodarski poremećaji i neučinkovitost. Osim toga, one imaju negativan učinak na prekogranična ulaganja i rast.
(1) Na temelju načela pravednog i učinkovitog oporezivanja sva poduzeća moraju plaćati pravedan udio poreza ako se stvara dobit, ali dvostruko oporezivanje i dvostruko neoporezivanje moraju se izbjeći. Situacije u kojima različite države članice dva puta oporezuju isti dohodak ili kapital mogu stvoriti ozbiljne porezne prepreke, uglavnom za mala i srednja poduzeća koja posluju preko granica te stoga imaju negativan učinak na ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Tim se situacijama stvara prekomjerno porezno opterećenje, nedostatak pravne sigurnosti i nepotrebni troškovi za poduzeća te se po svoj prilici prouzročuju gospodarski poremećaji i neučinkovitost. Osim toga, one imaju negativan učinak na prekogranična ulaganja i rast.
(1.a) Europski parlament usvojio je 25. studenog 2015. rezoluciju o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, u kojoj dovodi u pitanje korisnost Konvencije od 23. srpnja 1990. o ukidanju dvostrukog oporezivanja u vezi s usklađivanjem dobiti povezanih poduzeća1.1 (Arbitražna konvencija Unije) i smatra da je taj instrument potrebno preoblikovati i učiniti ga učinkovitijim ili ga zamijeniti mehanizmom Unije za rješavanje sporova s djelotvornijim postupcima za postizanje međusobnog dogovora. Dana 6. srpnja 2016. Europski parlament usvojio je rezoluciju o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka u kojoj ističe da je utvrđivanje jasnog roka za postupke rješavanja sporova ključno za jačanje učinkovitosti sustava.
(1.b) Europski parlament donio je 16. prosinca 2015. godine rezoluciju s preporukama o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji, u kojoj je pozvao Komisiju da predloži zakone za unapređenje mehanizama za rješavanje prekograničnih poreznih sporova u Uniji, ne samo kada je riječ o slučajevima dvostrukog oporezivanja, već i dvostrukog neoporezivanja. Također je zatražio jasnija pravila, strože rokove i transparentnost.
(1.c) Pokušaji ukidanja dvostrukog oporezivanja često su dovodili do „dvostrukog neoporezivanja”, u kojemu su, preko prakse smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, trgovačka društva uspjela postići to da se njihova dobit oporezuje u onim državama članicama s gotovo nultim porezom na dobit poduzeća. Takva praksa, koja i dalje traje, narušava tržišno natjecanje, nanosi štetu domaćim poduzećima i ugrožava oporezivanje, nauštrb rasta i radnih mjesta.
Amandman 5 Prijedlog direktive Uvodna izjava 2.
(2) Stoga je potrebno da se mehanizmima dostupnima u Uniji osigura rješavanje sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem i djelotvorno uklanjanje predmetnog dvostrukog oporezivanja.
(2) Trenutačni postupci rješavanja sporova predugi su, preskupi i često ne dovode do nagodbe, dok se neki slučajevi uopće ne priznaju. Neka poduzeća trenutačno radije prihvaćaju dvostruko oporezivanje umjesto da troše novac i vrijeme na zamorne postupke ukidanja dvostrukog oporezivanja. Stoga je nužno da se mehanizmima dostupnima u Uniji osigura efektivno, brzo i izvršivo rješavanje sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem kao i djelotvorno i pravodobno uklanjanje predmetnog dvostrukog oporezivanja, uz redovito i djelotvorno obavješćivanje poreznog obveznika.
Amandman 6 Prijedlog direktive Uvodna izjava 3.
(3) Trenutačnim mehanizmima predviđenima u bilateralnim poreznim sporazumima ne omogućuje se pravodobno i potpuno oslobođenje od dvostrukog oporezivanja u svim slučajevima. Postojeća Konvencija o ukidanju dvostrukog oporezivanja u vezi s usklađivanjem dobiti povezanih poduzeća (90/436/EEZ)7 („Arbitražna konvencija Unije”) ima ograničeno područje primjene jer je primjenjiva samo na sporove povezane s transfernim cijenama i pripisivanje dobiti stalnim poslovnim nastanima. Praćenjem provedenim u okviru provedbe Arbitražne konvencije Unije otkriveni su znatni nedostaci, posebno u pogledu pristupa postupku te trajanja i djelotvornog zaključenja postupka.
(3) Trenutačnim mehanizmima predviđenima u bilateralnim sporazumima o dvostrukom oporezivanju ne omogućuje se pravodobno i potpuno oslobođenje od dvostrukog oporezivanja u svim slučajevima. Mehanizmi predviđeni tim sporazumima u mnogim su slučajevima dugotrajni, skupi, teško im je pristupiti i ne vode uvijek do sporazuma. Arbitražna konvencija Unije ima ograničeno područje primjene jer je primjenjiva samo na sporove povezane s transfernim cijenama i pripisivanje dobiti stalnim poslovnim nastanima. Praćenjem provedenim u okviru provedbe Arbitražne konvencije Unije otkriveni su znatni nedostaci, posebno u pogledu pristupa postupku, nedostatka pravnog lijeka, trajanja i izostanka konačnog obvezujućeg i djelotvornog zaključenja postupka. Ti su nedostatci prepreka ulaganju te ih treba ukloniti.
(3.a) Kako bi se stvorilo pravedno, jasno i stabilno porezno okružje i smanjio broj sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem na unutarnjem tržištu, potrebna je barem minimalna konvergencija poreznih politika poreza na dobit. Uvođenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit koje je predložila Komisija1.a najučinkovitiji je način uklanjanja opasnosti od dvostrukog oporezivanja dobiti.
______________
1.aPrijedlog direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit – CCCTB (COM(2016)0683)
Amandman 8 Prijedlog direktive Uvodna izjava 4.
