Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o ishodu razmatranja Odbora za predstavke,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskog ombudsmana za 2016. godinu,

–  uzimajući u obzir članke 10. i 11. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke 24. i 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 228. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 44. Povelje Europske unije o temeljnim pravima o pravu na podnošenje predstavki Europskom parlamentu,

–  uzimajući o obzir odredbe UFEU-a u vezi s postupkom zbog povrede, posebno njegove članke 258. i 260.,

–  uzimajući u obzir članak 52. i članak 216. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke (A8-0387/2017),

A.  budući da je 2016. zaprimljeno 1 569 predstavki, u odnosu na 1 431 predstavku zaprimljenu 2015., od kojih je njih 1 110 (70,8 %) ocijenjeno dopuštenima;

B.  budući da je 6 132 korisnika internetskog portala Parlamenta za predstavke tijekom 2016. podržalo jednu ili više predstavki, u usporedbi s njih 902 tijekom 2015., i budući da je broj podrški po predstavci i korisniku 2016. iznosio 18 810, u usporedbi s njih 1 329 tijekom 2015.;

C.  budući da je broj zaprimljenih predstavki skroman u usporedbi s brojem ukupnog stanovništva EU-a; budući da taj broj upućuje na činjenicu da je dio građana EU-a svjestan prava na podnošenje predstavke i da to pravo koristi te očekuju da će postupkom podnošenja predstavki skrenuti pozornost institucijama EU-a na pitanja koja ih brinu i koja pripadaju području nadležnosti EU-a; budući da je, međutim, potrebno uložiti veće napore kako bi se podigla razina osviještenosti i kako bi se promicalo pravo na podnošenje predstavke Europskom parlamentu;

D.  budući da pravo na podnošenje predstavke Europskom parlamentu građanima EU-a i osobama koje u njemu borave daje priliku da svojim izabranim predstavnicima izravno podnesu službeni zahtjev te bi se to pravo stoga na odgovarajući način trebalo zaštiti i promicati; budući da je to pravo ključno za aktivno sudjelovanje građana i rezidenata EU-a u područjima djelovanja Europske unije;

E.  budući da je Europski parlament već dugo predvodnik razvoja postupka obrade predstavki na međunarodnoj razini te da i dalje ima najotvoreniji i najtransparentniji sustav u Europi, koji omogućuje, između ostalog, puno sudjelovanje podnositelja predstavki u njegovim aktivnostima;

F.  budući da je uloga odbora u osnaživanju građana Europe jedna je od glavnih značajki koje pridonose jačanju slike i utjecaja Parlamenta u očima birača, omogućivanjem instituciji da poziva na odgovornost i bolje nadzire način na koji države članice i druge institucije EU-a provode zakonodavstvo EU-a;

G.  budući da je aktivno sudjelovanje moguće samo na temelju demokratskog i transparentnog postupanja svih institucija EU-a kojim se Parlamentu i Odboru za predstavke omogućuje da približe svoj rad građanima i učine ga značajnijim;

H.  budući da su oni koji podnose i podržavaju predstavke angažirani građani koji zauzvrat od institucija EU-a očekuju da u rješavanje njihovih problema doprinesu dodanu vrijednost; budući da bi neodgovarajući odgovori na predstavke vjerojatno doveli do nezadovoljstva i otuđenja u odnosu na Uniju;

I.  budući da je primijećeno da se građani obraćaju Odboru za predstavke u krajnjoj mjeri kad druga tijela i institucije na regionalnoj i nacionalnoj razini ne mogu riješiti njihove probleme;

J.  budući da putem predstavki Parlament može saslušati probleme koji brinu građane i pomoći u njihovu rješavanju te da se putem tih predstavki treba ocijeniti učinak zakonodavstva EU-a na svakodnevni život njegovih stanovnika;

K.  budući da su porast izravnog sudjelovanja građana u postupku donošenja odluka na razini EU-a kao i poboljšanje kvalitete istog mogući samo ako su utemeljeni na demokratskom upravljanju kojim je moguće jamčiti transparentnost, učinkovitu zaštitu temeljnih prava i uključivanje zahtjeva građana EU-a među političke prioritete EU-a;

L.  budući da su predstavke vrijedan izvor informacija, među ostalim, s obzirom na otkrivanje povreda prava EU-a i nedostataka te neusklađenosti zakonodavstva EU-a kada je riječ osiguravanju zaštite temeljnih prava svih građana;

M.  budući da se predstavkama pruža širok niz informacija iz različitih područja koje su korisne drugim odborima Parlamenta, i u vezi s njihovim zakonodavnim aktivnostima; budući da je ispunjavanje temeljnog prava na podnošenje predstavki odgovarajućim postupanjem s predstavkama odgovornost Parlamenta kao cjeline;

N.  budući da bi svaku predstavku trebalo pažljivo razmotriti i obraditi i da svaki podnositelj predstavke ima pravo primiti prvi odgovor od Odbora za predstavke u kojem se u potpunosti rješavaju postavljena pitanja u skladu s pravom građana na dobru upravu sadržanim u članku 41. Povelje o temeljnim pravima Europske unije; budući da su često potrebne daljnje komunikacije i odgovori kao rezultat početnog razmatranja predstavki ili interakcija s Komisijom i nacionalnim tijelima kao daljnji koraci za traženje rješenja;

O.  budući da prema kriterijima za dopuštenost predstavki iz članka 227. UFEU-a i članka 215. Poslovnika Parlamenta predstavke moraju zadovoljiti formalne uvjete za dopuštenost, odnosno moraju se odnositi na pitanja koja su u području djelovanja EU-a i koja se tiču podnositelja predstavke, koji mora biti građanin ili rezident EU-a; budući da se podrazumijeva da ta područja djelovanja uvelike nadilaze puki zbroj isključivih nadležnosti EU-a; budući da je 459 predstavki proglašeno nedopuštenima jer ne zadovoljavaju formalne uvjete;

P.  budući da je, kako bi se osigurao učinkoviti rad Odbora za predstavke, neutemeljene ili nedopuštene predstavke potrebno riješiti i podnositelju poslati obrazloženje; budući da postupak za razmatranje predstavki uvijek treba biti utemeljen na najboljem interesu podnositelja predstavki;

Q.  budući da specifična interaktivna narav postupka podnošenja predstavki i činjenica da građani u njemu imaju središnju ulogu čini svaki slučaj jedinstvenim i isključuje unaprijed određeni vremenski okvir; budući da takvi postupci zahtijevaju posebnu fleksibilnost uprave i njezin smisao za odnose s javnošću;

R.  budući da se o znatnom broju predstavki javno raspravlja na sastancima Odbora za predstavke; budući da podnositelji predstavki imaju pravo predstaviti svoje predstavke i često ravnopravno sudjelovati u raspravi te tako aktivno pridonijeti radu Odbora; budući da je tijekom 2016. godine 201 podnositelj predstavki prisustvovao raspravama Odbora, a 61 podnositelj predstavki aktivno sudjelovao u njima;

S.  budući da su informacije koje građani iznose u predstavkama i tijekom sjednica Odbora, a koje su upotpunjene stručnim mišljenjem koje je dostavila Komisija, država članica ili drugo tijelo, ključne za rad Odbora;

T.  budući da su se glavne teme predstavljene u predstavkama 2016. odnosile na unutarnje tržište (posebno na pružanje usluga i slobodno kretanje osoba), temeljna prava (posebno prava djeteta i prava osoba s invaliditetom), socijalna pitanja (radni uvjeti), pitanja okoliša (gospodarenje otpadom, onečišćenje i zaštita okoliša) i specifična pitanja u vezi s Brexitom (gubitak stečenih prava i mandat referenduma);

U.  budući da je internetska stranica portala EP-a za predstavke, koji je počeo s radom krajem 2014. godine, u funkciji; budući da je 1 067 predstavki (68 % primljenih predstavki) podneseno preko portala, u odnosu na 992 predstavke koje su na taj način podnesene tijekom 2015.; budući da su uvedena tehnička poboljšanja, uključujući poboljšanja funkcije pretraživanja, od kojih korist imaju i korisnici i administratori portala; budući da se sažeci predstavki učitavaju nedugo nakon usvajanja predstavki; budući da su izmijenjene postavke povjerljivosti i izjave o zaštiti osobnih podataka te budući da je uvedena rubrika s najčešćim pitanjima (FAQ); budući da su sažeci predstavki iz 2015. i 2016. učitani s pomoću novog alata za preseljenje; budući da je proveden postupak optimizacije internetskih pretraživača (SEO); budući da je velik broj pojedinačnih zahtjeva korisnika za potporu uspješno obrađen; budući da su daljnje faze projekta u tijeku, omogućujući značajke kao što su automatska elektronička obavijest o uključivanju svake dotične predstavke u dnevni red Odbora zajedno s poveznicom za izravan internetski prijenos te naknadno učitavanje povezanih zapisnika i videozapisa relevantnih rasprava, što je korisno podnositelju predstavke i onima koji je podržavaju;

V.  budući da je europska građanska inicijativa (ECI) važan instrument za jačanje sudjelovanja građana u postupku donošenja političkih odluka u EU-u koju je potrebno u potpunosti iskoristiti kako bi se povećalo povjerenje građana u institucije EU-a te doprinijelo izgradnji istinske i uključive Europske unije; budući da zakonodavni prijedlog koji je Komisija iznijela 13. rujna 2017. za reviziju aktualne Uredbe (EU) br. 211/2011 o europskoj građanskoj inicijativi (COM(2017)0482) predstavlja pokretanje vrlo potrebnog postupka revizije kako bi taj instrument postao dostupniji i korisniji za građane EU-a;

W.  budući da su u skladu s člankom 216.a Poslovnika Parlamenta planirana četiri posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica; budući da posjeti u svrhu utvrđivanja činjenica predstavljaju ključni alat Odbora za predstavke, s jedne strane zbog toga jer su jedinstvena prilika za prikupljanje informacija od različitih dionika o složenim pitanjima, a s druge jer istodobno omogućuju konkretnu vidljivost rada Parlamenta među građanima u različitim dijelovima Europe; budući da su organizirana dva posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica, jedan u Španjolsku, nakon zaprimanja nekoliko predstavki građana EU-a o mogućim kršenjima Okvirne direktive o vodama, i jedan u Slovačku, u vezi s korištenjem europskih strukturnih fondova za centre za dugotrajni smještaj osoba s invaliditetom; budući da su druga dva planirana posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica, u Irsku i u Italiju, otkazana;

X.  budući da Odbor za predstavke ima odgovornost u pogledu odnosa s Uredom europskog ombudsmana, koji je nadležan za istraživanje pritužbi građana EU-a o mogućim nepravilnostima u djelovanju institucija i tijela EU-a;

Y.  budući da je europska ombudsmanica Emily O’Reilly Odboru za predstavke predstavila svoje Godišnje izvješće za 2015. na sjednici održanoj 20. lipnja 2016. i budući da se godišnje izvješće Odbora za predstavke djelomično temelji na godišnjem izvješću Ombudsmana;

Z.  budući da je Odbor za predstavke član Europske mreže pučkih pravobranitelja kojom su obuhvaćeni Europski ombudsman, nacionalni i regionalni pravobranitelji i slična tijela država članica, zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u te drugih zemalja Europskog gospodarskog prostora, a čiji je cilj promicanje razmjene informacija o zakonodavstvu i politikama EU-a te razmjena najboljih praksi;

AA.  budući da se 147 primljenih predstavki (od čega 120 tijekom 2016.) odnosilo na različita pitanja – uglavnom na zaštitu prava građana – povezana s referendumom o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije;

AB.  budući da se smjernicama Odbora za predstavke, donesenima u siječnju 2016. i u primjeni od tog trenutka, omogućila veća jasnoća i poboljšala struktura rada Odbora te obrada predstavki;

AC.  budući da su izmjenama Poslovnika Parlamenta, usvojenima na plenarnoj sjednici u prosincu 2016., također uvedene promjene i pojašnjenja u vezi s postupkom za podnošenje predstavki;

AD.  budući da potpuno formalistički pristup obradi predstavki u vezi s procjenama utjecaja na okoliš ugrožava pravilnu provedbu zakonodavstva EU-a o okolišu u državama članicama i vjerodostojnost Komisije, koja bi trebala provoditi učinkoviti nadzor kako bi se osigurala potpuna zaštita temeljnih prava građana;

1.  ističe važnu ulogu Odbora za predstavke kao mjesta za kontakt gdje građani i rezidenti EU-a mogu podnijeti svoje pritužbe o povredama i nedostacima u provedbi zakonodavstva EU-a u državama članicama te o svim propustima i nedosljednostima u zakonodavstvu EU-a; naglašava potrebu za punim jamstvom da će institucija iscrpno, brzo, nepristrano i objektivno obraditi postavljena pitanja;

2.  priznaje da su predstavke važan izvor informacija iz prve ruke, ne samo o kršenju prava EU-a i nedostatcima u njegovoj primjeni u državama članicama, nego i o potencijalnim nedorečenostima u zakonodavstvu EU-a i prijedlozima građana o novom zakonodavstvu koje bi se moglo donijeti, ili mogućim poboljšanjima zakonodavnih tekstova koji su na snazi;

3.  podsjeća da predstavke omogućuju Parlamentu i drugim institucijama EU-a da se ponovno približe građanima na koje utječe primjena zakonodavstva EU-a na različitim administrativnim razinama; smatra da su sposobnost jamčenja transparentnosti, izravna uključenost građana, potpuna zaštita njihovih temeljnih prava, jasno poboljšanje odgovora europskih institucija kada je riječ o rješavanju problema na koje su ih uputili građani, uz pojačanu suradnju institucija EU-a i drugih tijela EU-a s nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima, ključni za jačanje demokratske legitimnosti i odgovornosti u okviru postupka donošenja odluka u Uniji;

