Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Trgovina za sve: Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o novoj, inovativnoj i budućnosti okrenutoj strategiji za trgovinu i ulaganja(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o provedbi preporuka Europskog parlamenta iz 2010. o socijalnim i ekološkim standardima, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. svibnja 2017. o procjeni vanjskih aspekata djelovanja i upravljanja carinske službe kao sredstva za olakšavanje trgovine i borbu protiv nezakonite trgovine(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o korporativnoj društvenoj odgovornosti u međunarodnim trgovinskim sporazumima(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. travnja 2017. o vodećoj inicijativi EU-a za odjevnu industriju(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o palminu ulju i krčenju prašuma(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače 2016. s preporukama Europskog parlamenta Komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. s preporukama Europskog parlamenta Europskoj komisiji o pregovorima o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP)(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2017. o trenutačnom stanju provedbe Pakta o održivosti za Bangladeš(10),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja(11) (Uredba o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima),

–  uzimajući u obzir akcijski plan za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva (FLEGT) (COM(2003)0251) i dobrovoljne partnerske sporazume za FLEGT,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza operatera koji stavljaju na tržište drvo i proizvode od drva(12) (Uredba o drvu),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica(13) (Uredba o Općem sustavu povlastica (OSP)),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima(14) (Uredba Bruxelles I.),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa(15) (Direktiva o objavljivanju nefinancijskih informacija),

–  uzimajući u obzir zajedničku strategiju EU-a i njegovih država članica iz 2007. naslovljenu „Pomoć za trgovinu: Jačanje podrške EU-a usmjerene na potrebe trgovinskoga sektora u zemljama u razvoju”,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 24. travnja 2017. naslovljen „Održivi vrijednosni lanci odjeće u okviru razvojnog djelovanja EU-a” (SWD(2017)0147),

–  uzimajući u obzir Tripartitnu deklaraciju Međunarodne organizacije rada (ILO) o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku,

–  uzimajući u obzir Izvješće IV. sa 105. konferencije ILO-a o dostojanstvenom radu u globalnim lancima opskrbe,

–  uzimajući u obzir ciljeve UN-a za održivi razvoj do 2030.,

–  uzimajući u obzir temeljne konvencije ILO-a o dječjem radu, prisilnom radu, diskriminaciji, slobodi udruživanja i pravu na kolektivno pregovaranje,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. svibnja 2016. o EU-u i odgovornim globalnim vrijednosnim lancima,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Obnovljena strategija EU-a za društvenu odgovornost korporacija za razdoblje 2011. – 2014.” (COM(2011)0681),

–  uzimajući u obzir zakon Ujedinjene Kraljevine o modernom ropstvu iz 2015. i francuski zakon o dužnoj pažnji za multinacionalna poduzeća,

–  uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i Globalni sporazum UN-a,

–  uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju UN-a o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji,

–  uzimajući u obzir novi Protokol ILO-a o prisilnom radu,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava 26/9 od 26. lipnja 2014., u kojoj je UNHRC odlučio uspostaviti međuvladinu radnu skupinu otvorenog tipa čiji je zadatak izrada pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta za transnacionalne korporacije i druge poslovne subjekte u području ljudskih prava,

–  uzimajući u obzir smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća i nekoliko smjernica OECD-a za pojedine sektore (financijski i poljoprivredni sektor, minerale, odjeću i obuću),

–  uzimajući u obzir izvješća o trgovini i razvoju Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) iz 2013. i 2016.,

–  uzimajući u obzir Okvir UNCTAD-a u pogledu investicijske politike za održivi razvoj iz 2015.,

–  uzimajući u obzir Sporazum Svjetske trgovinske organizacije o tehničkim preprekama u trgovini (Sporazum WTO-a o TBT-u),

–  uzimajući u obzir Opći sporazum WTO-a o carinama i trgovini (GATT),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta i Načela o pravima djece i poslovanju koja su izradili UNICEF, Globalni sporazum UN-a i organizacija Save the Children(16) (Spasimo djecu),

–  uzimajući u obzir dobrovoljna partnerstva za pojedine zemlje kao što su Pakt o održivosti za Bangladeš i Inicijativa za radnička prava u Mjanmaru,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. lipnja 2016. o dječjem radu,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu te mišljenja Odbora za vanjske poslove i Odbora za razvoj i stajalište u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0269/2017),

A.  budući da je člankom 207. UFEU-a utvrđeno da se trgovinska politika EU-a mora temeljiti na načelima i ciljevima vanjske politike EU-a; budući da se člankom 208. UFEU-a uspostavlja načelo usklađenosti politika u interesu razvoja i kao glavni cilj postavlja iskorjenjivanje siromaštva; budući da se prema komunikaciji „Trgovina za sve” trgovinska politika EU-a temelji na trima ključnim načelima – učinkovitosti, transparentnosti i vrijednostima; budući da ta komunikacija sadrži poseban odjeljak posvećen odgovoru na porast globalnih vrijednosnih lanaca i odgovornom upravljanju lancima opskrbe, podsjećajući na njezinu složenost, temeljnu potrebu da se razmišljanja o budućnosti, da se uključi niz javnih i privatnih aktera i aktera civilnog društva te za upotrebom kombinacije mekanih i inovativnih alata i zakonodavnih promjena;

B.  budući da se u posljednje vrijeme slobodna trgovina nalazi pod povećanim nadzorom, a zabrinutost u pogledu nepravedne raspodjele koristi i tereta trgovine u prednji je plan stavila stav koji dijele mnogi, a to je da trgovinska politika treba u svoje središte staviti socijalne i ekološke vrijednosti, kao i transparentnost i odgovornost;

C.  budući da su globalni vrijednosni lanci složeni, tehnološki orijentirani i brzo mijenjaju stvarnost, što je postala ključna značajka današnjeg globalnog gospodarstva, te da mogu pomoći zemljama u razvoju da se bolje integriraju u njega te da smanje siromaštvo i stvore radna mjesta, dok istodobno povećavaju proizvodni kapacitet; budući da, s jedne strane, globalni vrijednosni lanci nude nove mogućnosti za gospodarski rast, održivi razvoj, uključivanje civilnog društva, radnika i poslovnih udruženja te stvaranje radnih mjesta za poduzeća u proizvodnom lancu, omogućujući im da se usredotoče na posebne zadaće, istodobno povećavajući njihovu međuovisnost; budući da, s druge strane, njihova izuzetno složena priroda, manjak transparentnosti i slabljenje odgovornosti mogu dovesti do većeg rizika od povreda ljudskih i radničkih prava, konkretnog nekažnjavanja kaznenih djela protiv okoliša te značajnih poreznih utaja i izbjegavanja plaćanja poreza;

D.  budući da trgovinska politika mora doprinijeti tomu da postupak proizvodnje duž vrijednosnog lanca bude transparentan i da se poštuju temeljni ekološki, socijalni i sigurnosni standardi;