(4) Kako bi se stvorilo pravednije porezno okružje potrebno je poboljšati pravila o transparentnosti i pojačati mjere kojima se sprečava izbjegavanje poreza. Istovremeno je u duhu pravednog sustava oporezivanja potrebno osigurati da se ista dobit poreznih obveznika ne oporezuje dva puta i da mehanizmi rješavanja sporova budu sveobuhvatni, djelotvorni i održivi. Poboljšanje mehanizama rješavanja sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem potrebno je i kako bi se reagiralo na rizik povećanja broja sporova povezanih s dvostrukim ili višestrukim oporezivanjem zbog redovitijih i ciljanijih revizijskih postupaka koje utvrđuju porezne uprave, koji mogu obuhvaćati velike novčane iznose.
(4) Kako bi se stvorilo pravednije porezno okružje za poduzeća aktivna u Uniji, potrebno je poboljšati pravila o transparentnosti i pojačati mjere kojima se sprečavaju izbjegavanje i utaja poreza na nacionalnoj i globalnoj razini te na razini Unije.Izbjegavanje dvostrukog neoporezivanja mora ostati prioritet u Uniji. Istovremeno je u duhu pravednog sustava oporezivanja potrebno osigurati da se ista dobit poreznih obveznika ne oporezuje dva puta i da mehanizmi rješavanja sporova budu sveobuhvatni, djelotvorni i održivi. Poboljšanje mehanizama rješavanja sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem također je ključno kako bi se reagiralo na rizik povećanja broja sporova povezanih s dvostrukim ili višestrukim oporezivanjem zbog redovitijih i ciljanijih revizijskih postupaka koje utvrđuju porezne uprave, koji mogu obuhvaćati velike novčane iznose.
Amandman 9 Prijedlog direktive Uvodna izjava 5.
(5) Stoga je uspostava djelotvornog i učinkovitog okvira za rješavanje poreznih sporova, kojim se osiguravaju pravna sigurnost i okružje pogodno za poslovanje i ulaganja, neophodna mjera za postizanje pravednog i učinkovitog poreznog sustava u Uniji. Mehanizmima rješavanja sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem također bi se trebao uspostaviti usklađeni i transparentni okvir za rješavanje problema povezanih s dvostrukim oporezivanjem, što bi pogodovalo svim poreznim obveznicima.
(5) Stoga je uspostava djelotvornog i učinkovitog okvira za rješavanje poreznih sporova, kojim se osiguravaju pravna sigurnost i potiču ulaganja, neophodna mjera za postizanje pravednog i učinkovitog poreznog sustava u Uniji. U tu svrhu države članice trebale bi nadležnim tijelima namijeniti odgovarajuće ljudske, tehničke i financijske resurse.
(5.a) Unija može postati model i svjetski predvodnik u pogledu porezne transparentnosti i koordinacije. Stoga bi se mehanizmima rješavanja sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem također trebao uspostaviti usklađen i transparentan okvir za rješavanje problema povezanih s dvostrukim oporezivanjem, što bi pogodovalo svim poreznim obveznicima. Osim ako dotični porezni obveznici ne dokažu da se određene osjetljive trgovačke, proizvodne ili profesionalne informacije u odluci ne bi trebale objaviti, sve konačne odluke trebale bi se objaviti u cijelosti, a Komisija ih treba staviti na raspolaganje u uobičajenom podatkovnom formatu i na internetskoj stranici pod središnjim upravljanjem. Objava konačnih odluka u interesu je javnosti s obzirom na to da se njome poboljšava razumijevanje načina na koji bi se pravila trebala tumačiti i primjenjivati. Ova će Direktiva ostvariti svoj puni potencijal samo ako se slična pravila provedu i u trećim zemljama. Stoga bi Komisija također trebala zagovarati uspostavu obvezujućih postupaka rješavanja sporova na međunarodnoj razini.
(5.b) Djelotvoran i učinkovit okvir trebao bi obuhvaćati mogućnost da države članice predlože alternativne mehanizme rješavanja sporova kojima se više uzimaju u obzir posebne značajke malih i srednjih poduzeća te mogu dovesti do nižih troškova, manje birokracije, veće učinkovitosti i bržeg uklanjanja dvostrukog oporezivanja.
Amandman 12 Prijedlog direktive Uvodna izjava 6.
(6) Uklanjanje dvostrukog oporezivanja trebalo bi se postići postupkom čiji je prvi korak upućivanje slučaja poreznim tijelima dotične države članice kako bi se spor riješio postupkom međusobnog sporazuma. U nedostatku takvog sporazuma u određenom roku, slučaj bi se trebao proslijediti savjetodavnom povjerenstvu ili povjerenstvu za alternativno rješavanje sporova, koje čine i predstavnici dotičnih poreznih tijela i ugledne neovisne osobe. Porezna bi tijela, upućujući na mišljenje savjetodavnog povjerenstva ili povjerenstva za alternativno rješavanje sporova, trebala donijeti konačnu obvezujuću odluku.
(6) Uklanjanje dvostrukog oporezivanja trebalo bi se postići postupkom koji se može jednostavno provoditi. Prvi je korak upućivanje slučaja poreznim tijelima dotične države članice kako bi se spor riješio postupkom međusobnog sporazuma. U nedostatku takvog sporazuma u određenom roku, slučaj bi se trebao proslijediti savjetodavnom povjerenstvu ili povjerenstvu za alternativno rješavanje sporova, koje čine i predstavnici dotičnih poreznih tijela i ugledne neovisne osobe, čija su imena navedena na javno dostupnom popisu uglednih neovisnih osoba. Porezna bi tijela, upućujući na mišljenje savjetodavnog povjerenstva ili povjerenstva za alternativno rješavanje sporova, trebala donijeti konačnu obvezujuću odluku.
(7.a) Postupak za rješavanje sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem predviđen ovom Direktivom sastoji se, među ostalim opcijama, od rješavanja sporova za poreznog obveznika. On uključuje postupke međusobnog sporazuma u okviru bilateralnih konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili u okviru Arbitražne konvencije Unije. Postupak rješavanja sporova utvrđen ovom Direktivom trebao bi imati prednost pred drugim opcijama jer pruža usklađen pristup rješavanju sporova na razini cijele Unije, koji obuhvaća jasna i provediva pravila, dužnost ukidanja dvostrukog oporezivanja i fiksni vremenski okvir.
(7.b) Trenutno nije jasno kako je ova Direktiva povezana s postojećim odredbama o arbitraži u bilateralnim poreznim sporazumima i postojećoj Arbitražnoj konvenciji Unije. Stoga Komisija treba objasniti te odnose kako bi porezni obveznici, po potrebi, mogli odabrati postupak koji je najprikladniji za svrhu.
(7.c) Veliki broj slučajeva povezanih s dvostrukim oporezivanjem obuhvaća treće zemlje. Stoga Komisija treba nastojati izraditi globalni okvir, po mogućnosti u kontekstu OECD-a. Dok se takav okvir OECD-a ne ostvari, Komisija treba stremiti obveznom i obvezujućem postupku nagodbe, umjesto sadašnjeg dobrovoljnog, za sve slučajeve mogućega prekograničnog dvostrukog oporezivanja.
(10.a) Područje primjene ove Direktive treba proširiti što je prije moguće. Ovom se Direktivom uspostavlja okvir samo za rješavanje sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem dobiti poduzeća. Sporovi povezani s dvostrukim oporezivanjem dohotka, npr. mirovine i plaće, nisu obuhvaćeni njezinim područjem primjene, a utjecaj na pojedince može biti znatan. Ako države članice različito tumače porezni sporazum, to može dovesti do ekonomskog dvostrukog oporezivanja, primjerice, ako jedna država članica tumači neki izvor prihoda kao plaću, a druga država članica tumači isti izvor prihoda kao dobit. Stoga se razlike u tumačenju oporezivanja prihoda među državama članicama također trebaju obuhvatiti područjem primjene ove Direktive.
Amandman 17 Prijedlog direktive Uvodna izjava 11.
(11) Komisija treba provjeriti primjenu ove Direktive nakon pet godina i države članice trebaju Komisiji dostaviti odgovarajuće podatke kojima se ta provjera podupire,
(11) Komisija treba provjeriti primjenu ove Direktive nakon pet godina te ujedno odrediti treba li se Direktiva i dalje primjenjivati ili je treba izmijeniti. Države članice trebaju Komisiji dostaviti odgovarajuće podatke kojima se ta provjera podupire. Na kraju provjere Komisija bi trebala predstaviti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, uključujući procjenu proširenja područja primjene ove Direktive na sve situacije prekograničnog dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja te, po potrebi, zakonodavni prijedlog s izmjenama,
Ovom se Direktivom ne sprečava primjena nacionalnog zakonodavstva ili odredaba međunarodnih sporazuma ako je to potrebno za sprečavanje utaje poreza, poreznih prijevara ili zlouporabe.
Ovom se Direktivom ne sprečava primjena nacionalnog zakonodavstva ili odredaba međunarodnih sporazuma ako je to potrebno za sprečavanje utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, poreznih prijevara ili zlouporabe.
1. Svaki porezni obveznik koji podliježe dvostrukom oporezivanju ima pravo u roku od tri godine od zaprimanja prve obavijesti o mjeri čija je posljedica dvostruko oporezivanje podnijeti prigovor bilo kojem nadležnom tijelu dotičnih država članica, u kojem zahtijeva rješavanje slučaja dvostrukog oporezivanja, bez obzira na to koristi li se porezni obveznik pravnim lijekovima predviđenima nacionalnim pravom bilo koje dotične države članice. Porezni obveznik u svakom prigovoru koji upućuje odgovarajućem nadležnom tijelu mora navesti druge države članice na koje se prigovor odnosi.
1. Svaki porezni obveznik koji podliježe dvostrukom oporezivanju ima pravo u roku od tri godine od zaprimanja prve obavijesti o mjeri čija je posljedica dvostruko oporezivanje podnijeti prigovor bilo kojem nadležnom tijelu dotičnih država članica, u kojem zahtijeva rješavanje slučaja dvostrukog oporezivanja, bez obzira na to koristi li se porezni obveznik pravnim lijekovima predviđenima nacionalnim pravom bilo koje dotične države članice. Porezni obveznik dužan je istodobno podnijeti prigovor obama nadležnim tijelima dotičnih država članica i u svakom prigovoru koji upućuje odgovarajućem nadležnom tijelu mora navesti druge države članice na koje se prigovor odnosi. Komisija održava središnju kontaktnu točku na svim službenim jezicima Unije, koja je lako dostupna javnosti i sadržava ažurirane kontaktne informacije za svako nadležno tijelo te daje puni pregled primjene zakonodavstva Unije i poreznih sporazuma.
2. Nadležna tijela u roku od jednog mjeseca od zaprimanja prigovora moraju potvrditi njegovo zaprimanje. Ona također obavješćuju nadležna tijela drugih država članica o zaprimanju prigovora.
2. Svako nadležno tijelo u roku od dva tjedna od zaprimanja prigovora mora napismeno potvrditi njegovo zaprimanje i obavijestiti nadležna tijela drugih država članica o zaprimanju prigovora.
Amandman 21 Prijedlog direktive Članak 3. – stavak 3. – točka a
(a) naziv, adresa, porezni identifikacijski broj i ostale informacije potrebne za identifikaciju jednog poreznog obveznika ili više njih koji su uložili prigovor nadležnim tijelima te za identifikaciju drugih poreznih obveznika koji su izravno pogođeni;
(a) naziv, adresa, porezni identifikacijski broj i ostale informacije potrebne za identifikaciju jednog poreznog obveznika ili više njih koji su uložili prigovor nadležnim tijelima te za identifikaciju drugih poreznih obveznika koji su izravno pogođeni, prema saznanjima podnositelja prigovora;
Amandman 22 Prijedlog direktive Članak 3. – stavak 3. – točka d
(d) primjenjivi nacionalni propisi i ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;
Briše se.
Amandman 23 Prijedlog direktive Članak 3. – točka 3. – podtočka e – podtočka iii
(iii.) izjava poreznog obveznika u kojoj se obvezuje da će što je brže moguće i sa što je moguće više pojedinosti odgovoriti na sve odgovarajuće zahtjeve nadležnog tijela te da će na zahtjev nadležnih tijela dostaviti svaki dokument;
(iii.) izjava poreznog obveznika u kojoj se obvezuje da će što je brže moguće i sa što je moguće više pojedinosti odgovoriti na sve odgovarajuće zahtjeve nadležnog tijela te da će na zahtjev nadležnih tijela dostaviti svaki dokument, s tim da će nadležna tijela uzeti u obzir ograničenja pristupa zatraženim dokumentima i vanjska kašnjenja;
Amandman 24 Prijedlog direktive Članak 3. – stavak 3. – točka f
(f) sve posebne dodatne informacije koje zatraže nadležna tijela.
(f) sve posebne dodatne informacije koje zatraže nadležna tijela, a koje su važne za spor povezan s dvostrukim oporezivanjem.
5. Nadležna tijela dotičnih država članica u roku od šest mjeseci od zaprimanja prigovora poreznog obveznika donose odluku o prihvaćanju i dopuštenosti tog prigovora.Nadležna tijela obavješćuju porezne obveznike i nadležna tijela drugih država članica o svojoj odluci.
5. Nadležna tijela dotičnih država članica u roku od tri mjeseca od zaprimanja prigovora poreznog obveznika donose odluku o prihvaćanju i dopuštenosti tog prigovora i u toku od dva tjedna napismeno obavješćuju tog poreznog obveznika i nadležna tijela drugih država članica o svojoj odluci.
Ako nadležna tijela dotičnih država članica odluče prihvatiti prigovor u skladu s člankom 3. stavkom 5., u roku od dvije godine s početkom od zadnje obavijesti neke od država članica o odluci o prihvaćanju prigovora moraju pokušati ukloniti dvostruko oporezivanje postupkom međusobnog sporazuma.
Ako nadležna tijela dotičnih država članica odluče prihvatiti prigovor u skladu s člankom 3. stavkom 5., u roku od jedne godine s početkom od zadnje obavijesti neke od država članica o odluci o prihvaćanju prigovora moraju pokušati ukloniti dvostruko oporezivanje postupkom međusobnog sporazuma.
Na zahtjev nadležnog tijela dotične države članice razdoblje od dvije godine iz prvog podstavka može se produljiti za najviše šest mjeseci, ako nadležno tijelo dostavi obrazloženje u pisanom obliku. To produljenje ovisi o tome hoće li ga prihvatiti porezni obveznici i druga nadležna tijela.
Na zahtjev nadležnog tijela dotične države članice razdoblje od jedne godine iz prvog podstavka može se produljiti za najviše tri mjeseca, ako nadležno tijelo dostavi obrazloženje u pisanom obliku. To produljenje ovisi o tome hoće li ga prihvatiti porezni obveznici i druga nadležna tijela.
3. Nakon što nadležna tijela država članica postignu sporazum o uklanjanju dvostrukog oporezivanja u razdoblju predviđenom u stavku 1., svako nadležno tijelo dotičnih država članica dostavlja taj sporazum poreznom obvezniku kao odluku koja je obvezujuća za tijelo i izvršiva za poreznog obveznika, pod uvjetom da se porezni obveznik odrekne prava na svaki domaći pravni lijek. Ta se odluka provodi neovisno o bilo kojim rokovima propisanima nacionalnim pravom dotične države članice.
3. Nakon što nadležna tijela država članica postignu sporazum o uklanjanju dvostrukog oporezivanja u razdoblju predviđenom u stavku 1., svako nadležno tijelo dotičnih država članica u roku od pet dana dostavlja taj sporazum poreznom obvezniku kao odluku koja je obvezujuća za tijelo i izvršiva za poreznog obveznika, pod uvjetom da se porezni obveznik odrekne prava na svaki domaći pravni lijek. Ta se odluka odmah provodi neovisno o bilo kojim rokovima propisanima nacionalnim pravom dotične države članice.
4. Ako nadležna tijela dotičnih država članica ne postignu sporazum o uklanjanju dvostrukog oporezivanja u razdoblju predviđenom u stavku 1., svako nadležno tijelo dotičnih država članica o tome obavješćuje porezne obveznike i navodi razloge zbog kojih sporazum nije postignut.
4. Ako nadležna tijela dotičnih država članica ne postignu sporazum o uklanjanju dvostrukog oporezivanja u razdoblju predviđenom u stavku 1., svako nadležno tijelo dotičnih država članica o tome, u roku od dva tjedna, obavješćuje porezne obveznike i navodi razloge zbog kojih sporazum nije postignut te obavješćuje porezne obveznike o njihovim opcijama za podnošenje žalbe, s relevantnim kontaktnim podatcima tijela za žalbe.
1. Nadležna tijela dotičnih država članica mogu odlučiti odbaciti prigovor ako on nije dopušten, ako nema dvostrukog oporezivanja ili ako se nije poštovalo trogodišnje razdoblje utvrđeno u članku 3. stavku 1.
1. Nadležna tijela dotičnih država članica mogu odlučiti odbaciti prigovor ako on nije dopušten, ako nema dvostrukog oporezivanja ili ako se nije poštovalo trogodišnje razdoblje utvrđeno u članku 3. stavku 1. Nadležna tijela obavješćuju poreznog obveznika o razlozima odbacivanja prigovora.
2. Ako nadležna tijela dotičnih država članica u roku od šest mjeseci od zaprimanja prigovora poreznog obveznika ne donesu odluku o prigovoru, smatra se da je prigovor odbijen.
2. Ako nadležna tijela dotičnih država članica u roku od tri mjeseca od zaprimanja prigovora poreznog obveznika ne donesu odluku o prigovoru, smatra se da je prigovor odbijen, a porezni obveznik obavješćuje se u roku od jednog mjeseca od tog tromjesečnog razdoblja.
3. U slučaju odbijanja prigovora, porezni obveznik ima pravo žalbe na odluku nadležnih tijela dotičnih država članica u skladu s nacionalnim propisima.
3. U slučaju odbijanja prigovora, porezni obveznik ima pravo žalbe na odluku nadležnih tijela dotičnih država članica u skladu s nacionalnim propisima. Porezni obveznik ima pravo podnijeti žalbu bilo kojem nadležnom tijelu. Nadležno tijelo kojem se podnese žalba obavješćuje drugo nadležno tijelo o toj žalbi te se ta dva nadležna tijela usklađuju pri njezinoj obradi. U slučaju malih i srednjih poduzeća, ako je žalba bila uspješna, financijski teret snosi nadležno tijelo koje je prvo odbilo prigovor.
Savjetodavno povjerenstvo u roku od šest mjeseci od dana kad su nadležna tijela dotičnih država članica dostavila obavijest o zadnjoj odluci o odbijanju prigovora na temelju članka 5. stavka 1. donosi odluku o dopuštenosti i prihvaćanju prigovora. Smatra se da je prigovor automatski odbijen u nedostatku odluke o kojoj se u razdoblju od šest mjeseci dostavi obavijest.
Savjetodavno povjerenstvo u roku od tri mjeseca od dana kad su nadležna tijela dotičnih država članica dostavila obavijest o zadnjoj odluci o odbijanju prigovora na temelju članka 5. stavka 1. donosi odluku o dopuštenosti i prihvaćanju prigovora. Smatra se da je prigovor automatski odbijen ako u roku od tri mjeseca nema obavijesti o odluci.
Ako savjetodavno povjerenstvo potvrdi postojanje dvostrukog oporezivanja i dopuštenost prigovora, na zahtjev jednog od nadležnih tijela pokreće se postupak međusobnog sporazuma predviđen u članku 4. Nadležno tijelo o tom zahtjevu obavješćuje savjetodavno povjerenstvo, ostala dotična nadležna tijela i porezne obveznike. Dvogodišnje razdoblje predviđeno u članku 4. stavku 1. počinje od dana kad savjetodavno povjerenstvo donese odluku o prihvaćanju i dopuštenosti prigovora.
Ako savjetodavno povjerenstvo potvrdi postojanje dvostrukog oporezivanja i dopuštenost prigovora, na zahtjev jednog od nadležnih tijela pokreće se postupak međusobnog sporazuma predviđen u članku 4. Nadležno tijelo o tom zahtjevu obavješćuje savjetodavno povjerenstvo, ostala dotična nadležna tijela i porezne obveznike. Jednogodišnje razdoblje predviđeno u članku 4. stavku 1. počinje od dana kad savjetodavno povjerenstvo donese odluku o prihvaćanju i dopuštenosti prigovora.
Savjetodavno povjerenstvo osnivaju nadležna tijela dotičnih država članica ako u roku predviđenom u članku 4. stavku 1. nisu uspjele postići sporazum o uklanjanju dvostrukog oporezivanja u okviru postupka međusobnog sporazuma.
Ako nadležna tijela dotičnih država članica ako u roku predviđenom u članku 4. stavku 1. nisu uspjela postići sporazum o uklanjanju dvostrukog oporezivanja u okviru postupka međusobnog sporazuma, savjetodavno povjerenstvo donosi mišljenje o uklanjanju dvostrukog oporezivanja u skladu s člankom 13. stavkom 1.
Savjetodavno povjerenstvo osniva se najkasnije pedeset kalendarskih dana nakon isteka šestomjesečnog razdoblja predviđenog u članku 3. stavku 5. ako je savjetodavno povjerenstvo osnovano u skladu sa stavkom 1.
Savjetodavno povjerenstvo osniva se najkasnije jedan mjesec nakon isteka tromjesečnog razdoblja predviđenog u članku 3. stavku 5. ako je savjetodavno povjerenstvo osnovano u skladu sa stavkom 1.
Savjetodavno povjerenstvo osniva se najkasnije pedeset kalendarskih dana nakon isteka razdoblja predviđenog u članku 4. stavku 1. ako je savjetodavno povjerenstvo osnovano u skladu sa stavkom 2.
Savjetodavno povjerenstvo osniva se najkasnije jedan mjesec nakon isteka razdoblja predviđenog u članku 4. stavku 1. ako je savjetodavno povjerenstvo osnovano u skladu sa stavkom 2.
Ako nadležno tijelo države članice ne uspije imenovati barem jednu uglednu neovisnu osobu i njezina zamjenika, porezni obveznik može zatražiti od nadležnog suda u toj državi članici da imenuje neovisnu osobu i zamjenika s popisa iz članka 8. stavka 4.
Ako nadležno tijelo države članice ne uspije imenovati barem jednu uglednu neovisnu osobu i njezina zamjenika, porezni obveznik može zatražiti od nadležnog suda u toj državi članici da imenuje neovisnu osobu i zamjenika s popisa iz članka 8. stavka 4. u roku od tri mjeseca.
Ako nadležna tijela svih dotičnih država članica to ne uspiju učiniti, porezni obveznik može zatražiti od nadležnih sudova svake države članice da imenuju dvije neovisne ugledne osobe u skladu s drugim i trećim podstavkom. Neovisne ugledne osobe koje su na taj način imenovane imenuju predsjedavajućeg ždrijebom s popisa neovisnih osoba koje ispunjavaju uvjete za predsjedanje u skladu s člankom 8. stavkom 4.
Ako nadležna tijela svih dotičnih država članica to ne uspiju učiniti, porezni obveznik može zatražiti od nadležnih sudova svake države članice da imenuju dvije neovisne ugledne osobe u skladu s drugim i trećim podstavkom članka 8. stavka 4. U središnjoj informativnoj točki na svojoj internetskoj stranici Komisija stavlja na raspolaganje pojedinosti o nadležnim sudovima svake države članice na svim službenim jezicima Unije. Neovisne ugledne osobe koje su na taj način imenovane imenuju predsjedavajućeg ždrijebom s popisa neovisnih osoba koje ispunjavaju uvjete za predsjedanje u skladu s člankom 8. stavkom 4.
2. Zahtjev za imenovanje neovisnih osoba i njihovih zamjenika u skladu sa stavkom 1. upućuje se nadležnom sudu države članice tek nakon isteka pedesetodnevnog razdoblja iz članka 6. stavka 4. i u roku od dva tjedna od isteka tog razdoblja.
2. Zahtjev za imenovanje neovisnih osoba i njihovih zamjenika u skladu sa stavkom 1. upućuje se nadležnom sudu države članice tek nakon isteka jednomjesečnog razdoblja iz članka 6. stavka 4. i u roku od dva tjedna od isteka tog razdoblja.
3. Nadležni sud donosi odluku u skladu sa stavkom 1. i o njoj obavješćuje podnositelja zahtjeva. Postupak koji primjenjuje nadležni sud za imenovanje neovisnih osoba ako ih ne uspiju imenovati države članice jednak je postupku koji se primjenjuje na temelju nacionalnih propisa u području građanske i trgovačke arbitraže kada sudovi imenuju arbitra u slučajevima kad stranke ne uspiju postići sporazum o tome. Nadležni sud obavješćuje i nadležna tijela koja nisu prvobitno uspjela osnovati savjetodavno povjerenstvo. Ta država članica ima pravo žalbe na odluku suda, pod uvjetom da joj pripada to pravo na temelju njezina nacionalnog prava. U slučaju odbijanja, podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe na odluku suda u skladu s nacionalnim postupovnim pravilima.
3. Nadležni sud donosi odluku u skladu sa stavkom 1. i o njoj obavješćuje podnositelja zahtjeva u roku od jednog mjeseca. Postupak koji primjenjuje nadležni sud za imenovanje neovisnih osoba ako ih ne uspiju imenovati države članice jednak je postupku koji se primjenjuje na temelju nacionalnih propisa u području građanske i trgovačke arbitraže kada sudovi imenuju arbitra u slučajevima kad stranke ne uspiju postići sporazum o tome. Nadležni sud obavješćuje i nadležna tijela koja nisu prvobitno uspjela osnovati savjetodavno povjerenstvo. Ta država članica ima pravo žalbe na odluku suda, pod uvjetom da joj pripada to pravo na temelju njezina nacionalnog prava. U slučaju odbijanja, podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe na odluku suda u skladu s nacionalnim postupovnim pravilima.
Amandman 42 Prijedlog direktive Članak 8. – stavak 1. – podstavak 1. – točka c.
(c) jedna neovisna ugledna osoba ili više njih koje imenuje svako nadležno tijelo s popisa osoba iz stavka 4.
(c) jedna neovisna ugledna osoba ili više njih koje imenuje svako nadležno tijelo s popisa osoba iz stavka 4., ne uključujući osobe koje je predložila njihova država članica.
Države članice mogu odlučiti da će predstavnike navedene u točki (b) prvog podstavka imenovati na trajnoj osnovi.
Amandman 44 Prijedlog direktive Članak 8. – stavak 3. – točka b
(b) ako ta osoba ima ili je imala veliki udio u jednom ili u svakom poreznom obvezniku ili ako jest ili je bila zaposlenik jednog ili svakog poreznog obveznika ili njihov savjetnik;
(b) ako ta osoba, ili član rodbine te osobe, ima ili je imala veliki udio u jednom ili u svakom poreznom obvezniku ili ako jest ili je bila zaposlenik jednog ili svakog poreznog obveznika ili njihov savjetnik;
Neovisne ugledne osobe moraju biti državljani država članica i imati boravište u Uniji. Moraju biti stručne i neovisne.
Neovisne ugledne osobe moraju biti državljani država članica i imati boravište u Uniji i po mogućnosti to moraju biti javni dužnosnici i državni službenici koji rade u području poreznog prava ili članovi upravnog suda. Moraju biti stručne, neovisne, nepristranei pokazivati visok stupanj poštenja.
Države članice obavješćuju Komisiju o imenima neovisnih uglednih osoba koje su imenovale. Države članice u obavijesti mogu navesti koja od pet osoba koje su imenovale može biti imenovana predsjedavajućim. Države članice Komisiji također dostavljaju potpune i ažurirane informacije o profesionalnoj i akademskoj pozadini, kompetencijama, stručnosti i mogućem sukobu interesa. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o svim promjenama popisa neovisnih osoba.
Države članice obavješćuju Komisiju o imenima neovisnih uglednih osoba koje su imenovale. Države članice dužne su u obavijesti navesti koja od pet osoba koje su imenovale može biti imenovana predsjedavateljem. Države članice Komisiji također dostavljaju potpune i ažurirane informacije o profesionalnoj i akademskoj pozadini, kompetencijama, stručnosti i mogućem sukobu interesa. Te se informacije ažuriraju u slučaju promjena u životopisima neovisnih osoba. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o svim promjenama popisa neovisnih osoba.
Komisija provjerava informacije iz trećeg podstavka o uglednim neovisnim osobama koje imenuju države članice. Takve se provjere provode u roku od tri mjeseca od primitka informacija od države članice. Ako Komisija sumnja u neovisnost imenovanih osoba, može tražiti od države članice da pruži dodatne informacije, a ako i dalje bude postojala sumnja, može zatražiti od države članice da ukloni tu osobu s popisa i imenuje nekoga drugog.
1. Nadležna tijela dotičnih država članica mogu se dogovoriti da umjesto savjetodavnog povjerenstva osnuju povjerenstvo za alternativno rješavanje sporova koje će donositi mišljenje o uklanjanju dvostrukog oporezivanja u skladu s člankom 13.
1. Nadležna tijela dotičnih država članica mogu se dogovoriti da umjesto savjetodavnog povjerenstva osnuju povjerenstvo za alternativno rješavanje sporova koje će donositi mišljenje o uklanjanju dvostrukog oporezivanja u skladu s člankom 13. Međutim, korištenje uslugama povjerenstva za alternativno rješavanje sporova treba se događati što rjeđe.
2. Povjerenstvo za alternativno rješavanje sporova može se razlikovati po sastavu i obliku od savjetodavnog povjerenstva i za rješavanje spora primijeniti mirenje, posredovanje, stručnost, sudske odluke ili bilo koji drugi postupak ili tehniku rješavanja sporova.
2. Povjerenstvo za alternativno rješavanje sporova može se razlikovati po sastavu i obliku od savjetodavnog povjerenstva i za rješavanje spora primijeniti mirenje, posredovanje, stručnost, sudske odluke ili bilo koji drugi učinkovit i priznat postupak ili tehniku rješavanja sporova.
4. Članci od 11. do 15. primjenjuju se na povjerenstvo za alternativno rješavanje sporova, osim pravila o većini utvrđenih u članku 13. stavku 3. Nadležna tijela dotičnih država članica u pravilima djelovanja povjerenstva za alternativno rješavanje sporova mogu se dogovoriti o različitim pravilima u pogledu većine.
4. Članci od 11. do 15. primjenjuju se na povjerenstvo za alternativno rješavanje sporova, osim pravila o većini utvrđenih u članku 13. stavku 3. Nadležna tijela dotičnih država članica mogu se dogovoriti o različitim pravilima u pogledu većine u pravilima djelovanja povjerenstva za alternativno rješavanje sporova, pod uvjetom da su zajamčeni neovisnost osoba imenovanih za rješavanje sporova i nepostojanje sukoba interesa.
Države članice osiguravaju da u razdoblju od pedeset kalendarskih dana kako je predviđeno u članku 6. stavku 4. svako nadležno tijelo dotičnih država članica obavijesti porezne obveznike o sljedećem:
Države članice osiguravaju da u jednomjesečnom razdoblju kako je predviđeno u članku 6. stavku 4. svako nadležno tijelo dotičnih država članica obavijesti porezne obveznike o sljedećem:
Datum iz prvog podstavka točke (b) ne smije biti kasniji od šest mjeseci od osnivanja savjetodavnog povjerenstva ili povjerenstva za alternativno rješavanje sporova.
Datum iz prvog podstavka točke (b) ne smije biti kasniji od tri mjeseca od osnivanja savjetodavnog povjerenstva ili povjerenstva za alternativno rješavanje sporova.
3. Ako se poreznim obveznicima ne dostavi obavijest o pravilima djelovanja ili ako je ta obavijest nepotpuna, države članice moraju osigurati da neovisne osobe i predsjedavajući dopune obavijest o pravilima djelovanja u skladu s Prilogom II. te da je pošalju poreznom obvezniku u roku od dva tjedna od datuma isteka pedeset kalendarskih dana predviđenih u članku 6. stavku 4. Ako neovisne osobe i predsjedavajući nisu suglasni u pogledu pravila djelovanja ili ako o njima ne obavijeste porezne obveznike, potonji se mogu obratiti nadležnom sudu države članice u kojoj imaju boravište ili poslovni nastan kako bi izvukle sve pravne posljedice i provele pravila djelovanja.
3. Ako se poreznim obveznicima ne dostavi obavijest o pravilima djelovanja ili ako je ta obavijest nepotpuna, države članice moraju osigurati da neovisne osobe i predsjedavajući dopune obavijest o pravilima djelovanja u skladu s Prilogom II. te da je pošalju poreznom obvezniku u roku od dva tjedna od datuma isteka jednomjesečnog razdoblja predviđenog u članku 6. stavku 4. Ako neovisne osobe i predsjedavajući nisu suglasni u pogledu pravila djelovanja ili ako o njima ne obavijeste porezne obveznike, potonji se mogu obratiti nadležnom sudu države članice u kojoj imaju boravište ili poslovni nastan kako bi izvukle sve pravne posljedice i provele pravila djelovanja.
1. Za potrebe postupka iz članka 6. dotični porezni obveznik ili više njih mogu savjetodavnom povjerenstvu ili povjerenstvu za alternativno rješavanje sporova dostaviti sve informacije, dokaze ili dokumente koji mogu biti važni za donošenje odluke. Na zahtjev savjetodavnog povjerenstva ili povjerenstva za alternativno rješavanje sporova porezni obveznik ili više njih i nadležna tijela dotičnih država članica dostavljaju informacije, dokaze ili dokumente. Međutim, nadležna tijela svake prethodno spomenute države članice u bilo kojem od sljedećih slučajeva mogu odbiti dostavljanje informacija savjetodavnom povjerenstvu:
1. Za potrebe postupka iz članka 6. dotični porezni obveznik ili više njih dužni su savjetodavnom povjerenstvu ili povjerenstvu za alternativno rješavanje sporova dostaviti sve informacije, dokaze ili dokumente koji mogu biti važni za donošenje odluke. Na zahtjev savjetodavnog povjerenstva ili povjerenstva za alternativno rješavanje sporova porezni obveznik ili više njih i nadležna tijela dotičnih država članica dostavljaju informacije, dokaze ili dokumente. Međutim, nadležna tijela svake prethodno spomenute države članice u bilo kojem od sljedećih slučajeva mogu odbiti dostavljanje informacija savjetodavnom povjerenstvu:
1. Savjetodavno povjerenstvo ili povjerenstvo za alternativno rješavanje sporova najkasnije šest mjeseci od datuma njegova osnivanja dostavlja svoje mišljenje nadležnim tijelima dotičnih država članica.
1. Savjetodavno povjerenstvo ili povjerenstvo za alternativno rješavanje sporova najkasnije tri mjeseca od datuma njegova osnivanja dostavlja svoje mišljenje nadležnim tijelima dotičnih država članica.
2. Savjetodavno povjerenstvo ili povjerenstvo za alternativno rješavanje sporova pri sastavljanju svojeg mišljenja uzima u obzir primjenjive nacionalne propise i ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. U nedostatku ugovora ili sporazuma između dotičnih država članica o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja savjetodavno povjerenstvo ili povjerenstvo za alternativno rješavanje sporova pri sastavljanju svojeg mišljenja može uputiti na međunarodnu praksu u pitanjima oporezivanja poput najnovijeg predloška porezne konvencije OECD-a.
2. Savjetodavno povjerenstvo ili povjerenstvo za alternativno rješavanje sporova pri sastavljanju svojeg mišljenja uzima u obzir primjenjive nacionalne propise i ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. U nedostatku ugovora ili sporazuma između dotičnih država članica o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja savjetodavno povjerenstvo ili povjerenstvo za alternativno rješavanje sporova pri sastavljanju svojeg mišljenja može uputiti na međunarodnu praksu u pitanjima oporezivanja poput najnovijeg modela porezne konvencije OECD-a i najnovijeg modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su izradili Ujedinjeni narodi.
1. Nadležna tijela moraju se u roku od šest mjeseci od obavješćivanja o mišljenju savjetodavnog povjerenstva ili povjerenstva za alternativno rješavanje sporova dogovoriti o uklanjanju dvostrukog oporezivanja.
1. Nadležna tijela moraju se u roku od tri mjeseca od obavješćivanja o mišljenju savjetodavnog povjerenstva ili povjerenstva za alternativno rješavanje sporova dogovoriti o uklanjanju dvostrukog oporezivanja.
3. Države članice osiguravaju da svako nadležno tijelo u roku od trideset kalendarskih dana od donošenja konačne odluke o uklanjanju dvostrukog oporezivanja tu odluku dostavi poreznim obveznicima. Ako se poreznog obveznika ne obavijesti o odluci u roku od trideset kalendarskih dana, on može podnijeti žalbu u državi članici u kojoj ima boravište ili poslovni nastan u skladu s nacionalnim propisima.
3. Države članice osiguravaju da svako nadležno tijelo u roku od trideset kalendarskih dana od donošenja konačne odluke o uklanjanju dvostrukog oporezivanja tu odluku dostavi poreznim obveznicima. Ako se poreznog obveznika ne obavijesti o toj odluci u roku od trideset dana, taj porezni obveznik može podnijeti žalbu u državi članici u kojoj ima boravište ili poslovni nastan u skladu s nacionalnim propisima.
2. Upućivanje spora u postupak međusobnog sporazuma ili postupak rješavanja sporova ne smije spriječiti državu članicu u tome da pokrene ili nastavi sudski postupak ili postupak za izricanje administrativnih i kaznenih sankcija za iste slučajeve.
2. Upućivanje spora u postupak međusobnog sporazuma ili postupak rješavanja sporova sprječava državu članicu u tome da pokrene ili nastavi sudski postupak ili postupak za izricanje administrativnih i kaznenih sankcija za iste slučajeve.
Amandman 61 Prijedlog direktive Članak 15. – stavak 3. – točka a
(a) šest mjeseci iz članka 3. stavka 5.;
(a) tri mjeseca iz članka 3. stavka 5.;
Amandman 62 Prijedlog direktive Članak 15. – stavak 3. – točka b
6. Odstupajući od članka 6. dotične države članice mogu uskratiti pristup postupku rješavanja sporova u slučajevima porezne prijevare, hotimične pogreške ili krajnje nepažnje.
6. Odstupajući od članka 6. dotične države članice mogu uskratiti pristup postupku rješavanja sporova u slučajevima porezne prijevare koji je uspostavljen pravno valjanom presudom u kaznenom ili upravnom postupku, hotimične pogreške ili krajnje nepažnje u istom predmetu.
2. Nadležna tijela objavljuju konačnu odluku iz članka 14., podložno suglasnosti svih dotičnih poreznih obveznika.
2. Nadležna tijela u cijelosti objavljuju konačnu odluku iz članka 14. Međutim, u slučaju da bilo koji od poreznih obveznika tvrdi da su neke posebne stavke u odluci osjetljive trgovačke, proizvodne ili profesionalne informacije, nadležna tijela trebaju razmotriti te argumente i objaviti što više informacija o odluci te izbrisati osjetljive dijelove. Štiteći ustavna prava poreznih obveznika, posebno kad je riječ o informacijama čijom bi se objavom jasno i očito konkurentima otkrile profesionalne i poslovno osjetljive informacije, nadležna tijela nastoje zajamčiti najveću moguću transparentnost objavom konačne odluke.
Ako dotični porezni obveznik ne pristane na objavljivanje konačne odluke u potpunosti, nadležna tijela objavljuju sažetak konačne odluke s opisom slučaja i predmeta, datumom, obuhvaćenim poreznim razdobljima, pravnom osnovom, sektorom industrije te kratkim opisom konačnog ishoda.
4. Komisija provedbenim aktima utvrđuje standardne obrasce za priopćavanje informacija iz stavaka 2. i 3. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 18. stavka 2.
4. Komisija provedbenim aktima utvrđuje standardne obrasce za priopćavanje informacija iz stavka 2. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 18. stavka 2.
5. Nadležna tijela bez odgode obavješćuju Komisiju o informacijama koje će se objaviti u skladu sa stavkom 3.
5. Nadležna tijela bez odgode obavješćuju Komisiju o informacijama koje će se objaviti u skladu sa stavkom 3. Komisija te informacije u uobičajeno korištenom podatkovnom formatu stavlja na raspolaganje na internetskoj stranici pod centralnim upravljanjem.
1. Komisija objavljuje na internetu i ažurira popis neovisnih uglednih osoba iz članka 8. stavka 4. te navodi koja od tih osoba može biti imenovana za predsjedavajućeg. Taj popis sadržava samo imena tih osoba.
1. Komisija u otvorenom formatu objavljuje na internetu i ažurira popis neovisnih uglednih osoba iz članka 8. stavka 4. te navodi koja od tih osoba može biti imenovana za predsjedavajućeg. Taj popis sadržava imena, članstva i životopis tih osoba i informacije o njihovim kvalifikacijama i praktičnom iskustvu te izjave o bilo kakvom sukobu interesa.
Do... [tri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive], Komisija na temelju javnog savjetovanja i uzimajući u obzir rasprave s nadležnim tijelima, provodi preispitivanje primjene i područja primjene ove Direktive. Komisija isto tako analizira bi li se stalnim savjetodavnim povjerenstvom dodatno povećala učinkovitost i djelotvornost postupaka rješavanja sporova.
Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće te po potrebi zakonodavni prijedlog s izmjenama.
Amandman 71 Prijedlog direktive Prilog I. – naslov 5. – redak 2.a (novi)
Gewerbesteuer
Amandman 72 Prijedlog direktive Prilog I. – naslov 12. – redak 2.a (novi)