Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2192(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0311/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0311/2017

Rasprave :

PV 25/10/2017 - 15
CRE 25/10/2017 - 15

Glasovanja :

PV 26/10/2017 - 10.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0419

Usvojeni tekstovi
PDF 348kWORD 57k
Četvrtak, 26. listopada 2017. - Strasbourg
Pregovarački mandat za trgovinske pregovore s Australijom
P8_TA(2017)0419A8-0311/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada 2017. s preporukom Europskog parlamenta Vijeću o predloženom pregovaračkom mandatu za trgovinske pregovore s Australijom (2017/2192(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera, predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska i premijera Australije Malcolma Turnbulla od 15. studenoga 2015.,

–  uzimajući u obzir Okvir za partnerstvo EU-a i Australije od 29. listopada 2008. te Okvirni sporazum između EU-a i Australije sklopljen 5. ožujka 2015.,

–  uzimajući u obzir ostale bilateralne sporazume između EU-a i Australije, a osobito Sporazum o uzajamnom priznavanju ocjena sukladnosti, potvrda i oznaka te Sporazum o trgovini vinom,

–  uzimajući u obzir trgovinski paket koji je Komisija objavila 14. rujna 2017. u kojemu se Komisija obvezala da će u budućnosti učiniti sve mandate za pregovore o trgovini javnima,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije, osobito rezoluciju o otvaranju pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s Australijom i Novim Zelandom(1) od 25. veljače 2016. i zakonodavnu rezoluciju o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju sporazuma između Europske unije i Australije o izmjeni Sporazuma o uzajamnom priznavanju od 12. rujna 2012.(2),

–  uzimajući u obzir priopćenje objavljeno nakon sastanka čelnika država ili vlada skupine G20 održanoga 15. i 16. studenoga 2014. u Brisbaneu,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu od 22. travnja 2015. potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i australskog ministra vanjskih poslova naslovljenu „Prema bliskijem partnerstvu EU-a i Australije”,

–  uzimajući u obzir mišljenje 2/15 Suda Europske unije od 16. svibnja 2017. o nadležnosti Unije za potpisivanje i sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini sa Singapurom(3),

–  uzimajući u obzir studiju Komisije od 15. studenoga 2016. o kumulativnom učinku budućih trgovinskih sporazuma na poljoprivredu EU-a,

–  uzimajući u obzir članak 207. stavak 3. i članak 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 108. stavak 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj(A8-0311/2017),

A.  budući da EU i Australija surađuju u rješavanju zajedničkih izazova u vezi s nizom pitanja te na nekoliko međunarodnih foruma, kao i u pogledu pitanja koja se odnose na trgovinsku politiku u multilateralnim okvirima;

B.  budući da je EU treći po veličini trgovinski partner Australije, s godišnjom bilateralnom trgovinom koja je 2015. iznosila više od 45,5 milijardi EUR i pozitivnom tržišnom bilancom EU-a većom od 19 milijardi EUR;

C.  budući da su izravna strana ulaganja EU-a u Australiji 2015. iznosila 145,8 milijardi EUR;

D.  budući da je Australija u postupku pristupanja Sporazumu o javnoj nabavi;

E.  budući da je EU 22. travnja 2015. zaključio pregovore o Okvirnom sporazumu između EU-a i Australije;

F.  budući da su europski poljoprivredni sektor i određeni poljoprivredni proizvodi, kao što su govedina, janjetina, mliječni proizvodni, žitarice i šećer, uključujući posebne šećere, posebno osjetljiva pitanja u tim pregovorima;

G.  budući da je Australija treći po veličini svjetski izvoznik i govedine i šećera, te važan akter na globalnom izvoznom tržištu mliječnih proizvoda i žitarica;

H.  budući da EU i Australija sudjeluju u plurilateralnim pregovorima čiji je cilj daljnja liberalizacija trgovine zelenim proizvodima (Sporazum o ekološkim dobrima) i trgovine uslugama (Sporazum o trgovini uslugama);

I.  budući da je Australija stranka u zaključenim pregovorima o Transpacifičkom partnerstvu (TPP), čija je budućnost i dalje neizvjesna, i tekućim pregovorima o regionalnom sveobuhvatnom gospodarskom partnerstvu u azijsko-pacifičkoj regiji, čime se ujedinjuju najvažniji trgovinski partneri Australije; budući da Australija od 2015. ima sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom;

J.  budući da se Australija u sklopu Transpacifičkog partnerstva u znatnoj mjeri obvezala na promicanje dugoročnog očuvanja određenih vrsta i na rješavanje problema nezakonite trgovine divljom florom i faunom uz pomoć boljih mjera očuvanja te da je utvrdila zahtjeve za učinkovitu provedbu mjera zaštite okoliša i poboljšanu regionalnu suradnju; budući da bi takve obveze trebale služiti kao mjerilo za odredbe u sporazumu o slobodnoj trgovini između Australije i EU-a;

K.  budući da je Australija među najstarijim i najbližim partnerima EU-a, da dijele zajedničke vrijednosti i predanost promicanju blagostanja i sigurnosti u okviru globalnog sustava utemeljenog na pravilima;

L.  budući da je Australija ratificirala i provela glavne međunarodne paktove o ljudskim, socijalnim i radničkim pravima te o zaštiti okoliša i u potpunosti poštuje vladavinu prava;

M.  budući da je Australija jedna od samo šest država članica WTO-a koje još nemaju povlašten pristup tržištu EU-a odnosno ne sudjeluju u pregovorima s tim ciljem;

N.  budući da su nakon zajedničke izjave od 15. studenoga 2015. započete pripremne radnje kako bi se istražila izvedivost i zajedničke težnje u pogledu pokretanja pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Australije; budući da su pripremne radnje zaključene;

O.  budući da će Parlament morati odlučiti hoće li dati suglasnost za mogući sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Australije;

Strateški, politički i gospodarski kontekst

1.  ističe, među ostalim, važnost produbljivanja odnosa između EU-a i azijsko-pacifičke regije za poticanje gospodarskog rasta u Europi i naglašava da se to odražava i u trgovinskoj politici EU-a; uviđa da je Australija ključan dio te strategije i da proširenje i produbljenje trgovinskih odnosa može pomoći u postizanju tog cilja;

2.  pohvaljuje Australiju na snažnoj i dosljednoj predanosti multilateralnom trgovinskom planu;

3.  smatra da se puni potencijal bilateralnih i regionalnih strategija suradnje Unije može ostvariti samo ako počiva na trgovini utemeljenoj na pravilima i vrijednostima te da je za te strategije ključno sklapanje visokokvalitetnog, ambicioznog, uravnoteženog i pravednog sporazuma o slobodnoj trgovini s Australijom u duhu uzajamnosti i koristi za obje strane, a da se pritom ni u kojem slučaju ne ugroze ambicija za postizanje multilateralnog napretka, kao ni provedba već sklopljenih multilateralnih i bilateralnih sporazuma; smatra da produbljena bilateralna suradnja može biti prvi korak k daljnjoj multilateralnoj i plurilateralnoj suradnji;

4.  smatra da su pregovori o modernom, produbljenom, ambicioznom, uravnoteženom, pravednom i sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini prikladan način za produbljivanje bilateralnog partnerstva i dodatno jačanje postojećih i već razvijenih odnosa u području bilateralne trgovine i ulaganja; smatra da bi ti pregovori mogli poslužiti kao primjer za novu generaciju sporazuma o slobodnoj trgovini, naglašavajući važnost daljnjeg podizanja razine ambicija i pomicanja granica onoga što podrazumijeva moderni sporazum o slobodnoj trgovini s obzirom na iznimno razvijeno australsko gospodarstvo i regulatorno okruženje;

Pripremne radnje

5.  prima na znanje da su pripremne radnje između EU-a i Australije zaključene 6. travnja 2017. na obostrano zadovoljstvo Komisije i vlade Australije;

6.  pozdravlja to što je Komisija pravovremeno završila i objavila procjenu učinka kako bi se moglo sveobuhvatno ocijeniti moguće prednosti i nedostatke jačanja trgovinskih i ulagačkih odnosa između EU-a i Australije u korist građana i poduzeća obiju strana, pa i u najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima, pridajući pritom posebnu pozornost učinku sporazuma na društvo i okoliš, kao i na tržište radne snage u EU-u, ali i kako bi se predvidjelo i uzelo u obzir učinak koji bi Brexit mogao imati na trgovinske i ulagačke tokove iz Australije u EU, naročito pri pripremi razmjene ponuda i izračunu kvota;

