Europski parlament,

—  uzimajući u obzir članak 174. i članak 175. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2016. o posebnoj situaciji otoka(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima(8),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2016. o kohezijskoj politici u planinskim regijama EU-a(9),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o Izvješću o provedbi, rezultatima i općoj procjeni Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti 2012.(10),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2016. o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020.: integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD)(11),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2011. o demografskim promjenama i njihovim posljedicama na buduću kohezijsku politiku EU-a(12),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenoga 2010. o demografskim izazovima i međugeneracijskoj solidarnosti(13),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. rujna 2010. o europskoj strategiji za gospodarski i socijalni razvoj planinskih regija, otoka i rijetko naseljenih područja(14),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. veljače 2008. o demografskoj budućnosti Europe(15),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. ožujka 2006. o demografskim izazovima i međugeneracijskoj solidarnosti(16),

—  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Izvješće iz 2015. o starenju stanovništva: gospodarska i proračunska predviđanja za 28 država članica EU-a (2013. – 2060.)” (europsko gospodarstvo 3/2015.),

—   uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji naslovljeno „Ulaganje u radna mjesta i rast: promicanje razvoja i dobrog upravljanja u regijama i gradovima EU-a” od 23. srpnja 2014.,

—   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. travnja 2017. naslovljenu „Inicijativa za potporu ravnoteži između poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja i skrbnika” (COM(2017) 0252),

—  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. travnja 2009. naslovljenu „Suočavanje s posljedicama starenja stanovništva u EU-u (Izvješće o demografskom starenju 2009.)” (COM(2009)0180),

—  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. svibnja 2007. naslovljenu „Promicanje međugeneracijske solidarnosti” (COM(2007)0244),

—  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. listopada 2006. naslovljenu „Demografska budućnost Europe – od izazova do mogućnosti” (COM(2006)0571),

—  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. ožujka 2005. naslovljenu „Zelena knjiga – ‚Kako se suočiti s demografskim promjenama: nova međugeneracijska solidarnost’” (COM(2005)0094),

—  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),

—  uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija od 16. lipnja 2016. naslovljeno „Odgovor EU-a na demografske izazove”(17),

—  uzimajući u obzir studiju Glavne uprave Europskog parlamenta za unutarnju politiku iz rujna 2013., Resorni odjel B: Strukturna i kohezijska politika, naslovljenu „Kako se regionalna i kohezijska politika nose s demografskim izazovima?”,

—  uzimajući u obzir publikaciju ESPON-a naslovljenu „Otkrivanje teritorijalnih potencijala i oblikovanje novih politika na određenim vrstama europskih područja: otoci, planine, rijetko naseljene i obalne regije”(18),

—  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i stajalište u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0329/2017),

A.  budući da su demografske promjene stvaran problem u Europi i cijelom svijetu te ključan izazov, i to ne samo općenito nego također za lokalni razvoj i politike za razvoj teritorija u današnjem EU-u, zajedno s problemima u vezi sa zapošljavanjem, nekontroliranom globalizacijom, klimatskim promjenama, prelaskom na gospodarstva s niskim emisijama ugljika i izazovima koje predstavljaju industrijski i tehnološki zaokret te socijalna i ekonomska uključenost;

B.  budući da stanovništvo Europe, kao što je slučaj u većini postindustrijskih društava, već nekoliko desetljeća obilježavaju sve dulji životni vijek i niska stopa plodnosti, što može dovesti do promjena u strukturi stanovništva i dobnoj piramidi te popratnih pojava kao što su smanjivanje radno sposobnog stanovništva i starenje stanovništva; budući da je gospodarska kriza koja je zahvatila cijelu Europsku uniju imala snažan utjecaj na mnoga područja i regije, posebno ruralne, te osobito dovela do siromaštva i depopulacije; budući da postojeće razlike u plaćama između muškaraca i žena i sve veće razlike u mirovinama znatno otežavaju uključivanje žena na tržište rada;

C.  budući da se predviđa da će brzi rast stanovništva u zemljama u razvoju i demografski pad broja stanovnika u Europskoj uniji dovesti do smanjenja postotnog udjela stanovništva Europske unije u svjetskom stanovništvu s udjela od 6,9 % 2015. na 5,1 % 2060.(19);

D.  budući da se predviđa da će između 2015. i 2050. u 132 od 273 regije razine NUTS 2 doći do pada broja stanovnika(20); budući da će taj pad osobito utjecati na lokalne upravne jedinice (LUP);

E.  budući da je glavni cilj Europske unije i svih njezinih država članica promicanje pametnog, održivog i uključivog rasta;

F.  budući da zemljopisna ili demografska obilježja pogoršavaju probleme u pogledu razvoja; budući da je iz tog razloga u Ugovoru iz Lisabona teritorijalna kohezija dodana ciljevima ekonomske i socijalne kohezije;

G.  budući da demografske promjene ne utječu ravnomjerno na sve zemlje i regije, i zbog svoje prirodne dinamike i zbog migracijskih kretanja koje takve promjene podrazumijevaju, te da se u većini urbanih područja, a osobito širih gradskih područja, povećava broj stanovnika, dok se u većini ruralnih i udaljenih područja on smanjuje, uz veoma oprečne situacije u najudaljenijim regijama; budući da takva neravnoteža predstavlja velike izazove i za područja zahvaćena depopulacijom i za ona s priljevom stanovnika; budući da su izolirana i teško pristupačna područja najizloženija demografskom padu; budući da je, s druge strane, potrebno skrenuti pozornost na učinke širenja predgrađa koje, kao rezultat velikog kretanja stanovništva iz velikih gradova u njihova okolna područja, stavlja pritisak i na lokalne i regionalne vlasti;

H.  budući da europske regije nisu jedinstvena područja; budući da u njima mogu postojati područja pogođena nezaposlenošću ili siromaštvom ili da mogu biti suočene s posebnim izazovima, osobito u pogledu demografskih promjena, zbog čega je nužno uspostaviti alate za smanjenje podregionalnih razlika i poticanje veće teritorijalne ravnoteže među urbanim, prigradskim i ruralnim područjima;

I.  budući da su žene, osobito samohrane majke, izloženije siromaštvu i isključenosti;

J.  budući da demografske promjene predstavljaju izazov u pogledu jamčenja socijalne kohezije i dobrobiti cjelokupnog stanovništva, kao i u pogledu poticanja uravnoteženog gospodarskog razvoja; budući da demografske promjene utječu na infrastrukturu te na pristupačnost i kvalitetu usluga, što se očituje u razlikama u pogledu povezivosti ili nedostatku zdravstvenih usluga na nekim područjima te je često rezultat nedovoljne povezanosti između urbanog i ruralnog stanovništva;

K.  budući da demografske promjene obuhvaćaju glavne političke izazove u različitim domenama povezanim s brojnim područjima kohezijske politike; budući da su regionalna politika i njezini europski strukturni i investicijski fondovi, uključujući Kohezijski fond, ključni instrumenti za suočavanje s tim promjenama;

L.  budući da neurbanizirana područja u Europskoj uniji imaju 113 milijuna stanovnika, 12 milijuna poljoprivrednih gospodarstava i 172 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta te uvelike pridonose europskim gospodarstvima, kulturama i ekosustavima;

M.  budući da su odgovarajuća infrastruktura i odgovarajuća razina usluga važni čimbenici u upravljanju strukturom stanovništva u rijetko naseljenim regijama ili regijama pogođenima iseljavanjem u kojima je važnost ulaganja i radnih mjesta veća;

N.  budući da su odgovarajuća infrastruktura i pristup javnim uslugama i visokokvalitetnim radnim mjestima važni čimbenici koji utječu na odluku o tome treba li ostati na određenom području ili ga napustiti;

O.  budući da su žene izloženije siromaštvu i socijalnoj isključenosti od muškaraca, osobito nakon 60. godine života;

P.  budući da demografske promjene imaju veći utjecaj na manje razvijene regije;

Q.  budući da demografske promjene koje utječu na ruralna područja nemaju samo ozbiljne demografske posljedice nego i gospodarske i socijalne posljedice te utječu na teritorijalnu rascjepkanost, kvalitetu života i okoliš;

R.  budući da je rodna ravnopravnost temeljno pravo, zajednička vrijednost EU-a i nužan uvjet za ostvarenje ciljeva EU-a u pogledu rasta, zaposlenosti i socijalne kohezije;

S.  budući da je rodna ravnopravnost važan instrument gospodarskog razvoja i socijalne kohezije;

T.  budući da negativne demografske promjene povećavaju potrebu za većom međugeneracijskom solidarnošću;

Općenito

1.  ističe da demografske promjene podrazumijevaju veliko gospodarsko, društveno, porezno i ekološko opterećenje za vlade i regionalne i lokalne vlasti država članica u pogledu pružanja javnih usluga, osobito usluga socijalne skrbi i drugih socijalnih usluga, izgradnje i upravljanja infrastrukturom te jamčenja očuvanja ekosustava održivim prostornim planiranjem; ističe da će se to opterećenje dodatno povećati daljnjim smanjenjem radno aktivnog stanovništva i višim omjerom ovisnosti; ističe ključnu ulogu visokokvalitetnih javnih i privatnih usluga; naglašava važnost dostupnih visokokvalitetnih i pristupačnih javnih i privatnih usluga kao sredstva za jamčenje rodne ravnopravnosti;

2.  smatra da demografskim promjenama treba pristupiti koordiniranim djelovanjem svih europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela i provedbom strategija prilagodbe koje odražavaju stvarne prilike na lokalnoj i regionalnoj razini te da treba pružiti učinkovito višerazinsko upravljanje u izradi i provedbi tih posebnih politika usmjerenih na određene regije; smatra da je takav koordinirani i integrirani odgovor potrebno usmjeriti na poboljšanje kvalitete života građana i pružanje boljih gospodarskih prilika za njih te na ulaganje u kvalitetu, dostupnost i pristupačnost socijalnih i javnih usluga u dotičnim regijama; nadalje smatra da predstavnici civilnog društva i ostali dionici trebaju biti uključeni u to; ističe da svaki sveobuhvatni pristup mora odražavati ulogu gradova, ruralnih područja i ribolovnih i obalnih područja, kao i područja koja se suočavaju s posebnim problemima povezanima sa zemljopisnim položajem ili demografskim stanjem, zbog čega također treba voditi računa o posebnim izazovima koje predstavljaju najudaljenije regije, najsjevernije regije gdje je gustoća naseljenosti vrlo niska te otoci, prekogranične i planinske regije, kao što je izričito navedeno u Ugovoru iz Lisabona; poziva države članice i Komisiju da uzmu u obzir učinke različitih politika na rodnu ravnopravnost i demografske promjene;

3.  uviđa da demografske promjene uz nove izazove također stvaraju mogućnosti za razvoj na lokalnoj razini, što je posljedica promjena u potražnji urbanih društava, osobito u pogledu prehrane, razonode i odmora, zahvaljujući poljoprivrednom, šumarskom i ribolovnom potencijalu za proizvodnju visokokvalitetnih, sigurnih i raznovrsnih proizvoda; smatra da ruralni turizam općenito te osobito ekološki turizam, e-trgovina, usluge koje se pružaju u zajednici i „srebrno gospodarstvo” također pružaju prilike za razvoj na lokalnoj razini, povećavajući vrijednost domaćih poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda, kao što su rukotvorine, vez i keramika, putem europskog sustava zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla; u tom pogledu ističe važnost strategija pametne specijalizacije kojima se regijama i lokalnim područjima pruža potpora u tome da prepoznaju djelatnosti s većom dodanom vrijednosti i izgrade privlačne inovativne ekosustave na temelju stvarne strategije višefunkcionalnog ruralnog razvoja kojom se u regionalno planiranje uključuje kružno gospodarstvo; ističe da agroturizam predstavlja važan sektor jer pomaže u održavanju dinamičnog načina života u ruralnim područjima; ističe važnost socijalnog dijaloga i uključivanja socijalnih partnera i drugih lokalnih dionika i vlasti u svim fazama izrade programa i provedbe fondova ESI kako bi se bolje predvidjeli učinci demografskih promjena na lokalna tržišta rada i razvile nove strategije usmjerene na te izazove;

Obilježja demografskih promjena u EU-u

4.  primjećuje da su glavni problemi u pogledu demografskih promjena koji su trenutačno prisutni u mnogim dijelovima EU-a starenje kao posljedica remećenja dobne piramide, pad nataliteta i posljedično drastično smanjenje broja djece i mladih, kontinuirano smanjenje stanovništva, nedostatak kvalificirane radne snage, nedostatak radnih mjesta, odlazak mladih zbog želje za mogućnostima zaposlenja i promjene u demografskoj strukturi; uviđa da trenutačna poljoprivredna politika, gubitak tradicionalnih djelatnosti, proizvoda, proizvodnih sustava, radne snage i lokalnog znanja i iskustva, nevidljivi rad žena, izostanak poduzetničkog duha, regije koje zaostaju ili nisu konkurentne zbog nedostatka ulaganja, ili gubitak bioraznolikosti te sječa šuma i posljedično širenje grmlja i rizik od požara također predstavljaju znatne probleme povezane s demografskim promjenama; ističe da se učinak tih trendova znatno razlikuje ovisno o regiji, djelomično zbog kretanja ljudi prema velikim urbanim centrima u potrazi za radnim mjestima;

5.  ističe da bi jedan od glavnih ciljeva demografske politike EU-a trebao biti da se uzmu u obzir sva područja koja se suočavaju s demografskom neravnotežom i posebnosti tih područja jer je riječ o čimbenicima kojima se kohezijska politika već dugo pokušava prilagoditi, a trebat će poduzeti i mnogo više kako bi im se prilagodila nakon 2020.; naglašava da demografske promjene zahvaćaju sva područja, ruralna i urbana, ali da se njihove posljedice razlikuju te da ovise o različitim čimbenicima kao što su intenzitet i brzina pojavljivanja tih promjena ili činjenica pogađaju li te promjene regije koje prihvaćaju imigrante ili regije u kojima broj stanovnika pada;

6.  ističe potrebu za promicanjem i podupiranjem malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava u planinskim i ruralnim područjima koja uporabom tradicionalnih tehnika i načina proizvodnje na cjelovit i održiv način iskorištavaju prirodne resurse, poput pašnjaka i različitih vrsta krmnog bilja te dobivaju proizvode posebnih kvalitativnih svojstava i mogu služiti za preokretanje ili smanjenje trenda depopulacije u tim područjima;

7.  ističe da te demografske pojave, koje utječu na Uniju, nisu nove, ali su dosegle dosad neviđene razmjere, osobito zbog društvenih i gospodarskih opterećenja; skreće pozornost na stalno povećanje broja starijih osoba, s obzirom na to da otprilike 2 milijuna ljudi svake godine navrši 60 godina, što utječe na prostorno, stambeno i prometno planiranje te na druge vrste infrastruktura i usluga; sa zabrinutošću primjećuje da će regije u kojima je oštar pad radno sposobnog stanovništva biti osobito teško pogođene demografskim izazovima; uviđa da su nedostatak ulaganja, loša infrastruktura, niske razine povezanosti, ograničeni pristup socijalnim uslugama i nedostatak radnih mjesta ključni čimbenici koji pridonose depopulaciji; ističe da demografske promjene mogu imati osobito znatan utjecaj na mirovine i održivost okoliša, s obzirom na to da depopulacija ruralnih područja i sve veća urbanizacija utječu na ekosustave, očuvanje prirode i uporabu prirodnih resursa, s izraženim posljedicama na urbanu uporabu zemljišta, infrastrukturu, tržište nekretnina i zelenilo;

8.  smatra da rodnu dimenziju demografskih promjena treba uzeti u obzir na transverzalan način jer regije pogođene demografskim padom imaju i problem dobne i spolne neravnoteže zbog iseljavanja; smatra da se izazovi demografskih promjena mogu i moraju rješavati u sklopu političkog okvira povoljnog za rodnu ravnopravnost te je stoga rodnu dimenziju potrebno uključiti u rasprave o svim pitanjima u vezi s demografskim problemima; stoga smatra da je u budućnosti potrebno dodatno ojačati provedbu rodno osviještene politike u okviru svih fondova ESI;

9.  podsjeća da se u strategiji Europa 2020. demografski izazovi navode u većini njezinih sedam vodećih inicijativa osmišljenih za nadilaženje problema i utvrđivanje temeljnih prioriteta Unije u područjima zapošljavanja, inovacija, obrazovanja, smanjenja siromaštva i klime i energije; naglašava da se važan dio primjene te strategije i njezinih vodećih inicijativa temelji na financijskoj potpori s pomoću instrumenata kohezijske politike, uključujući odredbe za suočavanje s promjenama i starenjem stanovništva, te da je te dimenzije potrebno istaknuti u svim instrumentima Europske unije;

10.  smatra da će izazovi u pogledu pada broja i starenja stanovništva zahtijevati objektivne, temeljite i sveobuhvatne ponovne procjene mnogih uspostavljenih gospodarskih, socijalnih i političkih politika i programa u koje će biti potrebno uključiti dugoročnu perspektivu;

Usklađivanje politika EU-a

11.  poziva na bolje usklađivanje instrumenata EU-a, osobito zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), fondova ESI, uključujući Kohezijski fond, Europske teritorijalne suradnje, Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i Instrumenta za povezivanje Europe, kako bi se zajamčio cjelovitiji pristup demografskim promjenama; s obzirom na to da dosad upotrijebljeni mehanizmi nisu spriječili napredovanje demografskih neravnoteža, predlaže da je potrebna revizija postojećih politika i funkcioniranja svih takvih mehanizama; u tom kontekstu pozdravlja poduzete napore da se maksimalno povećaju sinergije između fondova ESI i EFSU-a; još jedanput poziva Komisiju da predloži strategiju o demografskim promjenama s prioritetima u sljedećim područjima: dostojno zaposlenje i industrijski odnosi dobre kvalitete, uz posvećivanje posebne pozornosti novim oblicima rada i njihovoj socijalnoj ulozi; teritorijalni aspekt politika kojima se promiču gospodarska aktivnost i zapošljavanje; promicanje infrastrukture kao čimbenika lokalizacije poduzeća radi omogućivanja pristupa i konkurentnosti u pogledu područja koja se suočavaju s demografskim izazovima; univerzalizacija pokrivenosti informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, koje su konkurentne i u pogledu kvalitete i u pogledu cijena, u rjeđe naseljenim područjima; pružanje osnovnih usluga socijalne države u područjima s demografskim izazovima; lokalni javni prijevoz radi jamčenja pristupa javnim uslugama; politike osmišljene u cilju jamčenja bolje ravnoteže između obiteljskih i radnih obveza, održive generacijske obnove i odgovarajuće skrbi za uzdržavane osobe; politike o prihvatu, integraciji i povratku migranata i izbjeglica pod međunarodnom zaštitom; te široka uporaba novih, privlačnijih uspostava za prenošenje informacija o životu u ruralnim područjima; ističe važnost postojećih inicijativa, kao što su Europsko inovacijsko partnerstvo za aktivno i zdravo starenje, život potpomognut okolinom i zajednice znanja i inovacija, EIT Digital i EIT Health; poziva Komisiju da u rješavanju demografskih izazova s kojima se suočavaju europske regije uzme u obzir rješenja koja su već razvijena u okviru tih inicijativa; ističe važnost europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje za potporu obrazovanju i osposobljavanju u područjima kojima prijeti opasnost od depopulacije; smatra da bi u programu za bolju izradu zakonodavstva trebalo biti obvezno da procjena učinka koja prethodi svakoj europskoj zakonodavnoj inicijativi sadržava mogući utjecaj te inicijative na demografska pitanja;

12.  naglašava da je važno da EU uključi demografska razmatranja u okviru cijelog spektra politika, među ostalim i u naslove svojeg proračuna u cilju omogućivanja razvoja tih politika, osobito u području kohezijske politike, zapošljavanja, poljoprivrede, okoliša, informacijskog društva, istraživanja, razvoja i inovacija (RDI), obrazovanja, socijalne politike i prijevoza; smatra da je rezultate izvješća o demografskim učincima potrebno uvrstiti u izradu njegovih politika, a demografske kriterije u procjene rezultata tih politika i neželjenih učinaka, i to tako da se prednost daje pristupu demografskim promjenama koji uključuje sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti; smatra da je posebnu pažnju potrebno posvetiti ruralnim područjima koja se trenutačno osobito izraženo suočavaju s tim demografskim problemima; u tom smislu ističe potencijal inicijative Smart Villages u okviru koje se ruralne zajednice mogu revitalizirati modernim tehnologijama kao što su mreže pete generacije i inovacije; osim toga, ističe važnost jačanja suradnje između ruralnih i urbanih područja; ističe važnost pružanja univerzalnog pristupa visokokvalitetnim i pristupačnim javnim uslugama i infrastrukturama, uključujući digitalnim javnim uslugama i infrastrukturama, posebno za djecu, mlade i starije osobe, kako bi se potaknula socijalna uključenost, zajamčila rodna ravnopravnost i ublažili učinci demografskih promjena; ističe da je u područjima kojima prijeti opasnost od depopulacije osobito važno pružati nove prilike za plaćeno zaposlenje kako bi se očuvale zajednice te stvorili uvjeti za postizanje odgovarajuće ravnoteže između privatnog i poslovnog života; smatra da je važno ustrajati na globalnoj zemljopisnoj viziji za urbana i ruralna područja kao komplementarnih funkcionalnih prostora; ističe da je potrebno postići bolju integraciju različitih sredstava u svrhu postizanja stvarnog participativnog i održivog lokalnog razvoja; ističe da bi se trebalo nastojati da demografska politika EU-a bude cjelovitija i više usklađena s državama članicama te horizontalna; podsjeća na to da Europska unija ne dodjeljuje samo sredstva za regionalni razvoj nego da također u velikoj mjeri oblikuje kapacitet lokalnih i regionalnih tijela za uporabu vlastitih sredstava kako bi se suzbile društveno-teritorijalne nejednakosti; ističe da je aktualni okvir, iako su se u postupku modernizacije državnih potpora postupno pojednostavnjivale i povećavale iznimke koje ne zahtijevaju izvješćivanje, i dalje vrlo složen i opterećujući za manja regionalna i lokalna tijela; smatra da, iako je zakonodavstvo o javnoj nabavi pojednostavnjeno 2014., i dalje postoji previše prepreka za mala lokalna i regionalna tijela s obzirom na omogućivanje poboljšanja gospodarstva u tim osjetljivim područjima;

13.  smatra da bi EU trebao podupirati migracijsku politiku i politiku uključivanja u državama članicama poštovanjem njihovih prava i nadležnosti te načela supsidijarnosti kako bi se negativna demografska kretanja svela na najmanju moguću mjeru; ističe značajnu ulogu politika u području osnivanja obitelji i potpore obitelji; smatra da lokalna i regionalna tijela trebaju biti osposobljena za uspješnu provedbu integracijskih politika na terenu; zauzima stajalište da bi lokalna i regionalna tijela trebala biti aktivni sudionici u mjerama koje se poduzimaju za rješavanje demografskih izazova; poziva na to da se u okviru godišnjeg pregleda rasta i preporuka po državama članicama razmotre regionalne razlike i neravnoteže između regija u državama članicama; smatra da takva suradnja u graničnim regijama mora odražavati i potražnju za prekograničnim inicijativama i opseg takvih inicijativa; predlaže razvoj programa osposobljavanja u tom području radi postizanja boljeg razumijevanja i veće razine osviještenosti o obuhvaćenim pitanjima; smatra da se demografski problemi moraju rješavati sveobuhvatnim pristupom u čitavoj Europi te da rješavanje problema u jednom dijelu kontinenta ne smije imati negativne učinke na ostala područja u Europi; poziva na stvaranje mreža za razmjenu dobrih praksi i iskustava na paneuropskoj razini kroz koje se lokalne i regionalne vlasti te dionici civilnog društva međusobno mogu obrazovati u pogledu rješavanja problema prouzročenih demografskim promjenama;

Povećanje učinkovitosti europskih fondova

14.  ističe da je u okviru fondova ESI potrebno poboljšati učinkovitost pri suočavanju s demografskim promjenama u sljedećem programskom razdoblju s pomoću: veće i bolje usredotočenosti na demografske promjene kao na primarno područje u okviru završnih uredbi i smjernica radi potpore državama članicama, regijama i lokalnim vlastima, ispitujući potencijal koji bi fondovi ESI mogli imati za potrebe rješavanja demografskih promjena te izrade i provedbe partnerskih ugovora i operativnih programa; proaktivnijeg pristupa izradi demografskih politika i razmjeni dobre prakse i iskustava radi institucionalnog učenja; pružanja tehničke podrške upravljačkim tijelima i lokalnim dionicima u provedbi djelotvornih politika rješavanja demografskih promjena na nacionalnoj i regionalnoj razini; i obveznog aktivnog sudjelovanja lokalnih tijela u osmišljavanju, upravljanju i unutarnjoj procjeni programa primjene sredstava i potrebnog utvrđivanja područja s demografskim izazovima na razini NUTS 3 i na razini lokalnih upravnih jedinica (LUP); potiče pružanje tehničke podrške i osposobljavanja lokalnim dionicima i upravljačkim tijelima za potrebe provedbe učinkovitih politika koje se bave demografskim promjenama na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; smatra da u nekim državama članicama subvencije na razini NUTS 2 često prikrivaju društveno-teritorijalne, međuregionalne pa čak i nadregionalne nejednakosti; poziva na to da se za karte EU-a usvoje odgovarajući omjeri u skladu s poteškoćama na terenu kako bi se pomoglo u usmjeravanju potpora u najugroženija područja;

15.  traži da Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) pruži veći doprinos i potporu tomu da područja s visokom stopom starenja, ruralnosti i iseljavanja stanovništva mogu poboljšati svoju prometnu i telekomunikacijsku infrastrukturu, smanjiti digitalne razlike (uključujući među različitim generacijama) i osigurati bolje javne usluge; u tom kontekstu ističe važnost područja e-zdravstva; poziva države članice i regije da bolje usmjeravaju dostupna ulaganja kako bi odgovorile na demografske promjene i njihov utjecaj;

16.  apelira na Komisiju da upotrebljava mjere kohezijske politike kako bi zaustavila sve veću migraciju iz rijetko naseljenih područja, u kojima su odgovarajuća infrastruktura i razina usluga nužni preduvjeti, osobito za zadržavanje obitelji s djecom;

17.  ističe da bi Europski socijalni fond (ESF) trebao osnažiti svoj rad u području osposobljavanja i obrazovanja mladih i poticati zapošljivost i pružati pomoć za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života te suzbijati socijalnu i digitalnu isključenost osoba starije dobi; nadalje ističe da bi se s pomoću fonda trebale poboljšati prilike za zapošljavanje za stanovnike u regijama u kojima broj stanovnika pada, i to u okviru pripremnih programa i jačanjem socijalne i digitalne uključenosti žena, mladih i starijih građana u tim područjima; u tom pogledu ističe da će se pri uporabi ESF-a za pružanje podrške najudaljenijim područjima posvetiti pozornost postizanju bolje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života; poziva Komisiju da razmotri mogućnost da u okviru područja primjene postojećih fondova uspostavi posebnu omotnicu koja bi bila namijenjena područjima s ozbiljnim i trajnim demografskim nedostatcima; traži da se sredstva fonda raspodjeljuju u skladu s aranžmanima u kojima se prednost daje kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim djelovanjima; ističe važnost uključivanja Kohezijskog fonda u buduće strategije za rješavanje demografskih promjena te podsjeća na to da je Fond uspostavljen u cilju jačanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a; smatra da je važno da se kroz ESF pruži znatno veća podrška malim organizacijama koje izrađuju i provode inovativne društvene projekte i transnacionalne pilot-projekte EU-a koji se bave socijalnim pitanjima i pitanjima zapošljavanja kako bi se olakšala inovativna regionalna, prekogranična, transnacionalna i makroregionalna suradnja te time odgovorilo na izazove prouzročene demografskim promjenama;

18.  žali zbog činjenice da je Garancija za mlade EU-a, koja bi trebala biti usmjerena na pomoć nezaposlenim mladim osobama koje nisu stekle osposobljenje ili obrazovanje, ostvarila ograničen napredak, a njezini ostvareni rezultati nisu na razini prvobitnih očekivanja, kao što je istaknuto u Tematskom izvješću Europskog revizorskog suda br. 5/2017;

19.  smatra da EFSU, u cilju sprečavanja teritorijalne podjele, treba biti od koristi područjima s najslabijom demografskom dinamikom povećanjem ulaganja u prioritetna područja Unije kao što su energetska i prometna infrastruktura, poslovanje, inovativna istraživanja, MSP-ovi, obrazovanje ili socijalna infrastruktura; smatra da je u izradi kohezijske politike nakon 2020. potrebno razmotriti poseban status područja s demografskim nedostatcima;

Budućnost kohezijske politike kao odgovor na demografske promjene

20.  smatra da kohezijska politika raspolaže odgovarajućim alatima za rješavanje demografskih izazova, osobito u vezi s drugim politikama EU-a i nacionalnim i regionalnim politikama, kako u pogledu starenja stanovništva, tako i u pogledu smanjenja broja stanovništva, i da bi stoga trebala imati važniju ulogu u pružanju potpore regijama i osiguravanju fleksibilnosti u prilagodbi demografskim promjenama; smatra da bi uredbe za pojedine fondove također trebale to odražavati u pogledu rješavanja pitanja demografskih promjena u okviru svojih izričitih nadležnosti u skladu s člankom 174. UFEU-a; traži preciznu definiciju pojma „ozbiljne i trajne demografske poteškoće” iz članka 174. UFEU-a i članka 121. Uredbe (EU) br. 1303/2013, kojom bi se omogućio statistički izračun demografskih izazova; ističe važnost veza između urbanih i ruralnih sredina te poziva Komisiju da razmisli o prilici za dopunu integriranih strategija održivog urbanog razvoja s pomoću partnerstava za održivi urbani i ruralni razvoj; smatra da bi Komisija trebala donijeti proaktivne mjere kako bi spriječila negativne učinke demografskih promjena i pružila tehničku pomoć regijama koje su najviše zahvaćene depopulacijom;

21.  ističe da bi se kohezijskom politikom trebala promicati zapošljivost i uključenost žena, osobito majki koje se bore s pronalaženjem zaposlenja; stoga poziva na to da se ženama omogući pristup programima osposobljavanja i obrazovanja; međutim, ističe da stečene kvalifikacije trebaju odgovarati potrebama tržišta rada; ističe važnost pomaganja mladim majkama da se vrate na posao pružanjem pouzdanih cjelodnevnih ustanova za skrb o djeci za djecu svih uzrasta, uključujući ustanove za predškolski odgoj, kako bi se zaustavila depopulacija;

22.  smatra da bi regije trebale proaktivnije upotrebljavati fondove ESI kako bi se riješili demografski izazovi, a u cilju da se riješi problem nezaposlenost mladih i da im se pruži prilika za pokretanje odgovarajuće karijere; primjećuje da bi se to moglo postići pružanjem podrške programima osposobljavanja i poduzetništvu za mlade;

23.  poziva na to da se u okviru buduće Uredbe o zajedničkim odredbama (UZO) uspostavi pravni okvir u cilju prepoznavanja regija koje se suočavaju s ozbiljnim i trajnim demografskim izazovima; ističe potrebu za proaktivnijim i posvećenijim pristupom izradi demografske politike jer će regionalne razlike u demografskim obrascima najvjerojatnije imati znatan nejednaki socioekonomski učinak na europska područja, što bi moglo dodatno povećati regionalne razlike u EU-u; poziva da se ojača i pojednostavi upravljanje novim instrumentima usmjerenima na jačanje pristupa odozdo prema gore i upravljanja na više razina, kao i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD) i integrirana teritorijalna ulaganja (ITI), u cilju još većeg uključivanja na lokalnoj i regionalnoj razini kad je riječ o integriranom i sveobuhvatnom pristupu regionalnom razvoju; poziva na stvaranje usluga s pomoću portala koje će postojećim ruralnim poduzećima pomoći u tome da se bolje povežu sa svojim ekvivalentima u urbanim područjima; ističe da je u okviru buduće kohezijske politike važno bolje uzeti u obzir teritorijalne posebnosti koje se iskazuju na podregionalnim razinama; naglašava da je jedna od glavnih prepreka za uspjeh programa EFSU-a u mnogim regionalnim i lokalnim tijelima nepostojanje dostatnih kapaciteta i snažnog upravljanja i s time u vezi zahtijeva instrumente za izgradnju kapaciteta;

24.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost određivanja novih kriterija s pomoću kojih bi se na temelju demografskih i gospodarskih varijabli te varijabli za učinak na okoliš i pristupačnost moglo odrediti koja su područja suočena s demografskim izazovima te da provede studije o mogućim socioekonomskim i ekološkim pokazateljima kako bi se kriteriji na osnovi pokazatelja o BDP-u nadopunili kriterijima koji uključuju društveni kapital, očekivani životni vijek i kvalitetu okoliša; smatra da BDP i gustoća naseljenosti nisu pokazatelji koji su sami po sebi dovoljni za utvrđivanje područja s ozbiljnim i trajnim demografskim teškoćama; poziva Komisiju da u kohezijsku politiku, uz pokazatelje o BDP-u, uključi nove dinamične pokazatelje, kao što je demografski pokazatelj, a osobito indeks društvenog napretka regija EU-a, kako bi se pružila potpunija slika posebnih izazova s kojima se suočavaju te regije ili da razmotri mogućnost pružanja dodatnih sredstva za te regije prema modelu slabo naseljenih područja u tekućem programskom razdoblju (Prilog VII. točka 9. Uredbe o zajedničkim odredbama); ističe potrebu za posebnim alatima za nadzor i procjenu mogućih i stvarnih učinaka fondova ESI u rješavanju demografskih promjena tako da se izrade smjernice za naknadni razvoj relevantnih demografskih pokazatelja; ističe važnost pouzdane, ažurirane, razvrstane statistike u svrhu učinkovitijeg i objektivnijeg političkog upravljanja, a posebno u svrhu detaljnijeg razumijevanja svojstvenih obilježja raznih rijetko naseljenih područja EU-a; stoga poziva Eurostat da u okviru relevantne statistike pruži više pojedinosti za osmišljavanje prikladne europske demografske politike, osobito demografskih, obiteljskih, socijalnih i gospodarskih pokazatelja i potiče na to da oni budu podijeljeni barem prema podregionalnoj razini, tj. razini NUTS 3;

25.  smatra da bi buduća kohezijska politika trebala obuhvaćati posebne mjere za područja koja su najviše pogođena demografskim izazovima, kao i veću fleksibilnost pri utvrđivanju tematskih ciljeva ili stopa sufinanciranja, u cilju usklađivanja unutarregionalnih i međuregionalnih strategija unutar iste države članice, u suradnji s lokalnim vlastima; poziva Komisiju da razmotri mogućnost postojanja nacionalne strategije za demografski razvoj kao novog ex ante uvjeta;

26.  poziva Komisiju da u okviru strategije Europa 2020. pokrene vodeću inicijativu u demografskom području, koja bi se financirala iz postojećih fondova ESI i koja bi obuhvaćala niz djelovanja u okviru triju kategorija: pametan rast, posredstvom mjera koje bi regijama pogođenima demografskim izazovima pomogle u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, istraživanja, razvoja i inovacija te MSP-ova; uključiv rast, posredstvom posebnih mjera kojima se potiče zadržavanje mladih u njihovim regijama jamčenjem održive generacijske obnove, samozapošljavanja i mjera socijalne uključenosti za migrante i izbjeglice pod međunarodnom zaštitom; i održiv rast s pomoću mjera koje bi tim regijama pomogle da ulažu u zeleno gospodarstvo, uključujući održive sustave prijevoza; pozdravlja djelovanje EU-a u okviru inicijative Smart Villages, koja poziva na provedbu politika kojima se posebna pozornost posvećuje prevladavanju digitalnih razlika između ruralnih i urbanih područja te na razvoj potencijala povezanosti i digitalizacije ruralnih područja i kojom se podupire inicijativa Pametni otoci u vidu napora odozdo prema gore europskih otočkih vlasti i zajednica koje nastoje poboljšati život na otocima s pomoću održivih i integriranih rješenja;

27.  smatra da bi višegodišnji financijski okvir za razdoblje nakon 2020. trebao dati snažan i odlučan poticaj naporima koji se ulažu u rješavanje demografskih izazova, uzimajući u obzir trenutačno demografsko stanje i trendove, te da bi trebao obuhvaćati promicanje rješenja u okviru kojih se, kada je to prikladno, primjenjuju ciljane mjere kao što je proračunska stavka u financiranju; traži da zajednička poljoprivredna politika, u okviru svog „drugog stupa” usmjerenog na ruralni razvoj, koji financira Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), dodatno ojača usluge i infrastrukturu koje vode prema socijalnoj i digitalnoj uključivosti, kao i to da preokrene trendove socijalnog i gospodarskog pogoršanja i smanjenja broja stanovnika u područjima s ozbiljnim i trajnim demografskim poteškoćama; poziva nacionalne, regionalne i lokalne vlasti da razmjenjuju iskustva, najbolje prakse i nove pristupe za sprečavanje negativnih posljedica demografskih promjena; smatra da transeuropske prometne mreže (TEN-T) i morske autoceste trebaju obuhvaćati područja s ozbiljnim i trajnim demografskim poteškoćama;

28.  ističe dodanu vrijednost metodologije jedinstvenog lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD) u okviru svih fondova ESI kako bi se razvila i provela integrirana i prilagođena rješenja odozdo prema gore; međutim, žali zbog činjenice da je lokalni razvoj pod vodstvom zajednice obvezan samo za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, a da lokalni i participativni pristupi slabe u Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo; stoga poziva Komisiju da lokalni razvoj pod vodstvom zajednice bude obvezan u okviru fondova ESI;

o
o   o

29.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 289. (3) SL L 347, 20.12.2013., str. 470. (4) SL L 347, 20.12.2013., str. 259. (5) SL L 347, 20.12.2013., str. 303. (6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0049. (7) SL L 347, 20.12.2013., str. 281. (8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0099. (9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0213. (10) SL C 316, 22.9.2017., str. 145. (11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0211. (12) SL C 153 E, 31.5.2013., str. 9. (13) SL C 74 E, 13.3.2012., str. 19. (14) SL C 50 E, 21.2.2012., str. 55. (15) SL C 184 E, 6.8.2009., str. 75. (16) SL C 292 E, 1.12.2006., str. 131. (17) SL C 17, 18.1.2017., str. 40. (18) Radni dokument ESPON-a. Luxembourg, ESPON EGTC, ožujak 2017. (19) Eurostat, „EU u svijetu” (The EU in the World), izdanje iz 2016. godine. (20) Eurostat, „Regionalni godišnjak Eurostata”, izdanje iz 2016. godine.