Preporuka Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje o Istočnom partnerstvu uoči sastanka na vrhu u studenome 2017. (2017/2130(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članke 2., 3. i 8. te glavu V., osobito članke 21., 22, 36. i 37. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), kao i dio peti Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
– uzimajući u obzir uspostavu Istočnog partnerstva u Pragu 7. svibnja 2009. kao zajedničkog pothvata EU-a i njegovih istočnih partnera Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Moldove i Ukrajine,
– uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu Istočnog partnerstva održanih u Varšavi 2011., Vilniusu 2013. i Rigi 2015.,
– uzimajući u obzir deklaraciju koju su 25. ožujka 2017. u Rimu donijeli čelnici 27 država članica te Europsko vijeće, Europski parlament i Europska komisija,
– uzimajući u obzir preporuke i aktivnosti Parlamentarne skupštine Euronesta, Foruma za civilno društvo Istočnog partnerstva i Odbora regija te Konferencije lokalnih i regionalnih vlasti za Istočno partnerstvo (CORLEAP),
– uzimajući u obzir komunikacije Europske komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) o europskoj politici susjedstva, a osobito izvješće iz 2017. o provedbi revizije europske politike susjedstva (JOIN(2017)0018) i revidirani radni dokument iz 2017. naslovljen „Istočno partnerstvo – 20 ciljeva za 2020.: usmjeravanje na ključne prioritete i konkretne rezultate” (SWD(2017)0300), kao i komunikaciju iz 2016. naslovljenu „Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku”,
– uzimajući u obzir zaključke sa sastanka Vijeća za vanjske poslove o europskoj politici susjedstva i Istočnom partnerstvu,
– uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 5. srpnja 2017. o 72. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda(1), svoje rezolucije, osobito od 15. lipnja 2017. o slučaju azerbajdžanskog novinara Afgana Muhtarlija i stanju medija u Azerbajdžanu(2), od 6. travnja 2017.(3) i 24. studenoga 2016.(4) o stanju u Bjelarusu, od 16. ožujka 2017. o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017.(5), od 13. prosinca 2016. o pravima žena u državama Istočnog partnerstva(6), od 21. siječnja 2016. o sporazumima o pridruživanju / područjima produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom(7) i od 9. srpnja 2015. o pregledu europske politike susjedstva(8),
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu parlamenata Gruzije, Moldove i Ukrajine od 3. srpnja 2017.,
– uzimajući u obzir članak 113. Poslovnika,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove (A8-0308/2017),
A. budući da se Istočno partnerstvo temelji na zajedničkoj predanosti Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Moldove, Ukrajine i Europske unije da će svoje odnose produbljivati i pridržavati se međunarodnog prava i temeljnih vrijednosti, uključujući demokraciju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava, temeljne slobode i rodnu jednakost, kao i načela tržišnog gospodarstva, održivog razvoja i dobrog upravljanja;
B. budući da se Istočnim partnerstvom nastoje ostvariti zajednički ciljevi promicanja stabilnosti, izgradnje povjerenja i suradnje, potpore demokratskim reformama, dobrosusjedskim odnosima, mirnom rješavanju sukoba i regionalnoj suradnji, poboljšanja međuljudskih kontakata i poticanja trgovine, u cilju jačanja političkog dijaloga i pridruživanja, kao i gospodarske suradnje i integracije;
C. budući da u okviru svoje Globalne strategije i revidirane europske politike susjedstva EU nastoji privući svoje partnere ubrzanim političkim pridruživanjem i gospodarskom integracijom s EU-om, a istodobno ima za cilj promicanje političke stabilizacije, društvene otpornosti i gospodarskog blagostanja u svojem susjedstvu, kao i pružanje mogućnosti privilegiranih političkih i gospodarskih odnosa u skladu s ambicijama svake od partnerskih zemalja;
D. budući da je EU predan nastavku suradnje sa svim zemljama Istočnog partnerstva, s obzirom na to da EU smatra da je suradnja sama po sebi vrijednost i čvrsto vjeruje da se njome stvaraju koristi za sve dotične strane, sve dok europske temeljne vrijednosti nisu ugrožene ili dovedene u pitanje;
E. budući da EU i njegovi partneri trebaju preuzete obveze pratiti sredstvima i instrumentima te da se partnerske zemlje trebaju više usredotočiti na provedbu postojećih sporazuma;
F. budući da su sudionici sastanka na vrhu u Rigi 2015. pozvali da se do sljedećeg sastanka na vrhu ostvari napredak u području (1) jačanja institucija i dobrog upravljanja, (2) mobilnosti i međuljudskih kontakata, (3) gospodarskog razvoja i tržišnih prilika te (4) povezanosti, energetske učinkovitosti, okoliša i klimatskih promjena;
G. budući da je od posljednjeg sastanka na vrhu ostvaren znatan napredak, osobito sklapanjem i stupanjem na snagu triju sporazuma o pridruživanju, kao i o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom te bezviznih režima s Gruzijom i Ukrajinom od 2017. (i s Moldovom od 2014.), završetkom pregovora o sveobuhvatnom i pojačanom sporazumu o partnerstvu s Armenijom (primjer toga kako članstvo u Euroazijskoj ekonomskoj uniji i sudjelovanje u strategijama EU-a o susjedstvu mogu koegzistirati), početkom pregovora o novom sveobuhvatnom sporazumu s Azerbajdžanom, donošenjem važnih reformi u nizu tih zemalja, uz političku, tehničku i financijsku potporu Europske unije, i nastavkom politike „kritičkog angažmana” prema Bjelarusu;
H. budući da je od uspostave Istočnog partnerstva u Pragu u nekim od država osnivačica zabilježeno sveopće pogoršanje stanja ljudskih prava i zaokret u demokratskim tendencijama; budući da će jedan od glavnih izazova biti omogućiti lakši aktualni prijelaz na uključivu, odgovornu, stabilnu i održivu demokraciju;
I. budući da je povećana mobilnost i jačanje izravnih kontakata među ljudima iz partnerskih zemalja i EU-a i dalje nezamjenjiv instrument za promicanje europskih vrijednosti;
J. budući da se novim strateškim planom rada koji su predložili Komisija i ESVD i koji je spoj bilateralne i regionalne suradnje nastoji usmjeravati budući rad EU-a i šest partnerskih zemalja stavljajući naglasak na dvadeset ciljeva do 2020.;
K. budući da su neovisnost, suverenitet i teritorijalna cjelovitost istočnih partnera EU-a i dalje ugroženi zbog neriješenih regionalnih sukoba, među ostalim sukoba koje je inicirala i u kojima još uvijek aktivno sudjeluje Ruska Federacija, što je u suprotnosti s njezinim međunarodnim obvezama poštovanja međunarodnog pravnog poretka; budući da bi EU trebao imati aktivniju ulogu u mirnom rješavanju svih postojećih sukoba u svojem susjedstvu; budući da ruska agresija prema Ukrajini, pripojenje Krimskog poluotoka i nastavak okupacije dviju gruzijskih regija, kao i ruske hibridne prijetnje, uključujući ruske aktivnosti destabilizacije i propagande, prijete europskoj sigurnosti u cjelini;
L. budući da se politika Istočnog partnerstva temelji na suverenom pravu svakog partnera da odabere stupanj ambicioznosti koji nastoji ostvariti u svojim odnosima s EU-om; budući da bi partneri koji žele bliskije odnose s EU-om, a ispunjavaju postojeće obveze u području reformi, trebali u skladu s načelom „više za više” moći računati na veću potporu i pomoć u postizanju obostrano postavljenih ciljeva;
1. preporučuje Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje:
O budućnosti Istočnog partnerstva
(a)
da osiguraju da sastanak na vrhu u studenome 2017. bude usmjeren prema budućnosti i da se njime uspostavi nova dinamika i jasna politička vizija za budućnost Istočnog partnerstva kao dugoročne politike; da zajamče da će se ishodima tog sastanka na vrhu prije svega pružiti osnova za poštovanje temeljnih vrijednosti Europske unije, osobito poštovanja demokracije, ljudskih prava, temeljnih sloboda, vladavine prava, dobrog upravljanja, građanskih prava, nediskriminacije i rodne jednakosti, na kojima se temelji Istočno partnerstvo, ističući da su te vrijednosti okosnica sporazuma o pridruživanju i prepoznajući obvezu dotičnih partnera da te vrijednosti provode i promiču;
(b)
da ispune velika očekivanja građana u svim partnerskim zemljama u pogledu iskorjenjivanja korupcije, borbe protiv organiziranog kriminala i jačanja vladavine prava i dobrog upravljanja; da od partnera stoga zatraže da se ponovno obvežu na donošenje i potpuno provođenje reformi u području pravosuđa, javne uprave i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, na temelju adekvatnih programa s jasno definiranim ciljevima i rokovima;
(c)
da ojačaju civilno društvo u partnerskim zemljama i njegovu ključnu ulogu u okviru Istočnog partnerstva, kao nezamjenjivog aktera u procesu demokratske konsolidacije i kao platforme za regionalnu suradnju, beskompromisnim protivljenjem svakom zakonodavstvu i mjerama kojim se želi ograničiti njegove zakonite aktivnosti i poticanjem njegova većeg sudjelovanja u izradi, nadgledanju i praćenju provedbe reformi u vezi s Partnerstvom, kao i poticanjem transparentnosti i odgovornosti javnih institucija;
(d)
da potiču izborne reforme kojima se jamči da su pravni okviri u skladu s međunarodnim standardima, preporukama međunarodnih promatračkih misija pod vodstvom OESS-a i mišljenja Venecijanske komisije i koje se ostvaruju u okviru transparentnog postupka i opsežnih savjetovanja te su u najvećoj mogućoj mjeri rezultat konsenzusa s oporbom i civilnim društvom, u cilju unapređenja izbornih okvira bez ikakvih pristranosti prema strankama na vlasti; da zajamče da EU strogo primjenjuje postojeće uvjete povezane s izbornim reformama;
(e)
da zajamče da će se ishodima sastanka na vrhu u studenome 2017. uzeti u obzir dosadašnja postignuća, naglasiti potreba za ispunjenjem već preuzetih obveza i dati novi poticaj budućem razvoju Istočnog partnerstva, uključujući postizanje konkretnih rezultata za građane, osobito u pogledu zapošljavanja, smanjenja socioekonomskih nejednakosti, prometa i povezanosti, energetske neovisnosti, mobilnosti i obrazovanja, napominjući da je novi europski plan za vanjska ulaganja važan instrument u tom pogledu;
(f)
da ulažu napore u rješavanje problema nezaposlenosti, osobito nezaposlenosti mladih, pa i s pomoću paketa mjera potpore za mlade, kao što je program EU4Youth, te u razvoj vještina koje su prilagođene potrebama tržišta rada, među ostalim strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem, poticanjem poduzetništva i lokalnih industrija, podupiranjem održive poljoprivrede i razvojem turizma i digitalnog gospodarstva, širenjem socijalne infrastrukture i sektora javnih i privatnih usluga, između ostalog u području zdravstva i skrbi;
(g)
da promiču i aktivno podržavaju provedbu politika za suzbijanje diskriminacije u svim sektorima društva; da zajamče rodnu jednakost u javnim politikama i potporu zapošljivosti i poduzetništvu žena, jamčeći daljnju provedbu te politike i nakon predviđenog cilja do 2020. godine;
(h)
da se obvežu na zajednički rad na povećanju mobilnosti između EU-a i partnerskih zemalja; da pruže potporu Moldovi, Gruziji i Ukrajini u provedbi sporazuma o liberalizaciji viznog režima te zajamče da u budućnosti ne dođe do aktivacije mehanizama suspenzije, osobito bliskom suradnjom u području policije i carine u cilju zaštite od sigurnosnih prijetnji, kriminala i prekoračenja ostanka; da započnu dijaloge o viznom režimu s Armenijom, potaknu napredovanje Azerbajdžana u provedbi sporazuma o pojednostavnjenju izdavanja viza i o ponovnom prihvatu u cilju započinjanja dijaloga o viznom režimu u budućnosti te da finaliziraju pregovore o sporazumima o pojednostavnjenju izdavanja viza i o ponovnom prihvatu s Bjelarusom u korist njegovih građana, ostvare li te zemlje znatan napredak u području temeljnih vrijednosti i ispune li točno utvrđene uvjete iz akcijskih planova za liberalizaciju viznog režima;
(i)
da dodatno povećaju mogućnosti bliske suradnje u području obrazovanja, istraživanja i inovacija, osobito olakšavanjem sudjelovanja u programima kao što su Erasmus+, program „Širenje izvrsnosti i sudjelovanja”, EU4Innovation, kao i davanjem kreditnog jamstva od strane Grupe Europske investicijske banke u okviru njezina programa InnovFin; da pruže potporu u svrhu reforme obrazovanja i rješavanja jaza u pogledu istraživanja i inovacija;
(j)
da zajamče da će se ishodima sastanka na vrhu u studenome 2017. također osigurati novi zamah u poticanju održivog gospodarskog rasta, modernizacije postojećih sektora te prilika za trgovinu i ulaganja, među ostalim međuregionalnih prilika za prekograničnu suradnju, s posebnim naglaskom na poduzetništvu te na malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima);
(k)
da pozovu na prilagođenu potporu EU-a programima pridruživanja i povezanim strukturnim reformama, osobito onima kojima se poboljšava konkurentnost i omogućuje povoljnije poslovno okruženje te odgovarajući pristup izvorima financiranja, među ostalim u okviru inicijative EU4Business; da pomno nadziru provedbu sporazuma o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine kako bi se izbjegao socijalni i ekološki damping; da osmisle ciljanu pomoć za MSP-ove kako bi im se pomoglo da u potpunosti iskoriste potencijal tih sporazuma; da promiču i podržavaju istinsku reformu ekonomskog sustava usmjerenu na postupno ukidanje monopola ograničavajući ulogu oligarha uvođenjem adekvatnih zakona, kao i opsežnu reformu bankarskog i financijskog sektora u svrhu borbe protiv pranja novca i utaje poreza;
(l)
da pruže potporu razvoju potrebne prometne infrastrukture i infrastrukture za povezivanje, među ostalim u okviru ambicioznog plana ulaganja u osnovnu mrežu TEN-T, te da promiču međuregionalnu trgovinu; da podupru infrastrukturne projekte koji će pružiti nove mogućnosti za trgovinu i omogućiti veću komunikaciju i razmjenu između EU-a i partnerskih zemalja, kao i među samim partnerima;
(m)
da poboljšaju energetsku neovisnost i učinkovitost posebnim ulaganjima i diversifikacijom izvora energije, naročito u pogledu obnovljive energije i smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima, pojačanom suradnjom u svim prioritetnim područjima obuhvaćenima energetskom unijom EU-a i boljom integracijom energetskih tržišta partnerskih zemalja i europskog energetskog tržišta, s posebnim naglaskom na međupovezanosti i infrastrukturi; da zajamče da su dionice na kopnu i na moru cjevovodne infrastrukture u regiji, uključujući plinovod Sjeverni tok 2, potpuno u skladu sa zakonodavstvom EU-a i strategijom energetske unije i da se njima ne ugrožava regionalna energetska sigurnost; da surađuju s istočnim partnerima radi potpore kućanstvima koja su najviše pogođena sve višim cijenama energije;
(n)
da zajamče potpuno poštovanje međunarodnih sporazuma i obveza u pogledu nuklearne sigurnosti i zaštite okoliša; da ulažu više napora za ispunjenje obveza u pogledu klimatskih promjena, među ostalim razvijanjem svijesti javnosti te postupnim i održivim ukidanjem zastarjelih elektrana u Armeniji i Ukrajini; da pomno prate razvoj novih projekata kao što su nuklearne elektrane u Ostrovecu u Bjelarusu;
(o)
da zajamče da se ishodima sastanka na vrhu u studenome 2017. također prione rješavanju sigurnosnih prijetnji i sukoba koji ugrožavaju neovisnost, suverenitet, teritorijalnu cjelovitost, temeljna ljudska prava te političku, društvenu i gospodarsku stabilnost i razvoj partnerskih zemalja i cijele te regije;
(p)
da se obvežu na održavanje jedinstva u djelovanju među državama članicama EU-a pri izvršavanju kolektivnog pritiska na Rusiju, čija je vojna prisutnost u regiji unatoč tome proteklih godina porasla, osobito pojačanim ciljanim mjerama ograničavanja; da se također obvežu na razrješenje sukoba u istočnoj Ukrajini potpunom i istinskom provedbom sporazuma iz Minska i zadržavanjem misije praćenja OESS-a, na rješavanje sukoba između Rusije i Gruzije konkretnim rezultatima Međunarodne rasprave u Ženevi i potpunom ruskom provedbom sporazuma o prekidu vatre iz 2008., na ponovnu uspostavu potpunog suvereniteta Ukrajine na Krimu, kao i uspostavu suvereniteta Gruzije na njezinim okupiranim područjima u Južnoj Osetiji i Abhaziji te suvereniteta Moldove u Pridnjestrovlju, na obraćanje pozornosti na opasnu ekološku situaciju u istočnoj Ukrajini, na pružanje potpore partnerima u jačanju otpornosti, te na suzbijanje daljnjih prijetnji smaknuća pod sponzorstvom države, kiberratovanja, dezinformiranja i drugih oblika destabilizacije;
(q)
da naglase da je sudjelovanje istočnih partnera u vojnim vježbama usmjerenim na EU i/ili na nekog od njegovih partnera, kao što je vojna vježba Zapad 2017. provedena u Bjelarusu pod vodstvom Rusije, neprihvatljivo; da osiguraju da partnerske zemlje u budućnosti ne sudjeluju u takvim vježbama;
(r)
da pozovu da se odmah okončaju vojna neprijateljstva između snaga Armenije i Azerbajdžana u kojima su nepotrebno izgubili živote civili i vojnici, a kojima se istodobno onemogućuje socioekonomski razvoj; da ponovno izraze potporu naporima supredsjedatelja Skupine iz Minska OESS-a u rješavanju sukoba u Gorskom Karabahu i njihovim temeljnim načelima iz 2009., koja uključuju teritorijalnu cjelovitost, samoodređenje i nekorištenje sile; da pozovu Armeniju i Azerbajdžan da ponovno u dobroj vjeri započnu pregovore s ciljem provedbe tih načela u svrhu okončanja sukoba koji se ne može riješiti korištenjem vojne sile; da pozovu vlade Armenije i Azerbajdžana da održe razgovore na visokoj razini i da se obvežu na istinsku provedbu mjera izgradnje međusobnog povjerenja i dijaloga između civilnih društava u Armeniji i Azerbajdžanu; da ratifikaciju novih sporazuma između EU-a i svake od stranaka uvjetuju preuzimanjem smislenih obveza i ostvarenja znatnog napretka razrješenja sukoba kao što su održavanje primirja i podupiranje provedbe temeljnih načela iz 2009.;
(s)
da pozovu na kontinuiranu potporu radu misija EU-a i OESS-a u Gruziji, Moldovi i istočnoj Ukrajini kao neophodnih operacija u svrhu jamčenja mira i sigurnosti, ponajprije u korist građana na terenu; da osiguraju djelotvornu provedbu mandata tih misija i apeliraju na Rusiju da misijama zajamči neometani pristup; da razmotre podupiranje raspoređivanja naoružane policijske misije OESS-a u istočnoj Ukrajini; da zajedno s partnerskim zemljama razmotre mogućnost pojačane uloge EU-a u rješavanju tih sukoba, među ostalim pokretanjem ambicioznih i sveobuhvatnih misija zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) sa zadaćom povećanja sigurnosti i stabilnosti;
(t)
da pozovu partnere EU-a na punu suradnju s EU-om u rješavanju izazova kao što su nezakonita migracija, terorizam, kiberkriminal te trgovina ljudima, krijumčarenje i nezakonita trgovina;
(u)
da u okviru politike Istočnog partnerstva razmotre privlačan dugoročan model „EaP+” za pridružene zemlje koje su ostvarile znatan napredak u pogledu reformi povezanih sa sporazumom o pridruživanju/područjima produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, koji bi u konačnici doveo do pristupanja carinskoj uniji, energetskoj uniji, digitalnoj uniji i schengenskom području, daljnjeg pristupa unutarnjem tržištu EU-a, integracije u prometne mreže EU-a, industrijskih partnerstava, povećanog sudjelovanja u drugim programima i agencijama EU-a, pojačane suradnje u području ZSOP-a, kao i do kratkoročnijih mjera kao što su dodatne jednostrane tarifne povlastice, konkretni raspored za ukidanje tarifa za roaming između partnerskih zemalja i EU-a te razvoj širokopojasne mreže visokog kapaciteta; da otvore model „EaP+” i za druge zemlje Istočnog partnerstva jednom kad budu spremne za takve pojačane obveze i kad postignu znatan napredak u provedbi uzajamno dogovorenih reformi;
(v)
da u pogledu nepridruženih zemalja razmotre nova sredstva za pružanje potpore civilnom društvu, poduzećima, akademskoj zajednici i zajednicama neovisnih medija te mladim osobama, među ostalim dodatnim financiranjem i partnerstvima za mobilnost;
(w)
da zajamče da su u oba slučaja zajednički ciljevi i srednjoročni i dugoročni, ovisno o potrebama, poticanjem nekih partnerskih zemalja na pomak od logike izbornih ciklusa prema više strateškim vizijama;
O provedbi Istočnog partnerstva
(x)
da ponovno istaknu načelo diferencijacije te da naglase da opseg i stupanj suradnje s EU-om ovisi i o ambicijama EU-a i o ambicijama partnerskih zemalja, kao i o brzini i kvaliteti reformi koje će se ocjenjivati na temelju njihove potpune i stvarne provedbe, naročito u pogledu demokracije, ljudskih prava, temeljnih sloboda, vladavine prava i dobrog upravljanja;
(y)
da naglase da se Istočnim partnerstvom nastoje stvoriti potrebni uvjeti za blisko političko pridruživanje i gospodarsku integraciju, kao i sudjelovanje u programima EU-a; da istaknu još jednom da sporazumi o pridruživanju s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom ne predstavljaju konačan cilj u odnosima tih zemalja s EU-om; da još jednom potvrde europske težnje tih zemalja; da naglase da prema članku 49. UEU-a i u skladu s Rimskom deklaracijom od 25. ožujka 2017., svaka europska država može podnijeti zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, pod uvjetom da zadovoljava kriterije iz Kopenhagena te poštuje načela demokracije, da poštuje temeljne slobode i ljudska prava i prava manjina te da poštuje vladavinu prava; da u tom pogledu apeliraju na države članice da postignu dogovor o ambicioznoj deklaraciji za sastanak na vrhu 2017. kojom bi se postavili relevantni dugoročni ciljevi;
(z)
da pozovu Gruziju, Moldovu i Ukrajinu da se usmjere na potpunu provedbu programa pridruživanja kako bi iskoristile sve mogućnosti dostupne u okviru sporazuma o pridruživanju, da sudjeluju u zajedničkim raspravama o napretku, mogućnostima i izazovima u pogledu reformi povezanih sa sporazumom o pridruživanju/područjima produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine; da ponovno naglase važnost istinske provedbe navedenih reformi za buduću stabilnost i razvoj tih zemalja te dobrobit njihovih društava; da ponovno potvrde da je za tješnje odnose u okviru modela „EaP+” kao i za priliku za članstvo u EU-u potreban znatan napredak u smislu provedbe tih reformi, osobito u pogledu vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i dobrog upravljanja;
(aa)
da zajamče da su trenutačne i daljnje razine suradnje i potpore partnerskim zemljama uvijek strogo uvjetovane, kao i da se ti uvjeti poštuju; da istaknu da će financijska potpora EU-a partnerskim zemljama ovisiti o konkretnim poduzetim reformama i njihovoj stvarnoj provedbi i da će pristup EU-a utemeljen na poticajima i dalje koristiti onim partnerskim zemljama koje najviše provode ambiciozne reforme; da previde isplate bespovratnih sredstava u manjim obrocima kako bi EU mogao bolje reagirati na neočekivane krize ili izostanak reformi; da osobito naglase da se neće ratificirati nikakav sveobuhvatni sporazum sa zemljom koja ne poštuje vrijednosti EU-a, osobito neprovođenjem odluka Europskog suda za ljudska prava te uznemiravanjem, zastrašivanjem i progonom boraca za ljudska prava, nevladinih organizacija i novinara; da također naglase da je potrebno ispuniti jasno utvrđena mjerila prije pokretanja i zaključenja bilo kakvog novog dijaloga o bezviznom režimu; da ponovno istaknu da će nazadovanje u prethodnim ostvarenjima sustavno prouzročiti obustavu sporazuma, među ostalim u području bezviznog režima i financiranja EU-a;
(ab)
da podupru multilateralnu dimenziju Istočnog partnerstva kao sredstva za povećavanje multilateralne izgradnje povjerenja, posebice u područjima pogođenima sukobom, te za stvaranje mogućnosti za regionalnu suradnju, pa i uz pomoć transnacionalnih platformi civilnog društva, suradnje između lokalnih i regionalnih vlasti te prekograničnih projekata kao što su međuljudski programi koji uključuju međukulturni dijalog i mlađe naraštaje kao pokretače promjena;
(ac)
da naglase važnost usklađene i djelotvorne unutarnje i vanjske komunikacije o politikama u vezi s Istočnim partnerstvom, kao i važnost komunikacijskih aktivnosti prilagođenih pojedinim regijama, naročito radi svladavanja nedostataka u znanju o EU-u i njegovim odnosima s partnerskim zemljama; da odaju priznanje odličnom dosadašnjem djelovanju radne skupine East Stratcom i da podrže njezine aktivnosti pružanjem dodatnih financijskih sredstava; da se uhvate u koštac s izazovom boljeg informiranja o konkretnim koristima i ciljevima Istočnog partnerstva, da suzbijaju dezinformiranje pružanjem kvalitetnih i pristupačnih informacija koje se temelje na činjenicama na svim jezicima partnerskih zemalja te da jamče potpuno poštovanje slobode izražavanja;
(ad)
da se vode time da bi potpora EU-a trebala biti prilagođena razini zajedničke ambicije u pogledu suradnje sa svakom od partnerskih zemalja, poštovanjem načela „više za više” i „manje za manje”; da osobito pozovu EU da proračunske instrumente, kao što su Europski instrument za susjedstvo i Europski fond za održivi razvoj, uskladi s političkim zadaćama i provedbenim strategijama, osobito u okviru svojih godišnjih i višegodišnjih proračunskih postupaka;
(ae)
da pozdrave prijedloge Komisije o pružanju makrofinancijske pomoći partnerskim zemljama, istodobno ustrajući na strogim i djelotvornim uvjetima koji prate te prijedloge, osobito u pogledu poštovanja vladavine prava (uključujući neovisno sudstvo i višestranački parlamentarni sustav), jamčenja dobrog upravljanja (među ostalim djelotvornom borbom protiv korupcije) i obrane ljudskih prava te slobode medija; da Parlamentu i Vijeću svakih šest mjeseci dostave iscrpno pisano izvješće o ostvarenom napretku u tim trima područjima za partnerske zemlje koje već ostvaruju koristi u okviru takve pomoći; da pozovu Komisiju da izradi nove programe makrofinancijske pomoći za partnerske zemlje koje su uspješno okončale prošle programe, da sustavno predvidi te uvjete u budućim prijedlozima o takvoj pomoći i da se pobrine da se oni strogo primjenjuju, naročito u slučaju Moldove;
(af)
da zatraže od Komisije, Europske investicijske banke i drugih multilateralnih financijskih institucija da rade na uspješnoj provedbi Plana ulaganja za Europu i posebnog mehanizma za pružanje potpore zemljama Istočnog partnerstva koje su se obvezale na provedbu sporazuma o pridruživanju; da zatraže uspostavu uzajamnog fonda za Ukrajinu, Gruziju i Moldovu na temelju najbolje prakse u okviru instrumenata u kojima sudjeluje više donatora, ističući da bi taj uzajamni fond trebao biti usmjeren na privatna i javna ulaganja, osobito na društvenu i gospodarsku infrastrukturu, te na ulaganja čiji je cilj poticanje kapaciteta apsorpcije ulaganja, kao i na koordinaciju međunarodnih financijskih institucija i potporu međunarodnih donatora na terenu; da razmotre održavanje donatorske konferencije za Ukrajinu radi potpore humanitarnih potreba u toj zemlji izazvanih sukobom na istoku i pripojenjem Krima; da zajamče strogi nadzor nad korištenjem tih fondova kako bi se spriječila njihova zlouporaba;
(ag)
da ponovno istaknu čvrstu potporu parlamentarnom doprinosu politici Istočnog partnerstva i parlamentarnom nadzoru nad tom politikom, posebno u pogledu utjecaja te politike na živote građana; da u tom pogledu povećaju ulogu Parlamentarne skupštine Euronesta u okviru nove multilateralne strukture Istočnog partnerstva, kao i ulogu Parlamentarnog odbora za pridruživanje ili Odbora za parlamentarnu suradnju u okviru Vijeća za pridruživanje ili Vijeća za suradnju; da pozdrave programe u okviru sveobuhvatnog pristupa demokraciji koji se trenutačno provode; da pozovu parlamentarne zastupnike u partnerskim zemljama da surađuju u praćenju provedbe i razmjeni najbolje prakse; da pojačaju sudjelovanje Foruma civilnog društva Istočnog partnerstva u tom procesu;
(ah)
da prime na znanje odlučnost Parlamenta u povećanju praćenja provedbe međunarodnih sporazuma s istočnim partnerskim zemljama, kao i povećanju nadzora nad potporom EU-a koja se u tom pogledu pruža; da odgovore na poziv Parlamenta upućen partnerskim zemljama i Komisiji da povećaju transparentnost svih korisnika financijskih sredstava EU-a; da pozovu Komisiju i ESVD da Parlamentu i Vijeću svakih šest mjeseci dostave iscrpno pisano izvješće o provedbi tih sporazuma;
(ai)
da prime na znanje odlučnost Parlamenta u povećanju nadzora nad pregovorima o budućim međunarodnim sporazumima s istočnim partnerskim zemljama; da pozovu Vijeće da odmah dostavi Parlamentu sve relevantne pregovaračke smjernice u skladu s relevantnim međuinstititucijskim sporazumom(9); da pozdrave učinkovitu suradnju Komisije i ESVD-a s Parlamentom u pružanju informacija o tim pregovorima, ali da ih pozovu da također odmah dostave nacrte pregovaračkih tekstova i parafirane sporazume, u skladu s relevantnim okvirnim sporazumom(10);
2. nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te, radi obavijesti, posebnom predstavniku EU-a za južni Kavkaz i krizu u Gruziji, Parlamentarnoj skupštini OESS-a, Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe te vladama i parlamentima zemalja Istočnog partnerstva.