Pregovarački mandat

7.  poziva Vijeće da ovlasti Komisiju da započne s pregovorima o sporazumu za trgovinu i ulaganja s Australijom na osnovi rezultata pripremnih radnji, preporuka iz ove Rezolucije, procjene učinka i jasnih ciljeva;

8.  pozdravlja odluku Komisije da naglasi da isplate preko „zelenih kutija” ne narušavaju trgovinu i da se antidampinške ili antisubvencijske mjere na njih ne bi trebale odnositi;

9.  poziva Vijeće da u svojoj odluci o usvajanju pregovaračkih smjernica u cijelosti poštuje raspodjelu nadležnosti između EU-a i država članica, u skladu s mišljenjem 2/15 Suda Europske unije od 16. svibnja 2017.;

10.  poziva Komisiju i Vijeće da čim prije iznesu prijedlog o općoj budućoj arhitekturi trgovinskih sporazuma, uzimajući u obzir mišljenje 2/15 Suda Europske unije o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura, te da jasno razlikuju sporazum o trgovini i liberalizaciji izravnih stranih ulaganja, koji sadrži samo područja u isključivoj nadležnosti EU-a, od mogućeg drugog sporazuma koji pak obuhvaća područja u podijeljenoj nadležnosti s državama članicama; naglašava da bi takvo razlikovanje moglo imati posljedice za parlamentarni postupak ratifikacije te da mu nije namjera zaobići nacionalne demokratske procese, nego da je riječ o demokratskom delegiranju odgovornosti na temelju europskih ugovora; traži da Parlament bude u svim fazama postupka usko uključen u sve tekuće i buduće pregovore o sporazumima o slobodnoj trgovini;

11.  poziva Komisiju da pri predstavljanju konačnih sporazuma radi potpisivanja i sklapanja, kao i Vijeće pri donošenju odluke o potpisivanju i sklapanju, u cijelosti poštuje raspodjelu nadležnosti između EU-a i njegovih država članica;

12.  poziva Komisiju da vodi pregovore na što transparentniji način, pazeći pritom da se ne podriva pregovaračko stajalište Unije i jamčeći najmanje onu razinu transparentnosti i javnih savjetovanja provedenih za Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja (TTIP) s SAD-om u okviru stalnog dijaloga sa socijalnim partnerima i civilnim društvom, te da u potpunosti poštuje najbolje prakse utvrđene u drugim pregovorima; pozdravlja inicijativu Komisije da objavljuje sve svoje preporuke za pregovaračke smjernice o trgovinskim sporazumima te smatra da je to dobar presedan; apelira na Vijeće da slijedi taj primjer i objavljuje pregovaračke smjernice odmah po njihovu donošenju;

13.  naglašava da sporazum o slobodnoj trgovini mora dovesti do boljeg pristupa tržištu i olakšavanja trgovine na terenu, stvaranja kvalitetnih radnih mjesta, jamčenja rodne jednakosti u korist građana obiju strana, poticanja održivog razvoja, poštovanja standarda EU-a, zaštite usluga od općeg interesa i poštovanja demokratskih postupaka, pri čemu se povećavaju prilike EU-a za izvoz;

14.  naglašava da se ambiciozan sporazum mora na svrsishodan način baviti ulaganjima, trgovinom robom i uslugama (oslanjajući se na najnovije preporuke Parlamenta u pogledu očuvanja političkog prostora i osjetljivih sektora), carinom i olakšavanjem trgovine, digitalizacijom, e-trgovinom i zaštitom podataka, tehnološkim istraživanjem i potporom inovacijama, javnom nabavom, energijom, poduzećima u državnom vlasništvu, tržišnim natjecanjem, održivim razvojem, regulatornim pitanjima kao što su visokokvalitetni sanitarni i fitosanitarni standardi i ostale norme za poljoprivredne i prehrambene proizvode koji ne ugrožavaju visoke standarde EU-a, snažnim i provedivim obvezama u pogledu radnih i okolišnih standarda, kao i borbom protiv izbjegavanja plaćanja poreza i korupcije, ostajući pritom u isključivoj nadležnosti Unije i posvećujući posebnu pozornost potrebama mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća;

15.  poziva Vijeće da u pregovaračkim smjernicama izrijekom prizna obveze druge strane prema autohtonom stanovništvu i da dopusti zadrške u pogledu domaćih sustava povlastica u tom pogledu; naglašava da bi se sporazumom trebala potvrditi predanost obiju strana primjeni Konvencije Međunarodne organizacije rada 169 o pravima autohtonih naroda;

16.  naglašava da neodgovarajuće upravljanje ribarstvom te nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani (NNN) ribolov mogu imati znatne negativne učinke na trgovinu, razvoj i okoliš, te da obje strane moraju preuzeti stvarne obveze u cilju zaštite morskih pasa, raža, kornjača i morskih sisavaca i sprečavanja prelova, prekomjernih kapaciteta i ribolova NNN;

17.  naglašava da je načelo nadomještavanja, smanjivanja i poboljšanja upotrebe životinja u znanstvene svrhe čvrsto ugrađeno u zakonodavstvo EU-a; ističe da je ključno da se postojeće mjere EU-a o testiranjima i istraživanjima na životinjama ne ukinu ili oslabe, da se budući propisi o upotrebi životinja ne ograniče i da se istraživačke ustanove EU-a ne nađu u nepovoljnom položaju u smislu konkurentnosti; smatra da strane moraju težiti regulatornom usklađivanju s najboljim praksama spomenutog načela radi povećanja učinkovitosti istraživanja, smanjenja troškova ali i smanjenja potrebe za upotrebom životinja;

18.  ustraje u tome da je potrebno uvesti mjere za suzbijanje krivotvorenja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda;

19.  naglašava da se, kako bi sporazum o slobodnoj trgovini bio zaista koristan za gospodarstvo EU-a, u pregovaračke smjernice trebaju uvrstiti sljedeći aspekti:

   (a) liberalizacija trgovine robom i uslugama te stvarne mogućnosti pristupa tržištu za obje strane u pogledu njihovih tržišta robe i usluga, s pomoću uklanjanja nepotrebnih regulatornih prepreka, pazeći pritom da sporazum ni na koji način ne sprečava strane da na razmjeran način donose propise u cilju postizanja legitimnih ciljeva politike; i. tim se sporazumom ne smije sprečavati strane od utvrđivanja, reguliranja, pružanja i podupiranja usluga od općeg interesa i mora sadržavati izričite odredbe koje se na to odnose; ii. njime se od vlada ne smije zahtijevati privatizacija bilo koje usluge niti ih se smije sprečavati u proširenju opsega usluga koje pružaju javnosti; iii. njime se vlade nije smije sprečavati u tome da pod javnu kontrolu vrate usluge koje su prethodne vlade odlučile privatizirati, kao što su vodoopskrba, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge, niti se smiju umanjiti visoki europski standardi u području zdravlja, hrane, zaštite potrošača, okoliša, rada i sigurnosti, niti ograničiti javno financiranje umjetnosti i kulture, obrazovanja, zdravstvenih i socijalnih usluga, kao što je to bio slučaj s prethodnim trgovinskim sporazumima; obveze bi se trebale preuzimati na temelju Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS); u tom pogledu ističe da se standardi koji se zahtijevaju od europskih proizvođača moraju očuvati;
   (b) budući da bi sporazum mogao sadržavati poglavlje o domaćim propisima, pregovarači ne smiju uvrstiti provjere nužnosti;
   (c) obveze u pogledu antidampinških i kompenzacijskih mjera koje nadilaze pravila WTO-a u tom području, uz moguće isključenje njihove primjene kada postoje dostatni zajednički standardi tržišnog natjecanja i suradnje;
   (d) smanjenje nepotrebnih necarinskih prepreka te jačanje i proširenje dijaloga o regulatornoj suradnji na dobrovoljnoj osnovi kad god je to moguće i na obostranu korist, a da se pritom sposobnost svake strane da izvršava regulatorne, zakonodavne i političke aktivnosti ne ograničava s obzirom na to da je cilj regulatorne suradnje težiti donošenju koristi za upravljanje globalnim gospodarstvom s pomoću intenzivnije konvergencije i suradnje oko međunarodnih standarda, primjerice donošenjem i provedbom standarda Gospodarske komisije UN-a za Europu (UNECE), jamčeći pritom najveću razinu zaštite potrošača (npr. prehrambena sigurnost), okoliša (npr. zdravlje i dobrobit životinja i zdravlje bilja) te socijalne i radne zaštite;
   (e) znatne koncesije u području javne nabave na svim razinama vlasti, uključujući poduzeća u državnom vlasništvu i poduzeća s posebnim ili isključivim pravima koja europskim poduzećima jamče pristup tržištu u strateškim sektorima i istu razinu otvorenosti kao na tržištima javne nabave EU-a, s obzirom na to da pojednostavnjeni postupak i transparentnost za ponuđače, pa i one iz drugih zemalja, može biti učinkovito sredstvo za sprečavanje korupcije i poticanje integriteta u javnoj upravi pružajući vrijednost za novac za porezne obveznike u pogledu kvalitete isporuke, učinkovitosti, djelotvornosti i odgovornosti; sporazumom se jamči primjena ekoloških i socijalnih kriterija pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi;
   (f) zasebno poglavlje u kojem se uzimaju u obzir potrebe i interesi MSP-ova u pogledu olakšavanja pristupa tržištu, uključujući, ali ne isključivo, povećanu kompatibilnost tehničkih standarda, i pojednostavnjenje carinskih postupaka u cilju stvaranja konkretnih poslovnih prilika i poticanja internacionalizacije MSP-ova;
   (g) imajući u vidu mišljenje 2/15 Suda Europske unije o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura, u kojemu se navodi da su trgovina i održivi razvoj u isključivoj nadležnosti EU-a te da održivi razvoj čini sastavni dio zajedničke trgovinske politike EU-a, postojano i ambiciozno poglavlje o održivom razvoju neizostavan je dio svakog potencijalnog sporazuma; odredbe za učinkovite instrumente dijaloga, praćenja i suradnje, uključujući obvezujuće i provedive odredbe koje podliježu primjerenim i djelotvornim mehanizmima rješavanja sporova, koje među ostalim provedbenim metodama uzimaju u obzir i konkretan mehanizam koji se temelji na sankcijama, te koje omogućuju socijalnim partnerima i civilnom društvu da sudjeluju na odgovarajući način, kao i blisku suradnju sa stručnjacima iz relevantnih multilateralnih organizacija; odredbe u poglavlju koje obuhvaćaju aspekte trgovine koji se tiču rada i okoliša te relevantnost održivog razvoja u kontekstu trgovine i ulaganja, kao i odredbe kojima se promiče pridržavanje i učinkovita provedba relevantnih međunarodno dogovorenih načela i pravila, primjerice temeljni radni standardi, četiri prioritetne konvencije Međunarodne organizacije rada o upravljanju te multilateralni sporazumi o okolišu, među ostalim oni povezani s klimatskim promjenama;
   (h) zahtjev prema kojemu stranke moraju promicati društveno odgovorno poslovanje, među ostalim kad je riječ o međunarodno priznatim instrumentima, prihvaćanju sektorskih smjernica OECD-a i Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima;
   (i) sveobuhvatne odredbe o liberalizaciji ulaganja u okviru nadležnosti Unije, uzimajući u obzir nedavna zbivanja u području te politike, primjerice mišljenje 2/15 Suda Europske unije o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura od 16. svibnja 2017.;
   (j) snažne i provedive mjere kojima se obuhvaćaju priznavanje i zaštita prava intelektualnog vlasništva, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla za vina i jaka alkoholna pića te druge poljoprivredne i prehrambene proizvode, uzimajući kao referentnu vrijednost odredbe sporazuma između EU-a i Australije o sektoru vina, istovremeno nastojeći poboljšati postojeći pravni okvir i osigurati visoku razinu zaštite svih oznaka zemljopisnog podrijetla; pojednostavnjeni carinski postupci i jednostavnija i fleksibilnija pravila podrijetla koji su prikladni za složeni svijet globalnih lanaca vrijednosti, pa i u pogledu povećanja transparentnosti i odgovornosti unutar njih, i kad god je to moguće, multilateralna pravila podrijetla ili u drugim slučajevima pravila o podrijetlu koja ne predstavljaju opterećenje, kao što je „promjena tarifnog podbroja”;
   (k) uravnotežen i ambiciozan ishod u poglavljima o poljoprivredi i ribarstvu kojima se samo može ojačati konkurentnost i pogodovati i potrošačima i proizvođačima, uzmu li se njime u obzir interesi svih europskih proizvođača i potrošača, poštujući pritom činjenicu da postoji niz poljoprivrednih proizvoda osjetljive naravi s kojima treba postupati na odgovarajući način, na primjer, uz pomoć carinskih kvota ili dodjele odgovarajućih prijelaznih razdoblja, vodeći računa o kumulativnim učincima trgovinskih sporazuma na poljoprivredu i potencijalno isključujući najosjetljivije sektore iz pregovora; uvrštenje primjenjive, učinkovite, prikladne i brze bilateralne zaštitne klauzule kojom se omogućuje privremeno ukidanje povlastica ako, kao posljedica stupanja na snagu trgovinskog sporazuma, povećanje uvoza nanese štetu odnosno može nanijeti ozbiljnu štetu ugroženim sektorima;
   (l) ambiciozne odredbe koje omogućuju potpuno funkcioniranje digitalnog ekosustava i promicanje prekograničnog protoka podataka, uključujući načela kao što su pošteno tržišno natjecanje i ambiciozna pravila za prekogranične prijenose podataka, u potpunosti u skladu s trenutačnim i budućim pravilima EU-a o zaštiti podataka i privatnosti, te ih ne dovodeći u pitanje, s obzirom na to da su podatkovni tokovi ključni zamašnjaci gospodarstva utemeljenog na uslugama i središnji element globalnih lanaca vrijednosti za tradicionalna proizvodna poduzeća, zbog čega bi neopravdane zahtjeve za lokalizaciju trebalo što je više moguće ograničiti; zaštita podataka i privatnost nisu trgovinska prepreka nego temeljna prava sadržana u članku 39. UEU-a i člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima;
   (m) konkretne i nedvosmislene odredbe o postupanju s prekomorskim zemljama i područjima te najudaljenijim regijama kako bi se zajamčilo da se u pregovorima vodi računa o njihovim posebnim interesima;

Uloga Parlamenta

20.  naglašava da bi uloga Parlamenta s obzirom na mišljenje 2/15 Suda Europske unije o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura trebala biti osnažena u svakoj fazi pregovora o sporazumima o slobodnoj trgovini EU-a od donošenja mandata pa sve do konačnog sklapanja sporazuma; sa zadovoljstvom iščekuje pokretanje pregovora s Australijom, koje će pomno pratiti i doprinositi njihovu uspješnom ishodu; podsjeća Komisiju na njezinu obvezu da odmah i u cijelosti obavještava Parlament u svim fazama pregovora (prije i nakon krugova pregovora); predan je, bez dovođenja u pitanje svojih ovlasti kao suzakonodavca, ispitivanju zakonodavnih i regulatornih pitanja koja se mogu pojaviti u kontekstu pregovora i budućeg sporazuma; ponovno ističe da je njegova temeljna odgovornost zastupanje građana EU-a te sa zadovoljstvom iščekuje da tijekom pregovaračkog procesa omogući uključive i otvorene rasprave;

21.  podsjeća da će se od Parlamenta tražiti suglasnost za budući sporazum, kako je utvrđeno UFEU-om, te da bi stoga njegova stajališta u svim fazama trebalo propisno uzimati u obzir; poziva Komisiju i Vijeće da zatraže suglasnost Parlamenta prije primjene sporazuma, te da uvrste tu praksu u međuinstitucijski sporazum;

22.  podsjeća na to da će Parlament nadzirati provedbu budućeg sporazuma;

o
o   o

23.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, vladi i parlamentu Australije.

(1) Usvojeni tekstovi P8_TA(2016)0064.
(2) SL C 353 E, 3.12.2013., str. 210.
(3) ECLI:EU:C:2017:376.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti