Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2065(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0384/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0384/2017

Rasprave :

PV 11/12/2017 - 21
CRE 11/12/2017 - 21

Glasovanja :

PV 12/12/2017 - 5.15
CRE 12/12/2017 - 5.15
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0488

Usvojeni tekstovi
PDF 301kWORD 63k
Utorak, 12. prosinca 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Ususret strategiji digitalne trgovine
P8_TA(2017)0488A8-0384/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o „Ususret strategiji digitalne trgovine“ (2017/2065(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 207. stavak 3. i članak 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Opći sporazum o trgovini uslugama (GATS),

–  uzimajući u obzir Sporazum Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o informacijskoj tehnologiji (ITA),

–  uzimajući u obzir Program rada WTO-a o e-trgovini,

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu ministara informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija zemalja skupine G7 sa sastanka održanog u Takamatsuu, u okrugu Kagawi, 29. i 30. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Izjavu ministara Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o digitalnoj ekonomiji u Cancúnu iz 2016. godine,

–  uzimajući u obzir Dinamičnu koaliciju za trgovinu na Forumu za upravljanje internetom,

–  uzimajući u obzir aktualne trgovinske pregovore EU-a s trećim zemljama,

–  uzimajući u obzir načelni sporazum koji je Komisija najavila 6. srpnja 2017. o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini)(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve: Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Digitalizacija europske industrije” (COM(2016)0180),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi” (COM(2016)0178),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 23. lipnja 2017. o preprekama trgovini i ulaganjima (COM(2017)0338),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. siječnja 2017. „Stvaranje europskog podatkovnog gospodarstva” (COM(2017)0009),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije o uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o poštovanju privatnog života i zaštiti osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama i stavljanju izvan snage Direktive 2002/58/EZ (Uredba o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (COM(2017)0010),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije od 13. rujna 2017. o uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za slobodan protok neosobnih podataka u Europskoj uniji (COM(2017)0495),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 2. svibnja 2017. naslovljen: „Digital4Development: uključivanje digitalnih tehnologija i usluga u razvojnu politiku EU-a” (SWD(2017)0157),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o novoj, inovativnoj i budućnosti okrenutoj strategiji za trgovinu i ulaganja(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače 2016. s preporukama Europskog parlamenta Komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. s preporukama Europskog parlamenta Europskoj komisiji za pregovore o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP)(5),

–  uzimajući u obzir sastanak na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju i zaključni dokument koji je Opća skupština UN-a donijela 25. rujna 2015. pod nazivom „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.” te 17 ciljeva održivog razvoja (SDG),

–  uzimajući u obzir nadolazeću 11. ministarsku konferenciju WTO-a koja će se održati u Buenos Airesu u Argentini od 10. do 13. prosinca 2017. na kojoj će se vjerojatno raspravljati o e-trgovini,

–  uzimajući u obzir inicijative Međunarodne telekomunikacijske unije UN-a za potporu zemljama u razvoju (ITU-D),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 8. stavak 1. Povelje o temeljnim pravima Europske unije i članak 16. stavak 1. UFEU,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir izvješća posebnog izvjestitelja UN-a za zaštitu slobode govora o slobodi izražavanja i privatnom sektoru u digitalnom dobu (A/HRC/32/38) i o ulozi pružatelja pristupa digitalnoj tehnologiji (A/HRC/35/22),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o ljudskim pravima koje se odnose na slobodu izražavanja na internetu i izvan njega, koje je Vijeće za vanjske poslove usvojilo 12. svibnja 2014.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe za zaštitu pojedinaca u vezi s automatskom obradom osobnih podataka, Zbornik ugovora br. 108, te njezin dodatni protokol,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o transatlantskom protoku podataka(6),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o provedbi strategije trgovinske politike Trgovina za sve: Osiguravanje napredne trgovinske politike za svladavanje globalizacije (COM(2017)0491).

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0384/2017),

A.  budući da poduzeća, posebice novoosnovana poduzeća, mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća, zahvaljujući tehnološkom razvoju, pristupu otvorenom internetu i digitalizaciji gospodarstva mogu stvoriti nove mogućnosti kada je riječ o razvoju, naručivanju, izradi, prodaji ili isporuci proizvoda i usluga te brže i povoljnije nego ikad doprijeti do klijenata diljem svijeta; budući da nove tehnologije, kao što je tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (distributed ledger technology), mogu povećati digitalnu trgovinu poboljšanjem transparentnosti međunarodnih ugovora i ubrzavanjem prijenosa vrijednosti; budući da je trgovinu fizičkom robom zamijenio sve veći broj prekograničnih prijenosa digitalnog sadržaja koji ponekad ne prave razliku između robe i usluga;