E.  budući da trgovinska i ulagačka politika EU-a mora zadržati multilateralni sustav kao svoj temelj te ojačati položaj Europe u pravednim globalnim lancima opskrbe, ali i osigurati sredstvo za utvrđivanje jasnih pravila i odgovornosti za vlade i poduzeća kako bi se osigurala usklađenost s međunarodnim obvezama kao što su ciljevi održivog razvoja UN-a; budući da održivost i transparentnost nisu samo pitanje vrijednosti, već bi trebali biti i stvarni pokretači povećane dodane vrijednosti u svjetskoj trgovini i ulaganja u kontekstu globalnih vrijednosnih lanaca;

F.  budući da mala i srednja poduzeća (MSP-ovi)(17) čine važan dio globalnih vrijednosnih lanaca i igraju važnu ulogu u promicanju gospodarskog rasta, održivog razvoja i kvalitetnih radnih mjesta te zadržavanju lokalnog stanovništva u njihovim regijama;

G.  budući da je sudjelovanje u globalnim vrijednosnim lancima korisno za MSP-ove u smislu rasta i internacionalizacije; budući da je prema ispitivanja Eurobarometra iz 2015. godine naslovljenom „Internacionalizacija malih i srednjih poduzeća” samo 31 % MSP-ova u EU-u tijekom protekle tri godine poslovalo izvan unutarnjeg tržišta; budući da su mnogi MSP-ovi suočeni s poteškoćama pri osiguranju pristupa međunarodnim globalnim vrijednosnim lancima i onima sa sjedištem u EU-u; budući da trgovinska politika i trgovinski sporazumi mogu pomoći u savladavanju prepreka s kojima se trenutačno suočavaju MSP-ovi pri pristupanju globalnim vrijednosnim lancima;

H.  budući da gospodarski i socijalni partneri diljem svijeta upotrebljavaju i promiču dobrovoljne sustave dužne pažnje i transparentnosti u globalnim vrijednosnim lancima, što donosi značajne i pozitivne rezultate;

I.  budući da je u svojim zaključcima iz svibnja 2016. Vijeće naglasilo potrebu za trajnim zagovaranjem primjene međunarodno dogovorenih načela, smjernica i inicijativa u vezi s korporativnom društvenom odgovornošću / odgovornim poslovnim ponašanjem, poput Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, Globalnog sporazuma UN-a, Tripartitne deklaracije ILO-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku te smjernica za multinacionalna poduzeća OECD-a, među ostalim i u zemljama koje nisu članice OECD-a, doprinoseći ujedno naporima u borbi protiv korupcije stvaranjem otvorenijih i transparentnijih poslovnih okruženja;

J.  budući da je odgovorno upravljanje globalnim vrijednosnim lancima ključno za usklađivanje trgovinske politike s europskim vrijednostima ugrađenim u Ugovore; budući da su i Komisija i države članice predvodile te rasprave diljem svijeta;

K.  budući da je cilj više međunarodnih konvencija, smjernica i propisa spriječiti povrede ljudskih prava; budući da zemlje proizvođači imaju posebnu obvezu provoditi i stvoriti odgovarajuće pravne i gospodarske uvjete pod kojima poduzeća mogu djelovati i naći svoje mjesto u globalnim lancima opskrbe; budući da zemlje proizvođači također trebaju biti u stanju provesti međunarodne standarde i norme, uključujući izradu, provedbu i izvršenje odgovarajućeg zakonodavstva, posebice u području uspostave vladavine prava i borbe protiv korupcije;

L.  budući da bi EU trebao pružiti još učinkovitiji odgovor na socijalni i ekološki damping i nepravedno tržišno natjecanje i trgovačke prakse te osigurati ravnopravne uvjete;

M.  budući da je EU najveći svjetski izvoznik i uvoznik robe i usluga zajedno, najveći izravni strani ulagač i najvažnije odredište za izravna strana ulaganja (FDI); budući da bi EU tu prednost trebao iskoristiti u korist svojih građana i građana drugih dijelova svijeta, posebno onih u najsiromašnijim zemljama svijeta;

N.  budući da je EU razvio obvezujuće propise u području dužne pažnje u posebnim sektorima u kojima postoji veliki rizik od povreda ljudskih prava, kao što su sektor drva i konfliktnih minerala; budući da su neke države članice također razvile zakonodavstvo, kao što su britanski zakon o modernom ropstvu, francuski zakon o dužnoj pažnji za multinacionalna poduzeća, koji se primjenjuje na velika francuska poduzeća koja zapošljavaju više od 5 000 radnika, i nizozemski zakon o dužnoj pažnji u pogledu dječjeg rada; budući da je EU razvio inicijative za promicanje dužne pažnje te da se u nekoliko rezolucija Europskog parlamenta pozvalo EU da donese obvezujuće propise na tu temu;

O.  budući da je EU već poduzeo važne korake za odgovornije upravljanje globalnim vrijednosnim lancima diljem svijeta pokretanjem posebnih partnerstava, kao što su Pakt o održivosti za Bangladeš i Inicijativa za radnička prava u Mjanmaru, te o posebnim pitanjima, kao što su inicijativa u pogledu konfliktnih minerala, propisi o nezakonitoj sječi, kriteriji održivosti za biogoriva, korporativno izvješćivanje o pitanjima opskrbnih lanaca i korporativna transparentnost u vezi s plaćanjima koja u korist države provode ekstraktivna industrija i industrija iskorištavanja šuma, kako je istaknuto u komunikaciji „Trgovina za sve”;

P.  budući da se u komunikaciji „Trgovina za sve” navodi da će Komisija promicati poglavlja koja se odnose na ambicioznu trgovinu i održivi razvoj u svim trgovinskim i ulagačkim sporazumima; budući da nedavno sklopljeni trgovinski i ulagački sporazumi sadrže poglavlja o trgovini i održivom razvoju kojima se strane u sporazumu pozivaju da se obvežu na zaštitu ljudskih prava, socijalne i ekološke standarde i korporativnu društvenu odgovornost; budući da su se u uzastopnim trgovinskim sporazumima EU-a u tim poglavljima pokazale razlike u razini ambicioznosti; budući da radni i ekološki standardi nisu ograničeni na poglavlja o trgovini i održivom razvoju, već moraju biti učinkoviti u svim područjima trgovinskih sporazuma; budući da pristup usmjeren na dijalog nije spriječio ozbiljna kršenja slobode udruživanja u nekim sporazumima o slobodnoj trgovini;

Q.  budući da je konkretna situacija u zonama proizvodnje za izvoz takva da su u nekim zemljama one izuzete od lokalnih zakona o radu te da se u njima zabranjuje ili ograničava djelovanje sindikata te radnicima nije omogućena pravna zaštita, što predstavlja jasno kršenje standarda ILO-a;

R.  budući da je manjak etičnosti u poslovanju također posljedica nedostatka dobrog upravljanja, nemoći ili nepostojanja nepristranih javnih tijela koja djeluju u općem interesu građana; budući da korupcija, nedostatak transparentnosti globalnih vrijednosnih lanaca i izuzeća iz zakona o radu i oporezivanja u zonama proizvodnje za izvoz mogu negativno utjecati na ljudska prava, osobito ugrožavanjem dostojanstvenog rada i djelovanja sindikata;

S.  budući da je prema podacima ILO-a 21 milijun ljudi diljem svijeta podvrgnut prisilnom radu, a mnogi od njih iskorištavani su u globalnim vrijednosnim lancima; budući da prisilni rad u privatnom sektoru godišnje ostvaruje 150 milijardi USD kroz nezakonito ostvarivanje dobiti;

T.  budući da je, zahvaljujući svojoj globalnoj nadležnosti, stručnom znanju i iskustvu, ILO u suradnji sa svojim članicama u dobrom položaju za pokretanje globalnog djelovanja za dostojanstven rad u globalnim lancima opskrbe; budući da je Odbor ILO-a za dostojanstveni rad u globalnim lancima opskrbe pozvao na procjenu pogrešaka koje su dovele do toga da je dostojanstveni rad u globalnim lancima opskrbe deficitaran te na razmatranje inicijativa i standarda potrebnih za promicanje dostojanstvenog rada i smanjenje tog deficita u globalnim lancima opskrbe;

U.  budući da je u kontekstu svjetske trgovine, a osobito globalnih vrijednosnih lanaca, potreban multilateralni, globalni i cjelovit pristup korporativnoj odgovornosti za povrede ljudskih prava i ekološku održivost; budući da je stoga važno da EU i dalje predvodi rasprave na tu temu diljem svijeta; budući da je EU preuzeo ulogu predvodnika u reformiranju mehanizma za rješavanje sporova između ulagača i država, osobito kroz razvoj sustava multilateralnih sudova; budući da se očekuje jednaki napredak u drugim kritičnim područjima u vezi s kojima postoji zabrinutost, kao što su provođenje obveze ulagača u pogledu ljudskih prava;

V.  budući da se proizvodnja u globalnim vrijednosnim lancima odvija u različitim jurisdikcijama s različitim stupnjem zaštite ljudskih prava i provođenjem socijalnih, radnih i ekoloških zakona; budući da žrtve povrede ljudskih prava u koje su uključena transnacionalna poduzeća nailaze na brojne prepreke u pristupu pravnim lijekovima;

W.  budući da je rodna ravnopravnost u svim politikama EU-a čvrsto utemeljena u članku 8. UFEU-a; budući da trgovinski i ulagački sporazumi zbog strukturnih rodnih nejednakosti različito utječu na žene i muškarce; budući da se u analizi globalnih vrijednosnih lanaca često zanemaruje perspektivu rodne ravnopravnosti; budući da je prema ILO-u 2012. u čitavom svijetu bilo oko 21 milijun žrtava prisilnog rada, od kojih 55 % čine žene i djevojčice, a 90 % njih iskorištavali su pojedinci ili poduzeća u privatnom sektoru;

X.  budući da žene čine većinu radnika u određenim segmentima u globalnim opskrbnim lancima odjeće, hortikulture, mobilnih telefona i turizma, ali su one obično prisutnije od muškaraca u zaposlenjima koja su slabo plaćena ili zaposlenjima nižeg statusa, što dovodi do rodne segregacije u određenim zanimanjima i djelatnostima, rodnog jaza u plaćama i uvjetima rada te rodno specifičnih ograničenja u pristupu proizvodnim sredstvima, infrastrukturi i uslugama;

Y.  budući da u skladu s člankom 3. stavkom 3. UEU-a Unija štiti prava djeteta; budući da su sve države članice ratificirale Konvenciju UN-a o pravima djeteta;

Z.  budući da usluge imaju sve veću ulogu u globalnim vrijednosnim lancima, osobito u industrijskoj proizvodnji; budući da će povećana integracija usluga u globalne vrijednosne lance zahtijevati sporazume kojima se podupire digitalno gospodarstvo, uključujući slobodni protok podataka;

AA.  budući da razvoj globalnih vrijednosnih lanaca dodatno pridonosi integraciji usluga u proizvodnju robe; budući da je dodan znatan iznos vrijednosti uvezene robe kroz usluge iz zemalja uvoznica;

AB.  budući da su države članice EU-a najveći svjetski izvoznici financijskih usluga, a taj je sektor od strateške važnosti za trgovinsku politiku EU-a; budući da je uvrštavanje odredbi o financijskim uslugama u vanjske sporazume EU-a, uključujući sporazume o slobodnoj trgovini, izazvalo opravdanu zabrinutost u pogledu njihovih mogućih negativnih učinaka kad je u pitanju pranje novca, utaja poreza i izbjegavanje plaćanja poreza te dodatno naglašava važnost uzimanja u obzir alata za njihovo rješavanje; budući da se trgovinskim i ulagačkim sporazumima pruža mogućnost za povećanje suradnje u borbi protiv korupcije, pranja novca, poreznih prijevara, utaja poreza i izbjegavanja plaćanja poreza;

AC.  budući da transparentno i informativno označavanje može biti koristan alat kojim se omogućuje potrošačima u EU-u da donose informiranije i prikladnije odluke; budući da potrošačima u EU-u osim cijene i podrijetla proizvoda također moraju biti dostupni socijalni i ekološki kriteriji; budući da se takvi kriteriji tehnički mogu razviti u skladu sa Sporazumom o tehničkim preprekama u trgovini (TBT) WTO-a, kojim se utvrđuju uvjeti za proizvodni postupak kako bi se omogućila prodaja proizvoda;

AD.  budući da bi i vlade i poduzeća trebali osigurati puno poštovanje ljudskih prava u proizvodnom lancu te puno poštovanje standarda sigurnosti hrane za robu puštenu u slobodni promet na europskom tržištu; budući da teret odgovornosti ne bi trebali snositi samo potrošači, čiji je odabir ograničen pojedinačnim sredstvima (gospodarstvo, vrijeme, znanje) i vanjskim čimbenicima (informacije, ponuda);

AE.  budući da pravila o podrijetlu postaju sve važnija u kontekstu globalnih vrijednosnih lanaca, čija proizvodnja obuhvaća nekoliko zemalja; budući da pravila o podrijetlu mogu stvoriti dodatne prepreke za uspostavu pune transparentnosti i odgovornosti u lancima opskrbe;

AF.  budući da se poboljšanim, usklađenijim i učinkovitijim carinskim postupcima u Europi i izvan nje pridonosi pojednostavnjenju trgovine i ispunjavanju odgovarajućih uvjeta za olakšavanje trgovine te sprečavanju ulaska ilegalne, dampinške i krivotvorene robe na jedinstveno tržište, što narušava gospodarski rast EU-a te ozbiljno izlaže potrošače u Uniji; budući da bi se boljim pristupom carinskim podatcima o uvozu u EU povećala transparentnost i odgovornost globalnih vrijednosnih lanaca;

AG.  budući da u svijetu mreža rascjepkane proizvodnje nestaje razlika između uvoza i izvoza, s obzirom da uvezeni proizvodna sredstva čine znatan dio izvoza, a carine se gomilaju svaki put kad se trguje posrednim proizvodima preko granice; budući da su u ovom kontekstu osobito važni učinkoviti carinski i granični postupci;

AH.  budući da se u okviru trgovinskih poticaja OSP i OSP+ zemljama u razvoju pruža bolji pristup tržištu u zamjenu za poštovanje radnih, ekoloških i socijalnih standarda;

AI.  budući da je OSP+ ključni instrument trgovinske politike EU-a kojim se omogućuje bolji pristup tržištu te ga prati mehanizam strogog nadzora radi promicanja ljudskih i radničkih prava, zaštite okoliša i dobrog upravljanja u osjetljivim zemljama u razvoju;

AJ.  budući da se zaštitom i provedbom prava intelektualnog vlasništva može osigurati učinkovita daljnja integraciju u globalne vrijednosne lance;

Stajalište EU-a u globalnim vrijednosnim lancima

1.  ističe da trgovinska i ulagačka politika mora biti usmjerena na osiguranje ravnopravnih uvjeta za europska poduzeća, promicanje europske konkurentnosti i olakšavanje uzlazne konvergencije standarda; poziva Komisiju da osigura usklađenost ekoloških, zdravstvenih, trgovinskih, ulagačkih i industrijskih politika EU-a te da promiče strategiju europske reindustrijalizacije i prijelaz na gospodarstvo s niskom razinom emisije ugljika;

2.  vjeruje da daljnja integracija EU-a u globalne vrijednosne lance ne bi smjela šteti europskom socijalnom i regulatornom modelu te promicanju održivog rasta;

3.  poziva Komisiju da podrži osviještenost i prihvaćanje postojećih sustava pravedne trgovine, kako je navedeno u strategiji „Trgovina za sve”, u okviru plana EU-a za održivost i Europskog konsenzusa o razvoju;

4.  ponovno poziva Komisiju i države članice na donošenje pojačanih instrumenata za zaštitu trgovine za borbu protiv nepravednih poslovnih praksi, uzimajući u obzir socijalni i ekološki damping;

5.  zahtijeva od Komisije da procjeni učinak primjene instrumenata za zaštitu trgovine od strane EU-a i trećih zemalja na učinkovitu integraciju poduzeća iz EU-a u globalne vrijednosne lance;

6.  ističe potrebu za usklađenim propisima i pojačanom koordinacijom i nadzorom EU-a nad primjenom uvoznih carina u državama članicama (uključujući tradicionalne carine, ali i antidampinške i kompenzacijske pristojbe) na sve vrste robe i proizvoda, posebno u slučajevima lažnih izjava o porijeklu (bez obzira na to je li riječ o povlaštenom režimu ili ne), navođenja niže razine vrijednosti i netočnog opisa robe;

Globalni vrijednosni lanci i multilateralizam

7.  poziva Komisiju na aktivno djelovanje u okviru WTO-a radi povećanja transparentnosti te utvrđivanja i promicanja multilateralnih pravila za trgovinu, uključujući održivo upravljanje globalnim vrijednosnim lancima, koji bi posebno trebali obuhvaćati sljedeće:

8.  zahtijeva od Komisije i država članica da i dalje aktivno sudjeluju u multilateralnim forumima o poslovanju, globalnim vrijednosnim lancima, ljudskim i radničkim pravima, gospodarskom rastu i održivom razvoju, istodobno pomičući europske vrijednosti ugrađene u Ugovore i imajući na umu temeljnu potrebu zaštite posebnih značajki MSP-ova;

9.  pozdravlja trenutačne pregovore o obvezujućem Ugovoru UN-a za transnacionalne korporacije i ljudska prava; poziva Komisiju i države članice da konstruktivno sudjeluju u tim pregovorima te da preuzmu aktivnu ulogu i pridonesu izradi konkretnih prijedloga, uključujući pristup pravnim lijekovima, ulažući sve svoje napore u ostvarivanje pozitivnog ishoda i potičući trgovinske partnere na ravnopravno sudjelovanje; u ovom kontekstu zahtijeva od Komisije da razmotri mogućnost uvođenja sveobuhvatne obveze dužne pažnje, uključujući i na globalnoj razini;

10.  poziva države članice da ubrzaju primjenu i povećaju učinkovitost nacionalnih akcijskih planova za provedbu Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; ističe da su države članice EU-a već odobrile osam od 13 nacionalnih akcijskih planova i pozdravlja činjenicu da je u izradi još 11 dodatnih nacionalnih akcijskih planova u EU-u; zahtijeva da Komisija pomogne i promiče provedbu tih Vodećih načela UN-a;

11.  pozdravlja konvergenciju međunarodnih standarda o poslovanju i ljudskim pravima, osobito između Vodećih načela UN-a i smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća;

12.  pozdravlja cjelovito uključivanje dostojanstvenog rada i četiriju stupova Programa za dostojanstven rad ILO-a u UN-ove ciljeve održivog razvoja; poziva Komisiju i države članice na učinkovitu primjenu tih standarda te na djelovanje u okviru ILO-a usmjereno na donošenje novog međunarodnog radnog standarda za dostojanstveni rad u globalnim vrijednosnim lancima, u kojem će se prvenstveno zahtijevati da sva poduzeća kontinuirano provode upravljanje rizikom u pogledu štetnog učinka njihovih aktivnosti po ljudska prava radnika i zajednica te da poduzmu odgovarajuće mjere za sprečavanje i ublažavanje tih aktivnosti i osiguranje pravnog lijeka za one na koje one ostavljaju posljedice;

13.  podupire sve globalne inicijative za suzbijanje korupcije, poput Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija, Procesa Kimberley, Međunarodne konferencije o regiji Velikih jezera (ICGLR), načela iznesenih u Globalnom sporazumu Ujedinjenih naroda za poduzeća, smjernica OECD-a namijenjenih multinacionalnim poduzećima i smjernica OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja; podsjeća na obvezu posebice zemalja proizvođača da provode i izvršavaju odgovarajuće zakonodavstvo, također u području uspostave vladavine prava i borbe protiv korupcije;

14.  podsjeća da su u tom sektoru, uz uvoz i izvoz minerala i metala, transparentni operativni mehanizmi kojima su uređena prava na iskorištavanje i prava na carine ključni su za razvoj sukobima pogođenih i visokorizičnih područja; stoga naglašava da je potrebno izraditi pregled postojećih mjera za korporativnu društvenu odgovornost koje provode europska poduzeća te poboljšati koordinaciju i razmjenu informacija i najboljih praksi kako bi se učinkovitije mogle utvrditi dobre prakse i kako bi se moglo doprinijeti stvaranju zajedničkog okvira djelovanja na europskoj razini; poziva Komisiju da pojača inicijative povezane s korporativnom društvenom odgovornošću i dužnom pažnjom u čitavom lancu opskrbe;

15.  naglašava da pouzdan pristup sirovinama ima važnu ulogu za globalnu konkurentnost;

16.  naglašava važnost primjene, provedbe i prijenosa postojećih zakona o globalnim vrijednosnim lancima na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini;

Korporativna odgovornost

17.  ističe da se trgovina i ljudska prava međusobno osnažuju i da poslovna zajednica ima važnu ulogu u pružanju pozitivnih poticaja u pogledu promicanja ljudskih prava, demokracije i korporativne odgovornosti;

18.  pozdravlja mnoge obećavajuće inicijative privatnog sektora, kao što su kodeks ponašanja, označivanje, samoprocjena i socijalne revizije koje su znatno pridonijele nedavnim poboljšanjima u standardima ljudskih prava i prava radnika u globalnim lancima opskrbe;

19.  duboko je zabrinut zbog slučajeva povreda ljudskih prava i prijetnji održivosti okoliša, prouzročenih odlukama uprava nekih korporacija;

20.  prepoznaje značaj postojanja jasnih međunarodnih pravila o korporativnoj društvenoj odgovornosti, globalnim vrijednosnim lancima i dužnoj pažnji; pozdravlja pametnu kombinaciju regulatornog i dobrovoljnog djelovanja, na temelju koje je tijekom proteklih godina došlo do određenih pozitivnih rezultata te se omogućilo poduzećima da pronađu svoje vlastite dinamične i inovativne mjere; naglašava da se koordinacijom, razmjenom informacija i najboljih praksi može pridonijeti povećanju djelotvornosti privatnih i javnih inicijativa vrijednosnih lanaca i postići pozitivne rezultate; međutim, podsjeća da dobrovoljna korporativna društvena odgovornost može dovesti do nepravedne konkurencije za dobavljače koji su odabrali poštovati međunarodne radne i ekološke standarde te da samo po sebi nije dostatno da poduzeća u potpunosti poštuju međunarodne standarde i obveze provodeći politiku postupanja s dužnom pažnjom; stoga naglašava da je potrebno izraditi pregled postojećih mjera za korporativnu društvenu odgovornost koje poduzimaju europska poduzeća kako bi se učinkovitije mogle utvrditi dobre prakse i pridonijeti stvaranju zajedničkog okvira djelovanja na europskoj razini; uvjeren je da bi EU trebao hitno potražiti načine za razvoj strategija i propisa u pogledu transparentnosti u globalnim vrijednosnim lancima, uključujući moguće razmatranje poduzimanja hitnih mjera u pogledu donošenja obvezujućih i provedivih pravila, povezanih pravnih lijekova i nezavisnih mehanizama nadzora koji uključuju institucije EU-a, države članice i civilno društvo; naglašava da bi takve obveze trebale slijediti korake navedene u Vodećim načelima UN-a i smjernicama OECD-a povezanim s anticipativnim prepoznavanjem rizika od povreda ljudskih prava, izradom strogih i konkretnih akcijskih planova kojima bi se ti rizici spriječili ili ublažili, odgovarajućom reakcijom na poznate slučajeve povreda i transparentnošću;

21.  poziva Komisiju na davanje većeg značaja takvim odredbama te promicanje prihvaćanja smjernica OECD-a za pojedine sektore te Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; naglašava potrebu službenog uključivanja civilnog društva u postupak provedbe kroz strukture uspostavljene u poglavljima o trgovini i održivom razvoju; poziva Komisiju da podrži rad međunarodnih tijela za normizaciju, kao što su Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO 26000) i Globalna inicijativa za izvješćivanje radi poticanja poduzeća na izvješćivanje o održivosti i stvaranja vrijednosti u cijelom lancu opskrbe;

22.  poziva Komisiju da osigura usklađenost europskih i međunarodnih poduzeća sa smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća i smjernicama OECD-a za pojedine sektore, primjerice one o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih područja; preporučuje jačanje uloge nacionalnih kontaktnih mjesta OECD-a i njihove suradnje s neovisnim nacionalnim i regionalnim institucijama za ljudska prava radi poboljšanja upravljanja globalnim vrijednosnim lancima;

23.  poziva Komisiju da aktualizira svoj pristup korporativnoj društvenoj odgovornosti radi pojačavanja radnih i ekoloških standarda i osobito ustrajanja na uključivanju odredbi o korporativnoj društvenoj odgovornosti u trgovinske i ulagačke sporazume o kojima EU pregovara;

24.  ističe da koordinacija te razmjena informacija i najboljih praksi mogu pridonijeti povećanju djelotvornosti privatnih i javnih inicijativa u vrijednosnim lancima;

25.  podsjeća na to da je Parlament 2010. godine zatražio da poduzeća objavljuju svoje bilance korporativne društvene odgovornosti, uvođenje obveze dužne pažnje za sva poduzeća te konsolidaciju ideje korporativne društvene odgovornosti na temelju usklađene definicije odnosa između matičnih društava radi uspostave pravne odgovornosti svakog od njih; stoga sa zadovoljstvom napominje da će se od 2017. godine za neka velika poduzeća uvesti obveza objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti u skladu s Direktivom o nefinancijskom izvještavanju; međutim, napominje da objavljivanje nefinancijskih informacija velikih poduzeća još nije prošireno na sve subjekte koji djeluju u globalnim vrijednosnim lancima;

26.  prima na znanje inicijativu „zelene karte” koju je pokrenulo nekoliko nacionalnih parlamenata nakon donošenja francuskog zakona o dužnoj pažnji za multinacionalna poduzeća; poziva Komisiju da razmotri prijedloge za korporativnu dužnu pažnju za poduzeća koja posluju unutar i izvan EU-a, vodeći pritom računa o presudi francuskog Ustavnog suda o francuskom pravu, osobito o razmjernosti sankcija;

27.  podsjeća da se u okviru politika povezanih s korporativnom društvenom odgovornošću mora voditi računa o posebnim značajkama MSP-ova te da one moraju biti dovoljno fleksibilne kako bi se osiguralo da MSP-ovi nisu izloženi nerazmjernim opterećenjima; stoga poziva Komisiju da uspostavi posebnu službu za pomoć MSP-ovima, obraćajući pritom posebnu pozornost na mala i mikro poduzeća te da ih podupre prilagođenim programima za izgradnju kapaciteta;

28.  naglašava da globalni vrijednosni lanci ne završavaju kad proizvod dođe do potrošača, već uključuju otpad i načine za njegovo zbrinjavanje; potiče na uzimanje u obzir čitavog životnog ciklusa proizvoda i proširenje perspektive o globalnim vrijednosnim lancima kako bi se uključile odredbe o upravljanju otpadom bez ugrožavanja ljudi ili okoliša; poziva EU da potakne međunarodnu suradnju i usklađivanje zakonodavstva u pogledu proizvoda i materijala na kraju životnog vijeka te da pomogne partnerskim zemljama da razviju snažnije propise i kapacitete za provedbu; poziva EU da osigura da se sljedivost primjenjuje na ovaj spektar vijeka trajanja proizvoda;

29.  poziva Komisiju da brzo reagira u skladu s detaljnim prijedlozima iz Rezolucije Parlamenta od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama;

Stvaranje istaknutije uloge za inicijative privatnog sektora

30.  ističe postignuća ostvarena sudjelovanjem privatnog sektora; naglašava da poduzeća iz privatnog sektora moraju provoditi strategije za održivost, ne samo kako bi spriječile nanošenje štete svom ugledu, već i zato što im to nudi nove mogućnosti i smanjuje njihovu ovisnost o ograničenim resursima;

31.  naglašava ključnu ulogu potrošača (i učinke lošeg publiciteta); podsjeća da nijedan potrošač ne želi nastaviti kupovati proizvode koje proizvode djeca ili iskorištavani muškarci i žene ili proizvode koji su prouzročili veće štete za okoliš;

32.  poziva Komisiju da pronađe nove načine za podržavanje napora koje ulaže privatni sektor kako bi učinio globalne vrijednosne lance održivijima i razvio uključive poslovne modele i s tim povezana višedionička partnerstva u privatnom sektoru;

33.  naglašava da je za promicanje održivih globalnih vrijednosnih lanaca potrebna pametna kombinacija financiranja iz privatnih i javnih izvora; vjeruje da se to treba nadovezati na postojeće strukture i programe koji su se pokazali uspješnima u promicanju odgovornog poslovanja;

34.  pozdravlja mnoge obećavajuće inicijative koje poduzima privatni sektor, kao što su kodeksi ponašanja, označivanje, samoprocjena i socijalne revizije, te uviđa da su Globalni sporazum UN-a, norma ISO 26000 o društvenoj odgovornosti, Tripartitna deklaracija ILO-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku i smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća sredstva s pomoću kojih se može mobilizirati odgovornost u poslovnim aktivnostima poduzeća; poziva poduzeća, bila ona europska ili ne, da primjenjuju dužnu pažnju u pogledu zaštite ljudskih prava te da svoje zaključke ugrade u interne politike i procedure te da u skladu s time dodijele sredstva i ovlasti i propisno ih primjenjuju; naglašava da tome treba namijeniti dostatna sredstva; naglašava da su transparentnost i komunikacija o mjerama poduzetim da se spriječe povrede ljudskih prava u trećim zemljama ključne za odgovarajući demokratski nadzor i za to da bi se potrošačima omogućio odabir utemeljen na činjenicama;

Sporazumi EU-a o slobodnoj trgovini i globalni vrijednosni lanci

35.  pozdravlja novu trgovinsku i ulagačku strategije za Europsku uniju, „Trgovina za sve”; traži da Komisija u okviru svoje trgovinske i ulagačke politike i sporazuma o slobodnoj trgovini pristupi rješavanju izazova povezanih s rastom globalnih vrijednosnih lanaca uzimanjem u obzir sljedećih mjera:

36.  s jedne strane podsjeća na ključnu ulogu koju MSP-ovi mogu imati u globalnim vrijednosnim lancima, a s druge na koristi povećane integracije MSP-ova u globalne vrijednosne lance; poziva Komisiju da u sve buduće trgovinske sporazume uključi poglavlja o MSP-ovima; u tom kontekstu poziva Komisiju da procjeni postojeće potporne strukture dostupne MSP-ovima koji žele pristupiti globalnim vrijednosnim lancima te da, ako je to potrebno, preispita i ažurira strategiju „Mala poduzeća, veliki svijet” iz 2011. godine kako bi se dodatno olakšalo uključivanje MSP-ova u globalne vrijednosne lance;

37.  naglašava da globalni vrijednosni lanci često uključuju proizvodnju i usluge u zonama proizvodnje za izvoz, u kojima su radni i ekološki standardi različiti od onih u ostatku dotične zemlje te su često ograničeni; poziva Komisiju da osigura primjenu socijalnih i ekoloških standarda koje su propisani u sporazumima o slobodnoj trgovini na cijelom državnom području trgovinskih partnera, uključujući zone proizvodnje za izvoz;

Označavanje, sljedivost i carinski podaci

38.  poziva EU da radi na pronalasku prikladnih i učinkovitih rješenja za uvođenje transparentnog i funkcionalnog sustava označavanja koji osigurava „socijalnu i ekološku sljedivost” diljem cijelog proizvodnog lanca, u skladu sa Sporazumom WTO-a o tehničkim preprekama u trgovini, istodobno promičući slične mjere na međunarodnoj razini;

39.  poziva Komisiju da razmotri uvođenje zakonodavstva o označavanju u pogledu podrijetla proizvoda koji ulaze na tržište EU-a ili da predloži pravila koja jamče učinkovitu sljedivost;

40.  poziva Komisiju i potiče države članice da potraže načine kojima bi omogućile stranama koje imaju javni interes pristup, na temelju odgovarajućeg obrazloženja i na zahtjev podnesen na temelju javnog interesa, carinskim podatcima prikupljenim od strana koje trguju proizvodima ili robom uvezenom u EU;

Nadležnost i pristup pravnim lijekovima

41.  potvrđuje hitnu potrebu za učinkovitim rješavanjem povreda ljudskih prava koje čine transnacionalne korporacije, ako do njih dođe te za rješavanjem pravnih problema izvanteritorijalne dimenzije poduzeća, osobito kroz utvrđivanje zajedničke pravne odgovornosti u lancima opskrbe; poziva države članice da poduzmu odgovarajuće korake za rješavanje financijskih i proceduralnih prepreka s kojima se suočavaju žrtve u građanskim postupcima;

42.  ponovno poziva Komisiju na razmišljanje o proširenju pravosudnih pravila iz Uredbe Bruxelles I. na tuženike iz trećih zemalja u predmetima pokrenutim protiv poduzeća koja imaju jasnu vezu s jednom državom članicom ili poduzećima kojima je Unija ključno prodajno tržište i zahtijeva da Komisija hitno iznese, ako je to potrebno, takav prijedlog Parlamentu i Vijeću;

43.  podsjeća da bi poslovni subjekti trebali uspostaviti mehanizme za pritužbe na operativnoj razini za radnike na koje njihove poslovanje ostavlja posljedice, uključujući u zonama proizvodnje za izvoz; ponovno poziva EU i države članice da poduzmu odgovarajuće korake za uklanjanje zakonskih, proceduralnih i institucijskih prepreka za pristupanje djelotvornim pravnim lijekovima;

Rodna ravnopravnost i prava djece

44.  podsjeća da je rodna ravnopravnost čvrsto ukorijenjena u svim politikama EU-a, kako je navedeno u članku 8. UFEU-a; žali zbog činjenice da rodna pitanja nisu spomenuta u strategiji „Trgovina za sve” te poziva Komisiju da uzme u obzir rodna pitanja i jačanje uloge žena u svojoj reviziji strategije sredinom provedbenog razdoblja; poziva Komisiju da se pobrine za to da se rodna perspektiva uvrsti u trgovinske i ulagačke politike, strategiju „Pomoć za trgovinu” te sve buduće sporazume o slobodnoj trgovini i procjene učinka; poziva Komisiju da nastavi rasprave i pregovore u okviru WTO-a radi uzimanja u obzir rodnih pitanja u trgovinskim i ulagačkim politikama WTO-a; poziva Komisiju da prikupi podatke o razlikama među spolovima za globalne vrijednosne lance, posebno u poljoprivrednom sektoru, uzimajući u obzir jačanje uloge žena koje prelazi granice pitanja plaća, čimbenike koji dovode do nasilja nad ženama te društvene čimbenike kao što su roditeljski dopust i zdravstvena pitanja s ciljem pronalaženja pravnih oblika za suzbijanje negativnih popratnih pojava globalnih vrijednosnih lanaca; pozdravlja činjenicu da se u pregovorima o ažuriranju sporazuma između EU-a i Čilea razmatra rodna ravnopravnost te da će se ona rješavati u okviru budućeg ažuriranog sporazuma;

45.  poziva na sveobuhvatnu analizu razlika i nejednakosti u okviru globalnih vrijednosnih lanaca u pogledu: i. rodnih razlika u upotrebi vremena, što je većinom posljedica primarne odgovornosti žena za reproduktivno djelovanje; ii. rodnih razlika u pristupu proizvodnim sirovinama i resursima, posebno zemljištu, kreditima, osposobljavanju i mrežama; i iii. rodnih razlika koje proizlaze iz neuspjeha i diskriminacije na razini tržišta i institucija;

46.  ističe da žene često najviše trpe i da je vrlo često u njihovu slučaju trgovanje ljudima povezano sa seksualnim iskorištavanjem i femicidom;

47.  predlaže da se na razini međunarodne trgovine i trgovinskih politika EU-a o globalnim vrijednosnim lancima razviju posebne strategije za službenu zaštitu pojedinaca koji osuđuju femicid, krijumčarenje ljudima u svrhu radne snage i seksualno iskorištavanje te za zaštitu žrtava; ističe da bi u području međunarodne trgovine i trgovine u EU-u osobama koje osuđuju te prakse trebalo dati slično priznanje te pružiti zaštitu sličnu onoj koja se zahtijeva u slučajevima „zviždača”;

48.  isto tako podsjeća da je sve više žena zaposleno, ali da su i dalje previše zastupljene na niskokvalificiranim i slabo plaćenim radnim mjestima, da nemaju pristup mjerama socijalne zaštite, uključujući zaštitu majčinstva, i da su često podvrgnute diskriminaciji i seksualnom uznemiravanju;

49.  poziva Komisiju, države članice te regionalne i lokalne vlasti da promiču održivu javnu nabavu primjenjivanjem posebnih zahtjeva o poštovanju ljudskih prava i međunarodnog prava, osobito kad je riječ o promicanju rodne ravnopravnosti i europskih pravila o tržišnom natjecanju te transparentnosti za dobavljače i njihove međunarodne lance opskrbe;

50.  naglašava važnost ratifikacije Konvencije ILO-a br. 182 o najgorim oblicima dječjeg rada i br. 138 o najnižoj dobi za zapošljavanje i djelovanja onih zemalja koje to još nisu učinile; podsjeća na predanost EU-a iskorjenjivanju najgorih oblika dječjeg rada na globalnoj razini, u skladu s njezinim vrijednostima, što uključuje zabranu dječjeg rada u vanjskom djelovanju EU-a kako je ugrađeno u članak 21. UEU-a; ponavlja svoj poziv na usklađivanje i jačanje kontrole uvoza i lanca opskrbe kako bi se osiguralo da na tržište EU-a ulaze samo oni proizvodi koji nisu rezultat prisilnog i dječjeg rada te modernog ropstva; naglašava svoju podršku postojećim inicijativama koje podupiru MSP-ove i organizacije malih poljoprivrednika kako bi im se osigurao veći udio vrijednosti u globalnim vrijednosnim lancima, kao što je to slučaj kod pravedne trgovine; naglašava važnost uključivanja borbe protiv prisilnog i dječjeg rada u sve sporazume o slobodnoj trgovini EU-a, kroz poglavlja o održivom razvoju kako bi se osiguralo da taj cilj zajednički svim trgovinskim partnerima; poziva Komisiju i države članice da odlučno brane taj prijedlog na svim međunarodnim forumima uključujući ILO, OECD, UN i WTO kako bi se ostvario napredak u borbi protiv prisilnog i dječjeg rada; u tom kontekstu naglašava da se cilj osiguranja proizvoda koji nisu ostvareni dječjim radom može postići samo ako je usko povezan s uspostavom minimalne plaće za članove obitelji djeteta;

Zemlje u razvoju

51.  napominje da globalni vrijednosni lanci predstavljaju priliku za poduzeća u zemljama u razvoju, osobito za MSP-ove, za razvoj veza s globalnim gospodarstvom; naglašava da su posebne politike i popratne mjere ključne za postizanje tog cilja i za proširenje mogućih prednosti na sve radnike u našim zemljama trgovinskim partnerima, osobito politike usmjerene na povećanje učinkovitosti administrativnih postupaka ili pomaganje predmetnim poduzećima da povećaju dodanu vrijednost i prošire svoje sudjelovanje u globalnim vrijednosnim lancima dok istodobno poboljšavaju svoje socijalne i ekološke standarde; naglašava da bi preispitivanje OSP i OSP+ trebalo uključivati obvezujuća pravila o ljudskim i radničkim pravima i zaštiti okoliša; napominje da mnoge zemlje u razvoju imaju ograničene kapacitete i sredstva za učinkovito osiguranje usklađenosti sa socijalnim i ekološkim standardnima i propisima; poziva EU da pojača izgradnju kapaciteta i da pruži vladama partnerskih zemalja u razvoju tehničku podršku kad god je to moguće i potrebno;

52.  podsjeća na ciljeve u okviru Programa održivog razvoja do 2030. te na pristup u pogledu održive proizvodnje, održive potrošnje i dostojanstvenog rada te poziva Komisiju da se u svojim izvješćima na transparentan način osvrne na svaki cilj održivog razvoja; ponovno poziva Komisiju i države članice da se koriste trgovinom za promicanje održivoga razvoja i dobrog upravljanja prema načelima usklađenosti politika u interesu razvoja; naglašava da bi trgovinski i ulagački sporazumi koje EU sklapa sa zemljama u razvoju trebali biti u skladu s ciljevima održivoga razvoja; ponovno ističe pravo zemalja u razvoju da uređuju propise o ulaganjima kako bi se osigurale obveze i dužnosti svih ulagača, uključujući strane ulagače, radi zaštite ljudskih prava, radnih i ekoloških standarda;

53.  pozdravlja stupanje na snagu Sporazuma o olakšavanju trgovine, koji će, ako se ispravno provodi, pojednostavniti i modernizirati carinske postupke i tako olakšati zemljama u razvoju, koje obično imaju veće granične prepreke, da se uključe u svjetski trgovinski sustav;

54.  poziva Komisiju da podrži učinkovito sudjelovanje MSP-ova u globalnim vrijednosnim lancima, podržavajući pronalaženje i stvaranje partnerstava između MSP-ova i skupina malih poljoprivrednika u zemljama u razvoju kojima je cilj osigurati veći udio vrijednosti za proizvođače, istodobno osiguravajući visoku razinu socijalne zaštite i zaštite okoliša i ljudskih prava, kao što je to u slučaju pravedne trgovine;

55.  poziva Komisiju da osigura učinkovitu provedbu i nadzor uvjeta koji se odnose na ljudska prava povezanih s jednostranim trgovinskim povlasticama odobrenima u okviru OSP-a te provedbu postupaka predviđenih u slučaju mogućeg nepoštovanja tih uvjeta, u potpunosti u skladu s Uredbom o OSP-u;

56.  očekuje da će se preispitivanjem OSP-a sredinom provedbenog razdoblja razjasniti definicije i osigurati dubinska ocjena postojećeg sustava; smatra da trgovinska politika mora biti način za poticanje trgovinskih partnera EU-a da donesu više socijalne, radne i ekološke standarde koji se mogu ostvariti kroz inicijative kao što su dodatne carinske povlastice za proizvode koji su proizvedeni na održiv način; vjeruje kako ovaj cilj zahtijeva reviziju Uredbe o OSP-u te u tom smislu predlaže da se u njezino područje primjene uključe uvjeti korporativne društvene odgovornosti kako bi se osiguralo da transnacionalne korporacije ispunjavaju nacionalne i međunarodne pravne obveze u području ljudskih prava i radnih i ekoloških standarda; poziva da se posebna pozornost posveti stanju radničkih prava i prava sindikata u zonama proizvodnje za izvoz te snažno potiče Komisiju na rješavanje tog pitanja, u uskoj suradnji s ILO-om, prilikom preispitivanja OSP-a;

57.  poziva Komisiju da zajamči da su svi razvojni projekti koje financira EU, uključujući projekte s kombiniranim financiranjem, potpuno usklađeni s međunarodno dogovorenim načelima razvojne učinkovitosti te da se povrh toga u njima u cijelosti poštuje načelo dobrovoljnog, prethodnog i informiranog pristanka utvrđeno u konvenciji ILO-a br. 169;

Pravila o podrijetlu

58.  napominje da su pojednostavljena, učinkovita i povlaštena pravila o podrijetlu ključna u kontekstu globalnih vrijednosnih lanaca; prepoznaje da nefleksibilnost i složenost pravila o podrijetlu može omesti učinkovitost trgovinskih tokova;

59.  poziva Komisiju da u najvećoj mogućoj mjeri upotrijebi multilateralna pravila o podrijetlu kao povlaštena pravila o podrijetlu u sporazumima o slobodnoj trgovini; poziva Komisiju da prilikom izrade povlaštenih pravila o podrijetlu u sporazumima o slobodnoj trgovini smanji zahtjeve u vezi dodane vrijednosti te da dopusti promjenu tarifnog podbroja i „pojedinačnu promjenu” kao pravilo o podrijetlu;

60.  zahtijeva od Komisije da osigura da izrada pravila o podrijetlu ne ometa gospodarske procese, osobito prilikom pregovora o sporazumima o slobodnoj trgovini sa zemljama koje trenutačno uživaju povlastice OSP-a i inicijative „Sve osim oružja”(EBA);

61.  smatra da se pojačano udruživanje u sporazumima o slobodnoj trgovini ne bi trebalo smatrati sredstvom za prikrivenu liberalizaciju, već sredstvom koje omogućuje ­­­zemljama da se specijaliziraju za gospodarske djelatnosti prema svojim komparativnim prednostima;

Prava intelektualnog vlasništva i protok podataka

62.  pozdravlja predanost Komisije zaštiti čitavog niza prava intelektualnog vlasništva, uključujući patente, trgovačke oznake, autorska prava, oznake zemljopisnog podrijetla, oznake podrijetla i farmaceutske proizvode, istodobno osiguravajući pristup cjenovno prihvatljivim lijekovima, na razini WTO-a i kroz sporazume o slobodnoj trgovini; poziva Komisiju da poduzme daljnje mjere za moguće proširenje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla na nepoljoprivredne proizvode, kao što je to već slučaj u nekoliko trećih zemalja, putem različitih pravnih sustava; poziva na otvoreni i uključivi postupak za poboljšanje suradnje s trećim partnerima u pogledu borbe protiv prevara i krivotvorene robe koji se temelji na povjerenju u trgovačke oznake i robne marke;

63.  prepoznaje da su digitalna inovacija i protoci podataka ključni pokretači gospodarstva usluga te da su ključni čimbenik globalnog vrijednosnog lanca tradicionalnih proizvodnih poduzeća te da bi stoga u najvećoj mogućoj mjeri trebalo suzbiti prisilne zahtjeve za lokalizacijom unutar i izvan Europe, omogućavajući uzimanje u obzir nužnih iznimaka utemeljenih na legitimnim javnim svrhama, kao što su zaštita potrošača i zaštita temeljnih prava; potvrđuje da zaštita protoka podataka i pravo na privatnost nisu prepreka trgovini, već temeljna prava, utvrđena člankom 39. UEU-a i člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, kao i člankom 12. Opće deklaracije o ljudskim pravima;

o
o   o

64.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i UNCTAD-u.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0299. (2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0298. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0208. (4) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 101. (5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0405. (6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0196. (7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0098. (8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0041. (9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0252. (10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0265. (11) SL L 130, 19.5.2017., str. 1. (12) SL L 295, 12.11.2010., str. 23. (13) SL L 303, 31.10.2012., str. 1. (14) SL L 351, 20.12.2012., str. 1. (15) SL L 330, 15.11.2014., str. 1. (16) http://childrenandbusiness.org (17) Vidjeti definiciju MSP-a: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:32003H0361&from=EN