4.  potvrđuje da se učinkovitim obrađivanjem predstavki potiče i, na kraju, povećava mogućnost Komisije i Parlamenta da reagiraju na probleme u vezi s prijenosom zakonodavstva i njegovom pogrešnom primjenom te da ih riješe; konstatira da Komisija smatra da je provedba prava EU-a prioritet, tako da građani u svakodnevnom životu mogu imati korist od njega;

5.  poziva na definiranje jasne razlike između statusa i prava podnositelja predstavki i onih koji ih podržavaju u skladu s načelima transparentnosti;

6.  i dalje smatra da je posebno važno jamčiti da, u slučaju nedopuštenih ili neutemeljenih predstavki, ne prođe nerazmjerno puno vremena prije nego što su one proglašene nedopuštenima ili su zatvorene; u tom kontekstu ističe da je potrebno nedopuštenost ili zaključenje predstavke zbog njezine neutemeljenosti pažljivo opravdati u odnosu na podnositelja predstavke;

7.  priznaje utjecaj djelotvorne primjene zakonodavstva EU-a na jačanje vjerodostojnosti institucija Europske unije; podsjeća da je pravo na podnošenje predstavki sadržano u Ugovoru iz Lisabona važan element europskog građanstva i pravi pokazatelj u pogledu primjene zakonodavstva EU-a i utvrđivanja mogućih propusta; poziva Odbor za predstavke da uspostavi redovite sastanke s odgovarajućim nacionalnim tijelima kako bi se proširila svijest o brigama europskih građana povezanih s EU-om i s državama članicama te kako bi se njihova prava dodatno ojačala boljom izradom i provedbom europskog zakonodavstva; stoga poziva na snažnu predanost svih uključenih tijela na nacionalnoj i europskoj razini u rukovanju i rješavanju predstavki kao prioriteta;

8.  podsjeća Komisiju da su predstavke jedinstveni način upućivanja na situacije nepoštovanja zakonodavstva EU-a te istraživanja tih situacija uz pomoć političkog nadzora Europskog parlamenta; podsjeća Komisiju da sa zahtjevima za pomoć Odbora za predstavke treba postupati na odgovarajući način i ponovno je poziva da poboljša kvalitetu svojih odgovora, uključujući tijekom sjednica odbora, i u pogledu sadržaja i u pogledu detaljnosti, kako bi se osiguralo da se problemi europskih građana riješe na odgovarajući i transparentan način; ističe da način rješavanja problema navedenih u predstavkama ima ključan učinak na građane, na to je li poštovanje njihova prava na podnošenje predstavki ugrađeno u pravo EU-a učinkovito i na njihovo mišljenje o institucijama EU-a; ustraje u tome da Komisija utvrdi načine za jačanje suradnje s nadležnim tijelima država članica kad je riječ o odgovaranju na upite u vezi s provedbom zakonodavstva EU-a i usklađenosti s njim;

9.  smatra da činjenica da su nacionalni sudovi prvenstveno nadležni za jamčenje pravilne provedbe zakonodavstva EU-a u državama članicama ni na koji način ne bi smjela spriječiti proaktivniju ulogu Komisije, kao čuvarice Ugovorâ, kad je riječ o jamčenju poštovanja prava EU-a, posebno u slučajevima koji se odnose na zaštitu okoliša i javnog zdravlja u kojima bi načelo predostrožnosti trebalo prevladati;

10.  naglašava da je potrebno da predstavnici Vijeća i Komisije od najvišeg mogućeg ranga budu prisutni na sastancima i saslušanjima Odbora za predstavke na kojima sadržaj pitanja o kojima se raspravlja zahtijeva sudjelovanje spomenutih institucija;

11.  poziva dužnosnike Komisije koji su prisutni na sjednicama Odbora za predstavke da budu spremni uključiti se u istinski dijalog s podnositeljima predstavki, a ne ograničiti se na čitanje prethodno sastavljenog odgovora koji je poslan prije sjednice;

12.  poziva na ispitivanje mogućnosti korištenja usluga telekonferencije; potiče na upotrebu novih audiovizualnih tehnologija kako bi se podnositeljima predstavki omogućilo da imaju veću ulogu u radu Odbora i da sudjeluju u razmatranje svoje predstavke u stvarnom vremenu;

13.  ne slaže se s Komisijom kada je riječ o njezinom ponovnom tumačenju 27. godišnjeg izvješća o praćenju primjene prava Europske Unije (2009.) na temelju kojeg bi ona trebala imati pravo zatvoriti predmete u pogledu kojih još nisu poduzeti formalni koraci za pokretanje postupka zbog povrede prava ili suspendirati aktivne postupke zbog povrede prava koji su u tijeku pred nacionalnim sudovima; podsjeća da je u stavku 11. svoje godišnje rezolucije od 15. prosinca 2016.(1) o aktivnostima Odbora za predstavke, Parlament ponovo izrazio svoje neslaganje s izvornom namjerom Komisije u spomenutom izvješću, kako je već izrazio u svojoj rezoluciji(2) od 14. rujna 2011., kada je, osobito u točkama 1., 23. i 32., od Komisije zatraženo da poduzme više napora kako bi zajamčila dosljednu primjenu zakonodavstva EU-a u okviru svojih kapaciteta, te da iskoristi mehanizme za slučajeve povrede prava neovisno o sudskim postupcima na nacionalnoj razini;

14.  sa zabrinutošću napominje, pozivajući se na Godišnje izvješće Komisije od 6. srpnja 2017. o praćenju primjene zakonodavstva Europske Unije za 2016. (COM(2017)0370), znatno povećanje, od 21 %, otvorenih predmeta zbog povrede prava u usporedbi s prethodnom godinom; poziva Komisiju da poduzme daljnje korake u vezi s pozivima Parlamenta da razmjenjuju informacije o trenutačnom stanju tekućih postupaka zbog povrede prava; naglašava važnu ulogu predstavki u utvrđivanju loše provedbe ili zakašnjelog prenošenja europskog zakonodavstva; podsjeća Komisiju da se Odbor za predstavke obvezao odgovoriti na očekivanja građana na pravovremen i odgovoran način, istovremeno osiguravajući demokratski nadzor i ispravnu primjenu zakonodavstva EU-a;

15.  od Komisije traži da pruži precizne statističke podatke o broju predstavki koje su dovele do pokretanja postupka EU Pilot ili postupaka zbog povrede; nadalje, želi primati izvješća o slučajevima u vezi s postupcima koji su u tijeku i dokumentima koji su razmijenjeni u okviru projekta EU Pilot i postupaka zbog povrede prava kada su ti isti zaključeni primjenom sudske prakse Suda Europske unije, kako bi se olakšao strukturirani dijalog i smanjio vremenski okvir za rješavanje sporova; poziva Komisiju da o tim izvješćima održi raspravu s Odborom za predstavke i da proaktivno uključi potpredsjednika nadležnog za primjenu prava i pojednostavnjenje;

16.  poziva Komisiju da na odgovarajući način iskoristi svoje ovlasti koje proizlaze iz njezine uloge čuvarice Ugovora s obzirom na to da je ta ulog, od iznimne važnosti za funkcioniranje EU-a u pogledu građana i europskih zakonodavaca; poziva na pravodobnu obradu postupaka zbog povrede prava kako bi se bez odlaganja stalo na kraj situacijama u kojima se ne poštuje zakonodavstvo EU-a;

17.  smatra da je nužna suradnja s drugim odborima Parlamenta; u tom smislu poziva na donošenje smjernica Odbora za predstavke kojima se utvrđuje načelo o uspostavi mreže za predstavke s drugim odborima; pozdravlja činjenicu da su smjernice za takvu mrežu već donesene; skreće pozornost na upitnik dostavljen svim odborima radi boljeg razumijevanja njihovih postupaka za rješavanje predstavki koje su im upućene radi davanja mišljenja ili pružanja informacija; sa zadovoljstvom napominje da se prvi sastanak mreže na razini osoblja održao 2016., a na razini zastupnika dva puta 2017.; sa zadovoljstvom prima na znanje napredak postignut u suradnji između Odbora za predstavke i drugih odbora i tematsku rasčlambu područja politika u svakom dotičnom odboru koja će omogućiti bolje praćenje predstavke upućene drugim odborima; poziva na jačanje mreže Odbora PETI u cilju racionalizacije predstavki u tekućem zakonodavnom radu; preporučuje da se osoblju zastupnika Europskog parlamenta daju konkretne smjernice o pravu na podnošenje predstavki kako bi im se omogućilo da zainteresiranim biračima bolje pomognu u postupku;

18.  žali zbog činjenice da se Povelja o temeljnim pravima primjenjuje u državama članicama samo kada one provode zakonodavstvo EU-a; ponovno ističe da mnogi građani njezinu provedbu smatraju nejasnom i nezadovoljavajućom; izražava žaljenje zbog činjenice da se Sud Europske unije odlučio za oprezno tumačenje članka 51. Povelje o temeljnim pravima, ali u njemu ipak dopušta da se područje primjene Povelje proširi na nacionalne odredbe kojima se provodi zakonodavstvo EU-a, kao i na one kojima se osigurava učinkovita primjena odredaba EU-a; smatra da očekivanja većine građana EU-a u pogledu prava priznatih Poveljom nadilaze njihovu trenutačnu primjenu; ukazuje na činjenicu da se pretjerano uskim ili nedosljednim tumačenjem članka 51. potkopava povjerenje građana u Uniju; poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi osigurala da tumačenje područja primjene članka 51.bude što dosljednije i šire; pozdravlja činjenicu da je Agencija za temeljna prava uvela interaktivni alat kojim se omogućuje jednostavan pristup informacijama o tome kojem se nadležnom tijelu obratiti u pojedinoj državi članici u slučaju pitanja o temeljnim pravima;

19.  primjećuje da su podnositelji predstavki zabrinuti za budućnost svojih prava nakon referenduma o istupanju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, što je vidljivo iz velikog broja predstavki na temu Ujedinjene Kraljevine; podsjeća na svoju rezoluciju od 5. travnja 2017.(3) kojom Parlament ističe da se sporazum o povlačenju može sklopiti samo uz njegovu suglasnost i na svoj zahtjev za pravedno postupanje prema građanima EU-27 koji žive ili su živjeli u Ujedinjenoj Kraljevini i prema državljanima Ujedinjene Kraljevine koji žive ili su živjeli u EU-27 te smatra da njihova prava i interesi obje skupine moraju biti apsolutan prioritet u pregovorima; napominje da su neriješena pitanja o pravu glasovanja i oduzimanju glasačkih prava građanima Ujedinjene Kraljevine koji žive u ostatku EU-a više od 15 godina; podsjeća na to da Odbor za predstavke ima aktivnu ulogu u zaštiti prava EU-a i britanskih građana te da je doprinio rezolucijama Parlamenta od 5. travnja 2017. i od 3. listopada 2017.(4) o trenutačnom stanju pregovora s Ujedinjenom Kraljevinom slijedom njezine obavijesti o povlačenju iz EU-a kao i da je naručio studiju o utjecaju Brexita u pogledu prava podnošenja predstavki i nadležnosti, odgovornosti i aktivnosti Odbora za predstavke kao i da je na svojoj sjednici od 21. lipnja 2017. razmatrao predstavke koje se tiču Brexita i prava građana; podržava predanost Komisije da u potpunosti jamči prava građanima EU-a koji borave u Ujedinjenoj Kraljevini tijekom pregovora o Brexitu i nakon njezina izlaska iz EU-a i poziva Komisiju da državljanima Ujedinjene Kraljevine koji žive u ostatku Europske unije zajamči puna stečena prava kako bi se osiguralo da se građanima ne „trguje” ili da se ne naruše njihova prava kao rezultat pregovora;

20.  ističe važan posao koji Odbor za predstavke obavlja u pogledu predstavki koje se odnose na pitanja u vezi s invaliditetom i naglašava spremnost Odbora da nastavi podupirati napore za jačanje prava osoba s invaliditetom; poziva europske institucije da kada je riječ o ovoj temi budu primjer i da zajamče da su provedbene mjere nacionalnih tijela u potpunosti i dosljedno usklađene sa zakonodavstvom EU-a i s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD); naglašava da je u Slovačkoj 22. i 23. rujna 2016. održan posjet u svrhu utvrđivanja činjenica kako bi se prikupile informacije o pitanju ulaganja u institucije za osobe s invaliditetom i preporučuje da Komisija razmotri trenutačno stanje; ističe da je potrebno poboljšati političko sudjelovanje osoba s invaliditetom, osobito u sklopu priprema za sljedeće europske izbore te svim osobama s invaliditetom priznati pravo na glasovanje u skladu s člancima 12. i 29. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom;

21.  ističe djelovanje Odbora kojim podržava ratifikaciju i provedbu Ugovora iz Marakeša o olakšanju pristupa objavljenim djelima za osobe koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korištenju tiskanim materijalima; naglašava važnost, u tom pogledu, svoje kratke rezolucije od 3. veljače 2016.(5) o ratifikaciji Ugovora iz Marakeša, kojom je pozvao sve uključene strane na brz odgovor kako bi se riješio problem dugotrajne situacije u cilju olakšavanja ratifikacija na razini EU-a; prima na znanje sporazum Parlamenta i Vijeća o zakonskim prijedlozima Komisije o provedbi Ugovora iz Marakeša (COM(2016)0595 i COM(2016)0596), koji su postali obvezujući(6);

22.  skreće pozornost na dva godišnja izvješća, Godišnje izvješće o aktivnostima Odbora tijekom 2015.(7) i Godišnje izvješće o djelovanju Europskog ombudsmana tijekom 2015. godine(8), te na nekoliko mišljenja Odbora, kao što su mišljenja o prekograničnom priznavanju posvojenja(9), o mogućnostima EU-a za poboljšanje pristupa lijekovima(10), o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, s posebnim osvrtom na zaključna zapažanja Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom (CRPD)(11), o praćenju primjene zakonodavstva Unije: Godišnje izvješće za 2014. Godinu(12) i o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji u 2015. godini(13);

23.  ukazuje na podršku Odbora europskoj građanskoj inicijativi; prima na znanje prijedlog Komisije za reviziju uredbe u cilju povećanja njezine važnosti kao sredstva za demokratsko sudjelovanje; žali zbog činjenice da Komisija nije propisno uzela u obzir nedavni rad na nezakonodavnoj rezoluciji o europskoj građanskoj inicijativi, posebno mišljenje Odbora za predstavke, čime također nije u potpunosti poštovala međuinstitucijski sporazum; poziva Komisiju da tijekom nadolazećeg zakonodavnog postupka uzme u obzir mišljenje Odbora za predstavke kako bi se kroz europsku građansku inicijativu ostvarilo puno i djelotvorno sudjelovanje građana EU-a u postupku donošenja odluka EU-a;

24.  žali zbog toga što Komisija nije odlučnije provela svoje ovlasti kontrole kako bi se spriječilo da na unutarnje tržište uđu vozila na dizelski pogon koja zagađuju i znatno pridonose oslobađanju NO2 u atmosferu iznad graničnih vrijednosti te nisu u skladu s propisima EU-a o homologaciji i emisijama lakih osobnih i gospodarskih vozila; ističe da je taj aspekt sastavni dio zabrinutosti građana koji su ostvarili svoje pravo na podnošenje predstavki kako bi pozvali na učinkovitu zaštitu zdravlja ljudi, okoliša i prava potrošača;

25.  ističe da bi transparentnost i javni pristup dokumentima institucija EU-a trebali biti pravilo kako bi se osigurala najveća razina zaštite demokratskih prava građana; smatra da je u tom pogledu potrebno bez odlaganja iznijeti prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1049/2001;

26.  naglašava važnost suradnje s Europskim ombudsmanom i sudjelovanja Parlamenta u Europskoj mreži pučkih pravobranitelja; pozdravlja izvrsne odnose unutar institucionalnog okvira između Ombudsmana i Odbora za predstavke; posebno cijeni redovit doprinos Ombudsmana radu Odbora za predstavke tijekom cijele godine; naglašava ključnu ulogu Europskog ombudsmana u pomaganju poboljšanja postupaka odlučivanja i upravljanja na razini EU-a, koji bi trebali, što je prije moguće, postati u potpunosti transparentni, nepristrani i prikladni za djelotvornu i učinkovitu zaštitu prava građana; podupire trenutačan rad Ombudsmana u različitim područjima nadležnosti, uključujući strateške istrage na vlastitu inicijativu koje su od koristi ne samo u smislu dobre uprave, nego i u smislu boljeg demokratskog funkcioniranja Unije; pozdravlja inicijative koje je poduzeo Europski ombudsman kako bi se bolje iskoristio potencijal mreže i povećala njezina vidljivost;

27.  pozdravlja Nagradu za dobru upravu koju je uveo Ured europskog ombudsmana 2016. godine kao način davanja priznanja članovima osoblja, agencijama i tijelima EU-a koji sudjeluju u promicanju dobre uprave pri obavljanju svakodnevnih dužnosti; poziva na to da se trenutačni Kodeks dobrog administrativnog postupanja na radnom mjestu unaprijedi u obvezujuću uredbu, uključujući, među ostalim, konkretne odredbe za sprečavanje sukoba interesa na svim razinama u institucijama, agencijama i tijelima EU-a;

28.  ističe različitost tematskih područja predstavki koje građani podnose, od unutarnjeg tržišta, pravosuđa, energije i prijevoza do temeljnih prava, zdravlja, zakona o okolišu, invaliditetu i dobrobiti životinja, te o različitim utjecajima Brexita na građane; naglašava povećanje za 10 % u broju predstavki zaprimljenih 2016. (1569) i poziva europske institucije da u službama zaduženim za postupanje s predstavkama zaposle odgovarajuće osposobljeno osoblje, posebno u tajništvo Odbora za predstavke;

29.  poziva Komisiju da osigura provedbu sveobuhvatnih analiza o usklađenosti, u odnosu na zakonodavstvo EU-a, procjena utjecaja na okoliš koje provode države članice, s obzirom na odobrenje izdano infrastrukturnim projektima u vezi s kojima su građani u svojim predstavkama istaknuli ozbiljne rizike za zdravlje ljudi i za okoliš; ustraje na važnosti tih analiza i mogućih izvedenih proaktivnih ex ante aktivnosti koje Komisija provodi u cilju sprečavanja nepovratnog uništavanja okoliša, u skladu s načelom predostrožnosti;

30.  skreće pozornost na brojne predstavke o postupcima tijela odgovornih za dobrobit djece i zaštitu prava djece, posebice u prekograničnom kontekstu; pozdravlja rad radne skupine Odbora za dobrobit djece; skreće pozornost na kratki Prijedlog Rezolucije o prekograničnoj zaštiti najboljih interesa djeteta u Europi, usvojen u ožujku 2016.; prima na znanje prijedlog preinake Uredbe Bruxelles II.a o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece, i napominje da je potrebno temeljito ispitati, u cilju rješavanja postojećih poteškoća, velik broj pitanja postavljenih u predstavkama, poput onih koja se odnose na postupke i prakse kojih se posebno moraju pridržavati mjerodavna tijela u državama članicama u odlukama povezanima s djecom s prekograničnim učincima ili kao što je pitanje učinkovitosti postupaka predaje nakon međunarodnih otmica djece koje su počinili roditelji, treba ;

31.  naglašava redovito velik broj predstavki koje se odnose na dobrobit životinja i ponavlja svoje žaljenje zbog odgađanja do kojih je došlo u provedbi Strategije Europske unije za zaštitu i dobrobit životinja za razdoblje 2012. – 2015.; smatra da je od ključne važnosti pokrenuti nove strategije na razini EU-a kako bi se premostilo sve postojeće propuste i osiguralo potpunu i učinkovitu zaštitu dobrobiti životinja s pomoću jasnog i sveobuhvatnog zakonodavnog okvira koji u potpunosti ispunjava zahtjeve iz članka 13. UFEU-a;

32.  izražava žaljenje zbog toga što nakon predstavke br. 0747/2016 nije postignut značajan napredak u pogledu biračkih prava nedržavljana u Estoniji i Latviji,; naglašava da bilo kakva nepotrebna kašnjenja mogu izazvati nepovjerenje u europske institucije;

33.  ističe važnu ulogu mreže SOLVIT koja građanima i poduzećima omogućuje da izraze svoju zabrinutost zbog mogućih kršenja zakonodavstva EU-a od strane tijela javne vlasti u drugim državama članicama; poziva Komisiju i države članice da promiču mrežu SOLVIT kako bi je učinile korisnijom i vidljivijom za građane; u tom pogledu pozdravlja akcijski plan za jačanje mreže SOLVIT koji je objavila Komisija u svibnju 2017.; poziva Komisiju da osigura brzu provedbu tog akcijskog plana i izvijesti Parlament o rezultatima;

34.  ističe poboljšanja uvedena na internetskom portalu za predstavke; naglašava potrebu za daljnjim tehničkim poboljšanjima portala kako bi se osiguralo da Odbor za predstavke bude u potpunosti spreman suočiti se s neočekivanim situacijama, kao što je naglo povećanje broja podnesenih predstavki; smatra da su trenutačni tehnički razvoj i poboljšane tehničke sposobnosti portala nužni za nesmetan postupak podnošenja predstavke; naglašava važnost portala kao lako dostupnog komunikacijskog sredstva za građane i podnositelje predstavki, kao i za korisnike mobilnih uređaja i osobe s invaliditetom; sa zadovoljstvom iščekuje brzu provedbu preostalih faza projekta, koje će omogućiti poboljšano interaktivno iskustvo i više informacija u stvarnom vremenu za podnositelje predstavki i one koji ih podržavaju;

35.  poziva na usredotočenije i aktivnije medijske i komunikacijske usluge i na veću prisutnost na društvenim mrežama, kako bi odbor u svom radu postao reaktivniji na zabrinutost javnosti;

36.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i izvješće Odbora za predstavke proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom ombudsmanu te vladama i parlamentima država članica, njihovim odborima za predstavke i nacionalnim ombudsmanima ili sličnim nadležnim tijelima.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0512. (2) SL C 51E, 22.2.2013., str. 66. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0102. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0361. (5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0037. (6) SL L 242, 20.9.2017., str. 1 i str.6. (7) Mišljenje je usvojeno 30. studenog 2016. (8) Mišljenje je usvojeno 11. studenog 2016. (9) Mišljenje je usvojeno 21. travnja 2016. (10) Mišljenje je usvojeno 15. studenog 2016. (11) Mišljenje je usvojeno 27. travnja 2016. (12) Mišljenje je usvojeno 22. travnja 2016. (13) Mišljenje je usvojeno 12. listopada 2016.