B.  budući da prikupljanje i objedinjavanje podataka te mogućnost prijenosa podataka preko granica imaju potencijal da postanu ključni faktori u pokretanju inovacija, produktivnosti i gospodarske konkurentnosti;

C.  budući da su globalizacija i digitalizacija naših gospodarstava i međunarodne trgovine omogućili rast poduzeća i pružili gospodarske mogućnosti građanima; budući da digitalizacija tradicionalnih industrija utječe na opskrbne lance te proizvodnju i modele pružanja usluga, što bi moglo dovesti do stvaranja radnih mjesta u novim industrijama, ali i poremetiti sadašnja radna mjesta te dovesti do nesigurnih radnih uvjeta jer se sve više zadaća koje tradicionalno obavljaju ljudi ili automatizira ili premješta u druge zemlje, ili i jedno i drugo; u tom smislu ističe potrebu za uvođenjem pratećih socijalnih mjera koje će koristiti cijelom društvu, kao što su čvrste politike obrazovanja i osposobljavanja, aktivne politike tržišta rada te mjere za prevladavanje digitalnog jaza;

D.  budući da digitalno gospodarstvo zahtijeva okvir utemeljen na pravilima, uključujući pravila moderne trgovine kojima se ubrzane promjene na tržištu usklađuju s pravima potrošača i kojima se omogućuje politički prostor za nove regulatorne inicijative koje su vladama potrebne za obranu i jačanje zaštite ljudskih prava;

E.  budući da je pristup slobodnom, otvorenom i sigurnom internetu preduvjet za trgovinu utemeljenu na pravilima i razvoj u digitalnom gospodarstvu; budući da načelo neutralnosti mreže mora biti ključan dio strategije EU-a za digitalnu trgovinu kako bi se omogućilo pošteno tržišno natjecanje i inovacije u digitalnoj ekonomiji, uz istodobno jamčenje slobode govora na internetu;

F.  budući da ulaganja u infrastrukturu i pristup vještinama i dalje predstavljaju ključne izazove za povezivost te, slijedom toga, za digitalnu trgovinu;

G.  budući da se u UN-ovim ciljevima održivog razvoja ističe da će pružanje univerzalnog i cjenovno pristupačnog pristupa internetu u najmanje razvijenim zemljama do 2020. biti ključno za poticanje razvoja s obzirom da bi razvoj digitalnog gospodarstva mogao biti pokretač zapošljavanja i rasta, a e-trgovina prilika za povećanje broja malih izvoznika, obujma izvoza i diversifikaciju izvoza;

H.  budući da bi žene kao poduzetnice i radnice mogle imati koristi od boljeg pristupa globalnim tržištima, dok bi kao potrošačice mogle profitirati od nižih cijena te budući da mnogi izazovi i nejednakosti i dalje otežavaju sudjelovanje žena u globalnom gospodarstvu jer mnoge žene u zemljama s niskim i srednjim prihodima još uvijek nemaju pristup internetu;

I.  budući da e-trgovina i u zemljama u razvoju doživljava procvat;

J.  budući da se vlade diljem svijeta koriste digitalnim protekcionizmom i uvode ograničenja kojima se otežava pristup tržištu i izravnim ulaganjima ili stvaraju nepoštenu prednost za domaća poduzeća; budući da niz sveobuhvatnih mjera koje su u trećim zemljama donesene u ime nacionalne (kibernetičke) sigurnosti ima sve negativniji učinak na trgovinu proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije (proizvodi IKT-a);

K.  budući da strana poduzeća trenutačno imaju mnogo veći pristup europskom tržištu nego obrnuto; budući da mnogi naši trgovinski partneri sve više zatvaraju svoja domaća tržišta i pribjegavaju digitalnom protekcionizmu; budući da bi EU svoju strategiju digitalne trgovine trebao temeljiti na načelima uzajamnosti, pravednog tržišnog natjecanja, pametnog donošenja propisa i transparentnosti kako bi se vratilo povjerenje potrošača i ponovno uspostavili ravnopravni tržišni uvjeti za poduzeća;

L.  budući da bi trebalo ukinuti geografsko blokiranje te bi u budućnosti trebali nestati svi oblici neopravdane diskriminacije na temelju nacionalnosti potrošača, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana na unutarnjem tržištu;

M.  budući da u svim trgovinskim sporazumima treba promicati one elemente koje u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a štite otvoren pristup internetu, uključujući načela kao što su pošteno tržišno natjecanje, mrežna neutralnost i odgovornost posrednika; budući da je zbog globalne dimenzije digitalne trgovine WTO idealno mjesto za pregovore o multilateralnom okviru temeljenom na pravilima; budući da 11. ministarska konferencija WTO-a u prosincu 2017. pruža platformu za pokretanje takvog postupka;

N.  budući da je za Europsku uniju obvezujuća Povelja Europske unije o temeljnim pravima, uključujući njezin članak 8. o pravu na zaštitu osobnih podataka te članak 16. UFEU-a o istom temeljnom pravu, kao i članak 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU); budući da je pravo na privatnost univerzalno ljudsko pravo; budući da visoki standardi zaštite podataka doprinose izgradnji povjerenja u digitalno gospodarstvo među europskim građanima i na taj način potiču razvoj digitalne trgovine; budući da u digitalnom dobu promicanje visokih standarda zaštite podataka, posebno osjetljivih podataka, i olakšavanje međunarodne trgovine moraju ići ruku pod ruku u svrhu podupiranja slobode izražavanja i informiranja, e-trgovine i šifriranja te ukidanja digitalnog protekcionizma, masovnog nadzora, kibernetičke špijunaže i internetske cenzure;

O.  budući da se u digitalnoj trgovini moraju zaštititi ugrožene biljne i životinjske vrste te budući da internetska tržišta na svojim platformama moraju zabraniti prodaju divljih životinja i proizvoda od tih životinja;

P.  budući da privatna poduzeća sve više uvode norme i standarde u digitalnom gospodarstvu, što će imati izravan utjecaj na građane i potrošače, kao i na domaću i međunarodnu trgovinu te istovremeno ubrzati razvoj tehnoloških rješenja u cilju zaštite poduzeća i potrošača;

Q.  budući da su preporuke OECD-a protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te planovi EU-a za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit naglasili potrebu za rješavanjem brojnih izazova u području oporezivanja, uključujući one koji su karakteristični za digitalno gospodarstvo; budući da bi se porez trebao plaćati ondje gdje se ostvaruje dobit; budući da bi transparentniji, učinkovitiji i pravedniji sustav za izračunavanje poreznih osnovica prekograničnih poduzeća trebao spriječiti premještanje dobiti i izbjegavanje plaćanja poreza; budući da je dosljedan pristup EU-a oporezivanju u digitalnoj ekonomiji nužan za postizanje pravednog i učinkovitog oporezivanja svih poduzeća i za stvaranje ravnopravnih uvjeta; podsjeća na to da trgovinski sporazumi trebaju sadržavati klauzulu o dobrom poreznom upravljanju kojom stranke potvrđuju svoju predanost provedbi dogovorenih međunarodnih standarda u borbi protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza;

R.  budući da je, prema OECD-u, do 5 % robe uvezene u EU krivotvoreno, što dovodi do znatnih gubitaka radnih mjesta i prihoda od poreza;

S.  budući da osjetljivi sektori kao što su audiovizualne usluge te temeljna prava kao što je pravo na zaštitu osobnih podataka ne bi trebali biti predmet trgovinskih pregovora;

T.  budući da cilj digitalne trgovine također mora biti promicanje rasta malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih (start-up) poduzeća, ne samo multinacionalnih poduzeća;

U.  budući da Meksiko ispunjava uvjete za pristupanje Konvenciji br. 108 Vijeća Europe o zaštiti podataka;

V.  budući da zaštita osobnih podataka nije pitanje o kojem se pregovara u okviru trgovinskih sporazuma i da je zaštita podataka uvijek bila isključena iz mandata EU-a za trgovinske pregovore;

W.  budući da trgovinski sporazumi mogu poslužiti kao uporište za poboljšanje digitalnih prava; budući da uvrštavanje odredaba o mrežnoj neutralnosti, zabrani prisilnih i neopravdanih zahtjeva za lokalizaciju podataka, sigurnosti podataka, sigurnosti obrade i pohranjivanja podataka, šifriranju i odgovornosti posrednika u trgovinskim sporazumima može osobito poboljšati zaštitu slobode govora;

1.  naglašava da bi EU, kao zajednica vrijednosti i najveći svjetski izvoznik usluga, u međunarodna pravila i sporazume o tokovima digitalne trgovine trebao postaviti standarde temeljene na trima elementima: (1) jamčenju pristupa tržištu digitalnoj robi i uslugama u trećim zemljama, (2) jamčenju da trgovinska pravila imaju konkretne koristi za potrošače i (3) jamčenju i promicanju poštovanja temeljnih prava;

2.  naglašava da, iako se strategija jedinstvenog digitalnog tržišta bavi mnogim problemima digitalne trgovine, poduzeća u EU-u i dalje se suočavaju sa znatnim globalnim preprekama, kao što su netransparentni propisi, državna intervencija i neopravdana lokalizacija podataka ili pohranjivanje podataka; ističe da neke ključne aktivnosti strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, kao što su inicijativa Europski oblak i reforma autorskih prava, imaju međunarodnu dimenziju koja bi se mogla razmotriti u europskoj strategiji digitalne trgovine;

3.  ističe potrebu da za prevladavanjem digitalnog jaza kako bi se smanjili mogući negativni socijalni i razvojni učinci; u tom smislu, kada je riječ o pristupu i korištenju novih tehnologija, ističe važnost promicanja sudjelovanja žena u područjima STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), uklanjanja prepreka koje stoje na putu cjeloživotnom učenju te ukidanja razlika između spolova; poziva Komisiju da dodatno ispita povezanost aktualne trgovinske politike i ravnopravnosti spolova i kako trgovina može promicati jačanje ekonomskog položaja žena;

4.  napominje da mrežni učinak digitalnog gospodarstva omogućuje da jedno trgovačko društvo ili mali broj trgovačkih društava ima veliki tržišni udio, što može dovesti do prekomjerne koncentracije tržišta; naglašava da je važno promicati pošteno i učinkovito tržišno natjecanje u trgovinskim sporazumima, posebno između pružatelja digitalnih usluga kao što su internetske platforme te korisnika kao što su mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća i novoosnovana poduzeća, te promicati izbor za potrošače, smanjiti troškove transakcija, osigurati nediskriminatorni tretman svih sudionika na tržištu i izbjegavati stvaranje vladajućih pozicija koje narušavaju tržište; u tom kontekstu naglašava da je važno da neutralnost mreže bude ključni dio njegove strategije digitalne trgovine; smatra da strategija digitalne trgovine mora biti popraćena pojačanim i učinkovitim međunarodnim okvirom za politiku tržišnog natjecanja te povećanom suradnjom između tijela nadležnih za tržišno natjecanje i čvrstim poglavljima u trgovinskim sporazumima koji se odnose na tržišno natjecanje; poziva Komisiju da se pobrine da se poduzeća i društva pridržavaju pravila tržišnog natjecanja i da se konkurenti ne diskriminiraju na štetu interesa potrošača;

5.  ističe da ključne elemente u omogućavanju digitalne trgovine, održivog razvoja i uključivog rasta čine pristup sigurnoj širokopojasnoj internetskoj povezivosti i digitalnim metodama plaćanja, učinkovita zaštita potrošača, posebice uspostavljanje sustava pravne zaštite za prekograničnu prodaju putem interneta, i predvidljivi carinski postupci;

6.  smatra da se trgovinskim sporazumima mora omogućiti povećana suradnja između agencija za zaštitu potrošača te pozdravlja inicijative za poticanje mjera kojima se povećava povjerenje potrošača u trgovinskim sporazumima kao što su pravila o elektroničkim potpisima i ugovorima te pravila o nezatraženim elektroničkim porukama; ističe da se prava potrošača moraju zaštiti te da se ni u kojem slučaju ne smiju smanjiti;

7.  naglašava da mala i srednja poduzeća čine većinu poduzeća u zemljama u razvoju te da ona zapošljavaju većinu radnika u proizvodnom i uslužnom sektoru; podsjeća da olakšavanje prekogranične e-trgovine može imati izravan učinak na poboljšanje životnih uvjeta te poticanje višeg životnog standarda i gospodarskog razvoja;

8.  podsjeća da ništa u trgovinskim sporazumima ne sprječava EU i njegove države članice da zadrže, poboljšaju i primjenjuju svoje propise o zaštiti podataka; podsjeća na to da se osobni podaci mogu prenijeti u treće zemlje bez korištenja općih pravila iz trgovinskih sporazuma kada su, trenutno i u budućnosti, ispunjeni zahtjevi iz poglavlja IV. Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom protoku takvih podataka(7) i poglavlja V. Uredbe (EU) 2016/679; priznaje da su odluke o primjerenosti, uključujući djelomične i one koje se u potpunosti odnose na sektor, temeljni mehanizam zaštite prijenosa osobnih podataka iz EU-a u treću zemlju; napominje da je EU sa samo četiri od svojih 20 najvećih trgovinskih partnera donio odluke o primjerenosti; podsjeća da prijenos podataka iz trećih zemalja u EU mora posebno biti zajamčen kroz dijaloge o primjerenosti;

9.  poziva Komisiju da odredi prioritete i ubrza donošenje odluka o primjerenosti, pod uvjetom da treće zemlje osiguraju, na temelju nacionalnog prava ili njihovih međunarodnih obveza, razinu zaštite koja je „u osnovi jednaka” onoj koja se jamči u Europskoj uniji; poziva Komisiju da usvoji i objavi ažurirane i detaljne obvezujuće postupke s određenim vremenskim okvirom za donošenje tih odluka, potpuno poštujući ovlasti nacionalnih nadzornih tijela i mišljenje Parlamenta;

10.  podsjeća na sve veću važnost mogućnosti prekograničnog pristupa, prikupljanja, obrade i prijenosa podataka za sve vrste poduzeća koja isporučuju robu i usluge diljem svijeta; napominje da se to odnosi i na osobne i na neosobne podatke te uključuje komunikaciju između strojeva;

11.  poziva Komisiju da čim prije donese pravila za prekogranični prijenos podataka koja su u potpunosti u skladu s postojećim i budućim pravilima EU-a o zaštiti podataka i privatnosti; nadalje poziva Komisiju da u trgovinske sporazume EU-a uvrsti horizontalnu odredbu kojom stranka u potpunosti zadržava pravo na zaštitu osobnih podataka i privatnosti, pod uvjetom da se to pravo ne koristi bez opravdanja kako bi se zaobišla pravila o prekograničnim prijenosima podataka iz razloga koji se ne odnose na zaštitu osobnih podataka; smatra da bi ta pravila i odredbe trebale bi biti dio svih novih i nedavno pokrenutih trgovinskih pregovora s trećim zemljama; naglašava da bi sva pravila u tom pogledu trebala biti izuzeta iz područja primjene svih budućih poglavlja o zaštiti ulaganja;

12.  poziva Komisiju da u sporazumima o slobodnoj trgovini strogo zabrani neopravdane zahtjeve za lokalizaciju podataka; smatra da bi ukidanje takvih zahtjeva trebalo biti glavni prioritet te naglašava da se treba držati relevantnog zakonodavstva o zaštiti podataka; žali zbog pokušaja da se takvi zahtjevi koriste kao oblik necarinskih prepreka trgovini i kao oblik digitalnog protekcionizma; smatra da se takvim protekcionizmom ozbiljno otežavaju mogućnosti europskih poduzeća na tržištima trećih zemalja i umanjuje korist u pogledu učinkovitosti digitalne trgovine;

13.  poziva Komisiju da što prije iznese svoje stajalište o prekograničnom prijenosu podataka, neopravdanim zahtjevima za lokalizaciju podataka te zaštitnim mehanizmima za zaštitu podataka u trgovinskim pregovorima, u skladu sa stajalištem Parlamenta, te da to stajalište uključi u sve nove i nedavno pokrenute pregovore kako EU u međunarodnim trgovinskim pregovorima ne bi bio potisnut u drugi plan;

14.  poziva Komisiju da se bori protiv mjera trećih zemalja kao što su politike „kupujmo domaće” i zahtjevi koji se odnose na domaću proizvodnju ili prisilni prijenos tehnologije, ukoliko te mjere nisu opravdane na temelju programa pod okriljem UN-a o premošćivanju digitalnog jaza ili iznimaka koje se odnose na trgovinske aspekte prava intelektualnog vlasništva, kako bi se osiguralo da europska poduzeća mogu poslovati u pravednom i predvidljivom okruženju;

15.  naglašava da bi Unija trebala nastaviti svoje napore na bilateralnoj, plurilateralnoj i multilateralnoj razini kako bi osigurala da treće zemlje nude stupanj otvorenosti prema stranim ulaganjima kakav ima EU te da zadrže jednake uvjete za subjekte iz EU-a; pozdravlja prijedlog EU-a o uredbi za uspostavu okvira za reviziju izravnih stranih ulaganja u Uniju i podržava njegove ciljeve bolje zaštite kritične infrastrukture i tehnologije;

16.  ističe da strategija digitalne trgovine mora biti potpuno u skladu s načelom neutralnosti mreže te osigurati jednako postupanje kada je riječ o internetskom prometu bez diskriminacije, ograničavanja ili ometanja, neovisno o njegovu pošiljatelju, primatelju, vrsti, sadržaju, uređaju, usluzi ili primjeni; nadalje podsjeća da bi mjere upravljanja prometom trebale bi biti dopuštene samo u iznimnim slučajevima, kada je to potrebno i samo onoliko dugo koliko je potrebno, kako bi se poštovali pravni zahtjevi, očuvao integritet i sigurnost mreže ili spriječilo predstojeće zagušenje mreže;

17.  naglašava da je korištenje i dostupnost infrastrukture, osobito u ruralnim, planinskim i udaljenim područjima, koja je prikladna u pogledu pokrivenosti, kvalitete i sigurnosti te podupire neutralnost mreže, od ključne važnosti za digitalizaciju europske industrije i povećanje e-upravljanja;

18.  duboko žali zbog toga što treće zemlje poduzećima koja na njihovom tržištu namjeravaju prodavati softver pristup tržištu uvjetuju otkrivanjem i prijenosom izvornog koda softvera tijelima vlasti; smatra da su takve mjere kao opći uvjet za pristup tržištu neprimjerene; poziva Komisiju da vladama potpisnicama sporazuma o slobodnoj trgovini zabrani sudjelovanje u takvim aktivnostima; ističe da to ne bi trebalo spriječiti državna tijela da promiču transparentnost softvera, potiču objavu izvornog koda putem besplatnih računalnih programa s otvorenim kodom i razmjenjuju podatke preko licenci za otvorene podatke (Open Database Licence);

19.  podsjeća da su u nekim slučajevima zahtjevi u pogledu lokalne prisutnosti potrebni kako bi se osigurao učinkovit bonitetni nadzor ili regulatorni nadzor i provedba; stoga ponavlja svoj poziv Komisiji da preuzme ograničene obveze iz 1. modaliteta kako bi se izbjegla regulatorna arbitraža;

20.  smatra da bi u politikama javne nabave digitalnu trgovinu trebalo dodatno olakšati, što uključuje iskorištavanje mogućnosti pružanja usluga na daljinu i omogućavanje europskim poduzećima, naročito MSP-ovima, da dobiju pristup javnoj i privatnoj nabavi;

21.  napominje da se pravilima o digitalnoj trgovini ne bi trebali isključiti zahtjevi za prijenos tehnologije u interesu razvoja;

22.  poziva Komisiju da vlastima trećih zemalja zabrani da zahtijevaju otkrivanje ili prijenos podataka o tehnologiji šifriranja upotrijebljenoj u proizvodima kao uvjet za proizvodnju, prodaju ili distribuciju proizvoda;

23.  napominje da su zaštita prava intelektualnog vlasništva i ulaganja u istraživanje i razvoj preduvjet za gospodarstvo EU-a utemeljeno na znanju te da je međunarodna suradnja ključna za borbu protiv trgovine krivotvorenom robom u cijelom lancu vrijednosti; stoga potiče Komisiju da se zauzme da se u cijelom svijetu provode međunarodni standardi kao što je Sporazum WTO-a o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Sporazum o TRIPS-u) i ugovori o internetu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO); podsjeća da je potrebno zakonom zaštititi nova ostvarenja diljem EU-a, kako na internetu tako i izvan njega, jer će se time potaknuti ulaganja i daljnji razvoj inovacija; ističe, međutim, da trgovinski sporazumi kojima se omogućuju šire ovlasti u provođenju autorskog prava nisu pravo mjesto za proširenje razine zaštite za nositelje prava; ističe da se pristup lijekovima u trećim zemljama ne bi smio ugroziti zbog zaštite intelektualnog vlasništva; naglašava da je, kada je riječ o trgovini krivotvorenim proizvodima, potrebno zauzeti izrazito drugačiji pristup u odnosu na povrede prava intelektualnog vlasništva u digitalnom gospodarstvu;

24.  preporučuje Komisiji da pomno prati program generičkih vršnih domena (TLD) organizacije ICANN koja nazive domena proširuje na tisuće generičkih naziva te da, u skladu sa svojom obvezom u pogledu besplatnog i otvorenog interneta, jamči zaštitu nositelja prava, posebno onih koje se odnose na oznake zemljopisnog podrijetla;

25.  poziva Komisiju da trgovinske sporazume koristi kako bi spriječila pojedine strane da nameću gornje granice udjela stranog kapitala, da odredi pravila o veleprodajnom pristupu za mreže postojećih operatera koje pogoduju tržišnom natjecanju, da odredi transparentna i nediskriminacijska pravila i naknade za izdavanje dozvola te da pružateljima telekomunikacijskih usluga iz EU-a zajamči pristup infrastrukturi „posljednje milje” na izvoznim tržištima; podsjeća na to da tržišno natjecanje u telekomunikacijskom sektoru koje je utemeljeno na pravilima dovodi do bolje kvalitete usluge i nižih cijena;

26.  poziva Komisiju da nastavi s naporima u smjeru razvijanja skupa obvezujućih multilateralnih pravila za e-trgovinu u WTO-u te da se nastavi fokusirati na konkretne i realistične rezultate;

27.  poziva Komisiju da hitno ponovno pokrene pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama u skladu s donesenim preporukama Parlamenta; prihvaća stajalište da bi EU trebao iskoristiti priliku da preuzme vodstvo u određivanju najsuvremenijih globalnih digitalnih standarda;

28.  podsjeća da je od 1998. u članicama WTO-a na snazi moratorij na tarife elektroničkih prijenosa; naglašava da bi zbog takvih tarifa došlo do nepotrebnih dodatnih troškova za poduzeća i potrošače; poziva Komisiju da moratorij pretvori u trajni sporazum o ukidanju tarifa na elektroničke prijenose, koji podliježe pomnoj analizi posljedica u području trodimenzionalnog ispisa (3D printing);

29.  primjećuje napore Svjetske trgovinske organizacije (WTO) da postigne napredak u pogledu svojeg programa rada o e-trgovini; traži od Komisije da zahtijeva da se Sporazum WTO-a o informacijskoj tehnologiji dodatno proširi na više proizvoda i više zemalja članica WTO-a te prima na znanje ministarsku konferenciju WTO-a zakazanu za prosinac 2017. u Buenos Airesu; traži od Komisije da se što prije savjetuje s europskim poduzećima i državama članicama o svojem stajalištu o e-trgovini i drugim pitanjima u vezi s digitalnom trgovinom o kojima će se postići dogovor na konferenciji, u svrhu jamčenja ujedinjenog europskog stajališta;

30.  poziva Komisiju da trgovinske sporazume koristi za promicanje interoperabilnosti standarda ICT-a od kojih koristi imaju i potrošači i proizvođači, osobito u kontekstu sigurnog interneta stvari, 5G i kibernetičke sigurnosti, pritom ne zaobilazeći legitimne forume za višedioničko upravljanje koji su pozitivno doprinijeli otvorenom internetu;

31.  pozdravlja komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Prioriteti normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište” (COM(2016)0176); ističe da će, iako industrija mora zadržati vodeću ulogu u normizaciji IKT-a, koja mora biti dobrovoljna i vođena konsenzusom te se temeljiti na načelima transparentnosti, otvorenosti, nepristranosti, konsenzusa, djelotvornosti, relevantnosti i dosljednosti, jasniji skup prioriteta normizacije IKT-a i politička potpora s visoke razine osnažiti konkurentnost; napominje da se za taj proces trebaju upotrebljavati alati europskog sustava normizacije i da on treba uključivati velik broj dionika, i unutar EU-a i na međunarodnoj razini, kako bi se poboljšali postupci utvrđivanja normi u skladu sa Zajedničkom inicijativom o normizaciji; poziva Komisiju da promiče stvaranje globalnih industrijskih normi pod vodstvom EU-a za ključne tehnologije 5G i mrežne arhitekture 5G, posebno korištenjem postignuća javno-privatnih partnerstava u području tehnologija 5G na razini ključnih EU-ovih i međunarodnih tijela za normizaciju;

32.  naglašava važnost međunarodnih standarda o digitalnoj opremi i uslugama, posebno u području kibersigurnosti; traži od Komisije da nastoji osigurati da osnovne mjere kibersigurnosti budu uključene u proizvode iz područja interneta stvari i usluge računalstva u oblaku;

33.  smatra da posebnu pažnju treba posvetiti sve većem broju potrošača i pojedinaca koji prodaju i kupuju preko interneta i koji se moraju baviti kompliciranim carinskim postupcima za robu kupljenu na internetu; podsjeća da je potrebno uvesti pojednostavljeni carinski postupak bez plaćanja poreza i carina za robu koja se prodaje na internetu i za povrat neiskorištene robe; podsjeća da je cilj Sporazuma WTO-a o olakšavanju trgovine ubrzati carinske postupke i poboljšati njihovu odgovornost i transparentnost; naglašava da je potrebno digitalizirati carinske informacije i carinsko upravljanje kroz prijave i upravljanje informacijama putem interneta, što bi trebalo olakšati carinjenje na granicama, suradnju u otkrivanju prijevara, napore u borbi protiv korupcije i omogućiti transparentnost cijena koje se odnose na carinjenje; vjeruje da bi šira uporaba alata kao što su internetsko rješavanje sporova u tom pogledu bila korisna za potrošače;

34.  poziva Komisiju da zemlje potpisnice trgovinskih sporazuma potakne na to da u poglavlju njihovih sporazuma o slobodnoj trgovini koje se odnosi na telekomunikacije uključe odredbe kojima bi međunarodne naknade za roaming i naknade koje se naplaćuju za međunarodne pozive i poruke bile transparentne, poštene, razumne i orijentirane na potrošače; poziva Komisiju da podrži politike kojima se promiču troškovno usmjerene maloprodajne cijene za usluge roaminga u cilju smanjenja cijena, promicanja transparentnosti i sprečavanja nepoštenih ili na bilo koji način za potrošače negativnih poslovnih praksi;

35.  prepoznaje da su načela iz Direktive o elektroničkoj trgovini (2000/31/EC) doprinijela razvoju digitalnog gospodarstva stvaranjem povoljnih uvjeta za inovacije i jamčenjem slobode govora i slobode poslovanja; podsjeća da Komisiju u trgovinskim pregovorima obvezuje pravna stečevina EU-a;

36.  poziva Komisiju da u razvojnu politiku EU-a nastavi uključivati digitalne tehnologije i usluge, kao što je, između ostalog, navedeno u radnom dokumentu Digital4Development; poziva Komisiju da trgovinske sporazume koristi za poboljšanje i promicanje digitalnih prava; uviđa da samo 53,6 % svih kućanstava diljem svijeta ima pristup internetu; žali zbog činjenice da još uvijek postoji znatan digitalni jaz; poziva Komisiju da poveća ulaganja u digitalnu infrastrukturu u južnim dijelovima svijeta kako bi se premostio digitalni jaz i to poticanjem javno-privatnih partnerstava, istovremeno poštujući načela razvojne učinkovitosti; u tom kontekstu napominje doprinos UN-ove agencije ITU-D u stvaranju, razvoju i poboljšanju telekomunikacijske i informatičke i komunikacijske opreme i mreža; potiče Komisiju da se pobrine da ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu u zemljama u razvoju potpuno doprinose i u potpunosti ovise o poštovanju slobodnog, otvorenog i sigurnog interneta te da razvije primjerena rješenja za promicanje pristupa mobilnom internetu; ističe da su takva ulaganja posebno važna za lokalna mikro, mala i srednja poduzeća, posebno u zemljama u razvoju, jer im omogućuju digitalnu komunikaciju s multinacionalnim poduzećima i pristup globalnim vrijednosnim lancima; podsjeća da olakšavanje prekogranične e-trgovine može imati izravan učinak na poboljšanje životnih uvjeta te poticanje višeg životnog standarda i gospodarskog razvoja; podsjeća da to može doprinijeti ravnopravnosti spolova jer su brojna takva poduzeća u vlasništvu i pod upravom žena; ponavlja da digitalna trgovina također može biti sredstvo za javnu upravu, čime se podupire razvoj e-uprave;

37.  ističe da je ključno da svaka strategija digitalne trgovine bude potpuno u skladu s načelom usklađenosti politika u interesu razvoja, a posebno da novoosnovana poduzeća i mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća potiče i da im omogući da se uključe u prekograničnu e-trgovinu, pri čemu podsjeća da bi to moglo doprinijeti postizanju rodne ravnopravnosti;

38.  smatra da bi pitanja digitalne tehnologije trebala biti zastupljenija u politici EU-a o pomoći za trgovinu kako bi se omogućio rast e-trgovine kroz povećanu potporu za inovacije i infrastrukturu i pristup financiranju, prvenstveno putem inicijativa za mikrofinanciranje, kao i kroz pomoć u povećanju vidljivosti e-trgovine poduzeća u zemljama u razvoju, olakšavajući pristup platformama i promicanjem dostupnosti usluga e-platnog prometa te pristupa troškovno učinkovitim uslugama logistike i dostave;

39.  ističe da svaka strategija digitalne trgovine, uključujući njezine popratne mjere, mora biti potpuno u skladu s Programom održivog razvoja do 2030. i doprinijeti njegovom ostvarenju; ističe cilj održivog razvoja br. 4. o kvalitetnom obrazovanju: pružanje besplatnog, pravednog i kvalitetnog primarnog i sekundarnog obrazovanja za sve djevojčice i dječake, cilj br. 5. o postizanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju svih žena i djevojčica, cilj br. 8.10. o promicanju uključivog i održivog gospodarskog rasta, osobito jačanjem kapaciteta domaćih financijskih institucija i širenjem pristupa financijskim uslugama, cilj br. 9.1. o razvoju pouzdane i otporne infrastrukture s naglaskom na jednake mogućnosti za sve i cilj br. 9.3. o povećanju pristupa malim poduzeća, posebno u zemljama u razvoju, financijskim uslugama, uključujući povoljnim kreditima, i njihovu integraciju u vrijednosne lance i na tržišta, što je u ovom kontekstu posebno važno;

40.  obvezuje se da će svoju strategiju digitalne trgovine ažurirati svakih 5 godina;

41.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te ESVD-u.

(1) SL L 178, 17.7.2000., str. 1.
(2) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0299.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0041.
(5) SL C 265, 11.8.2017., str. 35.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0233.
(7) SL L 281, 23.11.1995., str. 31.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti