Rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. o Mjanmaru/Burmi, posebno o stanju etničke skupine Rohingya (2017/2838(RSP))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Mjanmaru/Burmi i stanju muslimanske etničke skupine Rohingya, a posebno one od 7. srpnja 2016.(1) i od 15. prosinca 2016.(2), kao i svoje rezolucije od 16. ožujka 2017. o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017.(3) te od 13. lipnja 2017. o apatridnosti u južnoj i jugoistočnoj Aziji(4),
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o strategiji EU-a za Mjanmar/Burmu od 20. lipnja 2016.,
– uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu i Vijeću pod nazivom „Elementi za strategiju EU-a u odnosu na Mjanmar/Burmu: posebno partnerstvo za demokraciju, mir i napredak” (JOIN(2016)0024), od 1. lipnja 2016.,
– uzimajući u obzir izjavu koju je 30. ožujka 2016. dala potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini o stupanju na dužnost nove vlade Unije Mjanmar,
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice od 2. prosinca 2016. o nedavnoj eskalaciji nasilja u Mjanmaru/Burmi, i izjavu koju je 6. rujna 2017. dala potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica o stanju u državi Rakhine,
– uzimajući u obzir zajedničko priopćenje za medije o trećem dijalogu o ljudskim pravima između EU-a i Mjanmara/Burme od 25. studenoga 2016.,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o apatridnosti od 4. prosinca 2015.,
– uzimajući u obzir nedavni informativni sastanak Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (OHCHR), održan 29. studenoga 2016., i informativni sastanak posebne izvjestiteljice UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru/Burmi, održan 18. studenoga 2016., o sve lošijem stanju ljudskih prava u sjevernoj državi Rakhine,
– uzimajući u obzir izvješće Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava naslovljeno „Stanje ljudskih prava muslimanske etničke skupine Rohingya i ostalih manjina u Mjanmaru/Burmi”, od 20. lipnja 2016. i izvješće posebnog izvjestitelja UN-a o stanju ljudskih prava u Mjanmaru/Burmi od 18. ožujka 2016.,
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o statusu izbjeglica iz 1951. i njezin Protokol iz 1967.,
– uzimajući u obzir Konvenciju o pravnom položaju osoba bez državljanstva iz 1954. i Konvenciju o smanjenju apatridnosti iz 1961.,
– uzimajući u obzir Opći akcijski plan Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) za iskorjenjivanje apatridnosti za razdoblje 2014. – 2024., koji je donesen u studenome 2014.,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,
– uzimajući u obzir izjavu na kraju misije koju je 20. siječnja 2017. dala posebna izvjestiteljica UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru/Burmi Yanghee Lee i u kojoj je zaključila da je „stanje sada teže nego u bilo kojem trenutku tijekom proteklih nekoliko godina”,
– uzimajući u obzir završno izvješće savjetodavnog povjerenstva o državi Rakhine iz kolovoza 2017.,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966. te Međunarodni pakt o socijalnim, gospodarskim i kulturnim pravima iz 1966.,
– uzimajući u obzir Povelju Zajednice naroda jugoistočne Azije (ASEAN),
– uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,
A. budući da je tijekom protekla dva tjedna više od 300 000 pripadnika muslimanske etničke skupine Rohingya bježeći pred nasiljem u državi Rakhine potražilo utočište u Bangladešu;
B. budući da u državi Rakhine živi oko milijun pripadnika skupine Rohingya, pretežno muslimanske manjinske skupine koja se suočava s represijom i stalnim teškim kršenjem ljudskih prava, uključujući prijetnje životu i sigurnosti, uskraćivanje prava na zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, prisilni rad, seksualno nasilje i ograničenja političkih prava;
C. budući da su pripadnici skupine Rohingya od donošenja burmanskoga Zakona o državljanstvu 1982. službeno bez državljanstva, što je dovelo do strogih ograničenja njihove slobode kretanja i do njihova zatvaranja u kampove;
D. budući da je skupina Rohingya pobunjenika 25. kolovoza 2017. organizirala napad na policijske postaje i vojnu bazu u državi Rakhine; budući da je to rezultiralo velikim vojnim protunapadom, s teškim i masovnim kršenjem ljudskih prava, uključujući ubojstva, silovanja i mučenja; budući da su organizacije za ljudska prava, osobito Human Rights Watch, koristeći se satelitskim snimkama izvijestile o masovnom razaranju domova i drugih zgrada u dijelovima sjeverne države Rakhine koji su trenutačno nepristupačni nevladinim organizacijama i neovisnim promatračima;
E. budući da prema sadašnjem Ustavu Mjanmara/Burme vojska zadržava autonomiju u pogledu civilnog nadzora i opsežne ovlasti kada je riječ o vladi i nacionalnoj sigurnosti;
F. budući da osobe koje bježe iz Mjanmara/Burme i među kojima je velik broj žena i djece putuju opasnim rutama na kojima su izloženi napadima vatrenim oružjem i rizičnim putovima te gladi i nedostatku medicinske pomoći; budući da su ih na deseci stradali na tom putu; budući da je obalna straža Bangladeša pronašla tijela najmanje 20 osoba koje su bježale pred nasiljem;
G. budući da je Bangladeš protiv vlasti Mjanmara/Burme uložio žalbu zbog postavljanja mina duž dijela granice s Bangladešom, čime se onemogućuje povratak pripadnika muslimanske skupine Rohingya koji bježe pred nasiljem;
H. budući da je međunarodnom osoblju UN-a i međunarodnim nevladinim organizacijama zabranjen ulazak na područja pogođena sukobima te budući da agencije UN-a pripadnicima skupine Rohingya ne mogu dostaviti humanitarnu pomoć, uključujući hranu, vodu i lijekove;
I. budući da je 10. rujna 2017. Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Zeid Raad Al Hussein izjavio da stanje u Mjanmaru/Burmi „izgleda kao školski primjer etničkog čišćenja”;
J. budući da su Kina i Rusija u ožujku 2017. blokirale usvajanje izjave Vijeća sigurnosti UN-a o položaju manjinske skupine Rohingya u Mjanmaru/Burmi;
1. snažno osuđuje sve napade u državi Rakhine; ozbiljno je zabrinut zbog povećanja težine i razmjera kršenja ljudskih prava, uključujući ubojstva, nasilne sukobe, uništavanje civilne imovine i raseljavanje stotina tisuća civila;
2. snažno potiče vojne i sigurnosne snage da smjesta prekinu ubijanja, uznemiravanja i silovanja pripadnika skupine Rohingya te spaljivanje njihovih domova;
3. podsjeća da su vlasti u Mjanmaru/Burmi dužne bez diskriminacije zaštititi sve civile od zlostavljanja te povesti istrage o teškim kršenjima ljudskih prava i kazneno goniti odgovorne, u skladu s normama i obvezama u području ljudskih prava;
4. poziva vlasti Mjanmara/Burme da omoguće hitan i neometan pristup neovisnim promatračima, međunarodnim organizacijama za ljudska prava, novinarima i drugim međunarodnim promatračima, kao i Ujedinjenim narodima, a posebno misiji UN-a za utvrđivanje činjenica koju je u ožujku osnovalo Vijeće UN-a za ljudska prava, u cilju jamčenja neovisnih i nepristranih istraga u vezi s navodnim teškim kršenjima ljudskih prava koja su počinile sve uključene strane;
5. hitno traži da se organizacijama za humanitarnu pomoć odobri pristup svim područjima sukoba i raseljenim osobama, bez diskriminacije, kako bi se humanitarnim djelatnicima omogućilo da pomognu osobama koje se nalaze u opasnosti;
6. traži od vlade Mjanmara/Burme da smjesta ukloni sve mine postavljene uz granicu s Bangladešom;
7. poziva vladu Mjanmara/Burme, a posebno državnu savjetnicu Aung San Suu Kyi da bezrezervno osude svako poticanje na rasnu ili vjersku mržnju te da se bore protiv socijalne diskriminacije i netrpeljivosti prema manjinskoj skupini Rohingya; traži od vlade Mjanmara/Burme da poštuje univerzalno pravo na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja; podsjeća državnu savjetnicu da bi se trebala zalagati za provedbu preporuka iz završnog izvješća savjetodavnog povjerenstva o državi Rakhine, koje je izrađeno na njezin zahtjev; žali zbog drastičnog pogoršanja stanja otkako je glasnogovornik stranke Aung San Suu Kyi 18. svibnja 2015. izjavio da bi mjanmarska vlada trebala vratiti državljanstvo manjinskoj skupini Rohingya;
8. podsjeća dobitnicu nagrade Saharov za 1990. godinu Aung San Suu Kyi da se ta nagrada, među ostalim kriterijima, dodjeljuje onima koji se bore za ljudska prava, štite prava manjina i poštuju međunarodno pravo; skreće pozornost na potrebu da se razmotri mogućnost oduzimanja nagrade Saharov ako dobitnici prekrše te kriterije nakon što im je nagrada dodijeljena;
9. prima na znanje napore Bangladeša, koji je suočen s tom humanitarnom katastrofom, kako bi zaštitio stotine tisuća Rohingya izbjeglica; snažno potiče vlasti Bangladeša i drugih susjednih zemalja da prihvate sve koji bježe pred nasiljem u državi Rakhine te da poštuju načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja; poziva Komisiju i države članice da povećaju financijsku i materijalnu pomoć tim izbjeglicama;
10. podsjeća na svoju preporuku da vlade zemalja koje se suočavaju s priljevom izbjeglica Rohingya usko surađuju s UNHCR-om, koji ima tehničku stručnost za provjeru statusa izbjeglica i mandat za zaštitu izbjeglica i osoba bez državljanstva; poziva EU i UN da u tom smislu podrže susjedne zemlje Mjanmara/Burme;
11. nadalje, poziva ASEAN i regionalne vlade da poduzmu hitne mjere kako bi se povećao pritisak na mjanmarsku vladu da okonča kršenje prava, zaštiti sve civile u državi Rakhine i pomogne izbjeglicama u bijegu;
12. podržava nastojanja da se intenzivira politički proces koji se temelji na provedbi preporuka Kofija Annana; poziva Vijeće sigurnosti i Opću skupštinu UN-a da usvoje učinkovite diplomatske i političke mjere kako bi osigurale da mjanmarska vlada poštuje svoje obveze prema manjini Rohingya u smislu jamčenja zaštite i pristupa pomoći; u tom pogledu poziva Opću skupštinu i Vijeće sigurnosti UN-a da donesu rezoluciju u kojoj će se osuditi kršenje prava, ustrajati na omogućavanju pristupa državi Rakhine i tražiti da se snosi odgovornost za teška kršenja međunarodnog prava koja su počinile sve strane; traži i da se na sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava u rujnu 2017. donese rezolucija kojom će se produžiti mandat misije za utvrđivanje činjenica;
13. poziva Kinu i druge međunarodne i regionalne dionike da iskoriste sva sredstva kako bi stali na kraj okrutnostima i omogućili mirno rješenje sukoba;
14. poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice EU-a da znatno pojačaju pritisak na vladu i sigurnosne snage Mjanmara/Burme kako bi zaustavile kršenja prava, u potpunosti surađivale s UN-ovim istražiteljima i međunarodnim humanitarnim agencijama i osigurale da se kazne odgovorni za teška kršenja međunarodnog prava; u tom pogledu poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu i države članice EU-a da zauzmu aktivnu ulogu i podupru hitno djelovanje na razini UN-a i da daju do znanja da je EU spreman razmotriti ciljane kaznene sankcije protiv pojedinaca i subjekata te da vode računa o posljedicama u kontekstu trgovinskih povlastica koje Mjanmar/Burma uživa ako se teška kršenja međunarodnog prava nastave nekažnjeno provoditi;
15. poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da izvijesti Parlament o inicijativama EU-a pri UN-u i u okviru Vijeća za vanjske poslove EU-a;
16. poziva EU i njegove države članice da pozdrave izvješća i izjave predstavnika skupine Rohingya o stanju na terenu;
17. podržava napore da na teren dođu neovisni promatrači pod vodstvom UN-a kako bi ublažili humanitarnu krizu; poziva vlasti Mjanmara/Burme da omoguće hitan i neometan pristup neovisnim promatračima, osobito misiji UN-a za utvrđivanje činjenica, koju je u ožujku 2017. osnovalo Vijeće UN-a za ljudska prava;
18. podržava osnivanje ureda Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u Mjanmaru/Burmi s punim mandatom;
19. poziva EU i države članice da podrže Opći akcijski plan UNHCR-a za iskorjenjivanje apatridnosti za razdoblje 2014. – 2024.;
20. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi vladi i parlamentu Mjanmara/Burme, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiji, vladama i parlamentima država članica EU-a, glavnom tajniku ASEAN-a, Međuvladinoj komisiji ASEAN-a za ljudska prava, posebnoj izvjestiteljici UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru/Burmi, visokom povjereniku UN-a za izbjeglice i Vijeću UN-a za ljudska prava.