Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 5. travnja 2017. - StrasbourgZavršno izdanje
Odluka o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije: Ključne informacije za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode
 Pregovori s Ujedinjenom Kraljevinom nakon njezine obavijesti o namjeri da se povuče iz Europske unije
 Određeni aspekti prava trgovačkih društava ***I
 Ratifikacija i pristupanje Protokolu iz 2010. uz Međunarodnu konvenciju o opasnim i štetnim tvarima, uz iznimku aspekata povezanih s pravosudnom suradnjom u građanskim stvarima ***
 Ratifikacija i pristupanje Protokolu iz 2010. uz Međunarodnu konvenciju o opasnim i štetnim tvarima u odnosu na aspekte povezane s pravosudnom suradnjom u građanskim stvarima ***
 Primjena odredaba schengenske pravne stečevine u području Schengenskog informacijskog sustava u Republici Hrvatskoj *
 Medicinski proizvodi ***II
 In vitro dijagnostički medicinski proizvodi ***II
 Novčani fondovi ***I
 Prospekt koji se objavljuje prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili uvrštavanja za trgovanje ***I
 Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. ***
 Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (Rezolucija)
 Mobilizacija pričuve za nepredviđene izdatke
 Procjene prihoda i rashoda za financijsku godinu 2018. – dio I. – Europski parlament
 Nacrt izmjene proračuna br.1/2017 uz prijedlog za mobilizaciju Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Ujedinjenoj Kraljevini, Cipru i Portugalu
 Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji : EGF/2017/000 TA 2017 – Tehnička pomoć na inicijativu Komisije
 Mobilizacija Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Ujedinjenoj Kraljevini, Cipru i Portugalu
 Automatizirana razmjena daktiloskopskih podataka u Latviji *
 Automatizirana razmjena podataka o DNK-u u Slovačkoj, Portugalu, Latviji, Litvi, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, na Cipru, u Poljskoj, Švedskoj, na Malti i u Belgiji *
 Automatizirana razmjena daktiloskopskih podataka u Slovačkoj, Bugarskoj, Francuskoj, Češkoj, Litvi, Nizozemskoj, Mađarskoj, na Cipru, u Estoniji, na Malti, u Rumunjskoj i Finskoj *
 Automatizirana razmjena podataka iz registra vozila u Finskoj, Sloveniji, Rumunjskoj, Poljskoj, Švedskoj, Litvi, Bugarskoj, Slovačkoj i Mađarskoj *
 Automatizirana razmjena podataka iz registra vozila na Malti i Cipru te u Estoniji *
 Genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21
 Rješavanje pitanja kretanja izbjeglica i migranata: uloga vanjskog djelovanja EU-a

Odluka o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije: Ključne informacije za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode
PDF 257kWORD 49k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 8. ožujka 2017. o dopuni Uredbe (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi) utvrđivanjem regulatornih tehničkih standarda u vezi s prikazom, sadržajem, preispitivanjem i revizijom dokumenata s ključnim informacijama te uvjetima za ispunjivanje zahtjeva za dostavu tih dokumenata (C(2017)01473 – 2017/2602(DEA))
P8_TA(2017)0101B8-0234/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2017)01473) („Revidirana delegirana uredba”),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2016. o Delegiranoj uredbi Komisije od 30. lipnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi) utvrđivanjem regulatornih tehničkih standarda u vezi s prikazom, sadržajem, pregledom i revizijom dokumenata s ključnim informacijama te uvjetima za ispunjavanje zahtjeva za dostavu tih dokumenata (C(2016)03999 – 2016/2816(DEA))(1),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 22. ožujka 2017. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Revidiranu delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 28. ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2014. o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi) (2), a posebno njezin članak 8. stavak 5., članak 10. stavak 2., članak 13. stavak 5. i članak 31.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2016/2340 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode u pogledu datuma njezine primjene(3),

–  uzimajući u obzir članak 13. i članak 10. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, EBA), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ(4), Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, EIOPA), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ(5) i Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ(6),

–  uzimajući u obzir pismo predsjednika europskih nadzornih tijela od 22. prosinca 2016. kao odgovor na zahtjev Komisije pismom od 10. studenoga 2016. u pogledu namjere da izmjeni nacrt regulatornih tehničkih standarda koje su zajednički podnijeli EBA, ESMA i EIOPA u okviru članka 8. stavka 5., članka 10. stavka 2. i članka 13. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1286/2014.

–  uzimajući u obzir preporuku za odluku Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir činjenicu da nisu uloženi prigovori u roku propisanom člankom 105. stavkom 6. trećom i četvrtom alinejom Poslovnika, koji je istekao 4. travnja 2017.,

A.  budući da je u svojoj rezoluciji od 14. rujna 2016. Parlament uložio prigovor na Delegiranu uredbu Komisije od 30. lipnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 1286/2014 i pozvao Komisiju da podnese revidiranu delegiranu uredbu kao odgovor na izražene zabrinutosti u pogledu nejasnog tretiranja proizvoda za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode s više opcija, u pogledu nedovoljne zastupljenosti činjenice da bi mali ulagatelji mogli i izgubiti novac u negativnim scenarijima povezanima s određenim proizvodima te u pogledu nedostatka detaljnih smjernica povezanih s upotrebom „upozorenja o razumijevanju”;

B.  budući da je u svojoj Rezoluciji od 14. rujna 2016. Parlament podsjetio da su predsjednik Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i pregovarački tim Parlamenta 30. lipnja 2016. poslali pismo Komisiji kojim su od nje tražili da ocijeni je li potrebno odgoditi provedbu Uredbe (EU) br. 1286/2014;

C.  budući da su odredbe Revidirane delegirane uredbe u skladu s ciljevima Parlamenta izraženima u Rezoluciji od 14. rujna 2016. i tijekom naknadnih neformalnih dijaloga u sklopu pripremnog rada za donošenje revidirane delegirane uredbe;

D.  budući da se revidiranom delegiranom uredbom pojašnjava da izdavatelji PRIIP-ova s više opcija koji uključuju mogućnost temeljnih ulaganja u obliku fondova subjekata za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i fondova koji nisu UCITS iz članka 32. Uredbe (EU) br. 1286/2014 ne moraju pružiti sve informacije koje se zahtijevaju u okviru PRIIP-ova i mogu upotrijebiti ključne UCITS informacije za ulagatelje kao prikladno sredstvo za pružanje detaljnijih predugovornih informacija malim ulagateljima;

E.  budući da, iako se izračuni za tri scenarija uspješnosti koji su prethodno uključeni i dalje temelje na povijesnim podacima, u revidiranoj delegiranoj uredbi dodan je i četvrti scenarij uspješnosti; budući da je tom „scenariju u uvjetima stresa” cilj utvrditi znatne nepovoljne učinke proizvoda koji nisu obuhvaćeni postojećim „nepovoljnim scenarijem”;

F.  budući da je upotreba upozorenja o razumijevanju pojašnjena uključivanjem u njegovo područje primjene onih PRIIP-ova koji se smatraju „složenim proizvodima” u okviru Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata i Direktive (EU) 2016/97 o distribuciji osiguranja;

G.  budući da je izmijenjen predloženi odjeljak „kakav je ovo proizvod?” dokumenta s ključnim informacijama, a dio „koji su rizici i što bih mogao dobiti zauzvrat?” sadrži prikaz administrativnih troškova povezanih s biometrijskim sastavnicama investicijskih osigurateljnih proizvoda;

H.  budući da je Uredbom (EU) 2016/2340 datum primjene Uredbe (EU) br. 1286/2014 odgođen za 12 mjeseci, na 1. siječnja 2018. godine;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0347.
(2) SL L 352, 9.12.2014., str. 1.
(3) SL L 354, 23.12.2016., str. 35.
(4) SL L 331, 15.12.2010., str. 12.
(5) SL L 331, 15.12.2010., str. 48.
(6) SL L 331, 15.12.2010., str. 84.


Pregovori s Ujedinjenom Kraljevinom nakon njezine obavijesti o namjeri da se povuče iz Europske unije
PDF 349kWORD 55k
Rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o pregovorima s Ujedinjenom Kraljevinom slijedom njezine obavijesti o namjeri povlačenja iz Europske unije (2017/2593(RSP))
P8_TA(2017)0102RC-B8-0237/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 50. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članak 3. stavak 5., članak 4. stavak 3. i članak 8. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članke 217. i 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obavijest koju je 29. ožujka 2017. premijerka Ujedinjene Kraljevine u skladu s člankom 50. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji predala Europskom vijeću,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. lipnja 2016. o odluci o napuštanju EU-a na temelju ishoda referenduma održanog u Ujedinjenoj Kraljevini(1),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 16. veljače 2017. o mogućim promjenama i prilagodbama aktualnog institucijskog ustroja Europske unije(2), o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona(3) te o proračunskom kapacitetu europodručja(4),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da obavijest vlade Ujedinjene Kraljevine Europskom vijeću označava početak postupka kojim će Ujedinjena Kraljevina prestati biti država članica Europske unije te se na nju više neće primjenjivati Ugovori;

B.  budući da će to biti događaj bez presedana i vrijedan žaljenja jer se do sada ni jedna država članica nije povukla iz Europske unije; budući da se to povlačenje mora provesti na uredan način kako ne bi negativno utjecalo na Europsku uniju, njezine građane i proces europske integracije;

C.  budući da Europski parlament predstavlja sve građane Europske unije te će tijekom cijelog procesa koji vodi do povlačenja Ujedinjene Kraljevine činiti sve kako bi zaštitio njihove interese;

D.  budući da, iako je suvereno pravo svake države članice da se povuče iz Europske unije, dužnost je preostalih država članica djelovati jedinstveno u cilju obrane interesa Europske unije i njezine cjelovitosti; budući da će se pregovori stoga voditi između Ujedinjene Kraljevine s jedne strane i Komisije u ime Europske unije i njezinih preostalih 27 država članica (EU-27) s druge strane;

E.  budući da će pregovori o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije započeti nakon što Europsko vijeće donese smjernice za te pregovore; budući da ova Rezolucija predstavlja stajalište Europskog parlamenta u pogledu tih smjernica, a poslužit će mu i kao osnova za ocjenu pregovaračkog procesa i svakog sporazuma koji se sklopi između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine;

F.  budući da, sve dok ne napusti Europsku uniju, Ujedinjena Kraljevina mora uživati sva prava i ispunjavati sve obveze koji proizlaze iz Ugovorâ, uključujući načelo lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji;

G.  budući da je Ujedinjena Kraljevina u svojoj obavijesti od 29. ožujka 2017. iznijela namjeru da bude izvan nadležnosti Suda Europske unije;

H.  budući da je u istoj obavijesti vlada Ujedinjene Kraljevine navela da njezin budući odnos s Europskom unijom neće obuhvaćati članstvo u unutarnjem tržištu ni članstvo u carinskoj uniji;

I.  budući da bi, međutim, nastavak članstva Ujedinjene Kraljevine u unutarnjem tržištu, Europskom gospodarskom prostoru i/ili carinskoj uniji bilo najbolje rješenje i za Ujedinjenu Kraljevinu i za EU-27; budući da to nije moguće sve dok vlada Ujedinjene Kraljevine ustraje u svojim prigovorima na četiri slobode i na nadležnost Suda Europske unije, odbija davati opći doprinos proračunu Unije i želi voditi vlastitu trgovinsku politiku;

J.  budući da je nakon rezultata referenduma o napuštanju Europske unije u svakom slučaju ništavna odluka „u vezi s novim rješenjem za Ujedinjenu Kraljevinu unutar Europske unije”, koja je priložena zaključcima Europskog vijeća od 18. i 19. veljače 2016., te sve njezine odredbe;

K.  budući da cilj pregovora mora biti postizanje pravne stabilnosti, smanjenje poremećaja te pružanje jasne vizije budućnosti građanima i pravnim subjektima;

L.  budući da opoziv obavijesti mora podlijegati uvjetima koje postave sve države EU-27 kako se ne bi mogao koristiti kao postupovno sredstvo ili zloporabiti s namjerom da se poboljšaju sadašnji uvjeti članstva Ujedinjene Kraljevine;

M.  budući da bi u slučaju nepostizanja sporazuma o povlačenju Ujedinjena Kraljevina automatski izašla iz Europske unije 30. ožujka 2019. i to na način koji ne bi bio uređen;

N.  budući da je velik broj državljana Ujedinjene Kraljevine, uključujući većinu u Sjevernoj Irskoj i Škotskoj, glasao za ostanak u Europskoj uniji;

O.  budući da je Europski parlament posebno zabrinut zbog posljedica koje bi povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije moglo imati za Sjevernu Irsku i njezine buduće odnose s Irskom; budući da je u tom pogledu ključno očuvati mir i stoga u cijelosti zadržati Sporazum sklopljen na Veliki petak, podsjećajući da je on postignut uz aktivno sudjelovanje Unije, kao što je to Europski parlament istaknuo u svojoj Rezoluciji od 13. studenoga 2014. o mirovnom procesu u Sjevernoj Irskoj(5);

P.  budući da bi povlačenje Ujedinjene Kraljevine trebalo potaknuti EU-27 i institucije Unije na kvalitetnije rješavanje trenutačnih izazova te na razmišljanje o svojoj budućnosti i naporima koje trebaju uložiti kako bi europski projekt učinili učinkovitijim, demokratskijim i približili ga građanima; podsjeća na Plan iz Bratislave, rezolucije Europskog parlamenta na tu temu, na Bijelu knjigu Europske komisije od 1. ožujka 2017. o budućnosti Europe, Rimsku deklaraciju od 25. ožujka 2017. i prijedloge Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva od 17. siječnja 2017., koji mogu poslužiti kao osnova za ta razmatranja;

1.  prima na znanje obavijest vlade Ujedinjene Kraljevine Europskom vijeću kojom odluka Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Europske unije postaje formalna;

2.  poziva da pregovori između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine, kako je predviđeno člankom 50. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji, započnu što prije;

3.  ponovno ističe da je važno da sporazum o povlačenju i svi eventualni prijelazni aranžmani stupe na snagu znatno prije izbora za Europski parlament u svibnju 2019.;

4.  podsjeća da se sporazum o povlačenju može sklopiti samo uz suglasnost Europskog parlamenta, što vrijedi i za svaki budući sporazum o odnosima između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine te za sve eventualne prijelazne aranžmane;

Opća načela za pregovore

5.  smatra da se, kako bi se zajamčio uredan izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, pregovori između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine moraju voditi u dobroj vjeri i uz potpunu transparentnost; podsjeća da će Ujedinjena Kraljevina nastaviti uživati svoja prava kao država članica Europske unije sve do stupanja na snagu sporazuma o povlačenju te da će stoga također i dalje imati dužnosti i obveze koje iz toga proizlaze;

6.  podsjeća da bi u tom kontekstu bilo protivno pravu Unije kada bi Ujedinjena Kraljevina prije svog povlačenja započela pregovore o mogućim trgovinskim sporazumima s trećim zemljama; ističe da bi takvo postupanje bilo u suprotnosti s načelom lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji i trebalo imati posljedice, među kojima isključivanje Ujedinjene Kraljevine iz postupaka trgovinskih pregovora iz članka 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; naglašava da se to isto mora primjenjivati i u drugim područjima politika u kojima bi Ujedinjena Kraljevina nastavila utjecati na zakonodavstvo, aktivnosti, strategije ili zajedničke politike Unije na način kojim bi štitila vlastite interese države članice koja napušta Uniju, a ne interese Europske unije i država EU-27;

7.  upozorava da bi svaki bilateralan sporazum između jedne ili više preostalih država članica i Ujedinjene Kraljevine na područjima u nadležnosti Europske unije, o kojem dogovor nisu postigle države EU-27, o temama koje su u okviru područja primjene sporazuma o povlačenju i/ili kojima se narušava budući odnos Europske unije s Ujedinjenom Kraljevinom, također bio u suprotnosti s Ugovorima; nadalje upozorava da bi se to naročito odnosilo na svaki bilateralan sporazum i/ili regulatornu ili nadzornu praksu koji bi se odnosili, na primjer, na svaki privilegirani pristup unutarnjem tržištu za financijske institucije sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini na štetu regulatornog okvira Unije ili na status građana EU-27 u Ujedinjenoj Kraljevini ili obrnuto;

8.  smatra da mandat i pregovaračke smjernice koje se primjenjuju tijekom cijelog pregovaračkog procesa moraju u potpunosti odražavati stajalište i interese građana EU-27, uključujući građane Irske s obzirom na to da će povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije posebno utjecati na tu državu članicu;

9.  nada se da će pod tim uvjetima Europska unija i Ujedinjena Kraljevina uspostaviti budući odnos koji će biti pravičan, što je moguće tješnji i uravnotežen u pogledu prava i obveza; žali zbog odluke vlade Ujedinjene Kraljevine da ne sudjeluje u unutarnjem tržištu, Europskom gospodarskom prostoru i carinskoj uniji; smatra da država koja se povlači iz Europske unije ne može uživati slične povlastice kao države članice Europske unije i stoga izjavljuje da neće dati suglasnost ni za koji sporazum koji bi bio u suprotnosti s tim stavom;

10.  još jednom naglašava da članstvo u unutarnjem tržištu i carinskoj uniji podrazumijeva prihvaćanje četiriju sloboda, nadležnost Suda Europske unije, opći doprinos proračunu i pridržavanje zajedničke trgovinske politike Europske unije;

11.  ističe da Ujedinjena Kraljevina mora poštovati sve svoje pravne, financijske i proračunske obveze, uključujući obveze iz aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira, koje dospijevaju do datuma njezina povlačenja i nakon tog datuma;

12.  prima na znanje predložene aranžmane za organizaciju pregovora navedene u izjavi šefova država ili vlada 27 država članica te predsjednikâ Europskog vijeća i Europske komisije od 15. prosinca 2016.; pozdravlja imenovanje Europske komisije pregovaračem Unije te Komisijino imenovanje Michela Barniera glavnim pregovaračem; ističe da je potpuna uključenost Europskog parlamenta nužan preduvjet da bi on dao svoju suglasnost za bilo kakav sporazum koji se postigne između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine;

Tijek pregovora

13.  ističe da se pregovori, u skladu s člankom 50. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji, trebaju odnositi na aranžmane povlačenja Ujedinjene Kraljevine, uzimajući pritom u obzir okvir za budući odnos Ujedinjene Kraljevine s Europskom unijom;

14.  slaže se da bi pregovori o eventualnim prijelaznim aranžmanima mogli započeti ako se postigne znatan napredak u pogledu sporazuma o povlačenju i to na temelju planiranog okvira za budući odnos Ujedinjene Kraljevine s Europskom unijom;

15.  napominje da se sporazum o budućem odnosu između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine kao treće zemlje može sklopiti tek nakon što se Ujedinjena Kraljevina povuče iz Europske unije;

Sporazum o povlačenju

16.  napominje da sporazum o povlačenju mora biti u skladu s Ugovorimâ i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, u suprotnom neće dobiti suglasnost Europskog parlamenta;

17.  smatra da bi sporazumom o povlačenju trebalo obuhvatiti sljedeće elemente:

   pravni status građana EU-27 koji žive ili su živjeli u Ujedinjenoj Kraljevini i državljana Ujedinjene Kraljevine koji žive ili su živjeli u drugim državama članicama te druge odredbe o njihovim pravima;
   podmirivanje financijskih obveza između Ujedinjene Kraljevine i Europske unije;
   vanjsku granicu Europske unije;
   pojašnjenje statusa međunarodnih obveza Ujedinjene Kraljevine preuzetih dok je bila država članica Europske unije s obzirom na to da će Europska unija 27 država članica biti pravni sljednik Europske unije 28 država članica;
   pravnu sigurnost za pravne subjekte, uključujući poduzeća;
   imenovanje Suda Europske unije kao nadležnog tijela za tumačenje i izvršavanje sporazuma o povlačenju;

18.  zahtijeva pravedno postupanje prema građanima EU-27 koji žive ili su živjeli u Ujedinjenoj Kraljevini i prema državljanima Ujedinjene Kraljevine koji žive ili su živjeli u EU-27 te smatra da u pregovorima prava i interesi obje skupine moraju biti apsolutan prioritet; stoga zahtijeva da se na status i prava građana EU-27 koji borave u Ujedinjenoj Kraljevini i državljana Ujedinjene Kraljevine koji borave u EU-27 primjenjuju načela reciprociteta, pravičnosti, simetrije i nediskriminacije te nadalje zahtijeva zaštitu cjelovitosti prava Unije i njegovog provedbenog okvira, uključujući Povelju o temeljnim pravima; naglašava bi svaka degradacija prava povezanih sa slobodom kretanja, uključujući diskriminaciju građana EU-a u pogledu njihova pristupa pravima u vezi s boravkom, prije datuma povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije bila protivna pravu Unije;

19.  naglašava da jedinstvena financijska nagodba s Ujedinjenom Kraljevinom na temelju godišnje računovodstvene dokumentacije Europske unije prema reviziji Europskog revizorskog suda mora obuhvatiti sve pravne obveze Ujedinjene Kraljevine koje proizlaze iz nepodmirenih obveza te uključivati odredbe o izvanbilančnim stavkama, nepredviđenim obvezama i drugim financijskim troškovima koji su izravna posljedica povlačenja Ujedinjene Kraljevine;

20.  svjestan je da u sporazumu o povlačenju treba razmotriti specifičan položaj otoka Irske i posebne okolnosti s kojima je suočen; potiče da se upotrijebe sva sredstva i mjere u skladu s pravom Europske unije i Sporazumom sklopljenim na Veliki petak 1998. kako bi se ublažili učinci povlačenja Ujedinjene Kraljevine na granicu između Irske i Sjeverne Irske; u tom kontekstu ustraje na činjenici da je prijeko potrebno zajamčiti kontinuitet i stabilnost mirovnog procesa u Sjevernoj Irskoj te učiniti sve što je moguće kako bi se izbjegla uspostava čvršće granice;

Budući odnos Europske unije i Ujedinjene Kraljevine

21.  prima na znanje obavijest od 29. ožujka 2017. i Bijelu knjigu vlade Ujedinjene Kraljevine od 2. veljače 2017. pod nazivom „Izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije i novo partnerstvo s Unijom”;

22.  vjeruje da bi budući odnos između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine trebao biti uravnotežen, sveobuhvatan i na korist građana obje strane te će stoga za pregovore o njemu trebati odvojiti dovoljno vremena; naglašava da bi taj odnos trebao obuhvaćati područja od zajedničkog interesa uz istovremeno poštovanje cjelovitosti pravnog poretka Europske unije te njezinih temeljnih načela i vrijednosti, uključujući cjelovitost unutarnjeg tržišta, sposobnost odlučivanja Unije i njezinu autonomnost; napominje da bi odgovarajući okvir za takav budući odnos mogli pružiti članak 8. Ugovora o Europskoj uniji te članak 217. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u kojem se navodi mogućnost „pridruživanja koje uključuje uzajamna prava i obveze, zajedničko djelovanje i posebne postupke”;

23.  napominje da bez obzira na ishod pregovora o budućem odnosu Europske unije i Ujedinjene Kraljevine, oni ne smiju uključivati nikakvu razmjenu ustupaka između, s jedne strane, unutarnje i vanjske sigurnosti, uključujući suradnju na području obrane, te, s druge strane, budućih gospodarskih odnosa;

24.  naglašava da je svaki budući sporazum između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine moguć samo pod uvjetom da Ujedinjena Kraljevina nastavi poštovati standarde u skladu s međunarodnim obvezama, uključujući ljudska prava, te iz zakonodavstva i politika Unije, među ostalim, na području zaštite okoliša, klimatskih promjena, borbe protiv utaje i izbjegavanja poreza, poštenog tržišnog natjecanja, trgovine i socijalnih prava, posebice zaštitnih mjera protiv socijalnog dampinga;

25.  protivi se svakom budućem sporazumu između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine koji bi sadržavao nesustavne ili sektorske odredbe, među ostalim u pogledu financijskih usluga, zahvaljujući kojima bi poduzeća sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini imala povlašten pristup unutarnjem tržištu i/ili carinskoj uniji; ističe da će nakon povlačenja Ujedinjena Kraljevina potpasti pod režim za treće zemlje, kako je utvrđeno u zakonodavstvu Unije;

26.  napominje da će Ujedinjena Kraljevina, ako zatraži sudjelovanje u određenim programima Europske unije, u njima sudjelovati kao treća zemlja, što će podrazumijevati odgovarajuće proračunske doprinose i nadzor postojećih nadležnih tijela; u tom bi kontekstu pozdravio nastavak sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u brojnim programima, na primjer Erasmusu;

27.  svjestan je da su brojni građani Ujedinjene Kraljevine izrazili snažno protivljenje gubitku prava koja u ovom trenutku uživaju sukladno članku 20. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; predlaže da EU-27 istraži kako tu situaciju ublažiti u okviru primarnog zakonodavstva Unije i uz puno poštovanje načela reciprociteta, pravičnosti, simetrije i nediskriminacije;

Prijelazni aranžmani

28.  smatra da se između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine prijelazni aranžmani kojima se jamči pravna sigurnost i kontinuitet mogu dogovoriti samo ako sadrže pravu ravnotežu između prava i obveza obje strane te ako se njima zadržava cjelovitost pravnog poretka Europske unije, u kojem je Sud Europske unije odgovoran za rješavanje svih pravnih sporova; nadalje smatra da svi takvi aranžmani također moraju biti vremenski ograničeni i ne prelaziti tri godine te imati ograničeno područje primjene jer nikada ne mogu biti zamjena za članstvo u Europskoj uniji;

Teme rasprave za EU-27 i europske institucije

29.  poziva da se dogovor o premještanju Europskog nadzornog tijelo za bankarstvo i Europske agencije za lijekove postigne što je brže moguće te da postupak premještanja počne čim to bude izvedivo;

30.  ističe da će možda biti potrebno preispitati i prilagoditi pravo Unije kako bi se u obzir uzelo povlačenje Ujedinjene Kraljevine;

31.  smatra da revizija posljednje dvije godine sadašnjeg višegodišnjeg financijskog okvira nije potrebna, no da učinak povlačenja Ujedinjene Kraljevine treba riješiti u okviru godišnjeg proračunskog postupka; naglašava da bi institucije Unije i države EU-27 odmah trebale započeti s radom na novom višegodišnjem financijskom okviru, među ostalim na pitanju vlastitih sredstava;

32.  obvezuje se da će na vrijeme dovršiti zakonodavne postupke o sastavu Europskog parlamenta u skladu s člankom 14. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji i o izbornom postupku na temelju svog prijedloga u skladu s člankom 223. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji je priložen Rezoluciji Parlamenta od 11. studenoga 2015. o reformi izbornog zakona Europske unije(6); nadalje, uzimajući u obzir uvodnu izjavu P ove Rezolucije, smatra da tijekom pregovora o povlačenju Ujedinjene Kraljevine i o utvrđivanju novog odnosa s njom preostalih 27 država članica Europske unije i njezine institucije trebaju provesti sveobuhvatnu javnu raspravu u cilju jačanja sadašnje Unije i na međuinstitucijskoj razini započeti detaljno preispitivanje njezine budućnosti;

Završne odredbe

33.  zadržava pravo da pojasni svoje stajalište o pregovorima između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine te da, ako je to potrebno, s obzirom na napredak ili zastoj u pregovorima donese dodatne rezolucije, uključujući rezolucije o točno određenim temama ili sektorskim pitanjima;

34.  očekuje da će Europsko vijeće ovu Rezoluciju uzeti u obzir prilikom donošenja smjernica kojima se definira okvir za pregovore i iznose opća stajališta i načela kojih će se Europska unija pridržavati;

35.  odlučan je u namjeri da svoje konačno stajalište o sporazumu/sporazumima donese na temelju ocjene koju će provesti u skladu sa sadržajem ove Rezolucije i svih eventualnih kasnijih rezolucija Europskog parlamenta;

o
o   o

36.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću Europske unije, Europskoj komisiji, Europskoj središnjoj banci, nacionalnim parlamentima i vladi Ujedinjene Kraljevine.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0294.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0048.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0049.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0050.
(5) SL C 285, 5.8.2016., str. 9.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0395.


Određeni aspekti prava trgovačkih društava ***I
PDF 323kWORD 50k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o određenim aspektima prava trgovačkih društava (kodificirani tekst) (COM(2015)0616 – C8-0388/2015 – 2015/0283(COD))
P8_TA(2017)0103A8-0088/2017

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0616),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 50. stavak 1. i  članak 50. stavak 2. točku (g) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0388/2015),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 27. travnja 2016.(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(2),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0088/2017),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični Prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 5. travnja 2017. radi donošenja Direktive (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o određenim aspektima prava društava (kodifikacija))

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2017/1132.)

(1) SL C 264, 20.7.2016., str. 82.
(2) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.


Ratifikacija i pristupanje Protokolu iz 2010. uz Međunarodnu konvenciju o opasnim i štetnim tvarima, uz iznimku aspekata povezanih s pravosudnom suradnjom u građanskim stvarima ***
PDF 249kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o nacrtu odluke Vijeća o ratifikaciji i pristupu država članica, u interesu Europske unije, Protokolu iz 2010. uz Međunarodnu konvenciju o odgovornosti i naknadi za štete u vezi s prijevozom opasnih i štetnih tvari morem, uz iznimku aspekata povezanih s pravosudnom suradnjom u građanskim stvarima (13806/2015 – C8-0410/2015 – 2015/0135(NLE))
P8_TA(2017)0104A8-0076/2017

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (13806/2015),

–  uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o odgovornosti i naknadi za štete u vezi s prijevozom opasnih i štetnih tvari morem iz 1996. godine (Konvencija HNS iz 1996.),

–  uzimajući u obzir Protokol iz 2010. uz Konvenciju HNS iz 1996.,

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 100. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom (v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0410/2015),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2002/971/EZ od 18. studenoga 2002. o ovlašćivanju država članica da u interesu Zajednice ratificiraju Međunarodnu konvenciju o odgovornosti i naknadi za štete u vezi s prijevozom štetnih i opasnih tvari morem, iz 1996. (Konvencija HNS) ili da joj pristupe(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Suda od 14. listopada 2014.(2),

–  uzimajući u obzir svoju privremenu rezoluciju od 8. lipnja 2016. o nacrtu odluke Vijeća(3),

–  uzimajući u obzir mjere Komisije od 4. listopada 2016. u odgovor na privremenu rezoluciju,

–  uzimajući u obzir mišljenje u pisanom obliku o odgovarajućoj pravnoj osnovi za navedeni nacrt odluke Vijeća koje je Odbor za pravna pitanja donio 19. veljače 2016.(4) i koje je priloženo privremenom izvješću Odbora za pravna pitanja (A8-0191/2016),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. i stavak 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za pravna pitanja (A8-0076/2017),

1.  daje suglasnost za ratifikaciju i pristupanje država članica, u interesu Europske unije, Protokolu iz 2010. uz Međunarodnu konvenciju o odgovornosti i naknadi za štete u vezi s prijevozom opasnih i štetnih tvari morem, uz izuzetak aspekata povezanih s pravosudnom suradnjom u građanskim stvarima;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 337, 13.12.2002., str. 55.
(2) Mišljenje Suda od 14. listopada 2014., 1/13, ECLI:EU:C:2014:2303.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0259.
(4) PE576.992.


Ratifikacija i pristupanje Protokolu iz 2010. uz Međunarodnu konvenciju o opasnim i štetnim tvarima u odnosu na aspekte povezane s pravosudnom suradnjom u građanskim stvarima ***
PDF 261kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o nacrtu odluke Vijeća o ratifikaciji i pristupu država članica, u interesu Europske unije, Protokolu iz 2010. uz Međunarodnu konvenciju o odgovornosti i naknadi za štete u vezi s prijevozom opasnih i štetnih tvari morem u odnosu na aspekte povezane s pravosudnom suradnjom u građanskim stvarima (14112/2015 – C8-0409/2015 – 2015/0136(NLE))
P8_TA(2017)0105A8-0078/2017

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (14112/2015),

–  uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o odgovornosti i naknadi za štete u vezi s prijevozom opasnih i štetnih tvari morem iz 1996. godine (Konvencija HNS iz 1996.),

–  uzimajući u obzir Protokol iz 2010. uz Konvenciju HNS iz 1996.,

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti o u skladu s člankom 81. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) podtočkom (v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0409/2015),

–  uzimajući u obzir Protokol br. 22 o stajalištu Danske priložen Ugovorima,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2002/971/EZ od 18. studenoga 2002. o ovlašćivanju država članica da u interesu Zajednice ratificiraju Međunarodnu konvenciju o odgovornosti i naknadi za štete u vezi s prijevozom štetnih i opasnih tvari morem, iz 1996. (Konvencija HNS) ili da joj pristupe(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Suda od 14. listopada 2014.(2),

–  uzimajući u obzir svoju privremenu rezoluciju od 8. lipnja 2016. o nacrtu odluke Vijeća(3),

–  uzimajući u obzir mjere Komisije od 4. listopada 2016. u odgovor na privremenu rezoluciju,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. i stavak 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za pravna pitanja (A8-0078/2017),

1.  daje suglasnost za ratifikaciju i pristupanje država članica, u interesu Europske unije, Protokolu iz 2010. uz Međunarodnu konvenciju o odgovornosti i naknadi za štete u vezi s prijevozom opasnih i štetnih tvari morem u odnosu na aspekte povezane s pravosudnom suradnjom u građanskim stvarima;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 337, 13.12.2002., str. 55.
(2) Mišljenje Suda od 14. listopada 2014., 1/13, ECLI:EU:C:2014:2303.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0260.


Primjena odredaba schengenske pravne stečevine u području Schengenskog informacijskog sustava u Republici Hrvatskoj *
PDF 238kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o Prijedlogu odluke Vijeća o primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u području Schengenskog informacijskog sustava u Republici Hrvatskoj (COM(2017)0017 – C8-0026/2017 – 2017/0011(NLE))
P8_TA(2017)0106A8-0073/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije Vijeću (COM(2017)0017),

–  uzimajući u obzir članak 4. stavak 2. Akta o pristupanju od 9. prosinca 2011.(1), na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0026/2017),

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0073/2017),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 112, 24.2.2012., str. 21.


Medicinski proizvodi ***II
PDF 311kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ (10728/4/2016 – C8-0104/2017 – 2012/0266(COD))
P8_TA(2017)0107A8-0068/2017

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (10728/4/2016 – C8-0104/2017),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 14. veljače 2013.(1),

–  uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju(2) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2012)0542),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 67.a Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0068/2017),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

3.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

4.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 133, 9.5.2013., str. 52.
(2) Usvojeni tekstovi od 2. travnja 2014., P7_TA(2014)0266.


In vitro dijagnostički medicinski proizvodi ***II
PDF 319kWORD 48k
Rezolucija
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima i o stavljanju izvan snage Direktive 98/79/EZ i Odluke Komisije 2010/227/EU (10729/4/2016 – C8-0105/2017 – 2012/0267(COD))
P8_TA(2017)0108A8-0069/2017

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (10729/4/2016 – C8-0105/2017),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 14. veljače 2013.(1),

–  uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju(2) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2012)0541),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 67.a Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0069/2017),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  prima na znanje izjave Komisije priložene ovoj Rezoluciji;

3.  utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

4.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

5.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

6.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije o odredbama u pogledu informiranja i savjetovanja u području genetskog testiranja u članku 4. Uredbe o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima

Najkasnije pet godina od datuma početka primjene Uredbe i u okviru revizije funkcioniranja članka 4. predviđene u članku 111. Uredbe Komisija će izvijestiti o iskustvu država članica u pogledu provedbe obveza iz članka 4. koje se odnose na informiranje i savjetovanje u kontekstu uporabe genetskog testiranja. Konkretno, Komisija će izvijestiti o različitim praksama koje su uspostavljene u svjetlu dvojakog cilja koji se nastoji postići Uredbom, a to je osigurati visoku razinu sigurnosti pacijenata i zajamčiti neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Izjava Komisije o genetskom testiranju koje se upotrebljava u svrhu načina života i dobrobiti

Kad je riječ o genetskim testovima koji se upotrebljavaju u svrhu načina života i dobrobiti, Komisija naglašava da proizvodi koji nemaju nikakvu medicinsku namjenu, uključujući one kojima se izravno ili neizravno održavaju ili poboljšavaju zdravi obrasci ponašanja, kvaliteta života i dobrobit pojedinaca, nisu obuhvaćeni člankom 2. (Definicije) Uredbe o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima. Ipak, Komisija namjerava na temelju nadzora tržišta koje provode države članice pratiti posebne sigurnosne probleme koji bi mogli biti povezani s uporabom tih proizvoda.

(1) SL C 133, 9.5.2013., str. 52.
(2) Usvojeni tekstovi od 2. travnja 2014., P7_TA(2014)0267.


Novčani fondovi ***I
PDF 323kWORD 54k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o novčanim fondovima (COM(2013)0615 – C7-0263/2013 – 2013/0306(COD))
P8_TA(2017)0109A8-0041/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0615),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7‑0263/2013),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 21. svibnja 2014.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 10. prosinca 2013.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor i uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 7. prosinca 2016. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8‑0041/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(3);

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 5. travnja 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o novčanim fondovima

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2017/1131.)

(1) SL C 255, 6.8.2014., str. 3.
(2) SL C 170, 5.6.2014., str. 50.
(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 29. travnja 2015. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0170).


Prospekt koji se objavljuje prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili uvrštavanja za trgovanje ***I
PDF 349kWORD 63k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji se objavljuje prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili uvrštavanja za trgovanje (COM(2015)0583 – C8-0375/2015 – 2015/0268(COD))
P8_TA(2017)0110A8-0238/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0583),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0375/2015),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 17. ožujka 2016.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 16. ožujka 2016.(2),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika i uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 20. prosinca 2016. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0238/2016),

1.  u prvom čitanju usvaja stajalište navedeno u nastavku(3);

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmjeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 5. travnja 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2017/1129.)

(1) SL C 195, 2.6.2016., str. 1.
(2) SL C 177, 18.5.2016., str. 9.
(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 15. rujna 2016. (Usvojeni tekstovi P8_TA(2016)0353).


Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. ***
PDF 324kWORD 49k
Rezolucija
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o nacrtu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (14942/2016 – C8-0103/2017 – 2016/0283(APP))
P8_TA(2017)0111A8-0110/2017

(Posebni zakonodavni postupak – suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (COM(2016)0604),

–  uzimajući u obzir nacrt uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020. (14942/2016) i ispravak Vijeća (14942/2016 COR2),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i člankom 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (C8-0103/2017),

–  uzimajući u obzir načelnu suglasnost Vijeća od 7. ožujka 2017. za reviziju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o pripremi poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2016. o reviziji VFO-a u sredini razdoblja 2014. – 2020.(3),

–  uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 5. travnja 2017. o nacrtu uredbe(4),

–  uzimajući u obzir članak 86., članak 99. stavke 1. i 4. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za proračune (A8-0110/2017),

1.  daje suglasnost za nacrt uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020., kako je navedeno u prilogu ovoj Rezoluciji;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

PRILOG

Nacrt uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2017/… o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2017/1123.)

(1) 7030/2017 i 7031/2017 COR1.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0309.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0412.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0112.


Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (Rezolucija)
PDF 350kWORD 54k
Rezolucija
Prilog
Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o nacrtu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (14942/2016 – C8-0103/2017 – 2016/0283(APP)2017/2051(INI))
P8_TA(2017)0112A8-0117/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (COM(2016)0604),

–  uzimajući u obzir nacrt uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020. (14942/2016) i ispravak Vijeća (14942/2016 COR2),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i člankom 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (C8-0103/2017),

–  uzimajući u obzir načelnu suglasnost Vijeća od 7. ožujka 2017. za reviziju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o pripremi poslijeizborne revizije VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2016. o reviziji VFO-a u sredini razdoblja 2014. – 2020.(3),

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu Rezoluciju od 5. travnja 2017. o nacrtu uredbe(4),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0117/2017),

1.  odobrava zajedničke izjave Parlamenta i Vijeća priložene ovoj Rezoluciji;

2.  odobrava svoju izjavu priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  prima na znanje jednostrane izjave Vijeća i Komisije;

4.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te nacionalnim parlamentima.

PRILOG

IZJAVE

Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća o pojačanjima (povećanjima) za preostalo razdoblje VFO-a

U kontekstu preispitivanja/revizije VFO-a u sredini programskog razdoblja, Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor o povećanjima koje je Komisija predložila za iznose navedene u tablici u nastavku, koja je potrebno provesti u razdoblju od 2017. do 2020.(5) u okviru godišnjeg proračunskog postupka ne dovodeći u pitanje ovlasti proračunskog tijela.

 

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR

Naslov 1.a

 

Obzor 2020.

200

CEF – promet

300

Erasmus+

100

COSME

100

Wifi4EU*

25

EFSU*

150

Ukupno naslov 1.a

875

Naslov 1.b (Inicijativa za zapošljavanje mladih)

1200**

Naslov 3.

2549

Naslov 4.*

1385

Ukupno naslovi 1.a, 1.b, 3., 4.

6009

* Time se ne dovodi u pitanje ishod tekućih rasprava o nacrtima zakonodavnih prijedloga u okviru naslova 1.a i naslova 4.

** Podijeljeno na četiri godine (2017. – 2020.).

Preraspodjele ukupnog iznosa od 945 milijuna EUR utvrdit će se u sklopu godišnjeg proračunskog postupka, od čega 875 milijuna EUR u naslovu 1.a i 70 milijuna EUR u naslovu 4.

Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća o izbjegavanju gomilanja pretjeranog iznosa neplaćenih računa

Europski parlament i Vijeće pozivaju Komisiju da i dalje pomno nadzire provedbu programâ za razdoblje od 2014. do 2020. kako bi se osiguralo uredno kretanje odobrenih sredstava za plaćanje u skladu s odobrenim sredstvima za preuzete obveze. U tu svrhu pozivaju Komisiju da tijekom cijelog preostalog razdoblja sadašnjeg VFO-a pravodobno predstavlja ažurirane podatke o stanju stvari i procjene u vezi s odobrenim sredstvima za plaćanje. Europski parlament i Vijeće na vrijeme će donijeti sve potrebne odluke u vezi s opravdanim potrebama kako bi se spriječilo gomilanje pretjeranog iznosa neplaćenih računa i osiguralo da se zahtjevi za plaćanja pravodobno podmire.

Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća o plaćanjima za posebne instrumente

Europski parlament i Vijeće usuglasili su se o prilagodbi prijedloga o izmjeni Odluke (EU) 2015/435 kako se u općenitom smislu ne bi dovodila u pitanje priroda plaćanja za druge posebne instrumente.

Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća o neovisnoj evaluaciji rezultata cilja progresivnog smanjenja broja zaposlenih za 5 % između 2013. i 2017.

Europski parlament i Vijeće predlažu provedbu neovisne evaluacije rezultata cilja progresivnog smanjenja broja zaposlenih za 5 % između 2013. i 2017. kojom bi se obuhvatile sve institucije, tijela i agencije kako je dogovoreno Međuinstitucionalnim sporazumom iz 2013. o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju. Na temelju zaključaka evaluacije Europski parlament i Vijeće pozivaju Komisiju da predstavi odgovarajući prijedlog za daljnje djelovanje.

Izjava Europskog parlamenta o zajedničkim izjavama u vezi s revizijom VFO-a u sredini razdoblja

Europski parlament podsjeća da su četiri zajedničke izjave koje su priložene revidiranoj Uredbi o VFO-u političke naravi i bez pravnog učinka.

Uzimajući u obzir zajedničku izjavu o pojačanjima („povećanjima”) i preraspodjeli sredstava za programe Unije, potrebno je podsjetiti da je Ugovorima predviđeno da proračunsko tijelo utvrđuje visinu i sadržaj proračuna Unije u okviru godišnjeg proračunskog postupka. Europski parlament naglašava da će u svojstvu ravnopravne grane proračunskog tijela u potpunosti izvršavati svoje ovlasti, što nijedna politička izjava neće dovesti u pitanje. Potreba da se poštuju ovlasti proračunskog tijela također je jasno naznačena u tekstu zajedničke izjave.

Europski parlament stoga smatra da iznosi navedeni u toj zajedničkoj izjavi predstavljaju referentne iznose koji će se ispitati u okviru godišnjeg proračunskog postupka, vodeći računa o konkretnim okolnostima svakog godišnjeg proračuna. Kada je konkretno riječ o predloženim preraspodjelama sredstava u naslovima 1.a i 4., Europski parlament namjerava ispitati sve prijedloge Komisije na pojedinačnoj osnovi kako bi se osiguralo da smanjenje ne pogodi ključne programe Unije, posebno ako oni pogoduju rastu i otvaranju radnih mjesta odnosno pružaju odgovor na aktualne najhitnije potrebe i imaju visoku stopu izvršenja.

Očito je da se iznosima navedenima u zajedničkoj izjavi koji se odnose na zakonodavne prijedloge koji još nisu doneseni ni na koji način ne prejudicira ishod tih zakonodavnih pregovora.

Izjava Vijeća o plaćanjima za posebne instrumente

Vijeće predlaže da stanje ostane nepromijenjeno i da se u kontekstu ovog preispitivanja/revizije ne uspostavi opće i sveobuhvatno pravilo u pogledu postupanja s plaćanjima za druge posebne instrumente. U mišljenju Pravne službe Vijeća navodi se da proračunsko tijelo i dalje može odlučivati od slučaja do slučaja o točno određenoj aktivaciji o kojoj je riječ, trebaju li se neka ili sva odgovarajuća plaćanja računati iznad gornjih granica VFO-a.

Izjava Komisije o jačanju Inicijative za zapošljavanje mladih i dodatnih mjera s ciljem pronalaska rješenja za migracijsku krizu i sigurnosna pitanja

Ako se trend pada nezaposlenosti mladih koji se bilježi od 2013. ponovno preokrene, trebalo bi razmotriti povećanje sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih u odnosu na iznos od 1,2 milijarde EUR dogovoren u okviru preispitivanja/revizije višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. u sredini programskog razdoblja, koristeći se razlikama ostavljenima na raspolaganje u sklopu ukupnih razlika za obveze skladu s člankom 14. Uredbe o VFO-u. U tu svrhu Komisija će redovito izvješćivati o zabilježenim statističkim trendovima i prema potrebi podnijeti nacrt izmjene proračuna.

Ne dovodeći u pitanje prethodno navedeno, trebalo bi razmotriti dodatne razlike ostavljene na raspolaganje, i to u prvom redu za ulaganja u mlade diljem Europe i za mjere kojima bi se doprinijelo rješavanju unutarnje i vanjske dimenzije migracijske krize te sigurnosnih pitanja u slučaju da se pojavi potreba za koju ne postoji ili nije dogovoreno financiranje. Komisija će prema potrebi u tu svrhu izraditi prijedloge, imajući pritom na umu potrebu da zadrži dostatne razlike za neočekivane događaje i neometanu provedbu već dogovorenih programa.

(1) 7030/2017 i 7031/2017 COR1.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0309.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0412.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0111.
(5) O dijelu ukupnih povećanja dogovor je postignut već u okviru proračunskog postupka za 2017. Proračunom za 2017. obuhvaćeno je 200 milijuna EUR u naslovu 1.a i 725 milijuna EUR u naslovu 4. Nadalje, Europski parlament i Vijeće usuglasili su se da će osigurati iznos od 500 milijuna EUR u naslovu 1.b za Inicijativu za zapošljavanje mladih u 2017. koji će se financirati iz ukupne razlike za obveze i koji će se provesti izmjenom proračuna za 2017. Naposljetku, Vijeće i Europski parlament također su pozvali Komisiju da zatraži potrebna odobrena sredstva izmjenom proračuna za 2017. kako bi se osiguralo financiranje EFOR-a iz proračuna EU-a čim se donese pravna osnova.


Mobilizacija pričuve za nepredviđene izdatke
PDF 329kWORD 50k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke (EU) 2015/435 o mobilizaciji pričuve za nepredviđene izdatke (COM(2016)0607 – C8-0387/2016 – 2016/2233(BUD))
P8_TA(2017)0113A8-0104/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0607 – C8-0387/2016),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(1), a posebno njezine članke 6. i 13.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(2), a posebno njegovu točku 14.,

–  uzimajući u obzir načelnu suglasnost Vijeća od 7. ožujka 2017. o reviziji višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.(3),

–  uzimajući u obzir Odluku (EU) 2015/435 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2014. o aktivaciji pričuve za nepredviđene izdatke(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2014. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji pričuve za nepredviđene izdatke za 2014.(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o pripremi poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije(6) i Rezoluciju od 26. listopada 2016. o reviziji VFO-a u sredini razdoblja 2014. – 2020.(7),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0104/2017),

A.  budući da su 2014. Europski parlament i Vijeće mobilizirali pričuvu za nepredviđene izdatke u iznosu od 3 168 233 715 EUR odobrenih sredstava za plaćanja; budući da je iznos od 350 milijuna EUR bio uključen u mobilizaciju pričuve za nepredviđene izdatke ovisno o dogovoru o postupanju s plaćanjima za posebne instrumente;

B.  budući da je odlučeno prebiti iznos od 2 818 233 715 EUR tijekom razdoblja 2018. – 2020. i pozvati Komisiju da pravodobno iznese prijedlog u pogledu preostalog iznosa od 350 milijuna EUR;

C.  budući da se, prema srednjoročnoj prognozi plaćanja predstavljenoj u kontekstu preispitivanja/revizije u sredini razdoblja VFO-a, može očekivati pritisak na godišnje gornje granice za plaćanja u razdoblju 2018. – 2020.;

D.  budući da je u proračunu za 2017. raspoloživa razlika do gornje granice za plaćanja od 9,8 milijardi EUR, što omogućuje prebijanje punog iznosa mobiliziranog 2014.;

1.  pozdravlja prijedlog Komisije podnesen u okviru preispitivanja/revizije u sredini razdoblja VFO-a;

2.  smatra da će se prebijanjem ukupnog iznosa od 2 818 233 715 EUR mobiliziranog 2014. razlikom do gornje granice za plaćanja za 2017. godinu omogućiti veća fleksibilnost za drugi dio VFO-a i da će se time doprinijeti sprječavanju nove krize plaćanja;

3.  naglašava da izuzimanje preostalog iznosa od 350 milijuna EUR iz prebijanja potvrđuje trajni stav Parlamenta da se odobrena sredstva za plaćanja za posebne instrumente obračunavaju iznad gornjih granica VFO-a;

4.  pozdravlja načelnu suglasnost Vijeća s priloženom odlukom, što je u skladu s tumačenjem Parlamenta;

5.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

6.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

7.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Odluke (EU) 2015/435 o mobilizaciji pričuve za nepredviđene izdatke

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2017/1331.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(2) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(3) 7030/2017 i 7031/2017 COR1.
(4) SL L 72, 17.3.2015., str. 4.
(5) SL C 294, 12.8.2016., str. 65.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0309.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0412.


Procjene prihoda i rashoda za financijsku godinu 2018. – dio I. – Europski parlament
PDF 455kWORD 59k
Rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2018. (2017/2022(BUD))
P8_TA(2017)0114A8-0156/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(1), a posebno njezin članak 36.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 1023/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeta zaposlenja ostalih dužnosnika Europske unije(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. travnja 2016. o procjeni prihoda i rashoda Parlamenta za financijsku godinu 2017.(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2016. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. prosinca 2016. o zajedničkom nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. koji je prihvatio Odbor za mirenje u okviru proračunskog postupka(7),

–  uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika Predsjedništvu o sastavljanju prednacrta projekcije proračuna Parlamenta za financijsku godinu 2018.,

–  uzimajući u obzir prednacrt projekcije proračuna koji je Predsjedništvo sastavilo dana 3. travnja 2017. u skladu s člankom 25. stavkom 7. i člankom 96. stavkom 1. Poslovnika Parlamenta,

–  uzimajući u obzir nacrt projekcije proračuna koji je Odbor za proračune sastavio u skladu s člankom 96. stavkom 2. Poslovnika Parlamenta,

–  uzimajući u obzir članak 96. i 97. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0156/2017),

A.  budući da je ovaj postupak treći cjeloviti proračunski postupak koji se provodi u novom zakonodavnom sazivu i da je riječ o petom postupku u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.;

B.  budući da se proračun za 2018., u skladu s prijedlogom iz izvješća glavnog tajnika, priprema u svjetlu povećanja gornje granice naslova V. u usporedbi s 2017., čime će se otvoriti više prostora za rast i ulaganja te će se također nastaviti s politikom štednje i povećanja učinkovitosti;

C.  budući da je glavni tajnik predložio sedam prioritetnih ciljeva za proračun za 2018., točnije: pokretanje komunikacijske kampanje radi pripreme za izbore 2019., konsolidacija sigurnosnih mjera, nastavak višegodišnjih projekata povezanih sa zgradama, ulaganje u digitalizaciju i automatizaciju postupaka, nastavak mjera za potpuno uvođenje irskog jezika u uporabu, analiza mogućeg učinka Brexita i poticanje ekološki svjesne prometne politike;

D.  budući da razina prednacrta projekcije za proračun za 2018. koju je predložio glavni tajnik iznosi 1 971 883 373 EUR, što predstavlja ukupno povećanje od 3,26 % u odnosu na proračun za 2017. te povećanje od 19,06% naslova V. VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.;

E.  budući da je glavni tajnik predložio dodatna izvanredna ulaganja u iznosu od 47,6 milijuna EUR za jačanje sigurnosnih projekata, plaćanja najma u okviru projekta zgrade ADENAUER i pokretanje komunikacijske kampanje uoči izbora 2019.;

F.  budući da gotovo 68 % proračuna čine rashodi vezani uz indekse, koji se većinom odnose na plaće i naknade zastupnika i osoblja, kao i na zgrade, te se prilagođavaju u skladu s Pravilnikom o osoblju, s indeksacijom specifičnom za pojedini sektor ili sa stopom inflacije;

G.  budući da se u izvješću Europskog parlamenta naslovljenom „Žene u Europskom parlamentu”, objavljenom 8. ožujka 2017. povodom Međunarodnog dana žena, navodi da na rukovodećim položajima u Europskom parlamentu postoji rodna neravnoteža, s obzirom na to da 83,3 % dužnosti zamjenika glavnog tajnika i glavnih direktora u Parlamentu obnašaju muškarci, a 16,7 % žene, da 70,2 % dužnosti direktora u Parlamentu obnašaju muškarci, a 29,8 % žene, te da 65,9 % dužnosti načelnika odjela u Parlamentu obnašaju muškarci, a 34,1 % žene;

H.  budući da se Poveljom Europske unije o temeljnim pravima Unija obvezuje da će poštovati jezičnu raznolikost te se zabranjuje diskriminacija na temelju jezika, što znači da se svaki građanin Unije ima pravo koristiti jednim od 24 službena jezika Unije u komunikaciji s njezinim institucijama, koje su obvezne odgovoriti na istom jeziku;

I.  budući da je u svojoj Rezoluciji od 29. travnja 2015. o procjeni prihoda i rashoda Parlamenta za financijsku godinu 2016.(8) Parlament već naglasio da bi proračun za 2016. trebao biti uspostavljen na realističnoj osnovi te bi trebao biti u skladu s načelima proračunske discipline i dobrog financijskog upravljanja;

J.  budući da vjerodostojnost Parlamenta kao jedne grane proračunskog tijela u velikoj mjeri ovisi o njegovoj mogućnosti da kontrolira vlastite troškove;

K.  budući da vjerodostojnost Parlamenta u velikoj mjeri ovisi o njegovoj mogućnosti da razvija demokraciju na europskoj razini;

Opći okvir

1.  naglašava da bi udio proračuna Parlamenta za 2018. trebalo zadržati ispod 20% naslova V.; napominje da razina prednacrta projekcije za proračun za 2018. iznosi 18,88%, što je manje od udjela postignutog 2017. (19,26%) te je to najniži udio u naslovu V. u posljednjih petnaest godina;

2.  u skladu sa stavkom 15. svojih rezolucija od 14. travnja 2016. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2017. i sa stavkom 98. svoje navede rezolucije od 26. listopada 2016. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017., u kojem se zahtijeva da se tijekom proračunskog postupka za financijsku godinu 2018. prvi puta koristi metodom izrade proračuna Parlamenta na temelju trenutačnih potreba, a ne na temelju sustava koeficijenata, poziva na to da se ti zahtjevi ispune;

3.  prima na znanje da izvanredna ulaganja i rashodi za 2018. iznose 47,6 milijuna EUR, isti iznos kao i za 2017.; stajališta je da bi se komunikacijska kampanja 2019. trebala smatrati izvanrednim rashodom;

4.  primjećuje da je zahtjev za 75 % odobrenih sredstava predviđenih za komunikacijsku kampanju u okviru priprema za izbore 2019. uvršten u prednacrt projekcije za proračun za 2018. s obzirom na to da će većina ugovora biti potpisana 2018.;

5.  naglašava da je najveći dio proračuna Parlamenta utvrđen zakonskim ili ugovornim obvezama i podliježe godišnjoj indekasaciji;

6.  podržava sporazum s Predsjedništvom od 28. ožujka 2017. o razini procjena za 2018.; smanjuje razinu rashoda za 18,4 milijuna EUR u odnosu na prvotno stajalište Predsjedništva; utvrđuje ukupnu razinu svojih procjena za 2018. na 1 953 483 373 EUR, što odgovara ukupnom povećanju od 2,3 % u usporedbi s proračunom za 2017.;

7.  ističe da su ključne funkcije Parlamenta zakonodavna, zastupanje građana i nadgledanje rada ostalih institucija;

8.  ističe ulogu Parlamenta u izgradnji političke svijesti u Europi i promicanju vrijednosti Unije;

9.  ističe da je, u skladu s prijedlogom glavnog tajnika, potrebno štedjeti, a sva nastojanja za učinkovitijim i transparentnijim raspolaganjem javnim novcem snažno se potiču;

Transparentnost i dostupnost

10.  pozdravlja odgovor na zahtjev Odbora na proračune u njegovoj Rezoluciji od 14. travnja 2016. o procjeni prihoda i rashoda Parlamenta za financijsku godinu 2017.(9) te ponovljen u njegovoj Rezoluciji o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Unije za financijsku godinu 2017.(10) o srednjoročnom i dugoročnom proračunskom planiranju, među ostalim jasnom razlikovanju ulaganja i operativnih rashoda u vezi s funkcioniranjem Parlamenta kao i njegovim zakonskim obvezama (pa i u vezi s najamninom i kupnjom);

11.  pozdravlja osnivanje radne skupine za postupke utvrđivanja procjena prihoda i rashoda Parlamenta; prima na znanje da je Parlament pozvao na to da se razmisli o dodatnoj reviziji pravila o unutarnjim proračunskim postupcima(11); ističe potrebu da se članovima Predsjedništva i Odbora za proračune pravovremeno, razumljivo te uz odgovarajuću razinu detalja predstave relevantne informacije u vezi s postupkom procjene kako bi se Predsjedništvu i Odboru za proračune omogućilo da temelje svoje odluke na širokoj slici stanja i potreba proračuna Parlamenta;

12.  ponavlja svoj poziv glavnom tajniku da podnese prijedlog za to da se na internetskim stranicama Parlamenta proračun predstavi javnosti na odgovarajuće detaljan i razumljiv način prilagođen korisnicima kako bi se svim građanima omogućilo da bolje razumiju aktivnosti, prioritete te odgovarajuće obrasce trošenja Parlamenta;

13.  smatra da su skupine posjetitelja jedan od ključnih instrumenata u podizanju razine osviještenosti građana o aktivnostima Parlamenta; pozdravlja revidirana pravila za skupine posjetitelja te smatra da je rizik od zlouporabe sredstava smanjen zbog provedbe novih i strožih pravila; u svjetlu toga poziva Predsjedništvo da zajedno sa svojom radnom skupinom za informacijsku i komunikacijsku politiku revidira odobrena sredstva za skupine posjetitelja zastupnika, vodeći računa o stopama inflacije posljednjih godina zbog kojih se povećao trošak tih posjeta; smatra da se, iako se tim iznosima ne namjeravaju pokriti svi troškovi skupina posjetitelja, nego ih treba smatrati subvencijom, ne može ignorirati činjenica da će se udio pokrivenih troškova smanjiti ako se naknada ne prilagodi inflaciji; poziva Predsjedništvo da uzme u obzir da ta razlika nerazmjerno utječe na skupine posjetitelja iz socio-ekonomski siromašnijih sredina, čija su vlastita financijska sredstva vrlo ograničena;

Sigurnost i kibersigurnost

14.  prima na znanje tekuće mjere za jačanje sigurnosti Parlamenta u vezi sa sigurnošću zgrada, opreme i osoblja, kibersigurnosti i sigurnosti komunikacija; traži od glavnog tajnika i Predsjedništva da provedu koncept opće sigurnosti kako bi se nastavilo sa strukturnim, operativnim i kulturnim poboljšanjima u vezi sa sigurnošću Parlamenta; ponovno naglašava potrebu da se kvaliteta IT usluga koje se pružaju Parlamentu poboljša ulaganjem u osposobljavanje osoblja, ali i boljim odabirom izvođača na temelju solidnije evaluacije njihovih usluga i IT kapaciteta;

15.  vjeruje da su nedavni događaji dokaz da je vjerojatnost kibernetičkih napada izuzetno porasla, s tim da je tehnologija povezana s tim napadima često naprednija od mjera kibernetičke sigurnosti protiv takvih napada; smatra da su informatički alati postali važna sredstva za rad zastupnika i osoblja, ali su svejedno podložni takvim napadima; pozdravlja stoga uključivanje kibernetičke sigurnosti u opći okvir strateškog upravljanja Parlamenta i smatra da će institucija zahvaljujući tome moći bolje zaštiti svoju imovinu i informacije;

16.  žali zbog toga što Parlament, usprkos instalaciji sustava SECure EMail, nije u stanju od ostalih institucija primati povjerljive bilješke i bilješke bez oznake tajnosti; žali zbog toga što Parlament nije u mogućnosti samostalno razviti vlastiti sustav za povjerljive informacije (CIS) te napominje da su o tom pitanju u tijeku pregovori s drugim institucijama; očekuje da će ti pregovori pomoći utvrditi najprimjerenije sredstvo za omogućavanje Parlamentu da prima povjerljive bilješke i bilješke bez oznake tajnosti; poziva glavnoga tajnika da Odboru za proračune dostavi više informacija o najnovijim događajima u trenutačnim pregovorima i to prije čitanja proračuna u Parlamentu ujesen 2017. godine;

17.  pozdravlja napore u pogledu daljnje digitalizacije i automatizacije postupaka; u tom pogledu pozdravlja uvođenje većeg broja mogućnosti za uporabu zaštićenog digitalnog potpisa u administrativnim postupcima kako bi se smanjila upotreba papira i uštedjelo vrijeme;

18.  pozdravlja potpisivanje memoranduma o razumijevanju između belgijske vlade i Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije, Europske službe za vanjsko djelovanje i ostalih institucija sa sjedištem u Bruxellesu o sigurnosnim provjerama za svo osoblje vanjskih pružatelja usluga kojemu je potreban pristup institucijama EU-a; poziva glavnog tajnika da razmotri je li preporučljivo proširiti područje primjene tog memoranduma o razumijevanju na dužnosnike, parlamentarne asistente i stažiste kako bi se omogućila nužna sigurnosna provjera prije njihova zaposlenja;

Politika upravljanja nekretninama

19.  podsjeća da je posljednju srednjoročnu strategiju za upravljanje nekretninama donijelo Predsjedništvo 2010.; postavlja pitanje zašto Predsjedništvo tijekom ovog zakonodavnog saziva nije donijelo dugoročnu strategiju za nekretnine Parlamenta usprkos ranijim rezolucijama Parlamenta na tu temu; poziva glavnoga tajnika i potpredsjednike da Odboru za proračune što prije predstave novu srednjoročnu strategiju za nekretnine, a svakako prije čitanja proračuna u Parlamentu ujesen 2017. godine;

20.  ponavlja svoj poziv na veću transparentnost u procesu odlučivanja u području politike upravljanja nekretninama, koja se temelji na ranom obavješćivanju, uzimajući u obzir članak 203. Financijske uredbe; u tom smislu traži više informacija o proširenju dječjeg vrtića WAYENBERG;

21.  traži više informacija o projektu obnove zgrade Paul Henri Spaak (PHS), posebno mišljenja vanjskih izvođača o mogućim opcijama za tu zgradu koja postoji tek 25 godina; poziva glavnog tajnika da što prije predstavi rezultate te studije Odboru za proračune; ističe da postojeća zgrada ne ispunjava statičke zahtjeve javnih zgrada za parlamentarne funkcije, čija sigurnost mora biti veća i koje moraju moći izdržati vanjske šokove bez urušavanja; kritizira činjenicu da zgrada PHS ne ispunjava ni minimalne standarde modernih statičkih zahtjeva i napominje da je već trebalo poduzeti nekoliko mjera kako bi se zajamčila njezina stabilnost; stoga apelira na Predsjedništvo i administraciju Parlamenta da rade na budućim rješenjima za novu zgradu PHS kojima će se osigurati životi i zdravi radni uvjeti osoba koje se u njoj nalaze; prima na znanje razinu odobrenih sredstava koju je za 2018. predložio glavni tajnik u vezi sa studijama, pripremnim projektima i radovima kao i pružanjem pomoći timu koja upravlja projektom; izražava zabrinutost zbog moguće zabune oko iznosa potrošenih na studije i obnovu; poziva Predsjedništvo i glavnog tajnika da što prije, i to najkasnije do srpnja 2017., izvijeste Odbor za proračune o svim naknadnim koracima, uz jasan pregled troškova; podsjeća na to da je u svakom slučaju potrebno implementirati vrhunsku i energetski učinkovitu arhitekturu; poziva na to da se ocijeni kako će obnova utjecati na službu za posjete i seminare, na dostupnost vijećnice i na ostale prostorije i urede;

22.  smatra da će 2018. godina biti ključna za zgradu Konrad Adenauer (KAD) jer će se privesti kraju radovi na istočnom krilu i započeti radovi na zapadnom krilu; sa zabrinutošću prima na znanje da je proračun određen za upravljanje ovim velikim projektom morao biti revidiran kako bi se ojačali timovi koji prate napredak radova; prima na znanje trajnu praksu da se krajem godine pribjegava preraspodjeli neiskorištenih sredstava na tekuće građevinske projekte; smatra da, iako je to možda pragmatično rješenje za smanjenje kamata, ono svejedno nije u skladu s transparentnošću građevinskih projekata u okviru proračuna Parlamenta te da bi se njime u određenim područjima čak mogla potaknuti dodjela prekomjernih proračunskih sredstava;

23.  poziva odgovorne potpredsjednike i glavnog tajnika da Odboru za proračune predstave izvješće o napretku izgradnje zgrade Konrad Adenauer i procjene o dovršetku radova na toj zgradi;

EMAS

24.  podsjeća na to da se Parlament obvezao na smanjenje svojih emisija CO2 od 30 % po ekvivalentu punog radnog vremena do 2020. u odnosu na 2006.;

25.  smatra da je od iznimne važnosti da Parlament stoga sebi postavlja nove, zahtjevnije i kvantitativne ciljeve koje bi nadležne službe trebale redovito mjeriti;

26.  podsjeća na obvezu Parlamenta u kontekstu Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti „pri čemu se ne dovode u pitanje primjenjiva proračunska pravila i pravila javne nabave, da se obvezuje da će primjenjivati iste zahtjeve za zgrade kojima se koristi i kojima je vlasnik, kao i one koji se primjenjuju na zgrade središnje vlasti države članice u skladu s člancima 5. i 6.” te iste Direktive, s obzirom na veliku vidljivost zgrada te vodeću ulogu koju bi trebao imati u pogledu njihove energetske učinkovitosti; ističe hitnost poštovanja te izjave, između ostalog i zbog vlastite vjerodostojnosti u preispitivanju direktiva o energetskim svojstvima zgrada i energetskoj učinkovitosti koje je trenutačno u tijeku;

27.  pozdravlja osnivanje radne skupine za mobilnost koja bi trebala raditi uključivo i imati jasno određen mandat; ističe da se Parlament mora prilagoditi svim zakonima koji se primjenjuju regionalno na mjestima rada, pa i u tom području; zagovara promicanje upotrebe uspostavljene izravne željezničke veze između sjedišta Parlamenta u Bruxellesu i briselske zračne luke; poziva odgovorne službe da ponovno ocijene sastav i veličinu vlastitog voznog parka uzimajući to u obzir; poziva Predsjedništvo da bez odgode uspostavi program poticaja za promicanje korištenja bicikala za putovanje na posao i s posla; napominje da je takav sustav već uspostavljen u drugim institucijama, posebno u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru;

Komunikacijska kampanja za europske izbore 2019.

28.  pozdravlja komunikacijsku kampanju kao koristan način da se građanima objasni svrha Unije i Parlamenta; naglašava da bi se tom kampanjom, među ostalim, trebala nastojati objasniti uloga Europske unije, ovlasti Parlamenta, njegove zadaće, uključujući izbor predsjednika Komisije, i njegov učinak na živote građana;

29.  prima na znanje da će pripremni rad za komunikacijsku kampanju uoči predstojećih europskih izbora 2019. započeti ove godine; pozdravlja kraće predizborno razdoblje od dvije godine namijenjeno komunikacijskoj kampanji u odnosu na trogodišnje predizborno razdoblje za europske izbore 2014.;

30.  napominje da je ukupan procijenjen iznos rashoda za komunikacijsku kampanju za izbore 2019., uz veće financijske obveze potrebne za 2018. u iznosu od 25 milijuna EUR rashoda predviđenih za 2018. i 8,33 milijuna EUR za 2019. ističe važnost takvih komunikacijskih kampanja, posebno uzme li se u obzir trenutačno stanje u Uniji;

31.  vjeruje da bi Glavna uprava za komunikaciju (DG COMM) trebala provesti preporuke iz evaluacije izborne kampanje europskih izbora 2014.(12) i dati prednost prikupljanju podataka za projekte kampanje na temelju prethodno utvrđenih ključnih indikatora kako bi se izmjerio njihov učinak, pozorno razmatrajući glavne uzroke iznimno slabog izlaska na izbore 2014. godine;

Pitanja koja se odnose na zastupnike

32.  pozdravlja rad tajništva Parlamenta, tajništava klubova zastupnika i ureda zastupnika u cilju podupiranju zastupnika u izvršavanju njihovih mandata; potiče trajni razvoj tih službi kojima se pospješuje sposobnost zastupnika da nadziru rad Komisije i Vijeća kao i da predstavljaju građane;

33.  uzima u obzir savjete i istraživanja koje zastupnici i odbori provode u okviru Službe Europskog parlamenta za istraživanja i resornih odjela; podsjeća na to da je 2013. prilikom uspostave EPRS-a predviđena srednjoročna evaluacija učinkovitosti suradnje između EPRS-a i resornih odjela; podsjeća da je zahtjev za provedbu navedene evaluacije i predstavljanje rezultata Odboru za proračune usvojen na plenarnoj sjednici 14. travnja 2016.(13); ponovno traži od glavnog tajnika da započne provedbu te evaluacije te da njezine rezultate predstavi Odboru za proračune prije čitanja proračuna u Parlamentu u jesen 2017.; podsjeća da ta evaluacija treba sadržavati prijedloge o tome kako zajamčiti da se potpora koju pruža EPRS bolje uskladi s razvojem događaja u pojedinim tematskim odborima te da se ne preklapa s njihovim aktivnostima niti potiče konkurenciju među službama; nadalje, očekuje da će se evaluacijom obuhvatiti detaljne informacije o vanjskom stručnom znanju, vanjskim studijama i vanjskoj potpori istraživačkim aktivnostima Parlamenta, uključujući broj i trošak studija i stručnoga znanja koje pružaju interne službe Parlamenta i vanjski pružatelji usluga; prima na znanje četiri konkretna projekta koji se srednjoročno provode u knjižnici Europskog parlamenta, to jest digitalnu knjižnicu, bolje načine pretraživanja, komparativne pravne izvore i otvorenu knjižnicu; smatra da će se tim projektima povećati potpora zastupnicima i osoblju te će se istodobno olakšati pristup vanjskoj znanstvenoj zajednici i građanima; ističe važnost tih projekata i potrebu da se oni integriraju u zakonodavni rad zastupnika i osoblja;

34.  podsjeća na odluku koju je Parlament donio u okviru donošenja proračuna za Europski parlament za 2017. kojom se uspostavlja služba za prevođenje svih rasprava na plenarnim sjednicama na međunarodni znakovni jezik te poziva upravu da bez odgađanja provede tu odluku;

35.  napominje da su nedavnom izmjenom Poslovnika(14) zastupnici ograničeni na maksimalno tri usmena obrazloženja glasovanja po sjednici, ali je zabrinut zbog dodatnih troškova usmenog prevođenja te pismenog prevođenja prijepisa obrazloženja do kojih zbog toga dolazi; poziva glavnog tajnika da dostavi iscrpan pregled troškova povezanih s usmenim obrazloženjem glasovanja; navodi da postoje alternative kao što su pismeno obrazloženje glasovanja kao i niz punktova za komunikaciju s javnošću u prostorima Parlamenta gdje zastupnici mogu iznijeti obrazloženja glasovanja; poziva, da se, kao privremena mjera, usmena obrazloženja glasovanja održe na kraju svakog radnog dana sjednice, nakon jednominutnih govora i ostalih točaka dnevnoga reda;

36.  podsjeća zastupnike da su obvezni obavijestiti upravu o bilo kakvoj promjeni u izjavama o financijskim interesima;

37.  ne slaže se s time da je potrebno promijeniti namještaj u uredima zastupnika i njihovih asistenata u Bruxellesu; smatra da je većina tog namještaja u ispravnom stanju i da stoga nema razloga za njegovu zamjenu; smatra da bi namještaj trebalo mijenjati samo kad za to postoji opravdan razlog;

38.  poziva glavnog tajnika da, u okviru priprema za deveti zakonodavni saziv, Predsjedništvu dostavi iscrpniji popis troškova koji se podmiruju naknadom za opće troškove te podsjeća na načelo neovisnosti mandata; ističe da zastupnici koji to žele mogu objaviti evidenciju svoje potrošnje naknade za opće troškove na svojim osobnim internetskim stranicama; ponovno apelira na veću transparentnost u pogledu naknade za opće troškove oslanjajući se na najbolje prakse nacionalnih izaslanstava u Parlamentu i državama članicama; smatra da bi zastupnici također trebali moći na internetskim stranicama Parlamenta objaviti poveznice na stranice na kojima objavljuju podatke o potrošnji; ponavlja da veća transparentnost naknade za opće troškove ne bi trebala iziskivati dodatno osoblje u administraciji Parlamenta;

39.  naglašava da je trenutačna proračunska linija za parlamentarnu pomoć primjerena te da se ne bi trebala povećati iznad indeksacije plaća;

40.  podsjeća na zahtjev, koji je usvojen na plenarnoj sjednici u spomenutoj Rezoluciji od 14. travnja 2016. o procjeni prihoda i rashoda Parlamenta za 2017., da se preispitaju pravila o povratu troškova za službena putovanja koja se odnose na putovanje između tri radna mjesta Parlamenta i kojima se izlažu akreditirani parlamentarni asistenti kako bi se uskladila s pravilima koja se primjenjuju na ostatak osoblja te žali zbog toga što dosad u tom smislu nisu poduzete nikakve mjere; poziva Predsjedništvo da bez odgode razmotri to pitanje; pritom ističe da aktualne gornje granice za povrat troškova za službena putovanja akreditiranih parlamentarnih asistenata (120/140/160 EUR) nisu usklađivane od 2011. i da je ta neusklađenost između akreditiranih parlamentarnih asistenata i ostaloga osoblja dodatno povećana do najmanje 40 % nakon uvođenja novih gornjih granica koje je Vijeće odobrilo 9. rujna 2016. i koje su se od 10. rujna 2016. dosad primjenjivale samo na dužnosnike; stoga poziva Predsjedništvo da poduzme potrebne mjere za ispravljanje te nejednakosti;

41.  naglašava da je za rješavanje razlika u troškovima službenih putovanja nema za posljedicu povećanje proračunske linije za parlamentarnu pomoć;

42.  traži da se povrat putnih troškova zastupnika rabi na transparentan i odgovarajući način te preporučuje poticanje uporabe ekonomskog razreda i u zračnom i željezničkom prijevozu;

43.  poziva Konferenciju predsjednika i Predsjedništvo da razmotre mogućnost da akreditirani parlamentarni asistenti uz određene uvjete prate zastupnike na službenim putovanjima izaslanstava Parlamenta i drugim misijama, što je nekoliko zastupnika već tražilo; smatra da bi zastupnici trebali odlučiti o tome hoće li ih asistenti pratiti na službenim putovanjima izaslanstava, koristeći se svojom naknadom za parlamentarnu pomoć;

Pitanja koja se odnose na osoblje

44.  u skladu s točkom 27. međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. o postupnom smanjenju broja osoblja za 5 % koje se odnosi na sve institucije, tijela i agencije između 2013. i 2017. ističe da je zbog specifičnih potreba Parlamenta 2014. i 2016. sklopljen sporazum s Vijećem o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016.(15) u kojem je navedeno da se godišnje mjere smanjenja broja osoblja u Parlamentu nastavljaju do 2019.;

45.  napominje da je, iako su klubovi zastupnika bili izuzeti iz godišnjih mjera smanjenja broja osoblja od 2014.,(16) sporazumom o mirenju iz 2017. došlo do smanjenja broja radnih mjesta u okviru plana radnih mjesta u tajništvu Parlamenta jer se Vijeće nije pridržavalo usmenog dogovora;

46.  podsjeća na to da se ukupan broj osoblja u klubovima zastupnika izuzima iz cilja da se broj osoblja smanji za 5 %. u skladu s odlukama donesenim u pogledu financijskih godina 2014., 2015. i 2017.;

47.  smatra da bi zbog gubitka 136 radnih mjesta u tajništvu Parlamenta u 2016. moglo doći do poteškoća u radu administracije Parlamenta; poziva glavnog tajnika da dostavi dodatne informacije o mjerama smanjenja broja osoblja u protekloj godini i da ocijeni posljedice proračunskih odluka na funkcioniranje institucije;

48.  pozdravlja, u svjetlu mjera smanjenja broja radnih mjesta osoblja, prijedlog da se 50 stalnih radnih mjesta razine AST pretvori u 50 radnih mjesta razine AD, što ima zanemarujući učinak na proračun; uz to prima na znanje prijedlog da se tri privremena radna mjesta razine AST u Uredu prisjednika pretvore u tri radna mjesta razine AD;

49.  poziva predsjedništvo da se pobrine da se socijalna i mirovinska prava akreditiranih parlamentarnih asistenata poštuju i da se na raspolaganje stave financijska sredstva, posebno za one akreditirane parlamentarne asistente koji su bez prekida zaposleni kod zastupnika u posljednja dva parlamentarna saziva; u tom pogledu poziva administraciju da donese prijedlog kojim se uzima u obzir odluka o ranim izborima 2014., kao i vrijeme utrošeno na zapošljavanje pri obračunu 10 godina službe kako je utvrđeno u Poslovniku;

50.  poziva Predsjedništvo da predloži postupak otpuštanja uz obostranu suglasnost zastupnika i akreditiranih parlamentarnih asistenata;

51.  smatra da je u razdoblju u kojem će financijski i ljudski resursi dostupni institucijama Unije vjerojatno biti sve ograničeniji važno da same institucije budu u mogućnosti zaposliti i zadržati najsposobnije osoblje kako bi odgovorile na predstojeće složene izazove na način koji je u skladu s proračunskim načelima koja se temelje na uspješnosti;

52.  smatra da su usluge usmenog i pismenog prevođenja nužne za funkcioniranje Parlamenta te potvrđuje kvalitetu dodane vrijednosti usluga koje pružaju usmeni prevoditelji; ponavlja stajalište Parlamenta izneseno u spomenutoj rezoluciji od 14. travnja 2016. da bi glavni tajnik trebao donijeti daljnje prijedloge štednje kao što su češće korištenje usmenih i pismenih prijevoda na zahtjev, posebno za međuklubove Europskog parlamenta, ispitivanje povećane učinkovitosti uporabom najnovijih jezičnih tehnologija kao alata za pomoć usmenim prevoditeljima te procjena učinka revidiranog okvira za usmene prevoditelje u pogledu poboljšane učinkovitosti resursa i produktivnosti;

53.  pozdravlja nastavak provedbe mjera koje poduzima Parlament u vezi s uvođenjem irskog kao punopravnog službenog jezika do 1. siječnja 2021.; s tim u vezi napominje da 2018. neće biti potrebno otvarati nova radna mjesta; ipak traži od glavnog tajnika da nastavi savjetovanje s irskim zastupnicima radi moguće resursne učinkovitosti, a da se pritom ne ugroze zajamčena prava zastupnika;

54.  apelira na glavnog tajnika da nastavi raditi na postojećim sporazumima o suradnji između Parlamenta, Odbora regija i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, s ciljem utvrđivanja drugih područja u kojima bi se mogle dijeliti administrativne funkcije; nadalje, poziva glavnog tajnika da provede studiju o mogućim sinergijama u administrativnim funkcijama i uslugama između Parlamenta, Komisije i Vijeća;

Europske političke stranke i političke zaklade

55.  podsjeća da europske političke stranke i zaklade imaju ključnu ulogu u povećanju europske političke svijesti i razumijevanja građana o vezi između političkih procesa na nacionalnoj i europskoj razini;

56.  smatra da su nedavne kontroverze u vezi s financiranjem nekih europskih političkih stranaka i nekih političkih zaklada razotkrile slabosti postojećih sustava upravljanja i kontrole;

57.  smatra da će se stupanjem na snagu Uredbi (EU, Euratom) br. 1141/2014(17) i (EU, Euratom) br. 1142/2014(18) pružiti dodatni mehanizmi nadzora, poput zahtjeva za registraciju pri Tijelu za europske političke stranke i političke zaklade; smatra, međutim, da još ima prostora za poboljšanje tih mjera; prima na znanje da će stranke i zaklade zatražiti financiranje u okviru novih pravila u proračunskoj godini 2018.;

58.  naglašava da je utvrđen niz problema u okviru sadašnjeg sustava sufinanciranja, u kojem doprinosi i bespovratna sredstva iz proračuna Parlamenta za stranke i zaklade ne smiju premašiti 85 % dostupnih rashoda, dok preostalih 15 % treba podmiriti vlastitim sredstvima; primjećuje, na primjer, da se manjak iz članarina i donacija često nadoknađuje donacijama u naravi;

Ostala pitanja

59.  prima na znanje trajni dijalog između Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata; poziva na njegovo jačanje u cilju razvoja boljeg razumijevanja doprinosa Europskog parlamenta i Unije u državama članicama;

60.  prima na znanje zahtjev za vanjske studije i mišljenja kako bi se podržao rad odbora i drugih političkih tijela u kojima se analiziraju moguće posljedice Brexita, uključujući proračunske posljedice za Parlament; dovodi u pitanje nužnost provođenja vanjskih studija i ispitivanja mišljenja kada u Parlamentu postoje razne istraživačke službe; naglašava da do kraja pregovora za izlazak iz Unije Ujedinjena Kraljevina ostaje punopravna članica Unije i da su sva prava i obveza koje proizlaze iz članstva i dalje na snazi; stoga naglašava da odluka Ujedinjene Kraljevine o izlasku iz Unije vjerojatno neće imati utjecaj na proračun Parlamenta za 2018.;

61.  podsjeća na svoju Rezoluciju od 20. studenoga 2013. o utvrđivanju sjedišta institucija Europske unije(19) u kojoj je procijenjeno da troškovi geografske raspršenosti Parlamenta iznose između 156 milijuna EUR i 204 milijuna EUR, što je jednako 10 % proračuna Parlamenta; naglašava da je procijenjeni utjecaj na okoliš te geografske raspršenosti između 11 000 i 19 000 tona emisija CO2; ističe da javnost disperziju percipira negativno i stoga ponavlja svoj poziv da se izradi plan za jedno mjesto rada Parlamenta;

62.  podsjeća na svoju navedenu Rezoluciju od 14. travnja 2016. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2017.; traži provedbu suradnje s televizijskim postajama, društvenim medijima i drugim partnerima radi stvaranja europskog medijskog središta za osposobljavanje mladih novinara;

63.  poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da u cijeloj upravi Parlamenta uvedu izradu proračuna na temelju uspješnosti, uz racionalno upravljanje, kako bi se povećala učinkovitost i kvaliteta unutarnjeg rada institucije;

o
o   o

64.  prihvaća projekciju proračuna za financijsku godinu 2018.;

65.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i projekciju proračuna proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(4) SL L 287, 29.10.2013., str. 15.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0132.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0411.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0475.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0172.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0132.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0411.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0484.
(12) Deloitte, studija iz prosinca 2015.
(13) Vidi stavak 22. Rezolucije od 14. travnja 2016. (P8_TA(2016)0132).
(14) Usvojeni tekstovi od 13. prosinca 2016., P8_TA(2016)0484, članak 183. stavak 1.
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0407.
(16) Usvojeni tekstovi P7_TA(2013)0437; Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0036; Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0376; Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0411.
(17) Uredba (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada (SL L 317, 4.11.2014., str. 1.).
(18) Uredba (EU, Euratom) br. 1142/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 o financiranju europskih političkih stranaka (SL L 317, 4.11.2014., str. 28.).
(19) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0498.


Nacrt izmjene proračuna br.1/2017 uz prijedlog za mobilizaciju Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Ujedinjenoj Kraljevini, Cipru i Portugalu
PDF 316kWORD 48k
Rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o stajalištu Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 1/2017 za opći proračun za 2017. uz prijedlog za mobilizaciju Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Ujedinjenoj Kraljevini, Cipru i Portugalu (07003/2017 – C8-0130/2017 – 2017/2018(BUD))
P8_TA(2017)0115A8-0155/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(1), a posebno njezin članak 41.,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017., konačno donesen 1. prosinca 2016.(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3) (Uredba o VFO-u),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(5),

–  uzimajući u obzir nacrt izmjene proračuna br. 1/2017, koji je Komisija usvojila 26. siječnja 2017. (COM(2017)0046),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu izmjene proračuna br. 1/2017 koje je Vijeće usvojilo 3. travnja 2017. i proslijedilo Parlamentu 3. travnja 2017. (07003/2017 – C8-0130/2017),

–  uzimajući u obzir članke 88. i 91. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0155/2017),

A.  budući da se nacrt izmjene proračuna br. 1/2017 odnosi na mobilizaciju Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) u iznosu od 71 524 810 EUR u vezi s poplavama koje su pogodile Ujedinjenu Kraljevinu tijekom prosinca 2015. i siječnja 2016., sušom i požarima na Cipru od listopada 2015. do lipnja 2016. te požarima na portugalskom otoku Madeiri u kolovozu 2016.;

B.  budući da je svrha nacrta izmjene proračuna br. 1/2017 da se ta proračunska prilagodba službeno unese u proračun Unije za 2017.;

C.  budući da Komisija stoga predlaže da se proračun Unije za 2017. izmijeni i da se stavka 13 06 01 „Pomoć državama članicama u slučaju prirodnih katastrofa velikih razmjera s teškim posljedicama na životne uvjete, prirodni okoliš ili gospodarstvo” poveća;

D.  budući da je FSEU poseban instrument kao što je utvrđeno Uredbom o VFO-u i da bi odgovarajuća odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za plaćanja u proračun trebalo unijeti iznad gornjih granica VFO-a;

1.  naglašava hitnu potrebu za dostavom preko Fonda solidarnosti Europske unije financijske pomoći regijama koje su pogođene prirodnim katastrofama;

2.  prima na znanje nacrt izmjene proračuna br. 1/2017 koji je podnijela Komisija;

3.  prihvaća stajalište Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 1/2017;

4.  nalaže svojem predsjedniku da proglasi izmjenu proračuna br. 1/2017 konačno donesenom i da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, Revizorskom sudu te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(2) SL L 51, 28.2.2017.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(5) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.


Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji : EGF/2017/000 TA 2017 – Tehnička pomoć na inicijativu Komisije
PDF 342kWORD 48k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF/2017/000-TA 2017- Tehnička pomoć na inicijativu Komisije) (COM(2017)0101 – C8-0097/2017 – 2017/2033(BUD))
P8_TA(2017)0116A8-0157/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0101 – C8-0097/2017),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006(1) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. travnja 2016. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF/2016/000 TA 2016 – Tehnička pomoć na inicijativu Komisije)(4),

–  uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0157/2017),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine i svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im pomogla da se ponovno uključe na tržište rada;

B.  budući da bi financijska pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće, u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije usvojenom tijekom sastanka mirenja 17. srpnja 2008. te uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. u pogledu donošenja odluka o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF);

C.  budući da je donošenje Uredbe o EGF-u odraz sporazuma između Parlamenta i Vijeća o ponovnom uvođenju kriterija za mobilizaciju u slučaju krize, o povećanju financijskog doprinosa Unije na 60 % ukupnog procijenjenog troška predloženih mjera, o povećanju učinkovitosti pri postupanju sa zahtjevima za mobilizaciju EGF-a u Komisiji, Parlamentu i Vijeću skraćivanjem vremena za ocjenu i odobrenje, o proširenju popisa prihvatljivih djelovanja i korisnika uvrštenjem samozaposlenih osoba i mladih te o financiranju poticaja za osnivanje vlastitih poduzeća;

D.  budući da maksimalni godišnji proračun raspoloživ za EGF iznosi 150 milijuna EUR (cijene iz 2011.) i budući da se prema članku 11. stavku 1. Uredbe o EGF-u 0,5 % tog iznosa (tj. 844 620 EUR 2017.) može staviti na raspolaganje za tehničku pomoć na inicijativu Komisije kako bi se financirala priprema, praćenje, prikupljanje podataka i razvoj temeljnog znanja, administrativna i tehnička podrška, informacijske i komunikacijske aktivnosti te aktivnosti revizije, kontrole i evaluacije potrebne za provedbu Uredbe o EGF-u;

E.  budući da je Europski parlament u više navrata istaknuo nužnost povećanja dodane vrijednosti i učinkovitost i zapošljivost korisnika EGF-a kao instrumenta Unije za pomoć radnicima koji su proglašeni viškom;

F.  budući da predloženi iznos od 310 000 EUR predstavlja otprilike 0,18 % maksimalnog godišnjeg proračuna raspoloživog za EGF 2017. godini što je 70 000 EUR manje nego 2016.;

1.  slaže se s tim da se mjere koje je predložila Komisija financiraju kao tehnička pomoć u skladu s člankom 11. stavcima 1. i 4. te člankom 12. stavcima 2., 3. i 4. Uredbe o EGF-u;

2.  pozdravlja smanjenje zahtijevanih sredstava za tehničku pomoć u okviru EGF-a 2017. u odnosu na 2016.; smatra da je važno da se ti zahtjevi ocjenjuju kao postotak godišnjih iznosa koji su se prijašnjih godina koristili za EGF, a ne samo u odnosu na maksimalni iznos koji se može iskoristiti te godine;

3.  priznaje važnost praćenja i prikupljanja podataka; podsjeća na važnost robusnih statističkih serija koje se sastavljaju u lako dostupnom i razumljivom formatu; pozdravlja buduće objavljivanje dvogodišnjih izvješća za 2017. i traži da se distribuiraju javnosti diljem Unije;

4.  podsjeća na važnost toga da internetska stranica o EGF-u bude dostupna svim građanima Unije; ističe važnost višejezičnosti u komunikaciji sa širom javnošću; traži da se mrežno okruženje više prilagodi korisnicima i potiče Komisiju da poboljša kvalitetu sadržaja svojih publikacija i audiovizualnih aktivnosti u skladu s odredbama članka 11. stavka 4. Uredbe o EGF-u;

5.  pozdravlja kontinuirani rad na standardizaciji postupaka za podnošenje zahtjeva za mobilizaciju EGF-a i upravljanje Fondom uz pomoć elektroničkog sustava razmjene podataka (SFC2014) koji pruža mogućnost lakše i brže obrade zahtjeva i bolje izvješćivanje; prima na znanje da je Komisija olakšala financijske operacije EGF-a stvaranjem veze između SFC-a i Komisijinog računovodstvenog i financijskog sustava ABAC; prima na znanje da su potrebne samo sitnije izmjene i prilagodbe, čime se doprinos iz EGF-a ograničava na tu vrstu rashoda;

6.  napominje da postupak integracije EGF-a u SFC2014 traje već nekoliko godina te da su s tim povezani troškovi za EGF razmjerno visoki; pozdravlja smanjenje troškovi u usporedbi s prijašnjim godinama, što je odraz činjenice da je taj projekt sada u fazi kada su potrebni samo daljnje podešavanje i prilagođavanje;

7.  podsjeća na važnost umrežavanja i razmjene informacija o EGF-u u cilju širenja najbolje prakse; stoga podržava financiranje dvaju sastanaka stručne skupine osoba za kontakt u EGF-u i dvaju seminara u cilju umrežavanja na temu provedbe EGF-a; očekuje da će ta razmjena informacija također doprinijeti boljem i detaljnijem izvještavanju o uspjehu zahtjeva u državama članicama, posebno o stopi ponovnog zaposlenja korisnika;

8.  prima na znanje namjeru Komisije da uloži 70 000 EUR sredstava iz proračuna raspoloživih za tehničku pomoć za održavanje dvaju sastanaka stručne skupine osoba za kontakt u EGF-u; također prima na znanje namjeru Komisije da uloži 120 000 EUR za promicanje umrežavanja putem seminara između država članica, provedbenih tijela EGF-a i socijalnih partnera; pozdravlja činjenicu da je Komisija bila voljna pozvati članove radne skupine za EGF da sudjeluju u seminaru u cilju umrežavanju na temu EGF-a koji je nedavno održan u Monsu; traži od Komisije da nastavi pozivati Parlament na takve sastanke i seminare u skladu s mjerodavnim odredbama Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije(5);

9.  ističe potrebu za još boljim povezivanjem svih strana uključenih u podnošenje i obradu zahtjeva za mobilizaciju EGF-a, uključujući, osobito, socijalne partnere te dionike na regionalnoj i lokalnoj razini, kako bi se postiglo što više sinergijskih učinaka; ističe da je potrebno poboljšati odnose između osoba za kontakt na nacionalnoj razini i regionalnih ili lokalnih partnera za pojedinačne predmete, dok bi svi partneri trebali postići dogovor o načinima komunikacije i pružanja potpore te tijeku informacija (unutarnje podjele, zadaci i odgovornosti) i jasno ga obznaniti;

10.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

11.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

12.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF/2017/000 TA 2017 – Tehnička pomoć na inicijativu Komisije)

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2017/742.)

(1)SL L 347, 20.12.2013., str. 855.
(2)SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(3)SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(4)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0112.
(5) SL L 304, 20.11.2010., str. 47.


Mobilizacija Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Ujedinjenoj Kraljevini, Cipru i Portugalu
PDF 321kWORD 48k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Ujedinjenoj Kraljevini, Cipru i Portugalu (COM(2017)0045 – C8-0022/2017 – 2017/2017(BUD))
P8_TA(2017)0117A8-0154/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0045 – C8-0022/2017),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenog 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 10.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3), a posebno njegovu točku 11.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0154/2017),

1.  pozdravlja odluku kao znak solidarnosti Unije s građanima i regijama Unije pogođenima prirodnim katastrofama;

2.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

4.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Ujedinjenoj Kraljevini, Cipru i Portugalu

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2017/741.)

(1) SL L 311, 14.11.2002., str. 3.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.


Automatizirana razmjena daktiloskopskih podataka u Latviji *
PDF 238kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Vijeća o automatiziranoj razmjeni daktiloskopskih podataka u Latviji i o zamjeni Odluke 2014/911/EU (13521/2016 – C8-0523/2016 – 2016/0818(CNS))
P8_TA(2017)0118A8-0089/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Vijeća (13521/2016),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0523/2016),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala(1), a posebno njezin članak 33.,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0089/2017),

1.  prihvaća nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 210, 6.8.2008., str. 1.


Automatizirana razmjena podataka o DNK-u u Slovačkoj, Portugalu, Latviji, Litvi, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, na Cipru, u Poljskoj, Švedskoj, na Malti i u Belgiji *
PDF 240kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Vijeća o automatiziranoj razmjeni podataka o DNK-u u pogledu Slovačke, Portugala, Latvije, Litve, Češke, Estonije, Mađarske, Cipra, Poljske, Švedske, Malte i Belgije i o zamjeni odluka 2010/689/EU, 2011/472/EU, 2011/715/EU, 2011/887/EU, 2012/58/EU, 2012/299/EU, 2012/445/EU, 2012/673/EU, 2013/3/EU, 2013/148/EU, 2013/152/EU i 2014/410/EU (13525/2016 – C8-0522/2016 – 2016/0819(CNS))
P8_TA(2017)0119A8-0091/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Vijeća (13525/2016),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0522/2016),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala(1), a posebno njezin članak 33.,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0091/2017),

1.  prihvaća nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 210, 6.8.2008., str. 1.


Automatizirana razmjena daktiloskopskih podataka u Slovačkoj, Bugarskoj, Francuskoj, Češkoj, Litvi, Nizozemskoj, Mađarskoj, na Cipru, u Estoniji, na Malti, u Rumunjskoj i Finskoj *
PDF 241kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o nacrtu Provedbene odluke Vijeća o automatiziranoj razmjeni daktiloskopskih podataka u Slovačkoj, Bugarskoj, Francuskoj, Češkoj, Litvi, Nizozemskoj, Mađarskoj, na Cipru, u Estoniji, na Malti, u Rumunjskoj i Finskoj i o zamjeni odluka 2010/682/EU, 2010/758/EU, 2011/355/EU, 2011/434/EU, 2011/888/EU, 2012/46/EU, 2012/446/EU, 2012/672/EU, 2012/710/EU, 2013/153/EU, 2013/229/EU i 2013/792/EU (13526/2016 – C8-0520/2016 – 2016/0820(CNS))
P8_TA(2017)0120A8-0092/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Vijeća (13526/2016),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0520/2016),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala(1), a posebno njezin članak 33.,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0092/2017),

1.  prihvaća nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 210, 6.8.2008., str. 1.


Automatizirana razmjena podataka iz registra vozila u Finskoj, Sloveniji, Rumunjskoj, Poljskoj, Švedskoj, Litvi, Bugarskoj, Slovačkoj i Mađarskoj *
PDF 240kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Vijeća o automatiziranoj razmjeni podataka iz registra vozila u Finskoj, Sloveniji, Rumunjskoj, Poljskoj, Švedskoj, Litvi, Bugarskoj, Slovačkoj i Mađarskoj i o zamjeni odluka 2010/559/EU, 2011/387/EU, 2011/547/EU, 2012/236/EU, 2012/664/EU, 2012/713/EU, 2013/230/EU, 2013/692/EU i 2014/264/EU (13529/2016 – C8-0518/2016 – 2016/0821(CNS))
P8_TA(2017)0121A8-0095/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Vijeća (13529/2016),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0518/2016),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala(1), a posebno njezin članak 33.,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0095/2017),

1.  prihvaća nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 210, 6.8.2008., str. 1.


Automatizirana razmjena podataka iz registra vozila na Malti i Cipru te u Estoniji *
PDF 237kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Vijeća o automatiziranoj razmjeni podataka iz registra vozila na Malti i Cipru te u Estoniji i o zamjeni odluka 2014/731/EU, 2014/743/EU i 2014/744/EU (13499/2016 – C8-0519/2016 – 2016/0822(CNS))
P8_TA(2017)0122A8-0090/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Vijeća (13499/2016),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0519/2016),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala(1), a posebno njezin članak 33.,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0090/2017),

1.  prihvaća nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 210, 6.8.2008., str. 1.


Genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21
PDF 362kWORD 56k
Rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D049280 – 2017/2624(RSP))
P8_TA(2017)0123B8-0236/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D049280),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezin članak 7. stavak 3., članak 9. stavak 2. i članak 21. stavak 2.,

–  uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je održano 27. siječnja 2017. i na kojem nije doneseno nikakvo mišljenje te glasovanje Žalbenog odbora 27. ožujka 2017. na kojem ponovno nije dano mišljenje,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) od 15. srpnja 2016.(3) koje sadržava mišljenje manjine i prethodna mišljenja EFSA-e o kukuruzu koji sadrži pojedinačne genetske promjene Bt11 (koji eksprimira proteine Cry1Ab i PAT), 59122 (koji eksprimira proteine Cry34Ab1, Cry35Ab1 i PAT), MIR604 (koji eksprimira proteine mCry3A i PMI), 1507 (koji proizvodi proteine Cry1F i PAT) te GA21 (koji eksprimira protein mEPSPS),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, COD(2017)0035),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama(4),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

Zahtjev

A.  budući da je 1. srpnja 2011. Syngenta nacionalnom nadležnom tijelu u Njemačkoj podnijela zahtjev u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 kojim traži odobrenje za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega; budući da je taj zahtjev obuhvaćao i stavljanje na tržište genetski modificiranog kukuruza Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21 u proizvodima koji se sastoje od njega ili ga sadržavaju, a čija je namjena, koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje, ista kao i za svaki drugi kukuruz, no ne obuhvaća uzgoj;

B.  budući da je 21. veljače 2014. Syngenta proširila opseg zahtjeva na sve potkombinacije pojedinačnih genetskih promjena koje čine kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, osim potkombinacije 1507 × 59122, koja je već odobrena Odlukom Komisije 2010/432/EU(5);

C.  budući da je 31. ožujka 2016. Syngenta ažurirala opseg zahtjeva tako što je iz njega isključila sljedeće četiri potkombinacije koje su bile obuhvaćene drugim zahtjevom: kukuruz Bt11 × GA21, kukuruz MIR604 × GA21, kukuruz Bt11 × MIR604 i Bt11 × MIR604 × GA21(6);

D.  budući da podnositelj zahtjeva nije dostavio nikakve konkretne podatke u vezi s ijednom od 20 potkombinacija(7);

E.  budući da je predviđena namjena skupa s pet promjena stvoriti otpornost na štetočine iz reda Lepidoptera i Coleoptera koje napadaju kukuruz i stvoriti toleranciju na herbicide koji sadrže amonijev glufosinat ili glifosat(8); budući da različite potkombinacije imaju sličnu predviđenu namjenu, ovisno o kombinacijama;

Mišljenje EFSA-e

F.  budući da je 26. kolovoza 2016. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) izrazila povoljno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu genetski modificiranog kukuruza Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21 i svih potkombinacija obuhvaćenih opsegom zahtjeva; budući da izvješće EFSA-e uključuje mišljenje manjine;

G.  budući da EFSA potvrđuje da nikakvi konkretni podaci nisu dostavljeni za nijednu od 20 potkombinacija, da mnoge od njih još nisu ni stvorene i da se pretraživanjem literature nisu mogle dobiti nikakve znanstvene informacije o njima, ali unatoč tome zaključuje da se za svih 20 potkombinacija „može očekivati da budu jednako sigurne kao kukuruz nastao postupkom s pet promjena”;

H.  budući da EFSA ne smatra nužnim ikakav nadzor genetskih modifikacijskih promjena nakon stavljanja na tržište; budući da EFSA navodi samo da bi zahtjev za praćenje trebalo razmotriti na temelju novih podataka o eksprimiranju proteina, ako bi se te potkombinacije namjeravalo stvoriti ciljanim metodama uzgoja i uvesti u Uniju;

Zabrinjavajući aspekti

I.  budući da su države članice dostavile stotine kritičkih primjedaba tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja(9); budući da se te primjedbe, među ostalim, odnose na: nedostatak informacija i podataka, loše provedene studije, pomanjkanje studija, pomanjkanje dokaza da se isključe određeni načini izloženosti, nedovoljnu bazu podataka, npr. u pogledu probavljivosti, nerazmatranje kombiniranih učinaka različitih proteina s toksinom Bt pri procjeni alergenosti i toksičnosti, nedostatke u pogledu nacrta terenskih pokusa i statističke analize, nepostojanje izvješća o rezultatima praćenja, nepostojanje dokaza da proizvod nema negativne učinke na okoliš, pomanjkanje dodatne procjene uočenih statistički značajnih razlika, npr. u prehrambenom sastavu te neprovođenje imunoloških testova s obzirom na potencijalno veći alergeni potencijal;

J.  budući da je Jean-Michel Wal, član Povjerenstva EFSA-e za GMO(10), izrazio mišljenje manjine u kojem navodi da: „podnositelj zahtjeva nije dostavio nikakve konkretne podatke u vezi s ijednom od 20 potkombinacija, kao što nije dao ni zadovoljavajuće objašnjenje zašto ti podaci nedostaju i/ili zašto ih smatra nepotrebnima za ocjenu rizika. To je najvažniji razlog ovog mišljenja manjine jer ne mogu postojati dvije vrste procjene rizika, jedna sveobuhvatna i utemeljena na potpunim podacima i druga za koju uopće nisu dostupni konkretni podaci i koja se temelji na pretpostavkama i neizravnim mišljenjima Povjerenstva izvedenima primjenom takozvanog „pristupa ocjenjivanja težine dokaza” i ekstrapolacijom podataka dobivenih za pojedinačne promjene, kombinaciju pet promjena te ostale kombinacije koje su dostavljene i ocijenjene u drugim prijavama. Osim tog načelnog aspekta, u ovom slučaju to može dovesti do nekontroliranog rizika za zdravlje ljudi kao potrošača u određenim segmentima stanovništva.”;

K.  budući da se, konkretno, u mišljenju manjine propituje zašto nije precizno definirana vrsta ekstrapolacije primijenjene za procjenu mogućih negativnih učinaka: „Kriteriji, postupci i razina pouzdanosti koji bi trebali biti nužni za tu ekstrapolaciju nisu navedeni i ne postoji kritička ocjena njezinih ograničenja. Nije provedena ocjena nastale nesigurnosti, npr. uporabom analize vjerojatnosti, kao što je Znanstveni odbor EFSA-e predložio u Nacrtu smjernica za nesigurnost pri znanstvenim procjenama EFSA-e (revidiran za interno testiranje). Ti nedostatci mogu dovesti u pitanje opći zaključak.”;

L.  budući da se u manjinskom mišljenju EFSA-e također ukazuje na nekoliko nedostataka i proturječnih argumenata u vezi sa zahtjevom, npr. na činjenicu da podnositelj zahtjeva, s jedne strane, upućuje na činjenicu da su sve potkombinacije proizvedene i da je njihova razina eksprimiranja proteina analizirana(11), a s druge strane ne daje nikakve podatke o ijednoj od potkombinacija;

M.  budući da predmetne genetski modificirane sorte kukuruza SYN-BTØ11-1, DAS-59122-7 i DAS-Ø15Ø7-1 eksprimiraju protein PAT koji uzrokuje toleranciju na herbicid s amonijevim glufosinatom; budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje i stoga spada pod kriterije za isključivanje navedene u Uredbi (EZ) br. 1107/2009; budući da odobrenje za glufosinat istječe 31. srpnja 2018.(12);

N.  budući da genetski modificirani kukuruz MON-ØØØ21-9, kako je opisan u zahtjevu, eksprimira protein mEPSPS koji uzrokuje toleranciju na glifosatne herbicide; budući da je Međunarodna agencija za istraživanje raka, agencija Svjetske zdravstvene organizacije specijalizirana za rak, 20. ožujka 2015.(13) glifosat smjestila u kategoriju tvari koje su vjerojatno kancerogene za čovjeka;

Postupak

O.  budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, održanom 27. siječnja 2017., nije usvojeno nikakvo mišljenje; budući da je samo 10 država članica koje predstavljaju 38,43 % stanovništva Unije glasovalo za, dok je 13 država članica glasovalo protiv i četiri su bile suzdržane; budući da na glasovanju Žalbenog odbora 27. ožujka 2017. ponovno nije dano mišljenje;

P.  budući da je Komisija i u obrazloženju svojeg zakonodavnog prijedloga predstavljenog 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i u obrazloženju zakonodavnog prijedloga predstavljenog 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 izrazila žaljenje zbog činjenice da od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 odluke o odobrenju donosi Komisija bez podrške mišljenja odbora država članica, kao i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo pravilo pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker više puta izrazio žaljenje zbog te prakse koja je nedemokratična(14);

Q.  budući da je Parlament 28. listopada 2015. odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 jer se usprkos činjenici da se uzgoj nužno odvija na teritoriju jedne države članice trgovina genetski modificiranim organizmima odvija izvan nacionalnih granica, što znači da bi nacionalnu zabranu „prodaje i uporabe” koju je predložila Komisija moglo biti nemoguće provesti bez ponovnog uvođenja graničnih kontrola pri uvozu; budući da Parlament nije samo odbio zakonodavni prijedlog, nego i pozvao Komisiju da povuče svoj prijedlog i podnese novi prijedlog;

R.  budući da je u uvodnoj izjavi 14 Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije već jasno propisano: „Prilikom razmatranja donošenja ostalih nacrtima predviđenih provedbenih akata o posebno osjetljivim sektorima, posebno o oporezivanju, zdravlju potrošača, sigurnosti hrane i zaštiti okoliša, Komisija će, kako bi pronašla uravnoteženo rješenje, u najvećoj mogućoj mjeri djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati u okviru žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta.”(15);

1.  smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2.  smatra da provedbena odluka Komisije nije u skladu s pravom Unije jer je nespojiva s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002(16), predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3.  konkretnije smatra da je odobravanje sorti za koje nisu dostavljeni sigurnosni podatci, koje nisu bile ni testirane ili koje čak još nisu proizvedene u suprotnosti s načelima općeg zakona o hrani iz Uredbe (EZ) br. 178/2002;

4.  traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;

5.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 1.
(2) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(3) Povjerenstvo EFSA-e za GMO (povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme), 2016. Znanstveno mišljenje o zahtjevu koji je podnijelo trgovačko društvo Syngenta (EFSA-GMO-DE-2011-99) za stavljanje na tržište kukuruza Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21 i dvadeset potkombinacija koje nisu prethodno odobrene, neovisno o njihovu podrijetlu, za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i obradu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003; EFSA Journal 2016.; 14(8):4567 [31 str.]; doi:10.2903/j.efsa.2016.4567.
(4)––––––––––– – Rezoluciju od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L. linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.),Rezoluciju od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (P8_TA(2015)0456),Rezoluciju od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (P8_TA(2016)0040),Rezoluciju od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (P8_TA(2016)0039),Rezoluciju od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (P8_TA(2016)0038),Rezoluciju od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (P8_TA(2016)0271),Rezoluciju od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (P8_TA(2016)0272),Rezoluciju od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (P8_TA(2016)0388),Rezoluciju od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (P8_TA(2016)0389),Rezoluciju od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj (P8_TA(2016)0386),Rezoluciju od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza linije 1507 za uzgoj (P8_TA(2016)0387),Rezoluciju od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (P8_TA(2016)0390).
(5) Odluka Komisije 2010/432/EU od 28. srpnja 2010. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz 1507x59122 (DAS-Ø15Ø7-1xDAS-59122-7), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 202, 4.8.2010., str. 11.).
(6) Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1685 оd 16. rujna 2016. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i stavljanja na tržište genetski modificiranog kukuruza kombinacijom dvaju ili triju promjena Bt11, MIR162, MIR604 i GA21 te stavljanju zvan snage odluka 2010/426/EU, 2011/892/EU, 2011/893/EU i 2011/894/EU (SL L 254, 20.9.2016., str. 22.).
(7) Kako je potvrđeno u gore navedenom mišljenju EFSA-e (EFSA Journal 2016;14(8):4567 [31 str.]).
(8) Kukuruz SYN-BTØ11-1 eksprimira protein Cry1Ab koji pruža zaštitu od određenih štetočina iz reda Lepidoptera i protein PAT koji uzrokuje toleranciju na herbicid amonijev glufosinat.Kukuruz DAS-59122-7 eksprimira proteine Cry34Ab1 i Cry35Ab1 koji pružaju zaštitu od određenih štetočina iz reda Coleoptera i protein PAT koji uzrokuje toleranciju na herbicide koji sadrže amonijev glufosinat.Kukuruz SYN-IR6Ø4-5 eksprimira modificirani protein Cry3A koji pruža zaštitu od određenih štetočina iz reda Coleoptera i protein PMI koji je korišten kao selektivni marker.Kukuruz DAS-Ø15Ø7-1 eksprimira protein Cry1F koji pruža zaštitu od određenih štetočina iz reda Lepidoptera i protein PAT, korišten kao selektivni marker, koji uzrokuje toleranciju na herbicid amonijev glufosinat.Kukuruz MON-ØØØ21-9 eksprimira protein mEPSPS koji uzrokuje toleranciju na herbicid glifosat.
(9) Vidi Registar pitanja EFSA-e, Prilog G pitanju broj EFSA-Q-2011-00894, dostupan na internetskoj adresi: http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionDocumentsLoader?question=EFSA-Q-2011-00894 (zadnja točka).
(10) Vidi Prilog A mišljenju EFSA-e.
(11) U zahtjevu se navodi da su „kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21 i sve njegove potkombinacije, neovisno o njihovu podrijetlu, proizvedeni konvencionalnim križanjem (...) točka (ii)”, i da „analiza razine eksprimiranja proteina potvrđuje da križanje genetski modificiranog kukuruza s jednostrukim promjenama (...) ne dovodi do njihove interakcije u kukuruzu Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21 ili potkombinacijama koje uključuju manje takvih promjena, neovisno o njihovu podrijetlu. (točka x)”.
(12) http://ec.europa.eu/food/plant/pesticides/eu-pesticides-database/public/?event=activesubstance.detail&language=EN&selectedID=1436
(13) Monografije Međunarodne agencije za istraživanje raka, 112. svezak: Ocjena pet organofosfatnih insekticida i herbicida, 20. ožujka 2015. (http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol112/mono112.pdf).
(14) Npr. u uvodnoj izjavi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta uključenoj u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili u govoru o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.).
(15) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(16) SL L 31, 1.2.2002., str. 1.


Rješavanje pitanja kretanja izbjeglica i migranata: uloga vanjskog djelovanja EU-a
PDF 445kWORD 76k
Rezolucija Europskog parlamenta od 5. travnja 2017. o rješavanju pitanja kretanja izbjeglica i migranata: uloga vanjskog djelovanja EU-a (2015/2342(INI))
P8_TA(2017)0124A8-0045/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 3., 8. i 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članke 80., 208. i 216. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije” objavljen u lipnju 2016.,

—  uzimajući u obzir komunikacije Komisije naslovljene: „Europski migracijski program” od 13. svibnja 2015. (COM(2015)0240), „Prisilno raseljavanje i razvoj” od 26. travnja 2016. (COM(2016)0234), „Uspostava novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa” od 7. lipnja 2016. (COM(2016)0385), „Jačanje europskih ulaganja za zapošljavanje i rast: prema drugoj fazi Europskog fonda za strateška ulaganja i novom europskom planu za vanjska ulaganja” od 14. rujna 2016. (COM(2016)0581) i Zajedničke komunikacije Europske komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku naslovljenu „Rješavanje izbjegličke krize u Europi: uloga vanjskog djelovanja EU-a” od 9. rujna 2015. (JOIN(2015)0040); „Migracije na srednjosredozemnoj migracijskoj ruti: upravljanje tokovima, spašavanje života” od 25. siječnja 2017. (JOIN(2017)0004); i „Preispitivanje europske politike susjedstva” od 18. studenoga 2015. (JOIN(2015)0050),

—  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za opće poslove o globalnom pristupu migraciji i mobilnosti (GAMM) od 3. svibnja 2012.,

—  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća o migracijama od 25. i 26. lipnja, 15. listopada te 17. i 18. prosinca 2015., kao i od 17. i 18. ožujka i 28. lipnja 2016.,

—  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o migracijama u okviru razvojne suradnje EU-a od 12. prosinca 2014., o migracijama od 12. listopada 2015., o pristupu EU-a prisilnom raseljavanju i razvoju od 12. svibnja 2016. i o vanjskim aspektima migracija od 23. svibnja 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o prioritetima budućeg partnerstva i paktovima s Jordanom i Libanonom od 17. listopada 2016.,

—  uzimajući u obzir izjavu s Konferencije na visokoj razini o ruti na istočnom Sredozemlju i zapadnom Balkanu od 8. listopada 2015.,

—  uzimajući u obzir političku izjavu i akcijski plan sa sastanka na vrhu održanog u Valletti 11. i 12. studenoga 2015.,

–  uzimajući u obzir zaključke sa sastanka na vrhu održanog u Bratislavi 16. rujna 2016.,

—  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 9/2016 o potrošnji sredstava EU-a u području vanjske migracije u zemljama južnog Sredozemlja i istočnog susjedstva do 2014. godine,

—  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a i Protokol o statusu izbjeglica, kao i ključne međunarodne konvencije o ljudskim pravima, Europsku konvenciju o ljudskim pravima i Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Ženevske konvencije i njihove dodatne protokole kojima se regulira vođenje oružanog sukoba i žele ograničiti njegovi učinci,

—  uzimajući u obzir zaključni dokument sa sastanka na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju od 25. rujna 2015. pod nazivom „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”,

—  uzimajući u obzir deklaraciju o izbjeglicama i migrantima sa sastanka na visokoj razini Opće skupštine Ujedinjenih naroda o rješavanju pitanja masovnih kretanja izbjeglica i migranata održanog u New Yorku 19. rujna 2016., kao i njezine priloge o sveobuhvatnom okviru za pomoć izbjeglicama i globalnom paktu za sigurne, uredne i zakonite migracije,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije, osobito one od 9. srpnja 2015. o pregledu europske politike susjedstva(1), od 8. ožujka 2016. o situaciji u kojoj se nalaze žene izbjeglice i tražiteljice azila u EU-u(2) i od 12. travnja 2016. o stanju na Sredozemlju i potrebi za cjelovitim pristupom EU-a migraciji(3), od 13. rujna 2016. o Uzajamnom fondu EU-a za Afriku: implikacije za razvojnu i humanitarnu pomoć(4) i od 25. listopada 2016. o ljudskim pravima i migracijama u trećim zemljama(5),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za vanjske poslove i Odbora za razvoj u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i Odbora za razvoj i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0045/2017),

A.  budući da je migracija ljudsko pravo sadržano u članku 13. Deklaracije UN-a o ljudskim pravima; budući da bi ljudi trebali imati pravo živjeti u svojoj matičnoj zemlji i u regiji u kojoj su rođeni i odrasli te u kojoj imaju svoje kulturne i socijalne korijene;

B.  budući da je mobilnost ljudi koji iz raznih razloga dobrovoljno i nedobrovoljno migriraju s 244 milijuna međunarodnih migranata dosegnula neviđene razmjere; budući da do takvih međunarodnih migracija dolazi ponajprije unutar iste regije i između zemalja u razvoju; budući da prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) migrantice čine većinu međunarodnih migranata u Europi (52,4 %) i Sjevernoj Americi (51,2 %); budući da su migracijski tokovi između juga i juga nastavili rasti u usporedbi s kretanjima između juga i sjevera: u 2015. godini 90,2 milijuna međunarodnih migranata rođenih u zemljama u razvoju boravilo je u drugim zemljama globalnog juga, dok je 85,3 milijuna migranata rođenih na jugu boravilo u državama globalnog sjevera;

C.  budući da broj maloljetnika bez pratnje koji prelaze Sredozemlje stalno raste i da je, unatoč sve češćim akcijama spašavanja, broj mrtvih na Sredozemlju neprestano u porastu (prema IOM-u radi se o 5 079 tijekom 2016. u usporedbi s 3 777 zabilježenih 2015.);

D.  budući da je prema Uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) 2015. rekordan broj osoba, 65,3 milijuna, uključujući 40,8 milijuna interno raseljenih osoba i 21,3 milijuna izbjeglica, prisilno raseljeno zbog sukoba, nasilja, kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava te destabilizacije; budući da se to događa povrh svih onih koji su raseljeni zbog prirodnih katastrofa, nejednakosti, siromaštva, slabih socioekonomskih izgleda, klimatskih promjena, izostanka ozbiljnih i učinkovitih dugoročnih razvojnih politika te izostanka političke volje da se odlučno počnu rješavati strukturni problemi koji su u korijenu tih tokova; budući da je UNCHR popisao barem deset milijuna osoba bez državljanstva;

E.  budući da trenutačno dostupni podaci govore o porastu izbjeglica za više od 50 % u posljednjih pet godina; budući da više elemenata pridonosi tom zapanjujućem broju, uključujući činjenicu da je dobrovoljni povratak izbjeglica najniži od 1980-ih, da je broj izbjeglica kojima je ponuđena lokalna integracija i dalje ograničen i da je broj preseljenja postojan i iznosi približno 100 000 godišnje;

F.  budući da 6,7 milijuna izbjeglica živi u situacijama dugotrajne raseljenosti, za koju se procjenjuje da će trajati prosječno 26 godina, bez ikakve perspektive; budući da su trajna rješenja za raseljenost i dalje na neprihvatljivo niskoj razini, zbog čega je na prisilno raseljavanje potrebno gledati kao na politički i razvojni izazov, a ne isključivo humanitarni izazov;

G.  budući da je za taj globalni izazov potreban cjelovit i mulitlateralni pristup utemeljen na međunarodnoj suradnji i sinergijama, kao i koordinirana i konkretna rješenja koja nisu samo odgovor na nastalu situaciju nego se njima i predviđaju moguće buduće krize; budući da 86 % svjetskih izbjeglica živi u siromašnim regijama, te da najslabije razvijene zemlje pružaju dom 26 % ukupnog broja izbjeglica te su suočene s nedostatkom kapaciteta i daljnjom destabilizacijom vlastite socijalne i gospodarske kohezije i razvoja; budući da te zemlje vrlo rijetko raspolažu sredstvima za zaštitu prava migranata, čak i kad je riječ o području azila; budući da milijun ljudi koji je prispio u EU u 2015. godini predstavlja 0,2 % stanovništva EU-a, u usporedbi s puno većim postotkom (do 20 %) u susjednim državama i u Europi 1990-ih godina;

H.  budući da u pravnom smislu postoji razlika između izbjeglica, interno raseljenih osoba i migranata, no u stvarnosti su ljudi često dio mješovitih kretanja velikih razmjera, s prekograničnim posljedicama na politiku, gospodarstvo, društvo, razvoj, humanitarnu pomoć i ljudska prava; budući da ljudsko dostojanstvo svih osoba uključenih u te tokove treba biti u središtu svih europskih politika koje se bave tim pitanjima; budući da se prema izbjeglicama i tražiteljima azila uvijek treba odnositi u skladu s njihovim statusom te im se ni u kojem slučaju ne smije uskratiti uživanje prava koja proizlaze iz međunarodnih konvencija i Povelje o temeljnim pravima Europske unije; budući da se ne bi trebalo smatrati da ta pravna razlika znači da je migracija iz ekonomskih razloga ili u potrazi za boljim životom manje legitimna od bijega od progona; budući da su u većini slučajeva u situacijama sukoba, nestabilnosti ili nemira ugrožena i politička i gospodarska prava, uz ostala temeljna ljudska prava, koja se nastavljaju dovoditi u pitanje kao posljedica prisilnog raseljavanja;

I.  budući da trenutačna kriza zbog nestašice hrane i manjkave prehrane u Sahelu prouzročuje slabljenje otpornosti ljudi, pogoršano krizama koje su slijedile jedna za drugom, nedostatkom osnovnih usluga i sukobima u regiji; budući da će ta situacija prouzročiti dodatne migracije;

J.  budući da su migranti u svakoj fazi putovanja izloženi svim vrstama tjelesne i psihičke opasnosti, uključujući nasilje, iskorištavanje, trgovanje ljudima te seksualno i rodno uvjetovano zlostavljanje; budući da se to posebno odnosi na ugrožene osobe, kao što su žene (npr. žene koje vode kućanstvo ili trudnice), djeca (bez pratnje, razdvojena od obitelji ili u pratnji obitelji), LGBTI osobe, osobe s invaliditetom, osobe kojima je potrebna hitna medicinska skrb i starije osobe; budući da tim ugroženim skupinama treba hitno pružiti humanitarnu zaštitu i pristup zaštiti i referalnim mehanizmima, boravišnom statusu i osnovnim uslugama kao što su zdravstvena skrb kao dio njihova preseljenja ili za vrijeme razmatranja njihovih zahtjeva za azil u skladu s mjerodavnim pravom;

K.  budući da, ako se njime upravlja na siguran, uredan, zakonit, odgovoran te preventivan način porast mobilnosti ljudi, kako je utvrđeno u Programu održivog razvoja do 2030., može smanjiti izloženost migranata i izbjeglica opasnostima, može donijeti znatne prednosti i za zemlje domaćine i za migrante te može snažno doprinijeti rastu u zemljama domaćinima, uključujući EU; budući da se te prednosti često uvelike podcjenjuju; budući da EU, kao odgovor na sve veće starenje europskog stanovništva, mora iznaći izvediva rješenja, uključujući angažiranje stranih radnika, kako bi se zajamčila ravnoteža između aktivnog i neaktivnog stanovništva i zadovoljile konkretne potrebe tržišta rada;

L.  budući da su za odgovor EU-a upotrijebljeni različiti unutarnji i vanjski instrumenti, no čini se da je on bio pretjerano usmjeren na kratkoročno razdoblje i na smanjenje ili zaustavljanje migracijskih kretanja; budući da se tim kratkoročnim pristupom ne rješavaju ni uzroci prisilnog raseljavanja i migracijskih tokova ni humanitarne potrebe migranata; budući da su potrebna daljnja poboljšanja odgovora EU-a u pogledu instrumenata upravljanja krizama i sprečavanja sukoba, s obzirom na to da su nasilni sukobi temeljeni uzrok prisilnih raseljavanja;

M.  budući da je Europski revizorski sud izrazio ozbiljne sumnje u učinkovitost potrošnje EU-a za vanjsku migraciju, među ostalim u pogledu projekata za ljudska prava migranata; budući da je Revizorski sud također utvrdio da su sigurnost i zaštita granica bili prevladavajući element u europskoj potrošnji za migraciju;

N.  budući da humanitarna pomoć temeljena na potrebama i poštovanju načela čovječnosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti te na pridržavanju međunarodnoga humanitarnog prava i ljudskih prava utvrđenih Ženevskim konvencijama i njihovim dodatnim protokolima mora biti u samoj srži cjelokupnog vanjskog djelovanja EU-a; budući da mora prevladati neovisna pomoć, tj. pomoć koja je lišena svih oblika političkih, ekonomskih ili sigurnosnih uplitanja ili diskriminacije;

O.  budući da je za uspješnu provedbu politike u području migracija koja se temelji na ljudskim pravima potrebno suzbijati negativne predodžbe migracija i razvijati pozitivnu sliku o migracijskim kretanjima gledajući na njih kao priliku za zemlje domaćine, kako bi se borilo protiv ekstremizma i populizma;

P.  budući da EU ima obvezu podupirati svoje partnere u provedbi brze, učinkovite i visokokvalitetne pomoći i zaštite te treba imati odgovornost prema pogođenom stanovništvu; budući da u tom smislu partneri EU-a traže pravovremeno i predvidljivo financiranje, a odluke o dodjeli sredstava za promijenjene ili nove prioritete trebale bi im omogućiti dovoljno vremena za planiranje i poduzimanje mjera ublažavanja.

Q.  budući da decentralizirana suradnja može pomoći u boljem razumijevanju potreba i kultura interno raseljenih osoba, migranata i izbjeglica te razvijanju svijesti lokalnog stanovništva o izazovima s kojima se migranti suočavaju u svojim zemljama podrijetla; budući da lokalne i regionalne europske vlasti mogu imati važnu ulogu u pomaganju rješavanja tih temeljnih uzroka, i to izgradnjom kapaciteta;

R.  budući da se u skladu s člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji (TEU), „djelovanje Unije na međunarodnoj sceni vodi načelima koja su nadahnjivala njezino stvaranje, razvoj i proširenje i koja ona nastoji promicati u ostatku svijeta, to jest demokracijom, vladavinom prava, univerzalnošću i nedjeljivošću ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanjem ljudskog dostojanstva, načelima ravnopravnosti i solidarnosti te poštovanja načelâ Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava”; budući da je prema članku 208. Ugovora iz Lisabona razvojna pomoć usmjerena na smanjenje i u konačnici iskorjenjivanje siromaštva u trećim zemljama;

Sveobuhvatno i dosljedno djelovanje EU-a kao odgovor na izazove mobilnosti ljudi

1.  naglašava da u današnjem svijetu svjedočimo nezabilježenom razmjeru mobilnosti ljudi te ističe da međunarodna zajednica hitno mora započeti s jačanjem zajedničkog odgovora na izazove i prilike koje ta pojava predstavlja; ističe da taj odgovor mora biti utemeljen na načelu solidarnosti i ne treba se isključivo voditi pristupom zasnovanom na sigurnosti, nego biti popraćen potpunom zaštitom prava i dostojanstva svih onih koji su iz bilo kojeg razloga bili prisiljeni napustiti svoje domove u potrazi za boljim životom; naglašava da bi se svakim odgovorom trebalo obratiti pozornost na one koji su u najugroženijem položaju i podrazumijevati pružanje pomoći u njihovim zemljama podrijetla; naglašava da izbjeglice i migranti, iako postupanje s njima podliježe različitim pravnim okvirima, imaju ista opća ljudska prava i temeljne slobode koje treba zaštititi neovisno o njihovu pravnom statusu; podsjeća da se EU u svim zajedničkim politikama mora pridržavati svojih vrijednosti i načela te ih promicati u vanjskim odnosima, uključujući one navedene u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji; ističe potrebu za dosljednošću u vanjskim politikama EU-a i drugim politikama s vanjskom dimenzijom;

2.  naglašava da je ta visoka razina ljudske mobilnosti posljedica mnogostrukih i složenih uzroka za koje su potrebne odluke temeljene na dokazima kako bi se razlikovali njezini elementi i razvili usmjereni politički odgovori; naglašava potrebu da EU i njegove države članice uzmu u obzir tu trenutačnu stvarnost i razviju nov pristup kretanju ljudi na temelju stvarnih podataka i interesa EU-a poticanjem otpornosti ljudi i povećavanjem njihova pristupa osnovnim uslugama, ponajprije obrazovanju, te pružanjem prilika za zapošljavanje i samozapošljavanje za njihovu integraciju u lokalne kontekste i doprinos tim kontekstima;

3.  ističe da međunarodne migracije mogu doprinijeti socioekonomskom razvoju, kao što je to bilo u povijesti, te da retorika koja se u tom pogledu rabi mora biti pozitivna i promicati iskreno i objektivno razumijevanje te pojave i povezanih zajedničkih koristi koje donosi, kako bi se borilo protiv ksenofobnih, populističkih i nacionalističkih diskursa; pozdravlja stoga kampanju pod nazivom Together koju je pokrenuo UN radi smanjenja negativnih predodžbi i stavova prema izbjeglicama i migrantima te poziva institucije EU-a da u potpunosti surađuju s UN-om u podupiranju te kampanje; ističe da je potrebno donijeti globalne, europske, nacionalne i lokalne politike usmjerene na srednjoročno i dugoročno razdoblje koje nisu isključivo podložne neposrednim političkim pritiscima ili nacionalnim izbornim okolnostima; naglašava da te politike moraju biti dosljedne, svrsishodne, uključive i fleksibilne te usmjerene na reguliranje migracije kao uobičajene ljudske pojave i rješavanje legitimnih pitanja povezanih s upravljanjem granicama, socijalnom zaštitom za ugrožene skupine te uključenjem izbjeglica i migranata u društvo;

4.  ističe da je sustav humanitarne pomoći krajnje preopterećen te da financijskih sredstava namijenjenih za nju nikada neće biti dovoljno da se odgovori na krize prouzročene prisilnim raseljavanjem, naročito s obzirom na njihovu dugotrajnu prirodu; pozdravlja stoga novi politički okvir utvrđen u Komunikaciji Komisije o prisilnom raseljavanju i razvoju iz travnja 2016. kao korak u pravom smjeru te poziva ESVD i Komisiju da provedu njegov sadržaj u sklopu novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama; primjećuje važnost sveobuhvatnog i održivijeg pristupa migracijama, uključujući promicanje bližih humanitarnih i razvojnih veza te potrebu suradnje s različitim partnerima: regionalnim akterima, vladama, lokalnim tijelima, dijasporom, civilnim društvom, uključujući izbjegličke i migrantske organizacije, lokalne vjerske organizacije i relevantne nevladine organizacije, kao i s privatnim sektorom, kako bi se radi rješavanja tog izazova izradile ciljane strategije temeljene na dokazima, pritom poštujući činjenicu da humanitarna pomoć nije alat za upravljanje krizom kako je navedeno u Konsenzusu EU-a o humanitarnoj pomoći;

5.  naglašava da bi se temeljni uzroci prisilnog raseljavanja i migracija, ponajprije oružani sukobi, progoni na bilo kojoj osnovi, rodno uvjetovano nasilje, loše upravljanje, siromaštvo, nedostatak gospodarskih mogućnosti i klimatske promjene, trebali nastaviti rješavati i učinkovito suzbijati u sklopu razvojne suradnje EU-a promicanjem mira i sigurnosti, rješavanjem sukoba i procesima pomirenja nakon sukoba, pravde, jednakosti, jačanjem institucija, administrativnih kapaciteta, demokracije, dobrog upravljanja, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, u skladu sa 16. ciljem održivog razvoja novog Programa održivog razvoja do 2030. i načelima sadržanim u Povelji Ujedinjenih naroda i međunarodnome pravu;

6.  naglašava potrebu za usredotočenjem na socioekonomske aspekte migracija, provedbom potrebnih analiza temeljnih uzroka prisilnog raseljavanja i migracija po pojedinoj zemlji, poticanjem zemalja podrijetla da prilagode i provedu mjere koje vode k otvaranju pristojnih radnih mjesta i stvarnih gospodarskih mogućnosti kako bi migracija postala izbor, a ne nužnost; poziva EU da nastavi provoditi politike kojima se želi smanjiti i u konačnici iskorijeniti siromaštvo, suzbiti nejednakosti i nesigurnost opskrbe hranom, promicati gospodarski razvoj, suzbiti korupcija i ojačati osnovne javne usluge; napominje da bi se uspješnom politikom trebala prepoznati potreba za stvaranjem gospodarske otpornosti u zemljama domaćinima i zemljama podrijetla; naglašava nužnost poboljšanja usklađenosti politika u interesu razvoja;

7.  naglašava da su radna mjesta i gospodarske mogućnosti ključne za ublažavanje učinka ranjivosti izazvanih raseljavanjem; poziva EU da pomogne migrantima i izbjeglicama u preseljenju na mjesta u kojima se pružaju takve mogućnosti, da pomogne u stvaranju mogućnosti u mjestu njihova prognanstva (uključujući uklanjanjem prepreka i smetnji koje priječe pristup tržištu rada) i da im pomogne u razvoju novih vještina koje su bolje usklađene s potrebama lokalnog tržišta rada;

8.  pozdravlja predanost EU-a, u svojstvu najvećeg donatora na svijetu, pružanju humanitarne pomoći namijenjene za poboljšanje životnih uvjeta izbjeglica; apelira na EU i države članice da ispune obveze koje su već preuzeli te da povećaju svoje financijske obveze u skladu s rastom humanitarnih potreba; napominje da će humanitarni odgovor uvijek biti prvi element odgovora na krizu prouzročenu raseljavanjem; naglašava da međunarodno pravo i humanitarna načela čovječnosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti moraju ostati rukovodeći okvir za humanitarni odgovor EU-a na izbjegličke krize i krize prouzročene prisilnim raseljavanjem;

9.  uviđa da će se prava i dostojanstvo milijuna drugih ljudskih bića dodatno umanjiti budu li kopnjeli u izbjegličkim kampovima ili na rubnim gradskim područjima bez pristupa osnovnim potrebama, sredstvima za život i mogućnostima za ostvarivanje prihoda;

10.  naglašava važnost prepoznavanja rodne dimenzije migracija, koja ne podrazumijeva samo izloženost žena određenim vrstama zlostavljanja nego i njihove brojne razloge za migriranje, ulogu koju imaju u odgovoru na hitne situacije, kao i njihov socioekonomski doprinos te aktivno sudjelovanje u rješavanju i sprečavanju sukoba, kao i u procesima nakon sukoba i ponovnoj izgradnji demokratskog društva; primjećuje da je potrebno usredotočiti se na jačanje položaja žena i njihove uloge u donošenju odluka kako bi se riješili uzorci koji su u korijenu prisilnog raseljavanja te zajamčilo poštovanje prava žena i njihova samostalnost u svakoj fazi migracija; podsjeća da je potrebno primijeniti rodnu i dobnu perspektivu na politike EU-a o kretanjima izbjeglica i migranata;

11.  poziva na povećanje suradnje s UN-om i ostalim akterima, uključujući povećanje financijskih doprinosa za UNHCR i Agenciju Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA); u tom kontekstu ističe da je potrebno poboljšati životne uvjete u izbjegličkim kampovima, posebno kada je riječ o zdravstvu i obrazovanju, te postupno ukinuti ovisnost o humanitarnoj pomoći u postojećim dugotrajnim krizama poticanjem otpornosti i omogućavanjem raseljenim osobama da žive dostojno i doprinose svojim zemljama domaćinima do trenutka dobrovoljnog povratka ili preseljenja;

12.  naglašava važne korake koje je EU poduzeo u borbi protiv vanjske dimenzije migrantske krize i posebice borbi protiv organiziranog kriminala odgovornog za krijumčarenje migranata i trgovinu ljudima, te poboljšanje suradnje sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama;

13.  naglašava da u zemljama podrijetla treba uspostaviti okvir i pružiti odgovarajuće strukture za dostojanstven prihvat ranjivih i marginaliziranih migranata koji su se vratili i za omogućavanje njihove uspješne socijalne i kulturne integracije;

14.  podsjeća da su ugrožene skupine, uključujući žene, maloljetnike (i u pratnji obitelji i bez pratnje), osobe s invaliditetom, starije osobe i LGBTI osobe, osobito izložene svim vrstama zlostavljanja u svim fazama migracija; podsjeća da su povrh toga žene i djevojčice u velikoj opasnosti od seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja, čak i kad stignu na mjesta koja se smatraju sigurnima; traži da se tim skupinama pruži posebna pomoć i veća humanitarna zaštita kao dio njihova procesa preseljenja ili integracije te da im se pruži prednost u okviru rodno osjetljivih postupaka prihvata, poštujući pritom u većoj mjeri minimalne standarde i učinkovitije odredbe o spajanju obitelji; poziva da se za ugrožene osobe uspostave konkretne zaštitne mjere protiv nasilja i diskriminacije tijekom postupka traženja azila te da im se omogući boravišni status i osnovne usluge, uključujući zdravstvenu skrb i obrazovanje, u skladu s mjerodavnim pravom; traži od Europske unije da izradi programe osposobljavanja u okviru suradnje s trećim zemljama u pogledu posebnih potreba ugroženih izbjeglica i migranata;

15.  ističe da djeca predstavljaju znatan udio migranata i izbjeglica te da treba izraditi i uvesti posebne procedure kako bi se zajamčila zaštita sve djece u skladu s Konvencijom UN-a o pravima djeteta; poziva zemlje domaćine da djeci izbjeglicama zajamče potpuni pristup obrazovanju te da koliko je god moguće promiču njihovu integraciju i uključenost u nacionalne obrazovne sustave; također poziva humanitarne i razvojne zajednice da veću pozornost posvete obrazovanju i usavršavanju nastavnika i iz raseljenih zajednica i iz zajednica domaćina, te poziva međunarodne donatore da daju prednost obrazovanju kao odgovoru na izbjegličku krizu pokretanjem programa koji su usmjereni na uključivanje i psihološku potporu djeci migrantima kao i na promicanje učenja jezika zemlje domaćina kako bi se zajamčila bolja integracija djece izbjeglica; pozdravlja financijsku potporu za pružanje više programa obrazovanja i osposobljavanja za sirijsku djecu te nedavno povećanje udjela potrošnje za obrazovanje u proračunu za humanitarnu pomoć EU-a s 4 % na 6 %, čime je EU postao predvodnik u projektima za potporu obrazovanju u kriznim situacijama diljem svijeta; poziva na veću učinkovitost u provedbi tog novog financiranja;

16.  uviđa da je neposjedovanje državljanstva (apatridnost) velik izazov za ljudska prava; traži od Komisije i ESVD-a da se u svim vanjskim djelovanjima EU-a bore protiv apatridnosti, posebno rješavanjem pitanja diskriminacije u nacionalnim zakonima na temelju roda, vjeroispovijedi ili pripadnosti manjini, promicanjem prava djece na državljanstvo i podupiranjem kampanje Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) čiji je cilj okončanje apatridnosti do 2024.; osuđuje ograničenja ili zabrane izlaska iz određenih zemalja ili povratka u njih i osuđuje posljedice koje apatridnost ima u pogledu ostvarivanja prava; u tom pogledu poziva vlade i nacionalne parlamente da stave izvan snage kaznene zakonske okvire prema kojima se migracija smatra kažnjivim djelom;

17.  naglašava da bi u skladu s načelima EU-a sveobuhvatan cilj vanjskih migracijskih politika EU-a trebala biti uspostava multilateralnog režima upravljanja međunarodnim migracijama, a nedavni sastanak UN-a na visokoj razini samo je prvi korak u tom smjeru;

Bolje upravljanje međunarodnom migracijom: globalna odgovornost

18.  izražava snažnu zabrinutost u vezi s nedavnom odlukom američkih vlasti da privremeno zabrane ulazak u SAD građanima sedam zemalja s većinski muslimanskim stanovništvom te da privremeno obustave sustav SAD-a za prihvat izbjeglica; smatra da takva vrsta diskriminirajuće odluke potpiruje protumigrantsku i ksenofobnu retoriku te, po svemu sudeći, nije u skladu s glavnim instrumentima međunarodnog prava, kao što su Ženevska konvencija, te može ozbiljno dovesti u pitanje aktualne globalne napore za postizanje pravedne međunarodne podjele odgovornosti za izbjeglice; poziva EU i njegove države članice da zauzmu čvrst zajednički stav u obrani međunarodnog sustava zaštite i pravne sigurnosti svih pogođenih osoba, posebno građana EU-a;

19.  pozdravlja održavanje sastanka na visokoj razini Opće skupštine UN-a o rješavanju pitanja masovnih kretanja izbjeglica i migranata 19. rujna 2016. te sastanka na vrhu šefova država u SAD-u, s obzirom na to da su migracijski tokovi globalna odgovornost za koju je potreban učinkovit globalni odgovor i pojačana suradnja svih dionika za postizanje održivog rješenja uz puno poštovanje ljudskih prava; pozdravlja zaključke tih sastanaka na vrhu kao dosad nezabilježeno snažne iskaze istinskog političkog obvezivanja te se nada da će se time smjesta utrti put prema istinskom globalnom rješenju i međunarodnoj podjeli odgovornosti za izbjeglice i masovna kretanja migranata diljem svijeta; duboko žali, međutim, zbog nedostatka konkretnih obveza ili pravno obvezujućih dokumenata u pogledu potpore ili reforme, što je potrebno za dokidanje razlike između retorike i prakse; traži od svih uključenih strana da pokažu stalan, neodgodiv i djelotvoran politički angažman i suradnju te razmjenu znanja i iskustava s partnerskim zemljama, organizacijama civilnog društva i lokalnim tijelima te osiguraju financiranje i konkretne mjere solidarnosti za potporu zemljama domaćinima; ističe potrebu za boljom suradnjom EU-a i njegovih međunarodnih partnera na razini UN-a u cilju rješavanja migracijskih izazova; traži da EU i njegove države članice preuzmu vodstvo u međunarodnim aktivnostima, osobito u pogledu osiguravanja da se sporazumi što prije provedu, uključujući buduće paktove UN-a o izbjeglicama te sigurnim, urednim i zakonitim migracijama, po potrebi uspostavljajući mehanizme praćenja;

20.  naglašava da je globalnu suradnju u pogledu migracija i mobilnosti potrebno izgraditi na temelju regionalnih i podregionalnih okvira; poziva EU da ojača planove suradnje s regionalnim organizacijama kao što su Afrička unija, Liga arapskih država i Vijeće za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva, kojima se također može potaknuti upravljanje međuregionalnom mobilnošću, te ističe da je potrebno poticati te regionalne organizacije da se u potpunosti angažiraju u toj suradnji; napominje da gospodarska integracija na razini podregija, osobito afričkih, također predstavlja instrument za zajedničko upravljanje i poticanje inicijativa s juga na jug u području upravljanja migracijama i mobilnosti; apelira na Europsku uniju da od Afričke unije zahtijeva da preuzme snažniju i vjerodostojniju ulogu u sprečavanju političkih kriza na kontinentu;

21.  naglašava da EU može imati koristi od tješnje suradnje i sinergije s multilateralnim razvojnim bankama i specijaliziranim tijelima UN-a, posebno s UNHCR-om i Međunarodnom organizacijom za migracije koja je sada povezana s UN-om; prima na znanje nedavne ideje Svjetske banke o stanju prisilno raseljenih osoba i pozdravlja priznavanje potrebe za razvijanjem mjera ublažavanja i politika azila kojima se istodobno pruža potpora integraciji prisilno raseljenih osoba te zajednice domaćine obvezuje na ispunjavanje razvojnih ciljeva;

22.  ističe da je preseljenje prisilno raseljenih osoba neodgodiva odgovornost čitave međunarodne zajednice, pri čemu važnu ulogu igra UNHCR; poziva države članice EU-a da u potpunosti poštuju vlastite preuzete obveze; smatra da je ključno što hitnije i usklađeno pružiti održiv odgovor u cilju osiguranja pravednih i dostupnih postupaka u skladu s kojima bi se osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita odobrio azil u Europskoj uniji i u ostalim zemljama primateljicama, umjesto da to prvenstveno bude odgovornost najizloženijih država ili zemalja u čijem se susjedstvu odvijaju sukobi; ističe činjenicu da financijska pomoć ne odgovara opsegu i razmjeru raseljavanja, čemu se pridodaje nedostatak prikladnih i djelotvornih rješenja za temeljne uzroke prisilnog raseljavanja;

23.  ističe obveze međunarodnog prava u pogledu izbjeglica i poziva sve zemlje koje to još nisu učinile da ratificiraju i provedu Konvenciju o statusu izbjeglica te njezin Protokol; poziva sve zemlje da prošire zaštitu na interno raseljene osobe, kako je to učinjeno u okviru mehanizama kao što je Konvencija Afričke unije o zaštiti i pomoći interno raseljenim osobama u Africi (Konvencija iz Kampale);

24.  naglašava da pojmovi sigurnih zemalja i sigurnih zemalja podrijetla ne smiju sprječavati pojedinačna razmatranja zahtjeva za azil; poziva na prikupljanje specijaliziranih, detaljnih i redovito ažuriranih informacija o pravima osoba, osobito žena, djece, osoba s invaliditetom i LGBTI osoba, u zemljama podrijetla tražitelja azila, uključujući zemlje koje se smatraju sigurnima.

25.  naglašava da je potrebno poduzeti sve moguće mjere kako bi se izbjeglicama zajamčili dostojni životni uvjeti unutar država članica te u izbjegličkim kampovima, osobito u pogledu zdravstvene skrbi, mogućnosti obrazovanja i rada;

26.  naglašava potrebu za jačanjem mogućnosti za obrazovanje; poziva na usklađivanje politika priznavanja kvalifikacija i zaštitu prava i socijalne sigurnosti radnika migranata u skladu s temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada; poziva na potpisivanje i ratifikaciju Međunarodne konvencije o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji;

27.  smatra da privremena ili supsidijarna zaštita na temelju pretpostavke da će se izbjeglice vratiti kućama što je prije moguće umanjuje izglede i mogućnosti za integraciju; podsjeća na važnost pozitivne uloge koju izbjeglice mogu imati u ponovnoj izgradnji svojih društava nakon što se vrate u svoje domovine ili nakon što se vrate iz inozemstva;

28.  osuđuje drastičan broj smrtnih slučajeva migranata u Sredozemnom moru i izražava zabrinutost zbog sve više povreda ljudskih prava migranata i tražitelja azila na njihovom putu prema Europi;

29.  izražava veliku zabrinutost zbog velikog broja slučajeva nestanaka maloljetnih migranata bez pratnje; poziva Komisiju i države članice da uspostave bazu podataka o maloljetnicima bez pratnje koji su pristigli na teritorij država članica;

30.  naglašava da je potrebno naći održiva diplomatska i politička rješenja za nasilne sukobe te uložiti u razvijanje mehanizama za rano upozoravanje i sprečavanje sukoba kako bi se njihov broj u budućnosti smanjio; poziva EU da zajedno s međunarodnim partnerima i ključnim regionalnim silama i organizacijama poduzme zajedničke diplomatske napore radi postizanja snažnije i učinkovitije uloge u sprečavanju i rješavanju sukoba, posredovanju i pomirenju, te da zajamči pravo na ostanak osoba u matičnim zemljama i regijama; ističe da bi to trebalo biti u srži aktivnosti ESVD-a, kojemu treba osigurati potrebna sredstva i ovlasti za postizanje tog cilja, među ostalim u pogledu proračuna i osoblja; ističe da delegacije EU-a i posebni predstavnici imaju temeljnu ulogu u tom pogledu; ističe da je potrebno da se odgovor na prisilno raseljavanje i migracije temelji na potrebama i pravima i da se njime uzmu u obzir ranjivosti stanovništva, te da nije ograničen na humanitarnu pomoć, već da se u njega uključe i razvojni akteri i akteri civilnog društva;

31.  poziva EU i države članice da ozbiljno shvate svoje odgovornosti u pogledu izazova klimatskih promjena i da hitno provedu Sporazum iz Pariza te da preuzmu vodeću ulogu u priznavanju učinka klimatskih promjena na masovno raseljavanje, s obzirom na to će se opseg i učestalost raseljavanja vjerojatno povećati; osobito poziva EU da zemljama pogođenima klimatskim promjenama stavi na raspolaganje dostatna sredstva kako bi im pomogao da se prilagode posljedicama klimatskih promjena i ublaže njihove učinke; ističe da se to ne smije dogoditi na štetu tradicionalne razvojne suradnje, čiji je cilj smanjenje siromaštva; smatra da osobe raseljene zbog učinaka klimatskih promjena trebaju dobiti poseban međunarodni status osoba pod zaštitom, kojim se uzima u obzir specifična narav njihove situacije;

32.  pohvaljuje rad koji, unatoč svim poteškoćama i opasnostima, provode lokalne i međunarodne nevladine organizacije i organizacije civilnog društva u pružanju hitne, a u mnogo slučajeva spasonosne, pomoći najranjivijim osobama u zemljama podrijetla, tranzita ili odredišnim zemljama izbjeglica i migranata; ističe da su njihov napori u brojnim slučajevima popunili prazninu koju su ostavile države i šira međunarodna zajednica;

33.  smatra da je ključno prevladati trenutačan diskurs koji izbjeglice prikazuje isključivo kao teret te ističe da izbjeglice, ako im se pruži prilika, mogu na pozitivan način pridonijeti zajednicama domaćinima; preporučuje uključivanje izbjeglica u definiranje i oblikovanje političkih odgovora koji izravno utječu na njih te u stvaranje ili jačanje potrebnih programa; poziva europske institucije i agencije da unutar svojih uprava pokrenu programe stažiranja osobito usmjerene na mlade izbjeglice sa sveučilišnom diplomom koji zakonito borave u Europskoj uniji kako bi na svom primjeru pokazale korist od ulaganja u mladu generaciju;

Vanjsko djelovanje EU-a i partnerstva s trećim zemljama

34.  naglašava da bi vanjsko djelovanje EU-a trebalo biti proaktivno i okrenuto budućnosti i miru, umjesto da na nove krize pretežno reaktivno reagira promjenom ciljeva; podržava čvršću suradnju EU-a i trećih zemalja u području sigurnosti, obrazovanja i razmjene informacija kako bi se poboljšalo upravljanje migracijama i izbjegle nove krize; podsjeća da migracije proizlaze iz složenog niza uzroka, kao što su porast svjetskog stanovništva, siromaštvo, manjak prilika i nedovoljno otvaranje radnih mjesta, politička nestabilnost, kršenje ljudskih prava, političko ugnjetavanje, progon, vojni sukobi i ostali oblici nasilja, te klimatske promjene; podsjeća da se rješavanjem tih problema mogu smanjiti početni uzroci prisilnog raseljavanja i migracije; ističe ključnu potrebu za jačanjem političke dosljednosti na dvjema razinama: između unutarnjih i vanjskih politika EU-a te, u okviru samog vanjskog djelovanja, između politike proširenja, europske politike susjedstva i bilateralnih odnosa sa strateškim partnerima EU-a, kao i razvojnih i trgovinskih politika; smatra da trgovinska politika sa zemljama u razvoju treba imati uzajamne prednosti, uzimajući pritom u obzir gospodarske razlike između tih zemalja i EU-a; ističe važnost Skupine povjerenika za vanjsko djelovanje u koordiniranju djelovanja EU-a u području migracija na najvišim političkim razinama te u poticanju ambiciozne zajedničke migracijske politike EU-a;

35.  naglašava potrebu za uspostavom sveobuhvatnog pristupa vanjskim sukobima i krizama uz pomoć pregleda izravnih i neizravnih gospodarskih, okolišnih, društvenih, poreznih i političkih učinaka raseljavanja na treće zemlje kako bi se razvojne politike bolje prilagodile njihovim potrebama.

36.  ističe da revizija europske politike susjedstva predložena 18. studenoga 2015. obuhvaća planove uključivanja trećih zemalja koje graniče s partnerskim zemljama u susjedstvu EU-a u kontekstu proširenih okvira suradnje; stoga potiče na izradu tematskih okvira u kojima bi se ponudila suradnja između Unije, partnerskih zemalja u južnom susjedstvu i ključnih regionalnih aktera, osobito u Africi, u pogledu regionalnih pitanja kao što su sigurnost, energetika i upravljanje kretanjima izbjeglica i migranata;

37.  ponavlja da je načelo „više za više” temelj vanjske politike EU-a i u skladu s kojim bi EU trebao razviti još tješnja (financijska) partnerstva sa zemljama koje pokazuju napredak u području demokratskih reformi; naglašava da jedan od prioriteta vanjske politike EU-a trebaju biti napori uloženi u poboljšanje kvalitete života ljudi u trećim zemljama;

38.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije da u suradnji s državama članicama radi na izgradnji državne, gospodarske i društvene otpornosti, osobito u susjedstvu EU-a i širim regijama u okolini, pa i u okviru europske politike susjedstva i drugih instrumenata EU-a;

39.  osuđuje sve jaču kriminalizaciju migracije nauštrb ljudskih prava osoba koje su njome zahvaćene te loše postupanje s izbjeglicama i njihovo proizvoljno pritvaranje u trećim zemljama; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu i ESVD da taj problem uzmu u obzir i tijekom svojih dijaloga o ljudskim pravima te u svojim pododborima za pravosuđe, slobodu i sigurnost i da razviju kapacitete za zaštitu u tranzitnim trećim zemljama;

40.  poziva na uspostavu istinske zajedničke europske migracijske politike temeljene na ljudskim pravima i načelu solidarnosti među državama članicama, kako je navedeno u članku 80. UFEU-a, uz osiguravanje vanjskih granica EU-a i odgovarajućih zakonitih i sigurnih migracijskih kanala, uključujući kružnu migraciju, kao održive dugoročne politike za promicanje rasta i kohezije u EU-u, kako bi se uspostavio jasan okvir za odnose EU-a s trećim zemljama; poziva Komisiju i Vijeće da osnaže sustav europske plave karte radi boljeg upravljanja ekonomskim migracijama; upozorava da bi svaka politika koja bi mogla biti suprotna temeljnim vrijednostima EU-a, sadržanima u članku 8. UEU-a i Povelji o temeljnim pravima, bila štetna za kredibilitet EU-a i njegovu sposobnost da utječe na događaje na međunarodnoj razini; primjećuje da se sporazumi s trećim zemljama u vanjskim migracijskim politikama EU-a trebaju voditi dugoročnim ciljevima i težiti k uspostavljanju održivih partnerstava; podsjeća da se takva partnerstva trebaju temeljiti na dijalogu, zajedničkim interesima i uzajamnoj odgovornosti; pozdravlja Akcijski plan EU-a protiv krijumčarenja migranata za razdoblje 2015. – 2020. kojim se predviđa bliža suradnja s trećim zemljama, ali ističe da bi provedba zajedničke politike zakonitih migracija u EU-u bila presudna za onemogućavanje modela poslovanja krijumčara i suzbijanje trgovine ljudima; poziva Komisiju da u potpunosti uskladi postojeću pravnu stečevinu EU-a s Protokolom UN-a protiv krijumčarenja te da zajamči primjerenu zaštitu migranata koji su žrtve nasilja ili zlostavljanja;

41.  traži da se svim sporazumima koji se sklapaju s trećim zemljama jamči da prava migranata, neovisno o njihovom statusu, budu u skladu s međunarodnim pravom te potiče usvajanje relevantnog zakonodavstva, između ostalog i u pogledu azila, što bi prije svega trebalo značiti da se nezakoniti prelazak granice ne bi trebao smatrati razlogom za pritvaranje;

42.  podsjeća na važnost suradnje s trećim zemljama u borbi protiv krijumčara ljudi i trgovine ljudima kako bi se protiv tih mreža djelovalo što je više moguće u početnoj fazi; u tom pogledu naglašava potrebu da se pojača pravosudna i policijska suradnja s tim trećim zemljama kako bi se mreže krijumčara i trgovaca ljudima otkrile i razbile; osim toga, podsjeća na nužnost jačanja kapaciteta tih zemalja kako bi one mogle djelotvorno kazneno goniti i kažnjavati odgovorne; stoga traži poticanje suradnje među Europskom unijom, država članicama, Europolom, Eurojustom i dotičnim trećim zemljama; ponovno naglašava da mjere protiv trgovine ljudima ne bi smjele negativno utjecati na prava žrtava trgovine ljudima, migranata, izbjeglica i osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita; traži da se smjesta stane na kraj pritvaranju žrtava trgovine ljudima i djece;

43.  podsjeća na to da se mreže krijumčara i trgovaca ljudima masovno koriste internetom za svoje kriminalne aktivnosti i da je stoga ključno da Europska unija u tom smislu pojača svoje djelovanje, posebno u okviru Europola i jedinice za rad u vezi s internetskim prijavljenim sadržajima, te svoju suradnju s trećim zemljama;

44.  podsjeća da mreže za trgovinu mogu koristiti zakonite migracijske kanale za dovođenje žrtava na europski teritorij; smatra da kriteriji koje treće zemlje moraju ispuniti prije svakog sporazuma o viznoj liberalizaciji s Europskom unijom moraju izričito sadržavati suradnju tih trećih zemalja u borbi protiv trgovine ljudima; podsjeća Komisiju da u dijalozima u okviru pregovora o tim sporazumima posebnu pozornost posveti toj problematici i pitanjima borbe protiv krijumčara;

45.  pozdravlja pristup prema kojemu bi EU trebao postaviti vlastite jasne prioritete i mjerljive ciljeve za sve zajedničke politike, a posebno u odnosima s trećim zemljama; ističe da bi Parlament trebao sudjelovati u postavljanju tih jasnih ciljeva; smatra da će vanjsko djelovanje EU-a temeljeno na zajedničkom pristupu biti jedini način postizanja snažnije i djelotvorne politike; poziva na istinski ujedinjeno i usklađeno djelovanje EU-a i država članica jer se jednostranim inicijativama, bilo u unutarnjim ili vanjskim politikama, može narušiti održivost i uspjeh naših zajedničkih politika i interesa;

46.  poziva na bolju zaštitu vanjskih granica EU-a u cilju sprečavanja nezakonita ulaska u EU, rješavanja problema krijumčarenja ljudi i sprečavanja smrtnih stradanja u moru; pozdravlja, u tom kontekstu, osnivanje Europske granične i obalne straže na temelju rada Frontexa, s pomoću koje će se djelotvornije upravljati migracijama; ipak, naglašava potrebu za većom financijskom i tehničkom pomoći u zaštiti granica za sve države članice u jugoistočnom dijelu EU-a, zemlje kandidatkinje EU-a i ostale partnerske zemlje u regiji; žali prije svega zbog izostanka parlamentarnog nadzora nad vanjskim aktivnostima Europske agencije za graničnu i obalnu stražu i u tom pogledu traži da ona sustavno izvješćuje Parlament o provedbi svojih radnih dogovora i svojim zajedničkim operacijama s trećim zemljama i civilnim društvom;

47.  naglašava da bi otvaranje sigurnih i zakonitih kanala tražiteljima azila i potencijalnim migrantima omogućilo da se koriste službenim kanalima ulaska i izlaska, čime bi se trgovcima ljudima i povezanim mrežama organiziranog kriminala uskratila mogućnost za djelovanje; ističe da nedostatak zakonitih mogućnosti za migraciju često dovodi do povećanja nezakonitih metoda mobilnosti, što u velikoj mjeri povećava izloženost i rizik od zlostavljanja tijekom svih faza migracijskih i izbjegličkih kretanja; u vezi s time, poziva na hitnu, konkretnu i stvarnu uspostavu organiziranih, sigurnih i legalnih putova prema EU-u u cjelini, među ostalim, uz pomoć učinkovitijih mehanizama spajanja obitelji i programa preseljenja; također ponavlja svoj poziv državama članicama da iskoriste sve raspoložive mogućnosti za izdavanje humanitarnih viza, posebno za ugrožene osobe te maloljetnike bez pratnje, u veleposlanstvima i konzulatima država članica EU-a u zemljama podrijetla ili zemljama tranzita; traži da se zajedničkim europskim sustavom azila također dopusti da se podnošenje zahtjeva za azil i obrada zahtjeva za azil odvija izvan EU-a ili na vanjskim granicama EU-a; poziva EU da podupre uspostavu humanitarnih koridora ako je riječ o teškim krizama u pogledu izbjeglica i raseljavanja, radi pružanja humanitarne pomoći i jamčenja zadovoljenja najosnovnijih potreba izbjeglica i poštovanja njihovih ljudskih prava; prima na znanje prijedlog Komisije o osmišljavanju okvira EU-a za preseljenje, ali poziva na nastavak rada na razini EU-a s ciljem uspostave i jačanja pravnih putova koji će biti komplementarni preseljenju;

48.  prima na znanje novi Okvir za partnerstvo s trećim zemljama, te ga smatra zalogom istinskog političkog djelovanja, posebno jer se njegovim dvostranim pristupom žele obuhvatiti kratkoročni ciljevi poput spašavanja života u Sredozemnom moru i povećanja stope vraćanja u zemlje podrijetla i tranzitne zemlje kao i dugoročni ciljevi poput rješavanja temeljnih uzroka nezakonite migracije i prisilnog raseljavanja jačanjem potpore EU-a trećim zemljama u vezi s izgradnjom kapaciteta te unapređivanjem njihove političke, društvene i gospodarske situacije; naglašava da uspjeh pristupa utvrđenog u Komunikaciji od lipnja 2016. ovisi o sposobnosti EU-a da pruži stvarne, zajednički dogovorene poticaje trećim zemljama tranzita i podrijetla i zabrinut je zbog ograničenih poticaja u kojima je naglasak uglavnom na upravljanju granicama ili na sustavima za potpomognuti dobrovoljni povratak kojima se, iako su neophodni i potrebni, samo kratkoročno i djelomično odgovara na izrazito složenu situaciju; naglašava da novi okviri za partnerstvo ne smiju biti glavni nositelji europskog djelovanja u području migracija, već postoji potreba da se taj odgovor uravnoteži i dopuni usredotočivanjem na razvoj lokalnih gospodarstava, kvalifikacija i regionalne mobilnosti, kao i poboljšane razine zaštite u tranzitnim zemljama i zemljama podrijetla;

49.  podsjeća na važnost uravnoteženog pristupa u novom Okviru za partnerstvo; upozorava na kvantitativni pristup u novom Okviru za partnerstvo i paktovima o migracijama povezanima s njime, u kojima se mjerljivo povećanje broja i stope vraćanja navodi kao jedan od glavnih ciljeva EU-a; ističe da broj vraćanja očito ovisi o prirodi migracijskih tokova i situaciji u zemljama podrijetla; naglašava da bi se u sklopu kratkoročnih ciljeva tih paktova naglasak trebao staviti na to kako najbolje riješiti izazove s kojima se suočavaju treće zemlje, uključujući uspostavu zakonitih migracijskih kanala, čija će posljedica biti smanjenje razine nezakonitih migracija i smrtnih stradanja u Sredozemnom moru; traži povećanje broja stipendija koje su na raspolaganju mladima iz trećih zemalja; pozdravlja činjenicu da se programima EU-a o vraćanju i reintegraciji podupiru izgradnja kapaciteta i poboljšanje upravljanja migracijama u tranzitnim zemljama i zemljama podrijetla; poziva na ocjenu provedbe politike EU-a o vraćanju; ističe da treće zemlje trebaju ispuniti obveze koje su preuzele sporazumima o ponovnom prihvatu;

50.  naglašava potrebu za izgradnjom bliskog partnerstva sa zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama EU-a s područja zapadnog Balkana u pogledu migracijskih pitanja te za pružanjem potrebne potpore i suradnje u upravljanju migracijskim tokovima u regiji;

51.  poziva na uspostavu partnerstava u području mobilnosti i sklapanje sporazuma o kružnoj migraciji kako bi se olakšalo kretanje državljana trećih zemalja između njihovih zemalja i EU-a te podržao socioekonomski razvoj obiju strana;

52.  ističe da bi u okviru aktivnosti osposobljavanja i razmjene najboljih praksi s trećim zemljama EU naglasak trebao staviti na relevantno pravo i praksu EU-a te međunarodno pravo i praksu, među ostalim i na temeljna prava, pristup međunarodnoj zaštiti, traganju i spašavanju kao i boljoj identifikaciji ugroženih osoba i pomoći tim osobama; smatra da to naročito vrijedi za osposobljavanje povezano s upravljanjem granicama, koje se ni u kojem slučaju ne bi trebalo koristiti kao sredstvo za sprečavanje osoba da napuste svoju zemlju, kako je utvrđeno međunarodnim pravom;

53.  poziva na najveći mogući oprez u pogledu postupanja s migrantima koje se ponovno šalje u zemlju podrijetla ili u treću zemlju; smatra da bi u svaki dijalog o vraćanju i ponovnom prihvatu, posebno u okviru sporazuma o ponovnom prihvatu, trebalo sustavno uključivati pitanje reintegracije i sigurnog vraćanja migranata; ističe da bi migranti trebali uživati potpunu sigurnost i zaštitu od ponižavajućeg i nečovječnog postupanja, uključujući u centrima za prihvat, te da bi EU trebao dati potporu programima reintegracije; podsjeća na to da nijedna osoba ne bi smjela biti prisilno vraćena u zemlju u kojoj bi njezin život ili sloboda bili ugroženi zbog njezina podrijetla, vjeroispovijedi, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili zbog njezinih političkih stavova, ili u kojoj bi bili izloženi riziku od mučenja, ponižavajućeg postupanja i općenito kršenja ljudskih prava; naglašava da su kolektivno protjerivanje i prisilna vraćanja zabranjeni međunarodnim pravom;

54.  podupire odgovorne osobe u području vanjske politike i razvojne politike u tome da treba zajamčiti propisno postupanje s osobama koje se vraća kao i očuvanje njihova integriteta; poziva Komisiju i države članica da izrade popratne programe kojima bi se zajamčilo da se u zemljama podrijetla provode konkretni programi pomoći koji obuhvaćaju mjere za stručno osposobljavanje i programe za osnivanje gospodarskih struktura, uključujući start-up poduzeća i mala poduzeća te stručne i akademske programe razmjene s državama članicama EU-a;

55.  ističe da bi se sporazumima o partnerstvu, kao što su partnerstva za mobilnost, trebalo osigurati da se migranti u tranzitnim zemljama i zemljama podrijetla prihvaćaju na siguran način koji je u potpunosti u skladu s njihovim temeljnim pravima. naglašava da Parlament ima jasan stav o sporazumima EU-a o ponovnom prihvatu i mobilnosti kako je navedeno u Ugovoru iz Lisabona (članak 79. stavak 3. UFEU-a) te posebno ističe da Parlament mora dati suglasnost prije sklapanja sporazuma o pridruživanju i sličnih sporazuma (članak 218. stavak 6. podtočka v. UFEU-a) te ga se mora odmah i u potpunosti izvješćivati o svim fazama tog postupka (članak 218. stavak 10. UFEU-a);

56.  podsjeća na stajalište Parlamenta izraženo u Rezoluciji od 12. travnja 2016. kojim se prednost želi dati sporazumima o ponovnom prihvatu u odnosu na bilateralne sporazume država članica s trećim zemljama; podsjeća na novi europski dokument o vraćanju i ističe da bi se njegovo priznavanje trebalo sustavno poticati u svim novim sporazumima o ponovnom prihvatu;

57.  pozdravlja dijaloge na visokoj razini koje vode potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica i Komisija, te u nekim slučajevima države članice u ime EU-a u cjelini, kao primjere dobre i učinkovite prakse kojom se potiče usklađivanje; naglašava da bi usklađivanje trebali provoditi Komisija i ESVD; traži od Komisije i ESVD-a da redovito obavještavaju Parlament o tim dijalozima te da izvještavaju o točnoj operativnoj provedbi Rabatskog i Kartumskog procesa, kao i o prioritetnim inicijativama dogovorenima na sastanku na vrhu održanom u Valletti; ponovno ističe da je zajednička odgovornost za partnerstva sklopljena između EU-a i trećih zemalja preduvjet za uspjeh migracijske politike EU-a; izražava žaljenje zbog činjenice da nisu predstavljeni paketi za prioritetne zemlje koje su Komisija, ESVD i države članice osmislili u sklopu novog Okvira za partnerstvo, niti su izabrani predstavnici europskih građana o njima raspravljali ili ih odobrili; osuđuje nedostatak transparentnosti i zahtijeva uključivanje Parlamenta u razvoj paktova o migracijama i nadzor njihove provedbe, čime se mora osigurati potpuno poštovanje ljudskih prava, međunarodnog humanitarnog prava i ugovornih obveza EU-a u vezi s razvojem;

58.  primjećuje da je za ispunjavanje ciljeva Programa održivog razvoja do 2030. potrebno da EU i partnerske zemlje u svoje strategije održivog razvoja uklope dobro upravljanje dinamikom migracija; traži, u vezi s tim, od Komisije i ESVD-a da pomognu tranzitnim zemljama u osmišljavanju strategija integracije migranata i u stvaranju sustava azila s visokom razinom zaštite;

59.  ističe da pomoć i suradnja EU-a moraju biti prilagođene postizanju razvoja i rasta u trećim zemljama, čime se također potiče rast unutar EU-a, te u skladu s člankom 208. UFEU-a usmjerene na smanjenje i konačno iskorjenjivanje siromaštva u trećim zemljama, a ne na poticanje trećih zemalja da sudjeluju u ponovnom prihvatu nezakonitih migranata ili na prisilno odvraćanje ljudi od preseljenja ili okončanje migrantskih tokova prema Europi; podsjeća na činjenicu da donatori i vlade zemalja koje primaju pomoć moraju surađivati kako bi poboljšali djelotvornost pomoći; napominje da su migracijski tokovi međunarodna stvarnost i ne bi trebali postati pokazatelj uspješnosti vanjskih migracijskih politika EU-a i da se sporazumi s trećim zemljama u vanjskim migracijskim politikama EU-a trebaju voditi dugoročnim ciljevima i uspostavom održivih partnerstava te poštovanjem ljudskih prava;

60.  ističe važnost savjetovanja s civilnim društvom u pogledu svih vanjskih politika Unije, uz posebnu pozornost koju bi trebalo usmjeriti na potpuno sudjelovanje, transparentnost i pravilno širenje informacija o svim politikama i procesima koji se odnose na migracije;

61.  poziva Komisiju da blisko surađuje s nevladinim organizacijama i stručnjacima koji rade u zemljama podrijetla tražitelja azila kako bi se utvrdili najbolji mogući načini za pomoć najugroženijim pojedincima i društvenim skupinama; poziva Komisiju da uključi nevladine organizacije i stručnjake u zemljama podrijetla tražitelja azila u pronalaženje najfunkcionalnijeg mehanizma i alata za sprečavanje sukoba;

62.  naglašava da, kako bi se izbjeglo udvostručivanje napora, povećali utjecaj i djelotvornost globalne pomoći u najvećoj mogućoj mjeri te zajamčilo da je glavni naglasak stavljen na razvoj, Komisiju bi trebala održavati snažan dijalog s lokalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama, civilnim društvom i lokalnim vladama u partnerskim zemljama kao i s UN-om u vezi s osmišljavanjem, provedbom i ocjenom politika o migracijama, raseljavanju i izbjeglicama;

63.  skreće pozornost na nakanu da se izvrši pregled dokumenata o programiranju razvojne suradnje u svjetlu izrade novih paktova o migracijama; naglašava da se taj pregled treba provesti u skladu s načelima razvojne učinkovitosti i u suradnji s partnerskim zemljama, europskim organizacijama i lokalnim organizacijama civilnog društva te privatnim sektorom; poziva Europski parlament da se u potpunosti uključi u sve faze pregleda, uključujući pregled dokumenata o programiranju koji su dio Europskog razvojnog fonda (ERF); poziva države članice da reorganiziraju svoju razvojnu pomoć, u cilju postizanja održivih razvojnih ciljeva i u skladu s obvezom izdvajanja 0,7 % BND-a za razvojnu pomoć;

64.  poziva na to da se povede uravnotežena rasprava između EU-a i njegovih vanjskih partnera; preporučuje da se EU i države članice obvežu na pružanje povećanog broja mogućnosti za zakonite migracije u EU-u, bilo da je riječ o traženju zaštite, zapošljavanju i obrazovanju ili spajanju obitelji;

65.  poziva države članice i Komisiju da poduzmu sve potrebne mjere u svrhu promicanja bržeg, jeftinijeg i sigurnijeg prijenosa doznaka migranata u zemljama podrijetla i prihvata, među ostalim smanjenjem troškova transakcija kako je utvrđeno Deklaracijom iz New Yorka o izbjeglicama i migrantima od 19. rujna 2016.;

66.  iznimno je zabrinut zbog nastavka sukoba u Siriji, u kojoj je zbog nasilja nad civilima, napada na civilnu infrastrukturu i bolnice te kršenja međunarodnog humanitarnog prava tijekom zadnjih pet godina došlo do prisilnog raseljavanja polovice njezina stanovništva; poziva EU i države članice da poboljšaju sredstva namijenjena za sprečavanje sukoba i upravljanje krizama te da imaju veću ulogu u rješavanju sukoba u svojem susjedstvu, osobito sukoba u Siriji; izražava punu potporu zemljama u susjedstvu Libije koje i dalje pokazuju izvanrednu solidarnost u pogledu prihvaćanja milijuna izbjeglica unatoč ograničenim sredstvima; podsjeća da velik broj tih izbjeglica i dalje živi u nepovoljnim uvjetima, a njihov je pristup zakonskom priznavanju, zdravstvenom i obrazovnom sustavu ili tržištima rada nepostojeći ili ograničen; veoma je zabrinut zbog sudbine i humanitarne situacije 75 000 ljudi zadržanih na jordanskoj granici u neslužbenom kampu u Rukbanu; poziva EU i njegove države članice da nastave i pojačaju suradnju i dijalog s Libanonom i Jordanom, kao i s ostalim trećim zemljama domaćinima, te da povećaju financijsku potporu koja pristiže putem međunarodnih organizacija i europskim kanalima, kako bi se zajamčilo da, kao prvo, izbjeglice mogu živjeti u pristojnim životnim uvjetima, imati pristup osnovnim uslugama te da su im zajamčena prava na slobodno kretanje i prilike za zapošljavanje i, kao drugo, da se sredstvima ostvaruju njihovi krajnji ciljevi; naglašava da bi se navedeno trebalo ostvariti zajedno s pružanjem pomoći zajednicama domaćinima kako bi se ojačala njihova gospodarska otpornost;

67.  primjećuje da se nakon provedbe političkog dogovora sklopljenog 18. ožujka 2016. između država članica i Turske broj ljudi koji pristiže u najizloženije države članice smanjio; ističe zabrinutost zbog tog političkog dogovora koju su javno izrazile međunarodne humanitarne organizacije, osobito u vezi s poštovanjem međunarodnog prava i ljudskih prava; zabrinut je zbog stanja u Turskoj i učinka koji bi to moglo imati na njezin status sigurne zemlje; naglašava da se liberalizacija viznog režima za Tursku ne smije doživljavati kao nagrada za suradnju s EU-om u području azila i migracija, nego kao rezultat strogog ispunjavanja svih mjerila koje je postavio EU; upozorava na moguće preslikavanje tog modela u drugim zemljama jer je potrebno uzeti u obzir posebnosti svake zemlje i regije;

68.  veoma je zabrinut zbog stanja u vezi s ljudskim pravima u Turskoj, zemlji u kojoj se stalno krše osnovna prava poput slobode izdržavanja ili okupljanja, stanovništvo jugoistočnog dijela zemlje pod napadom je vlastite vlade, otpušteno je više od 30 000 javnih službenika na političkoj osnovi, a vlasti su zatvorile više od 130 medijskih kuća;

69.  žali zbog nedostatka savjetovanja i transparentnosti pri formuliranju nedavno potpisanog Zajedničkog puta naprijed Afganistana i EU-a u pogledu migracija, koji je poglavito usmjeren na ponovne prihvate i u kojemu se razmatra neograničeni povrat afganistanskih građana na dobrovoljnoj ili nedobrovoljnoj osnovi; zabrinut je zbog mogućih posljedica na afganistanske tražitelje azila, koji su 2016. činili drugu najveću nacionalnu skupinu koja traži azil u EU-u; podsjeća da se povrati mogu izvršiti samo nakon pomnog razmatranja svakog pojedinog slučaja poštujući u cijelosti njihova prava te poziva EU i države članice da dodijele potrebne resurse za ubrzavanje postojećih administrativnih i sudskih postupaka;

70.  izražava snažno žaljenje da su, u sklopu okvira migracijske politike EU-a i odgovora na kretanje izbjeglica, EU i njegove države članice odlučile sklopiti sporazume s trećim zemljama, kojima se izbjegava parlamentarni nadzor povezan s metodom Zajednice; poziva Komisiju da u bilo koju političku deklaraciju potpisanu s trećim zemljama uključi mehanizam vrednovanja, koji će se provoditi najmanje dvaput godišnje, kako bi se procijenili obnova ili zaključenje tih sporazuma; naglašava potrebu uključivanja mehanizama za zaštitu ljudskih prava u bilo koje sporazume zaključene u okviru politika u vezi s migracijama i izbjeglicama;

71.  naglašava da je politika EU-a prema Africi jedan od ključnih elemenata za stabilnost i razvoj u narednim godinama i desetljećima; smatra da EU treba nastaviti posvećivati pozornost pojasu zemalja koji se proteže kroz regiju Sahel i Afrički rog, kao i nestabilnim područjima sjeverno i južno od njega; naglašava povezanost razvoja, sigurnosti i migracije te poziva na užu suradnju u pogledu sprečavanja i upravljanja sukobima, kao i rješavanja temeljnih uzroka destabilizacije, prisilnog raseljavanja i nezakonite migracije, promicanja otpornosti, gospodarskih i jednakih mogućnosti i sprečavanja kršenja ljudskih prava; smatra da EU mora imati važnu ulogu u stabilizaciji Libije, također kao sredstva za zaustavljanje tekućih kršenja ljudskih prava koja pogađaju Libijce, izbjeglice i migrante;

Odgovarajuća sredstva za djelovanje

72.  podržava prijedlog Komisije o novom i ambicioznom planu vanjskih ulaganja za pokretanje ulaganja u susjednim zemljama EU-a i trećim zemljama u razvoju, pod uvjetom da se plan provede potpuno transparentno te da ulaganja pridonesu poboljšanju uvjeta u zemljama korisnicama, a da se pritom suzbijaju korupcija i loše upravljanje; prima na znanje prijedlog o Europskom fondu za održivi razvoj koji će se djelomično financirati sredstvima iz Europskog razvojnog fonda (ERF), Instrumenta za razvojnu suradnju (DCI) i Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI), što predstavlja korištenje razvojnih sredstava za poticanje ulaganja privatnog sektora; smatra da pružanje potpore privatnom sektoru u trećim zemljama uz poticanje dobrog upravljanja i poslovnih praksi ne bi trebalo predstaviti kao novu mjeru, ali bi se trebalo dodatno unaprijediti; traži od Komisije da zajamči usklađenost između vanjskih financijskih instrumenata, kao što su DCI i ERF, i projekata kako bi se potporom EU-a usredotočilo na prioritete te izbjeglo rasipanje sredstava i napora; ističe potrebu za sustavnom dodatnosti, i u izboru politika kojima se pruža potpora i u njihovoj financijskoj provedbi;

73.  naglašava da 3,35 milijardi EUR koje su namijenjene novom Europskom fondu za održivi razvoj (EFOR) kao dio plana vanjskih ulaganja odgovaraju više od 5 % ukupnih sredstava koja su dostupna iz ERF-a, DCI-ja i ENI-ja u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); poziva Komisiju da pruži više detalja u pogledu te procjene i očekivanog učinka i da navede na temelju koje pretpostavke očekuje da će mu države članice, ostali donatori i privatni partneri doprinijeti do 44 milijarde, dok neke države članice tek moraju doprinijeti trenutačnim uzajamnim fondovima;

74.  preporučuje da se izdvoje prikladna sredstva za specifične mjere prilagođene vremenu koje izbjeglice ili interno raseljene osobe provode pod privremenim zaštitnim mjerama, a to bi razdoblje trebalo biti vrijeme pogodno za mogućnosti rasta i osposobljavanja za sve generacije: obrazovanje za najmlađe, strukovno osposobljavanje za mlade, zaposlenje za odrasle; na taj će način, kada dođe vrijeme povratka, matične zemlje moći računati na „obnovljene” snage koje su tim zemljama spremne dati novi zamah, a ne na osobe izmorene godinama čekanja bez stvarnih izgleda;

75.  pozdravlja prijedlog Komisije o reviziji VFO-a, osobito u pogledu osiguravanja većih instrumenata za upravljanje krizama u sklopu proračuna EU-a; očekuje da se predloženom revizijom financijskih pravila poveća odgovornost i dobro financijsko upravljanje; ističe da rješavanje temeljnih uzroka migracijskih tokova podrazumijeva i podupiranje izgradnje kapaciteta u trećim zemljama;

76.  ističe da EU mora osigurati sredstva potrebna za ostvarivanje svojih ciljeva i provedbu svojih politika (članak 311. UFEU-a), jer bez dovoljnih sredstava Europska unija ne može obavljati funkcije koje se očekuju od nje niti može ispunjavati očekivanja Europljana; ističe ljudske, političke i gospodarske posljedice nedjelovanja; primjećuje da je revizija VFO-a na sredini razdoblja, ili najkasnije pregovori o sljedećem VFO-u, prilika za revidiranje vanjskih instrumenata povezanih s migracijama, kao i za povećanje proračuna EU-a na način kojim bi se omogućilo ukidanje ad hoc instrumenata i ponovno uspostavljanje jedinstva proračuna; opetovano ističe važnu nadzornu ulogu koja bi i u tom sektoru trebala biti rezervirana za Parlament; duboko žali što Komisija nije predložila povećanje proračunskih sredstava za vanjsko djelovanje – za proračunsku stavku za koju je namijenjeno ionako relativno malo sredstava, nego preusmjerava razvojne instrumente na pitanje migracija, udaljavajući se pritom od drugih prioriteta;

77.  uviđa da preusmjeravanje instrumenata EU-a za vanjsko financiranje na sigurnost, izgradnju mira i rješavanje sukoba, migraciju i upravljanje granicama predstavlja nove izazove u pogledu početnih ciljeva i načela tih instrumenata;

78.  ističe da su za pristupanje problemu novih i dugotrajnih katastrofa i slabih točaka potrebna dugoročna predvidljiva ulaganja i sukladnost s novim programom održivog razvoja, promicanjem uglavnom zajedničkih procjena rizika, planiranja i financiranja među akterima na području humanitarne pomoći, razvoja, izgradnje mira i klimatskih promjena;

79.  smatra da je od iznimne važnosti da vladavina prava i borba protiv korupcije budu središnji elementi djelovanja EU-a u zemljama podrijetla; naglašava važnost prikladnog nadzora korištenja sredstava namijenjenih trećim zemljama kako bi se osiguralo da se ona doista koriste u predviđene svrhe;

80.  primjećuje da, iako se osnivanjem uzajamnih fondova i ad hoc financijskih instrumenata doprinosi objedinjavanju potrebnih sredstava i brzini i prilagodljivosti djelovanja EU-a, također se može dovesti u pitanje načelo razvojne učinkovitosti i narušiti načelo jedinstva proračuna i pravo Parlamenta kao grane proračunskog tijela; stoga traži da se Parlamentu pruži veća nadzorna uloga u pogledu uporabe tih instrumenata, uključujući, ali ne ograničujući se na sudjelovanje u upravljačkim odborima; podsjeća da učinkovitost uzajamnih fondova uvelike ovisi o spremnosti država članica na doprinos i njihovu punom uključivanju; poziva na to da se ti instrumenti stave pod nadzor Parlamenta i da se donesu smjernice za njihovo uvrštenje u proračun EU-a i u područje primjene njegovih ovlasti;

81.  ističe da je iznos od 3,6 milijardi EUR trebao biti uplaćen u krizni uzajamni fond za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije i raseljavanja osoba u Africi, koji je pokrenut na sastanku na vrhu održanom u Valletti; poziva države članice na uplaćivanje iznosa od 1,8 milijardi EUR, koliko je uplatila i Komisija;

82.  poziva na to da uzajamni fondovi slijede jednaka pravila i propise koji se primjenjuju na tradicionalne instrumente financiranja EU-a u pogledu transparentnosti, jednakog postupanja s partnerima i sposobnosti omogućavanja predvidljivog i pravovremenog financiranja partnerima;

83.  izražava zabrinutost da se nacrtom proračuna EU-a za 2017. predviđa povećanje u vezi s upravljanjem tokovima migracija ili unutarnjim sigurnosnim inicijativama nauštrb troškova kohezijskih fondova EU-a i djelovanja u svijetu;

84.  poziva EU da pomno i sustavno procijeni učinak mjera financiranih na osnovi migracija, raseljavanja i izbjeglica na kvalitetnu dostavu humanitarne i razvojne pomoći;

85.  naglašava da je ciljana potpora temeljena na lokalnoj situaciji ključan element učinkovite politike usmjerene na rezultate i da bi o takvoj potpori trebalo pregovarati s trećim zemljama; poziva Komisiju i države članice da razviju jasne i mjerljive ciljeve koji će se provesti na dosljedan i koordiniran način korištenjem financijskih instrumenata, uključujući uzajamne fondove;

86.  pozdravlja korištenje misija zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), kao što su EUCAP Sahel Niger i EUNAVFOR MED, odnosno operacija Sophia, koju je potrebno dodatno ojačati kao sredstvo zaštite vanjskih granica EU-a i sprečavanja trgovine ljudima i krijumčarenja migranata; podržava suradnju s NATO-om te inicijative EU-a poput Europolove zajedničke operativne skupine Mare radi prikupljanja obavještajnih podataka i borbe protiv krijumčarenja, pri čemu ističe da globalnu mobilnost ne bi trebalo smatrati prijetnjom, nego prilikom; podsjeća da u tom kontekstu spašavanje života na moru i jamčenje prava migranata moraju biti od presudne važnosti u svim tim operacijama; preporučuje upotrebu instrumenata ZSOP-a za rano upozoravanje (predviđanje), posredovanje i rješavanje sukoba, naglašavajući pritom da je u sukobima važno početi planirati trajna rješenja što prije;

87.  podsjeća na strateško partnerstvo UN-a i EU-a za očuvanje mira i upravljanje kriznim situacijama i njegove prioritete za razdoblje 2015. – 2018., kako je dogovoreno u ožujku 2015.; potiče daljnja nastojanja EU-a kojima bi se u obzir uzela ključna uloga drugih organizacija i zemalja i omogućili doprinosi država članica; žali što je samo 11 od 28 država članica EU-a preuzelo obvezu na sastanku na vrhu o održavanju mira održanom 28. rujna 2015.; poziva države članice EU-a da znatno povećaju svoje doprinose u vidu vojnog i policijskog osoblja za UN-ove misije očuvanja mira;

88.  pozdravlja i pruža podršku inicijativama Europske investicijske banke za održavanje gospodarske otpornosti u regijama južnog susjedstva EU-a i zapadnog Balkana u okviru projekata koji dovode do otvaranja radnih mjesta, gospodarske otpornosti i smanjenja siromaštva u skladu s vanjskim politikama Europske unije;

89.  apelira na Komisiju i ESVD da Parlamentu i javnosti što je prije moguće dostave detaljan pregled raznih financijskih instrumenata i programa u 16 prioritetnih zemalja(6) s kojima EU vodi dijaloge na visokoj razini o migraciji te u okviru globalnog pristupa migraciji i mobilnosti, kao i o tome koliko su oni u skladu s programima država članica; iznimno je zabrinut da se među prioritetnim zemljama nalaze represivni režimi koji su sami u najvećoj mjeri odgovorni za to što izbjeglice napuštaju svoje zemlje; podsjeća da je globalni pristup migraciji i mobilnosti i dalje glavni okvir vanjske politike EU-a u području migracije i azila, ali primjećuje da se to u sklopu nedavnih političkih inicijativa nedovoljno spominje te traži pojašnjenje relevantnosti globalnog pristupa migraciji i mobilnosti u aktualnom kontekstu, kao i preispitivanje tog pristupa u skladu s preporukama Međunarodne organizacije za migracije;

90.  pozdravlja slanje europskih časnika za vezu zaduženih za migracije u prioritetne zemlje kao prvi korak prema ponovnom jačanju suradnje EU-a s trećim zemljama u području migracije; preporučuje povećanje broja osoblja zaduženog za pravosuđe i unutarnje poslove unutar delegacija EU-a s jasnim mandatom za razvoj koordinacije između država članica;

91.  naglašava potrebu uvođenja decentraliziranog pristupa, umjesto nastavljanja centraliziranog pristupa iz Bruxellesa, boljim iskorištavanjem delegacija EU-a, koje su u veoma kratkom vremenskom razdoblju postale iznimno važan alat, i primjenom veće fleksibilnosti te kraćih programskih razdoblja, posebno za ugrožene zemlje; poziva na imenovanje regionalnih koordinatora sa sposobnošću predvođenja u području razvoja, suradnje i vanjskih odnosa kako bi se osigurao usklađeni pristup temeljen na konkretnom lokalnom stanju;

92.  preporučuje promicanje informativnih kampanja u trećim zemljama uz potporu EU-a kako bi se građane obavijestilo o njihovim pravima i obvezama u pogledu mobilnosti te ih upozorilo na rizike kojima bi mogli biti izloženi tijekom putovanja, posebno u pogledu krijumčara i trgovaca ljudi, ne bi li lakše donijeli odluku na temelju najboljih informacija;

93.  poziva na bolje korištenje twinning programa i djelovanja u okviru TAIEX-a, ne samo za razmjenu najboljih praksi i osposobljavanje, nego i za razvoj i suradnju uz poseban naglasak na zemljama pod pritiskom;

o
o   o

94.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama 16 prioritetnih zemalja određenima u novom Okviru za partnerstvo s trećim zemljama u sklopu Europskog migracijskog programa i organizacijama civilnog društva koje zastupaju migrante i izbjeglice te surađuju s njima.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0272.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0073.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0102.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0337.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0404.
(6) Etiopija, Eritreja, Mali, Niger, Nigerija, Senegal, Somalija, Sudan, Gana, Côte dʼIvoire, Alžir, Maroko, Tunis, Afganistan, Bangladeš i Pakistan.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti