Europski parlament,

–  uzimajući u obzir sporazum Međunarodne komisije za kitolov, koji je stupio na snagu 1986., o potpunoj zabrani komercijalnog kitolova („moratorij”),

–  uzimajući u obzir rezoluciju Međunarodne komisije za kitolov 2016 – 3 o kitovima i njihovu doprinosu funkcioniranju ekosustava,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Međunarodne komisije za kitolov 2014 – 2 o vrlo migratornim vrstama kitova,

–  uzimajući u obzir ciljeve u vezi s biološkom raznolikošću dogovorene u Aichiju na Međunarodnoj konvenciji o biološkoj raznolikosti,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 865/2006 od 4. svibnja 2006.(2) i Uredbu Komisije (EU) br. 791/2012 od 23. kolovoza 2012.(3),

–  uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 792/2012 od 23. kolovoza 2012. o utvrđivanju pravila za oblikovanje dozvola, potvrda i drugih dokumenata predviđenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima te izmjeni Uredbe (EZ) br. 865/2006(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2016. o strateškim ciljevima EU-a za 17. sastanak konferencije ugovornih stranaka Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES)(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. veljače 2009. o djelovanju Zajednice u pogledu kitolova(6),

–  uzimajući u obzir akcijski plan EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom iz 2016.,

–  uzimajući u obzir pitanje Komisiji o kitolovu u Norveškoj (O-000058/2017 – B8-0324/2017),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je 1982. Međunarodna komisija za kitolov uvela moratorij na komercijalni kitolov, koji je na snazi od 1986., kako bi zaštitila vrste i populacije kitova od izumiranja i omogućila njihov oporavak;

B.  budući da je Norveška nastavila s kitolovom unatoč međunarodnoj zabrani te je 1993. ponovno počela provoditi aktivnosti komercijalnog kitolova, podnijevši službeni prigovor na moratorij te izrazivši rezervu u pogledu popisa CITES-a, iza koje i dalje stoji;

C.  budući da je Norveška 19. prosinca 1979. postala stranka CITES-a te da je ona stoga jedna od prvih država koja se obvezala na poštovanje te konvencije;

D.  budući da medijski izvori procjenjuju da otprilike 90 % kitova ubijenih u Norveškoj čine ženke, većinom noseće, zbog sporije reakcije;

E.  budući da je Norveška usmrtila više od 13 000 kitova otkad je moratorij stupio na snagu 1986. godine(7);

F.  budući da kitolov uzrokuje strašnu patnju jedinki te tako ugrožava i složene društvene strukture tih inteligentnih sisavaca i stanje očuvanosti populacije kitova u cjelini;

G.  budući da su sve vrste velikih kitova navedene u Prilogu A Uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97, što odražava činjenicu da im prijeti izumiranje i da bi se trgovinom na bilo kojoj razini ugrozio opstanak tih vrsta; budući da se člankom 8. stavkom 1. te uredbe zabranjuje kupnja, ponuda za kupnju, stjecanje u komercijalne svrhe, izlaganje javnosti u komercijalne svrhe, uporaba radi stjecanja komercijalne dobiti i prodaje, držanje radi prodaje, nuđenje radi prodaje ili prijevoz radi prodaje primjeraka vrsta navedenih u Prilogu A;

H.  budući da sve više znanstvenih dokaza ukazuje na to da kitovi povećavaju produktivnost ekosustava i da mogu imati ulogu u reguliranju razine CO2 u atmosferi;

I.  budući da Norveška jednostrano određuje vlastito ograničenje ulova; budući da je za sezonu kitolova 2017. povećala kvotu za lov na patuljaste kitove sa 880, koliko je iznosila 2016., na 999;

J.  budući da se norveški izvoz mesa kita naglo povećao u posljednjih nekoliko godina; budući da se neke od tih pošiljaka izvoze preko luka EU-a;

K.  budući da je samo u listopadu 2016. 2 948 kg proizvoda od mesa norveških kitova izvezeno u Japan preko najmanje tri luke EU-a(8);

L.  budući da je prijevoz mesa kita preko luka EU-a dopušten ako su pošiljke popraćene valjanom dokumentacijom CITES-a, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 338/97;

M.  budući da je primarni cilj CITES-a zaštita biološke raznolikosti, a posebno očuvanje vrsta; budući da se Direktivom EU-a o staništima, kojom se određuje stajalište Zajednice u pogledu kitova (i delfina), ne dopušta nastavak komercijalnog kitolova ni za koji stok kitova u vodama EU-a;

N.  budući da je Norveška usko povezana s Unijom i njezinim politikama jer je članica Europskog gospodarskog prostora; budući da su zahvaljujući tome i narodi i vlade Norveške i EU-a održali snažne kulturne veze, zdrav trgovinski odnos i predanost očuvanju vrsta;

1.  poziva Norvešku da obustavi sve aktivnosti komercijalnog kitolova i da poštuje moratorij Međunarodne komisije za kitolov;

2.  poziva Norvešku da povuče svoju rezervu u vezi s popisom vrsta velikih kitova iz Priloga I. CITES-a te da prekine svu trgovinu mesom kita i proizvodima od kitova;

3.  žali zbog činjenice da Norveška subvencionira industriju kitova i promiče konzumaciju i korištenje proizvoda koji su rezultat kitolova; poziva Norvešku da obustavi to subvencioniranje;

4.  snažno podržava nastavak svjetskog moratorija na komercijalni kitolov i zabranu međunarodne trgovine proizvodima od kitova;

5.  napominje da su države članice potpisale Akcijski plan EU-a protiv krijumčarenja divljih biljnih i životinjskih vrsta; podsjeća na plan 9., kojim se države članice i Komisija pozivaju da razviju strategije za poboljšanje usklađenosti s postojećim zakonodavstvom EU-a o divljoj fauni i flori na nacionalnoj razini;

6.  žali zbog toga što prilikom rasprave koju je Parlament održao na plenarnoj sjednici 6. srpnja 2017. Komisija nije bila u mogućnosti ili nije bila voljna pružiti Parlamentu podatke o pošiljkama mesa kita koje su prošle kroz luke EU-a; poziva Komisiju da prikupi i dostavi potrebne podatke;

7.  poziva Komisiju da razmotri sve moguće načine na koje se može osigurati da tranzit mesa kita kroz luke EU-a više ne bude zakonski dopušten, među ostalim i preporuku zabrane takvih tranzita kao iznimne mjere;

8.  žali zbog toga što Norveška do sada nije preispitala svoju odluku usprkos prošlim i trenutačnim diplomatskim reakcijama i međunarodnim prosvjedima diljem svijeta; poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i Vijeće da iskoriste bilateralne i multilateralne kanale kako bi potaknuli Norvešku da obustavi sav komercijalni kitolov;

9.  poziva Vijeće i Komisiju da na predstojećim sastancima IWC-67 zauzmu zajednički pristup u pogledu kitolova, koji će obuhvaćati barem razinu opreza sadašnjeg zajedničkog stajališta, i da surađuju s trećim zemljama kako bi se ostvarila većinska podrška za stvaranje utočištâ za kitove;

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Norveške.

(1) SL L 206, 22.7.1992., str. 7. (2) SL L 166, 19.6.2006., str. 1. (3) SL L 242, 7.9.2012., str. 1. (4) SL L 242, 7.9.2012., str. 13. (5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0356. (6) SL C 76E, 25.3.2010., str. 46. (7) https://iwc.int/table_objection (8) http://www.maritime-executive.com/article/norways-whaling-comes-under-fire