Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o održivom upravljanju vanjskim ribarskim flotama i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1006/2008 (11382/2/2017 – C8-0358/2017 – 2015/0289(COD))

P8_TA(2017)0475 A8-0374/2017

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (11382/2/2017 – C8-0358/2017),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 25. svibnja 2016.(1),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju(2) o Prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0636),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni dogovor koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 67.a Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za ribarstvo (A8-0374/2017),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

3.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

4.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 303, 19.8.2016., str. 116. (2) Usvojeni tekstovi od 2.2.2017., P8_TA(2017)0015.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013, (EU) br. 1307/2013, (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2016)0605 – C8-0404/2017 – 2016/0282B(COD))

P8_TA(2017)0476 A8-0380/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0605),

–  uzimajući u obzir odluku Konferencije predsjednika od 16. studenoga 2017. da se Prijedlog Komisije podijeli i da se Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj ovlasti za sastavljanje zasebnog zakonodavnog izvješća u vezi s odredbama koje su u nadležnosti tog odbora, odnosno u vezi s člancima 267. do 270. i člankom 275. Prijedloga Komisije,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavke 2. i 3., članak 42., članak 43. stavak 2. i članak 168. stavak 4. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda br. 1/2017 od 26. siječnja 2017.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 14. prosinca 2016.(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 11. svibnja 2017.(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i Odbora za proračunski nadzor (A8-0211/2017),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 15. studenoga 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0380/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  prihvaća svoju izjavu priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

4.  naglašava da se podjelom prijedloga Komisije želi omogućiti da se odredbe koje su u nadležnosti Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj primjenjuju od 1. siječnja 2018. te ističe da će se preostali dio Prijedloga Komisije(4) ispitati u kasnijoj fazi;

5.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

6.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 12. prosinca 2017. radi donošenja Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1307/2013 o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i (EU) br. 652/2014 o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2017/2393.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

IZJAVA EUROPSKOG PARLAMENTA

Nova pravila o proizvođačkim organizacijama i pravu tržišnog natjecanja

Europski parlament podsjeća da se, u skladu s člankom 42. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), pravila o tržišnom natjecanju primjenjuju na proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i trgovinu njima samo u onoj mjeri koju utvrde Parlament i Vijeće, uzimajući u obzir ciljeve Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) kao što je utvrđeno u članku 39. tog Ugovora.

Kako je navedeno u Ugovoru te u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije(5), ciljevi ZPP-a imaju prednost u odnosu na ciljeve europske politike o tržišnom natjecanju. Međutim, poljoprivredna tržišta nisu izuzeta od primjene prava tržišnog natjecanja. Prilagodba pravila o tržišnom natjecanju poljoprivrednim posebnostima isključivo je pravo suzakonodavaca, Europskog parlamenta i Vijeća.

U tom kontekstu Europski parlament tom Uredbom predlaže razjašnjavanje veze između pravila ZPP-a, posebno uloge i zadaća proizvođačkih organizacija i njihovih udruženja, i primjene europskog prava tržišnog natjecanja. Takvo je pojašnjenje potrebno zbog postojećih nesigurnosti u pogledu provedbe tih pravila, te je također ključno za postizanje cilja Unije u pogledu jačanja položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom. Prijedlozi Europskog parlamenta temelje se na preporukama iz izvješća radne skupine za poljoprivredna tržišta (AMTF) od 14. studenog 2016. Te su se preporuke temeljile na nizu saslušanja i doprinosa svih aktera u lancu opskrbe hranom: proizvođača, prerađivača i trgovaca.

Europski parlament ima za cilj pojednostavniti i pojasniti uvjete pod kojima organizacije proizvođača ili njihova udruženja iz svih sektora popisanih u članku 1. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 mogu, u ime svojih članova, provoditi aktivnosti planiranja proizvodnje, stavljanja na tržište, pregovaranja o ugovorima za opskrbu poljoprivrednim proizvodima i optimizacije troškova proizvodnje. Ti zadatci obavezno zahtijevaju postojanje određenih praksi, uključujući unutarnje konzultacije i razmjenu poslovnih informacija unutar tih subjekata. Stoga se predlaže da se zabrana sporazuma kojima se narušava tržišno natjecanje propisana člankom 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje na te prakse i da organizacije proizvođača ili njihova udruženja, koja obavljaju najmanje jednu gospodarsku djelatnost, imaju korist od odstupanja od primjene ovog članka. Ipak, to odstupanje nije bezuvjetno: tijela za tržišno natjecanje zadržavaju mogućnost intervencije ako smatraju da se tim aktivnostima vjerojatno isključuje tržišno natjecanje ili ugrožavaju ciljevi ZPP-a.

Uloga i zadaće proizvođačkih organizacija ili njihovih udruženja te njihov odnos prema pravu tržišnog natjecanja time su pojašnjeni. Ne dovodeći u pitanje institucionalne ovlasti Europske komisije, Europski parlament smatra da u okviru novih pravila nisu potrebna dodatna pojašnjenja u obliku smjernica Europske komisije.

IZJAVE KOMISIJE

O članku 1. – Ruralni razvoj

—  Produljenje trajanja programa ruralnog razvoja

Rashodi koji se odnose na programe ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020. odobrene u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013 i dalje će biti prihvatljivi za doprinos iz EPFRR-a ako se korisnicima isplati najkasnije do 31. prosinca 2023. Komisija će razmotriti nastavak potpore za ruralni razvoj nakon 2020. u kontekstu svojeg prijedloga za sljedeći VFO.

—  Upravljanje rizicima

Komisija potvrđuje da namjerava revidirati funkcioniranje i učinkovitost instrumenata za upravljanje rizicima koji su trenutačno obuhvaćeni Uredbom (EU) br. 1305/2013 u kontekstu svojeg prijedloga za modernizaciju i pojednostavnjenje zajedničke poljoprivredne politike.

—  Sankcije za Leader

Komisija potvrđuje da namjerava revidirati učinkovitost i proporcionalnost sankcija za LEADER obuhvaćenih Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 809/2014.

O članku 2. – Horizontalna uredba

—  Krizna pričuva

Komisija potvrđuje da će se funkcioniranje pričuve za krize u poljoprivrednom sektoru i povrat odobrenih sredstava povezanih s financijskom disciplinom kako je predviđeno u članku 25. i članku 26. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1306/2013 revidirati u kontekstu priprema za sljedeći VFO kako bi se omogućila učinkovita i pravodobna intervencija u trenucima tržišne krize.

—  Jedinstvena revizija

Komisija potvrđuje pristup jedinstvene revizije kako je potvrđeno u njezinu prijedlogu članka 123. nove Financijske uredbe. Komisija isto tako potvrđuje da postojeći pravni okvir za upravljanje i kontrolu poljoprivrednih rashoda uspostavljen Uredbom (EU) br. 1306/2013 već omogućuje takav pristup i da je primijenjen u strategiji revizije za razdoblje 2014. – 2020. Konkretno, ako se mišljenje tijela za ovjeravanje dano u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013 smatra pouzdanim, Komisija to mišljenje uzima u obzir pri ocjenjivanju potrebe za revizijom u predmetnoj agenciji za plaćanja.

O članku 3. – Izravna plaćanja

—  Plan za proteinske kulture

Komisija potvrđuje da namjerava revidirati ponudu i potražnju za proteinske kulture u EU-u i razmotriti mogućnost razvoja „Europske strategije za proteinske kulture” u cilju daljnjeg poticanja proizvodnje proteinskih biljaka u EU-u na ekonomičan i ekološki način.

O članku 4. –  Zajednička organizacija tržišta (ZOT)

—  Dobrovoljni programi za smanjenje proizvodnje

Komisija potvrđuje da Uredba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda već sadržava, u člancima 219. i 221., potrebnu pravnu osnovu koja omogućuje, ovisno o dostupnosti proračunskih sredstava, rješavanje tržišnih poremećaja i drugih specifičnih problema, među ostalim i na regionalnoj razini, s mogućnošću dodjele izravne financijske pomoći poljoprivrednicima. Osim toga, prijedlog Komisije da se Uredba (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju dopuni sektorskim instrumentom za stabilizaciju dohotka omogućit će državama članicama da u svoje programe ruralnog razvoja uključe mogućnost da se poljoprivrednicima u određenim sektorima osigura nadoknada u slučaju znatnog smanjenja dohotka.

Nadalje, Komisija potvrđuje da je člankom 219. omogućeno da se u slučaju tržišnih poremećaja ili opasnosti od pojave istih uvedu programi kojima se potpora Unije dodjeljuje proizvođačima koji dobrovoljno smanje svoju proizvodnju, uključujući potrebne pojedinosti provedbe takvih programa (primjer: Delegirana uredba Komisije (EU) br. 2016/1612, SL L 242, 9.9.2016., str. 4.).

—  Priznavanje transnacionalnih međustrukovnih organizacija

Komisija podsjeća da su pravila o proizvođačkim organizacijama transnacionalnih proizvođačkih organizacija za priznavanje, transnacionalnih udruženja proizvođačkih organizacija ili transnacionalnih međustrukovnih organizacija, uključujući potrebnu administrativnu suradnju predmetnih država članica, trenutačno utvrđena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2016/232. Provedba i prikladnost tih pravila revidirat će se u kontekstu postupka modernizacije i pojednostavnjenja ZPP-a koji je u tijeku.

—  Nepoštene trgovačke prakse

Komisija potvrđuje da je pokrenula inicijativu za lanac opskrbe hranom koja je sada u različitim fazama zadanima smjernicama za bolju regulativu. Donijet će odluku o mogućem zakonodavnom prijedlogu nakon okončanja tog postupka, ako je moguće u prvoj polovini 2018.

—  Suradnja proizvođača

Komisija prima na znanje sporazum Parlamenta i Vijeća o izmjenama članaka 152., 209., 222. i 232. Komisija napominje da su izmjene koje su dogovorili Parlament i Vijeće sadržajne naravi i uključene bez procjene učinka kako je propisano točkom 15. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva. To dovodi do nepoželjne količine pravne i proceduralne nesigurnosti čiji učinak i posljedice nisu poznati.

Budući da izmjene Komisijinog izvornog prijedloga sve zajedno dovode do znatne promjene zakonodavnog okvira, Komisija sa zabrinutošću napominje da bi određene nove odredbe u korist proizvođačkih organizacija mogle ugroziti održivost i dobrobit malih poljoprivrednika i interes potrošača. Komisija potvrđuje svoju obvezu održavanja učinkovitog tržišnog natjecanja u sektoru poljoprivrede i potpunog ostvarivanja ciljeva ZPP-a utvrđenih u članku 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. U tom kontekstu Komisija napominje da je izmjenama koje su dogovorili suzakonodavci predviđena tek vrlo ograničena uloga Komisije i nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje u očuvanju učinkovitog tržišnog natjecanja.

Sveukupna suglasnost Komisije s prijedlogom „skupne” uredbe, uključujući izmjene koje su dogovorili Parlament i Vijeće, ne dovodi u pitanje bilo kakve buduće prijedloge koje bi Komisija mogla dati u tim područjima u kontekstu reforme zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje nakon 2020. ni druge inicijative koje su namijenjene rješavanju određenih pitanja navedenih u tekstu koji su sada dogovorili Europski parlament i Vijeće.

Komisija žali zbog toga što suzakonodavci nisu na zadovoljavajući način riješili pitanje vrlo ograničene uloge Komisije i nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje u očuvanju učinkovitog tržišnog natjecanja te izražava zabrinutost zbog mogućih posljedica te ograničenosti na poljoprivrednike i potrošače. Komisija napominje da se pravni tekst mora tumačiti u skladu s Ugovorom, osobito u pogledu mogućnosti da Komisija i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje interveniraju ako proizvođačka organizacija koja pokriva veliki dio tržišta želi ograničiti slobodu djelovanja svojih članova. Komisija žali što ta mogućnost nije jasno zajamčena u pravnom tekstu.

(1) SL C 91, 23.3.2017., str. 1. (2) SL C 75, 10.3.2017., str. 63. (3) SL C 306, 15.9.2017., str. 64. (4) Broj postupka 2016/0282A(COD). (5) Presuda Maizena, 139/79, EU:C:1980:250, točka 23. Presuda Njemačka protiv Komisije, C-280/93, EU:C:1994:367, točka 61.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ kako bi se nastavila postojeća ograničenja područja primjene za zrakoplovne djelatnosti i pripremila provedba globalne tržišno utemeljene mjere od 2021. (COM(2017)0054 – C8-0028/2017 – 2017/0017(COD))

P8_TA(2017)0477 A8-0258/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0054),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0028/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 27. listopada 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za promet i turizam (A8-0258/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(2);

2.  prihvaća zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 12. prosinca 2017. radi donošenja Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ kako bi se nastavila postojeća ograničenja područja primjene za zrakoplovne djelatnosti i pripremila provedba globalne tržišno utemeljene mjere od 2021.

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2017/2392.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

IZJAVA EUROPSKOG PARLAMENTA, VIJEĆA I KOMISIJE:

Rezultat rada ICAO-a na provedbi globalne tržišno utemeljene mjere od ključne je važnosti za njezinu učinkovitost i za budući doprinos zrakoplovnog sektora postizanju ciljeva iz Pariškog sporazuma. Važno je da države članice ICAO-a, operatori zrakoplova i civilno društvo i dalje ostanu uključeni u rad ICAO-a na tom pitanju. U tom kontekstu ICAO će morati djelovati u potpunosti transparentno i sve dionike pravodobno izvješćivati o napretku i odlukama.

(1) SL C 288, 31.8.2017., str. 75. (2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene 13. rujna 2017. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0338).

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) 2015/1017 u pogledu produljenja trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja (COM(2016)0597 – C8-0375/2016 – 2016/0276(COD))

P8_TA(2017)0478 A8-0198/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0597),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 172. i 173., članak 175. treći stavak te članak 182. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0375/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 15. prosinca 2016.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 7. prosinca 2016.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji su odobrili nadležni odbori u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 8. studenoga 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za promet i turizam, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za regionalni razvoj (A8-0198/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 12. prosinca 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) 2015/1017 u pogledu produljenja trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi(EU) 2017/2396.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije o povećanju sredstava programa Instrumenta za povezivanje Europe od 225 milijuna eura

Na temelju političkog dogovora Europskog parlamenta i Vijeća o financiranju EFSU-a 2.0, iznos od 275 milijuna EUR bit će preraspoređen iz financijskih instrumenata CEF-a, što predstavlja smanjenje od 225 milijuna EUR u usporedbi s prijedlogom Komisije.

Komisija potvrđuje da će se financijsko programiranje revidirati kako bi se u obzir uzelo odgovarajuće povećanje sredstava programa CEF-a od 225 milijuna EUR.

U okviru godišnjih proračunskih postupaka za 2019. i 2020. Komisija će iznijeti odgovarajuće prijedloge kako bi osigurala optimalnu raspodjelu tog iznosa u programu CEF-a.

(1) SL C 75, 10.3.2017., str. 57. (2) SL C 185, 9.6.2017., str. 62.

Odluka Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o zahtjevu za zaštitu povlastica i imuniteta Eleonore Forenze (2017/2199(IMM))

P8_TA(2017)0479 A8-0398/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev Gabriele Zimmer od 20. srpnja 2017., objavljen na plenarnoj sjednici 11. rujna 2017., za zaštitu povlastica i imuniteta Eleonore Forenze u vezi s incidentom koji je zastupnica Forenza doživjela 8. srpnja 2017. u Hamburgu na prosvjedu tijekom sastanka na vrhu skupine G20,

–  nakon saslušanja Eleonore Forenze u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2. te članke 7. i 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0398/2017),

A.  budući da je Gabriele Zimmer, zastupnica u Europskom parlamentu i predsjednica Kluba zastupnika GUE/NGL-a, na osnovi članaka 8. i 9. Protokola br. 7 zatražila zaštitu imuniteta zastupnice Eleonore Forenze, članice istog Kluba zastupnika, koju je njemačka policija pregledala, a zatim i privela zajedno s grupom drugih aktivista tijekom prosvjeda održanog u okviru sastanka na vrhu skupine G20 u Hamburgu 8. srpnja 2017.; budući da su se pregled i privođenje dogodili nakon prosvjeda, u trenutku kad su zastupnica Forenza i njezina skupina krenuli na zajednički ručak;

B.  budući da Parlament raspolaže širokom diskrecijskom ovlašću u vezi s odlukom o zahtjevu zastupnika za zaštitu imuniteta(2);

C.  budući da se članci 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije međusobno isključuju(3); da se predmetni slučaj ne odnosi na mišljenje zastupnika u Europskom parlamentu, već na pretpostavljeno opasno ponašanje za javni red (pretpostavljeno sudjelovanje u protestu); da se stoga podrazumijeva primjena članka 9. Protokola br. 7;

D.  budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat članovima parlamenta te države, a na teritoriju bilo koje druge države članice, imunitet od svake mjere zadržavanja i od sudskih postupaka; budući da se Eleonora Forenza, talijanska zastupnica u Europskom parlamentu, nalazila u Njemačkoj i da je stoga uživala pravo na imunitet;

E.  budući da je, prema zahtjevu za zaštitu imuniteta, zastupnica Forenza u prvom kontaktu s njemačkom policijom izjavila da je zastupnica u Europskom parlamentu; da je odmah predočila dokumente kojima se potvrđuje njezin status; da je čak uspjela povezati talijanskog konzula u Hamburgu s policijskim službenikom koji je vodio operaciju;

F.  budući da je njemačka policija Eleonoru Forenzu bez obzira na njezin status zastupnice u Europskom parlamentu ipak podvrgnula temeljitom tjelesnom pregledu, a zatim je zadržala duže od 4 sata;

G.  budući da je njemačka policija, s obzirom na navedeno, bila upoznata s činjenicom da privodi zastupnicu u Europskom parlamentu; budući da to znači povredu Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije, a posebno njegova članka 9. prvog podstavka točke (b);

H.  budući da je iz okolnosti predmeta jasno da zastupnica Forenza nije zatečena u počinjenju kaznenog djela tako da iznimka iz članka 9. trećeg podstavka Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima nije mjerodavna i da se u ovom slučaju na zastupnicu Forenzu u potpunosti primjenjuje zaštita zastupničkog imuniteta;

1.  odlučuje zaštititi povlastice i imunitete Eleonore Forenze;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Savezne Republike Njemačke i Eleonori Forenzi.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C-200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C-163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23. (2) Navedeni predmet T-42/06, Gollnisch/Parlament, točka 101. (3) Navedena presuda u spojenim predmetima C-200/07 i C-201/07, Marra/De Gregorio i Clemente, točka 45.

Odluka Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Ingeborg Gräßle (2017/2220(IMM))

P8_TA(2017)0480 A8-0397/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Ingeborg Gräßle, koji je Državno odvjetništvo u Ellwangenu (Njemačka) dostavilo 27. srpnja 2017. u okviru kaznenog postupka pod brojem 21 Js 11263/17, objavljen na plenarnoj sjednici od 2. listopada 2017.,

–  uzimajući u obzir da se Ingeborg Gräßle odrekla prava da bude saslušana u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 46. Ustava Savezne Republike Njemačke,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0397/2017),

A.  budući da je Državno odvjetništvo u Ellwangenu dostavilo zahtjev za ukidanje imuniteta Ingeborg Gräßle, zastupnici u Europskom parlamentu koja predstavlja Saveznu Republiku Njemačku, u vezi s povredom u smislu članka 229. njemačkog Kaznenog zakona; budući da se, prije svega, kazneni postupak odnosi na pretpostavku o slučajnim ozljedama;

B.  budući da je Ingeborg Gräßle 10. lipnja 2017. upravljajući automobilom u Heidenheimu prošla kroz crveno svjetlo na križanju ulica Brenzstrasse i Ploucquetstrasse te uzrokovala nesreću u kojoj je jedna osoba ozlijedila rame; budući da je podnesen imovinskopravni zahtjev;

C.  budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat zastupnicima u parlamentu te države;

D.  budući da je člankom 46. Ustava Savezne Republike Njemačke utvrđeno da zastupnik ne može biti pozvan na odgovornost ili uhićen zbog kaznenog djela bez odobrenja Bundestaga, osim ako je uhićen pri počinjenju kaznenog djela ili tijekom idućeg dana;

E.  budući da jedino Parlament donosi odluku o tome hoće li se u pojedinom slučaju imunitet ukinuti ili ne; budući da pri donošenju te odluke Parlament može objektivno uzeti u obzir položaj u kojem se zastupnik nalazi(2);

F.  budući da navodno kazneno djelo nije izravno ili očigledno povezano s obnašanjem dužnosti Ingeborg Gräßle u svojstvu zastupnice u Europskom parlamentu niti predstavlja izraženo mišljenje ili glasanje pri obnašanju njezinih dužnosti zastupnice u Europskom parlamentu u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

G.  budući da u ovom slučaju Parlament nije utvrdio da postoji razlog za pretpostavku, odnosno dovoljno ozbiljna i osnovana sumnja, da je postupak pokrenut s namjerom nanošenja političke štete dotičnoj zastupnici (fumus persecutionis);

1.  odlučuje ukinuti imunitet Ingeborg Gräßle;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Savezne Republike Njemačke i Ingeborg Gräßle.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C-200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C-163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23. (2) Predmet T-345/05, Mote/Parlament (prethodno naveden), točka 28.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o izmijenjenom Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o dodatnim carinama na uvoze određenih proizvoda podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država (kodificirani tekst) (COM(2017)0361 – C8-0226/2017 – 2014/0175(COD))

P8_TA(2017)0481 A8-0331/2017

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0361),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0226/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(1),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0331/2017),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 12. prosinca 2017. radi donošenja Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o dodatnim carinama na uvoze određenih proizvoda podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država (kodificirani tekst)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2018/196.)

(1) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o Prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o zračnom prometu između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Sjedinjenih Američkih Država, s druge strane (13419/2016 – C8-0100/2017 – 2006/0058(NLE))

P8_TA(2017)0482 A8-0376/2017

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (13419/2016),

–  uzimajući u obzir Sporazum o zračnom prometu između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Sjedinjenih Američkih Država, s druge strane(1),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 100. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0100/2017),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za promet i turizam (A8-0376/2017),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Sjedinjenih Američkih Država.

(1) SL L 134, 25.5.2007., str. 4.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (13076/2017 – C8-0415/2017 – 2017/0193(NLE))

P8_TA(2017)0483 A8-0386/2017

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (13076/2017),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (13073/2017),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 192. stavkom 1. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0415/2017),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0386/2017),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Švicarskoj Konfederaciji.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kazahstana, s druge strane (12409/2016 – C8-0469/2016 – 2016/0166(NLE))

P8_TA(2017)0484 A8-0325/2017

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (12409/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kazahstana, s druge strane (09452/2015),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 37. i člankom 31. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji te u skladu s člankom 91., člankom 100. stavkom 2., člancima 207. i 209. te člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0469/2016),

–  uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 12. prosinca 2017.(1) o Nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0325/2017),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Kazahstana.

(1) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0485.

Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapaju, u ime Unije, Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kazahstana, s druge strane (12409/2016 – C8-0469/2016 – 2016/0166(NLE) – 2017/2035(INI))

P8_TA(2017)0485 A8-0335/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (12409/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između Europske unije između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kazahstana, s druge strane (09452/2015),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 31. stavkom 1. i člankom 37. Ugovora o Europskoj uniji i člankom 91., člankom 100. stavkom 2. člancima 207. i 209. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, i posebno u vezi s njegovim člankom 218. stavkom 6. točkom (a) (C8-0469/2016),

–  uzimajući u obzir potpisivanje Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji od 21. prosinca 2015. u Astani, u prisutnosti potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini,

–  uzimajući u obzir privremenu primjenu dijelova Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji u isključivoj nadležnosti EU-a počevši od 1. svibnja 2016.,

–  uzimajući u obzir trajnu provedbu Sporazuma o partnerstvu i suradnji između EU-a i Kazahstana, potpisanog 23. siječnja 1995., od njegova stupanja na snagu 1. srpnja 1999.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2012. koja sadrži preporuke Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje o pregovorima o Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Kazahstana(1),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kazahstanu, uključujući one od 10. ožujka 2016.(2), 18. travnja 2013.(3), 15. ožujka 2012.(4) i 17. rujna 2009. o slučaju Jevgenija Žovtisa u Kazahstanu(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2011. o stanju provedbe strategije EU-a za srednju Aziju(6) i svoju Rezoluciju od 13. travnja 2016. o provedbi i preispitivanju strategije EU-a za srednju Aziju(7),

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 19. siječnja 2017. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o daljnjem radu Međunarodnog znanstveno-tehnološkog centra(8) osnovanog u Astani u Kazahstanu,

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 12. prosinca 2017.(9) o Nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o strategiji EU-a za srednju Aziju od 22. lipnja 2015. i 19. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir četvrto izvješće o napretku Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i službi Komisije od 13. siječnja 2015. o provedbi strategije za srednju Aziju usvojene 2007.,

–  uzimajući u obzir godišnje dijaloge o ljudskim pravima koji se vode između EU-a i Kazahstana,

–  uzimajući u obzir razne sastanke između EU-a i zemalja srednje Azije,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0335/2017),

A.  budući da bi Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji trebao dovesti do znatnog produbljivanja i jačanja političkih i gospodarskih veza između dviju stranki na dobrobit građana Kazahstana i EU-a, poštujući pritom i vodeći računa o postojećim razlikama i konkretnim političkim, gospodarskim i društvenim okolnostima u kojima se one nalaze;

B.  budući da bi Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji (članak 1.) mogao ojačati okvir za ispunjenje ključnih elemenata već utvrđenih Sporazumom o partnerstvu i suradnji, kao što su poštovanje demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i načela tržišnog gospodarstva, pod uvjetom da se provedba svih odredbi nadzire strogim i djelotvornim mehanizmom za praćenje na temelju jasno utvrđenih pokazatelja i rokova; budući da je borba protiv širenja oružja za masovno uništenje dodana kao novi ključni element (članak 11.);

C.  budući da je Kazahstan prva zemlja iz srednje Azije s kojom je EU potpisao Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji; budući da će Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji, nakon što ga ratificiraju sve države članice i Europski parlament, zamijeniti Sporazum o partnerstvu i suradnji iz 1999. i budući da je tekst Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji objavljen 15. srpnja 2015.;

D.  budući da se Sporazumom utvrđuje širok spektar novih područja suradnje koja ne samo da je u političkom i gospodarskom interesu EU-a, nego se njome može pomoći Kazahstanu u nastojanjima da započne novu fazu modernizacije zemlje te istovremeno zajamčiti suradnja u svladavanju globalnih izazova, posebno u pogledu održivog društvenog i gospodarskog razvoja za sve stanovnike, očuvanja kulturne raznolikosti, zaštite okoliša i upravljanja posljedicama klimatskih promjena u skladu s Pariškim sporazumom te očuvanja mira kao i regionalne suradnje;

E.  budući da se dvije trećine Sporazuma o partnerstvu i suradnji provizorno primjenjuju od svibnja 2016.;

F.  budući da je Europski parlament spreman, u okviru svojih nadležnosti, aktivno se posvetiti razvoju i strukturiranju konkretnih područja suradnje s Kazahstanom, među ostalim i parlamentarnih odnosa;

G.  budući da je Kazahstan 1. siječnja 2016. pristupio WTO-u;

H.  budući da je Kazahstan u ožujku 2012. pristupio Europskoj komisiji za demokraciju putem prava (Venecijanska komisija);

Opće odredbe odnosa između EU-a i Kazahstana i Sporazuma o partnerstvu i suradnji

1.  ističe da se poboljšanje političkih, gospodarskih i kulturnih odnosa između EU-a i Kazahstana mora temeljiti na zajedničkim obvezama prema univerzalnim vrijednostima, posebno u smislu demokracije, vladavine prava, dobrog upravljanja i poštovanja ljudskih prava te da ono mora biti vođeno obostranim interesom;

2.  prima na znanje dosljednu strategiju Kazahstana za približavanje EU-u; ističe ključan doprinos te zemlje provedbi strategije EU-a za srednju Aziju, koja će se 2019. temeljito revidirati;

3.  pozdravlja činjenicu da se Sporazumom o partnerstvu i suradnji uspostavlja čvrsta osnova za produbljivanje odnosa; napominje da je Kazahstan prva zemlja iz srednje Azije s kojom je EU pregovarao i potpisao Sporazum o partnerstvu i suradnji; smatra da je taj Sporazum nove generacije dobar model koji bi se u budućnosti mogao primjenjivati i na druge zemlje u toj regiji;

4.   pozdravlja ambicije iznesene u Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji o poboljšanju suradnje i o znatnom učvršćivanju gospodarskih veza između EU-a i Kazahstana u brojnim problematičnim područjima i područjima od zajedničkog interesa kao što su demokracija i vladavina prava, ljudska prava i temeljne slobode, održivi razvoj, vanjska i sigurnosna politike, trgovina, pravosuđe, sloboda i sigurnost te 29 drugih ključnih sektorskih područja politike, poput gospodarske i financijske suradnje, energetike, prometa, okoliša i klimatskih promjena, zapošljavanja i socijalne politike, kulture, obrazovanja i istraživanja; potiče obje strane da aktivno rade na ispunjavanju svojih obveza;

5.  očekuje da će se Sporazumom o pojačanom partnerstvu i suradnji promicati jačanje vladavine prava i demokratsko sudjelovanje svih građana, raznolikije političko okruženje, neovisno i nepristrano sudstvo koje će bolje funkcionirati, veća transparentnost i odgovornost vlade, unapređenje zakona o radu u skladu sa zahtjevima Međunarodne organizacije rada, upravljanje vodnim resursima, ali i drugim resursima, primjerice učinkovitom uporabom energije i razvojem obnovljivih izvora energije, kao i da će se pružiti više poslovnih prilika malim i srednjim poduzećima;

6.  ističe da su preporuke Parlamenta od 22. studenog 2012. o pregovorima između EU-a i Kazahstana i dalje važne i na snazi;

7.  podsjeća da je Parlament naglasio da napredak u pregovorima o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji mora biti povezan s napretkom ostvarenim u političkim reformama i stvarnim napretkom u vezi s poštovanjem ljudskih prava, vladavinom prava, dobrim upravljanjem i demokratizacijom, pri čemu bi provedba preporuka Venecijanske komisije mogla odigrati važnu ulogu; izražava snažnu zabrinutost zbog toga što su prava na slobodu izražavanja te na mirno okupljanje i udruživanje i dalje ograničena; potiče zemlju da u potpunosti provede preporuke posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na slobodno mirno okupljanje i udruživanje iznesene u izvješću o rezultatima njegove misije u Kazahstanu u siječnju 2015.;

8.  ističe da se daljnji koraci trebaju temeljiti na primjeni načela „više za više”;

9.  pozdravlja činjenicu što je Sporazumom o pojačanom partnerstvu i suradnji uvedena mogućnost pregovora o sporazumu o pojednostavnjenju viznog režima između EU-a i Kazahstana usporedno s eventualnim pregovorima o sporazumu kojim bi se utvrdile konkretne obveze u pogledu ponovnog prihvata; ističe važnost intenziviranja razmjena, posebno mladih i onih na akademskoj razini, te u tom smislu poziva na znatno proširenje programa Erasmus + u Kazahstanu;

10.  ponavlja svoj poziv Vijeću, Komisiji i potpredsjednici / Visokoj predstavnici:

11.  podsjeća da se potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica, Vijeće i Komisija tek djelomično pridržavaju članka 218. stavka 10. UFEU-a i relevantnih presuda Suda EU-a o pravu Parlamenta na trenutačan i potpun pristup svim pregovaračkim dokumentima i povezanim informacijama;

12.  traži da Odbor za parlamentarnu suradnju između EU-a i Kazahstana ažurira svoj Poslovnik kako bi se pružio demokratski nadzor privremene primjene u onim područjima za koja je Sporazum već stupio na snagu, da svoje odluke koristi za donošenje preporuka i da se pripremi za nadzor čitavog Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji kada on u potpunosti stupi na snagu;

Politički dijalog i suradnja, demokracija, vladavina prava, dobro upravljanje i temeljne slobode

13.   poziva EU da u svoj politički dijalog s Kazahstanom sustavno kao prioritet utvrdi pitanja vladavine prava i demokracije, temeljnih sloboda i ljudskih prava;

14.  poziva Kazahstan da na temelju, dijelom nasilnih, protesta u zemlji, tijekom provedbe programa „Kazahstan 2050.” poduzme proaktivne i konkretne korake u političkim, demokratskim i društvenim reformama, uključujući jasniju podjelu ovlasti između izvršne i zakonodavne grane vlasti, i da uvede dodatne provjere u ustavni sustav, u skladu s međunarodnim obvezama zemlje u okviru različitih instrumenata UN-a, OESS-a i Vijeća Europe; ponovno ističe svoje uvjerenje da tranzicija kojoj Kazahstan stremi, prema novoj vrsti gospodarskog rasta koji bi se temeljio na pojačanim znanstvenim kapacitetima, nije moguća bez visokokvalitetnog obrazovanja, dostupnosti ključnih modernih usluga većini stanovništva, inkluzivne socijalne politike i sustava u kojem su društveni odnosi, posebno u području gospodarstva, regulirani; pozdravlja što se „programom od 100 koraka” pokušavaju provesti hitne reforme u toj zemlji;

15.  pozdravlja nedavne pozitivne pomake u ustavnim i administrativnim reformama kao i uspostavu savjetodavne platforme civilnog društva; ozbiljno je, međutim, zabrinut zbog restriktivnih posljedica kaznenih i upravnih zakonika o organizacijama civilnog društva i njihovim aktivnostima koji su stupili na snagu 2015.;

16.  poziva Kazahstan da u potpunosti provede preporuke međunarodne promatračke misije OESS-a/ODIHR-a u povodu izbora održanih 20. ožujka 2016. čiji zaključci upućuju na to da je pred tom zemljom još mnogo posla u pogledu dostizanja standarda OESS-a u kada je riječ o demokratskim izborima; poziva kazahstanske vlasti da izbjegavaju ograničavanje aktivnosti neovisnih kandidata; poziva također na poštovanje biračkog prava građana;

17.  pozdravlja suradnju Kazahstana s Venecijanskom komisijom i poziva na potpunu provedbu njezinih relevantnih preporuka u području demokratskih i, posebno, pravosudnih reformi;

18.  pozdravlja trenutačne administrativne reforme i preporučuje provedbu daljnjih reformi kojima će se jamčiti istinski neovisno i nepristrano sudstvo i učinkovitija nastojanja za borbu protiv korupcije na svim razinama; poziva međutim na poboljšano upravljanje i izraženije reforme, uz uspostavu istinski neovisnog pravosuđa, koje nije korumpirano i koje jamči pošteno suđenje i pravo na obranu, te na snažnije i učinkovitije ulaganje napora u borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala i trgovine drogom; poziva na poboljšanje i modernizaciju ključnih socijalnih sektora kao i na ulaganja u njih; ističe da je za dugoročnu stabilnost zemlje važno posvetiti više pažnje gospodarskom i društvenom razvoju u perifernim regijama i područjima izvan većih gradova;

19.  prima na znanje postojanje platformi za dijalog civilnog društva; ponavlja svoju zabrinutost u vezi sa zakonima o nevladinim organizacijama kojima se potkopava njihova neovisnost i sposobnost djelovanja; podsjeća na važnost aktivnog i neovisnog civilnog društva za održivu budućnost Kazahstana; potiče kazahstanske vlasti da u svim okolnostima zajamče da svi aktivisti za ljudska prava i nevladine organizacije u Kazahstanu mogu provoditi svoje legitimne aktivnosti povezane s ljudskim pravima bez straha od odmazde i bez ikakvih ograničenja, čime će doprinijeti održivom razvoju društva i jačanju demokracije; smatra da Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji podrazumijeva i veću potporu za razvoj istinskog civilnog društva te poziva kazahstanske vlasti da djeluju u tom smislu, a Komisiju da pojača programe koji za cilj imaju jačanje i konsolidaciju djelovanja neovisnih nevladinih organizacija;

20.  traži da se stane na kraj sudskom progonu, zlostavljanju i zatvaranju neovisnih novinara, aktivista civilnog društva, čelnika sindikata, branitelja ljudskih prava, oporbenih vođa i drugih pojedinaca koji bez okolišanja iznose svoja stajališta zbog toga što su pokušali ostvariti svoje pravo na slobodu izražavanja i druga temeljna prava, što je pojava koja je posljednjih godina sve učestalija; poziva da se odmah puste na slobodu i u potpunosti rehabilitiraju svi aktivisti i politički zatvorenici koji se trenutačno nalaze u zatvoru te da se ukinu ograničenja kretanja nametnuta drugima; zahtijeva prekid zlouporabe Interpolovih postupaka ekstradicije i prestanak uznemiravanja političke oporbe koja se nalazi u inozemstvu;

21.  pozdravlja uvjetno otpuštanje iz zatvora Vladimira Kozlova, istaknutoga kazaškog aktivista i vođe oporbene stranke Alga!, u kolovozu 2016.;

22.  izražava zabrinutost zbog ograničenja slobode medija, slobode izražavanja, slobode udruživanja i okupljanja i vjerske slobode, uključujući restriktivnim zakonodavstvom, vršenjem pritiska, cenzurom i kaznenim progonom aktivista; ističe da je sloboda govora nezavisnih medija, blogera i pojedinačnih građana univerzalna vrijednost koja se mora poštovati; preporučuje Kazahstanu da u svom pravnom sustavu primjenjuje standarde Vijeća Europe; prima na znanje napore koje Kazahstan ulaže kako bi poboljšao međunarodni ugled zemlje, primjerice nedavno otvaranje međunarodne izložbe Expo-2017 u Astani; ističe, međutim, da ti napori stoje u suprotnosti s represivnim postupanjem prema disidentima i pritiskom koji se posljednjih mjeseci vrši na civilno društvo;

23.  zabrinut je zbog toga što se nekim odredbama nedavno reformiranog kaznenog zakonika i zakonika o kaznenom postupku ograničava pravo izražavanja; potiče Kazahstan da preispita te odredbe, posebno u pogledu kriminalizacije klevete;

24.  naglašava da su sloboda medija i sloboda izražavanja ključni za uspostavu i konsolidiranje demokracije, vladavine prava i ljudskih prava; žali zbog činjenice da okruženje u kojem djeluju neovisne medijske kuće postaje sve više neprijateljsko; izražava zabrinutost zbog prijedloga zakona o medijima kojima se namjerava nametnuti obveza novinarima da svoje informacije provjeravaju s državnim tijelima; poziva vlasti u Kazahstanu da povuku te amandmane iz prijedloga zakona o medijima i da novinarima zajamče punu neovisnost istraživanja i izvješćivanja; nadalje poziva vlasti u Kazahstanu da se suzdrže od ograničavanja pristupa internetskim i drugim medijima koji se kritički izražavaju o vlastima, bez obzira na to nalaze li se oni u zemlji ili inozemstvu; žali zbog toga što je kleveta u Kazahstanu i dalje kazneno djelo i naglašava da da je takvo stanje problematično iz perspektive slobode izražavanja u toj zemlji; zabrinut je zbog velikog broja tužbi zbog klevete, uključujući predmete protiv nekoliko medijskih kuća i drugih internetskih stranica koje kritički izvještavaju o politici vlade i koji se rutinski blokiraju, a koje su podigli javni dužnosnici i druge javne ličnosti koje uživaju posebnu zaštitu i zahtijevaju velike naknade za duševnu bol zbog članaka u kojima se spominju navodna korupcija, povreda dužnosti ili druga pitanja koja im nisu po volji;

25.  poziva na preokretanje negativnih trendova u pogledu slobode medija, slobode izražavanja, slobode udruživanja i okupljanja i vjerske slobode; preporučuje Kazahstanu da u svojim zakonima primjenjuje standarde Vijeća Europe; prima na znanje, u tom kontekstu, da su od 2016. sve nevladine organizacije u Kazahstanu zakonski obvezne registrirati se kod državnih tijela i pružati godišnje podatke o svojim aktivnostima koji se unose u državnu bazu podataka o nevladinim organizacijama; naglašava da je taj korak možda usmjeren na jačanje transparentnosti u sektoru; zabrinut je, međutim, zbog činjenice da se tom novom obvezom pojačavaju već postojeće znatne obveze u pogledu izvješćivanja državnih tijela koje postoje u sektoru nevladinih organizacija te da se politika transparentnosti neproporcionalno primjenjuje na neprofitni i nevladin sektor, s obzirom na to da se ona ne primjenjuje na druge pravne subjekte; zabrinut je zbog toga što je sudjelovanje u neregistriranim organizacijama kriminalizirano i što bi nepružanje podataka za tu novu bazu podataka ili pružanje „netočnih” podataka moglo rezultirati sankcijama za te organizacije; žali zbog toga što sud aktivnosti javnih udruga može privremeno ili trajno obustaviti na osnovi i najmanje povrede nacionalnog prava;

26.  sa zabrinutošću prima na znanje nedavno donošenje antiterorističkih zakona, uključujući prijedlog zakona o oduzimanju državljanstva osobama osumnjičenima za terorizam, što bi moglo dovesti do gušenja miroljubive i legitimne političke oporbe; poziva kazahstanske vlasti da izbjegavaju uporabu tog zakona zbog moguće posljedice ograničavanja slobode govora, vjeroispovijedi ili uvjerenja, neovisnosti sudstva ili zabranjivanja oporbenih aktivnosti;

27.  prima na znanje da je Odbor UN-a za ljudska prava u svojim zaključnim napomenama o Kazahstanu usvojenima u ljeto 2016. izrazio zabrinutost zbog općenitih formulacija odredbi u članku 174. kaznenog zakona kojim je zabranjeno „izazivanje” društvenih, nacionalnih i drugih nemira te u članku 274. kojim se zabranjuje „svjesno širenje lažnih informacija” i korištenja tih članaka radi neopravdanog ograničavanja slobode izražavanja i drugih prava zaštićenih Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima; žali zbog toga što su brojni aktivisti civilnog društva i novinari optuženi i osuđeni na temelju spomenutih članaka kaznenog zakona; napominje da su među njima Maks Bokajev i Talgat Ajan, koji služe petogodišnje zatvorske kazne zbog uloge koju su imali u mirnim prosvjedima protiv zemljišne reforme održanima u Kazahstanu u proljeće 2016.; poziva vladu Kazahstana da sve njih pusti na slobodu i odustane od optužnica koje su podignute protiv njih;

28.  poziva Kazahstan da preispita svoj zakon o sindikatima iz 2014. i zakonik o radu iz 2015. kako bi ih se uskladilo sa standardima Međunarodne organizacije rada; podsjeća Kazahstan na njegovu obvezu da se u potpunosti pridržava zaključaka koje je donio Odbor Međunarodne organizacije rada za primjenu standarda (2017., 2016. i 2015.);

29.  osuđuje zabranu djelovanja Konfederacije neovisnih sindikata Kazahstana u siječnju 2017. sudskom odlukom zato što navodno nije potvrdila svoj status u skladu s restriktivnim Zakonom o sindikatima iz 2014.; podsjeća kazahstanske vlasti da je potrebno zajamčiti neovisno i nepristrano pravosuđe te omogućiti stvaran socijalni dijalog, među ostalim poticanjem uspostave i djelovanja neovisnih sindikata, kao što su Konfederacija neovisnih sindikata Kazahstana i njezini partneri; upućuje na zaključke koje je Odbor Međunarodne organizacije rada za primjenu standarda o situaciji u Kazahstanu donio u lipnju 2017.; žali zbog toga što je Larisu Harkovu, predsjednicu Konfederacije neovisnih sindikata Kazahstana, sud 25. srpnja 2017. proglasio krivom za pronevjeru i prijevaru pri korištenju sredstvima sindikata na temelju optužnice koja se smatra politički motiviranom; žali zbog činjenice da je joj proizvoljnom presudom na četiri godine ograničena sloboda kretanja i pet godina zabranjeno obnašanje rukovodećih položaja u javnim udrugama te da je osuđena i na 100 sati rada za opće dobro; poziva Kazahstan da ukine tu presudu i odbaci optužbe protiv nje;

30.  žali zbog toga što je u travnju i svibnju 2017. još dvoje čelnika sindikata, Nurbek Kušakbajev i Amin Jeleusinov, osuđeno na dvije i pol, odnosno dvije godine zatvora na temelju optužnice koja se također smatra politički motiviranom; napominje da su presude protiv troje čelnika sindikata udarac neovisnim sindikalnim aktivnostima u toj zemlji;

31.  prima na znanje višeetnički i višekonfesionalni karakter Kazahstana i naglašava potrebu za zaštitom manjina i njihovih prava, posebno u pogledu korištenja jezika, slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, nediskriminacije i jednakih mogućnosti; pozdravlja miroljubiv suživot različitih vjerskih zajednica u Kazahstanu;

32.  poziva na to da se godišnji dijalog između EU-a i Kazahstana o ljudskim pravima temeljito preispita kako bi postao djelotvorniji i više usmjeren na rezultate; poziva kazahstanske vlasti da se u njega u potpunosti uključe, kao i na sve druge forume kako bi se postigao konkretan napredak u pogledu situacije u području ljudskih prava u toj zemlji i pritom posvetila posebna pažnja pojedinačnim slučajevima; podsjeća na to da je potrebno zajamčiti sudjelovanje civilnog društva u tim dijalozima i savjetovanjima;

33.  naglašava potrebu za trajnim sudjelovanjem u ciklusu mehanizma univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHCR), posebno u pogledu učinkovite provedbe njegovih preporuka;

34.  ustraje u tome da se Kazahstan pridržava preporuka Odbora UN-a protiv mučenja i preporuka posebnog izvjestitelja UN-a o mučenju iz 2009.;

35.  žali zbog toga što je Kazahstan, usprkos apelima UNHCR-a, dosad odbijao neovisnu međunarodnu istragu o događajima u Žanaozenu iz 2011.;

36.  pozdravlja zahtjev zemlje da se priključi u nekoliko konvencija Vijeća Europe;

37.  žali zbog toga što Kazahstan nije stranka odnosno država potpisnica Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda i poziva ga na potpisivanje i pristup;

Međunarodni odnosi, regionalna suradnja i globalni izazovi

38.  pozdravlja konstruktivnu suradnju Kazahstana u međunarodnim odnosima kao važan čimbenik kojim se pridonosi miru i stabilnosti na regionalnoj i svjetskoj razini, na primjer olakšavanjem pregovora o iranskom nuklearnom pitanju, pregovorima između stranaka u Astani o sveobuhvatnom rješenju kojim bi se okončao rat u Siriji, diplomatskim naporima u pogledu sukoba u Ukrajini te inicijativom o Konferenciji o interakciji i mjerama za stvaranje povjerenja u Aziji; potiče Kazahstan da se nastavi angažirati i igrati konstruktivnu ulogu na međunarodnoj sceni; pozdravlja u tom smislu poziv na postupno iskorjenjivanje oružanih sukoba neširenjem nuklearnog oružja i razoružanjem te donošenje Opće deklaracije za svijet bez nuklearnog oružja; posebno pozdravlja odluku Kazahstana da se ne pridruži ruskoj zabrani uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU-a te smatra da je to konkretan i ohrabrujući znak spremnosti te zemlje da pojača dijalog i suradnju s EU-om;

39.  prima na znanje geostratešku važnost Kazahstana i potvrđuje viševektorsku vanjsku politiku zemlje koja je usmjerena na održavanje prijateljskih i predvidljivih odnosa s drugim zemljama, uključujući, kao prioritet, izgradnju i održavanje dobrosusjedskih odnosa s Rusijom, Kinom, susjednim srednjeazijskim državama i drugim partnerima, uključujući SAD i EU;

40.  uviđa da je Kazahstan važan dionik u vanjskoj i sigurnosnoj politici, i to ne samo zbog trajne uloge koju ima u globalnom nuklearnom razoružanju i sigurnosti, kao i činjenicu da je ta zemlja privremena članica Vijeća sigurnosti UN-a za razdoblje 2017. – 2018.;

41.  prepoznaje sigurnosni izazov koji za Kazahstan predstavlja Daiš i druge terorističke organizacije s popisa Vijeća sigurnosti UN-a; prima na znanje velik broj kazahstanskih građana regrutiranih na Bliskom istoku kao strani borci; priznaje je da bi sukob koji je u tijeku u Afganistanu mogao doprinijeti daljnjoj destabilizaciji Kazahstana, među ostalim i širenjem vjerskog ekstremizma, trgovine drogom i terorizma; poziva na bližu suradnju u suzbijanju nasilnog ekstremizma i borbi protiv terorizma, ističe da bi prioritet trebao biti taj da se uklone temeljni uzroci radikalizacije; napominje da je članak 13. Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji usmjeren na protuterorističke mjere i da on ima ključnu ulogu, osobito u trenutačnom međunarodnom okruženju;

42.  napominje da je Kazahstan član svih ključnih regionalnih organizacija; smatra da je međunarodni ugled koji je Kazahstan u posljednje vrijeme stekao predsjedajući raznim međunarodnim organizacijama poput OESS-a, Organizacije islamske suradnje, Zajednice nezavisnih država, Šangajske organizacije za suradnju ili Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti smatra dobrim temeljem za zajedničko djelovanje u cilju stabiliziranja sigurnosne situacije u Srednjoj Aziji, ali i za iznalaženje multilateralnih rješenja za globalne izazove; u tom kontekstu pozdravlja jasan stav Kazahstana o tome da njegovo članstvo u Euroazijskoj uniji neće negativno utjecati na jačanje odnosa s EU-om;

43.  preporučuje da EU nastavi pružati podršku regionalnoj suradnji u srednjoj Aziji, posebno u vezi s vladavinom prava, mjerama za uspostavu povjerenja, upravljanjem vodom i resursima, upravljanjem granicama i stabilnošću i sigurnošću; u tom smislu podržava nastojanja Kazahstana u pogledu promicanje dobrosusjedskih odnosa i njegovo nastojanje da postane jamac stabilnosti u regiji; poziva na održivi srednjoazijski sporazum o upravljanju vodnim resursima, energetici i sigurnosnim pitanjima kojim će se povesti računa o interesima sviju strana;

44.  uviđa da je Kazahstan vodeća sila u srednjoj Aziji; potiče Kazahstan da tu poziciju iskoristi kao osnovu za pozitivnu suradnju sa svojim susjedima i da poduzme korake kako bi se ostvario napredak u regionalnoj suradnji;

Održivi razvoj, energetika i okoliš

45.  pozdravlja treću strategiju modernizacije koju je Kazahstan proglasio u siječnju 2017., a koja za cilj ima da ta zemlja postane jedna od 30 najrazvijenijih zemalja u svijetu;

46.  pozdravlja poboljšano poglavlje o sirovinama i energetskoj suradnji, koje predstavlja veliki potencijal za doprinos energetskoj sigurnosti EU-a; podsjeća na važnu ulogu Kazahstana kao dobavljača energije EU-a; poziva EU na aktivniju energetsku suradnju i intenziviranje dijaloga s Kazahstanom i drugim srednjeazijskim zemljama u cilju jačanja energetske sigurnosti EU-a;

47.  s odobravanjem dočekuje uvrštenje poglavlja o suradnji u području klimatskih promjena u Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji; traži od EU-a da nastavi surađivati s vladom Kazahstana pružajući joj pomoć u utvrđivanju i izradi inovativne i održive politike u području okoliša i ekologije; podsjeća na to da se u Kazahstanu snažno osjećaju posljedice dviju najvećih ekoloških katastrofa koje su izazvali ljudi, isušivanja Aralskog jezera i aktivnosti na sovjetskom poligonu za ispitivanje nuklearnog oružja u Semeju/Semipalatinsku; poziva Komisiju da poveća svoju tehničku i financijsku pomoć kazahstanskim vlastima kako bi se znatno poboljšalo upravljanje vodnim resursima i očuvanje voda, u slivu Aralskog jezera u okviru akcijskog programa Međunarodnog fonda za spašavanje Aralskog jezera i kako bi se razvio djelotvoran akcijski plan za čišćenje područja oko bivšeg poligona za ispitivanje nuklearnog oružja; pozdravlja sudjelovanje Kazahstana u dobrovoljnom programu partnerstva „Zeleni most”; smatra da će se njime postaviti stabilni i dugoročni temelji za ekološke investicije te transfer novih tehnologija i inovacija u cilju ostvarenja društva bez emisija ugljika;

48.  ističe potrebu za primjenom načela ekološki održivog razvoja u Kazahstanu u vezi s ekstrakcijom i obradom njegovih bogatih prirodnih resursa; pozdravlja u tom kontekstu činjenicu da se zemlja pridržava standarda Inicijative za transparentnost ekstraktnih industrija;

Trgovina i gospodarstvo

49.  podsjeća da je EU najvažniji trgovinski i ulagački partner te zemlje te da je Kazahstan glavni trgovinski partner EU-a u srednjoj Aziji; želi da se ti odnosi dodatno ojačaju; napominje da se 80 % izvoza Kazahstana u EU sastoji od nafte i plina; podsjeća na važnost veće diversifikacije trgovinske razmjene s EU-om; ističe da se trgovina i ljudska prava mogu međusobno osnaživati ako se ostvaruju u okruženju vladavine prava; podsjeća da poslovna zajednica ima važnu ulogu u pružanju pozitivnih poticaja u pogledu promicanja ljudskih prava, demokracije i korporativne odgovornosti; ističe da globalni vrijednosni lanci doprinose poboljšanju međunarodnih temeljnih standarda povezanih s radnim, ekološkim, socijalnim i ljudskim pravima, uključujući uspostavu i provedbu mjera u području zdravlja i sigurnosti na radu, prilike za obrazovanje, nepristrane institucije i smanjenje korupcije;

50.  pozdravlja pristupanje Kazahstana WTO-u 1. siječnja 2016. koje je potaknulo gospodarsku i administrativnu modernizaciju te zemlje; napominje da se gospodarstvo Kazahstana u velikoj mjeri temelji na eksploataciji i izvozu sirovina i ugljikovodika; želi da ambiciozni program diversifikacije ekonomije, u kojoj bi EU mogao odigrati važnu ulogu, i reforme u toj zemlji, kojim se među ostalim predviđaju profesionalizacija javne uprave i uvođenje mjera za suzbijanje korupcije, bude izvršen u potpunosti i konkretno; poziva prije svega Komisiju da da pomogne Kazahstanu kako bi njegovo gospodarstvo postalo održivo i kako bi se njime očuvao okoliš;

51.  Prima na znanje predanost Kazahstana potpunoj liberalizaciji kretanja kapitala u obliku izravnih ulaganja te žali zbog toga što poglavlje o trgovini i poslovanju Sporazuma ne sadrži odredbe protiv korupcije; zauzima stajalište da posebnu pozornost treba posvetiti pitanjima korporativnog upravljanja i korupcije u praćenju provedbe Sporazuma, kako bi se izbjeglo povećanje rizika od pranja novca;

52.  Pozdravlja odlučnost koju je Kazahstan pokazao tijekom prve godine primjene Sporazuma u pogledu poštovanja i ispunjavanja svojih obveza prema njemu kao i WTO-u; poziva Kazahstan da ispuni svoje obveze iz Sporazuma u pogledu prava intelektualnog vlasništva na temelju režima regionalnog iscrpljenja;

53.  poziva Kazahstan da u potpunosti uskladi svoje uvozne tarife s obvezama prema WTO-u i Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji, bez obzira na njegovo sudjelovanje u Euroazijskoj ekonomskoj uniji (EEU), kako bi se izbjegli visoki troškovi plaćanja naknada trgovinskim partnerima WTO-a;

54.  poziva Kazahstan da se pridruži Stručnom sustavu za kontrolu prometa životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla te drugim proizvodima (TRACES) kako bi se omogućile učinkovite sanitarne i fitosanitarne kontrole i da upotrebljava bilateralne certifikate EU-a i Kazahstana o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama;

55.  prima na znanje opće petogodišnje prijelazno razdoblje za javnu nabavu i osmogodišnje prijelazno razdoblje za građevinarstvo utvrđeno Sporazumom o pojačanom partnerstvu i suradnji te očekuje povećanje obujma trgovine nakon isteka tih razdoblja; napominje da je javna nabava važan instrument javne politike u Kazahstanu;

o
o   o

56.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za srednju Aziju, vladama i parlamentima država članica i vladi i parlamentu Kazahstana.

(1) SL C 419, 16.12.2015., str. 159. (2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0083. (3) SL C 45, 5.2.2016., str. 85. (4) SL C 251 E, 31.8.2013., str. 93. (5) SL C 224 E, 19.8.2010., str. 30. (6) SL C 168 E, 14.6.2013., str. 91. (7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0121. (8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0007. (9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0484.

Odluka Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o prijedlogu Komisije o obnovi mandata predsjednice Jedinstvenog sanacijskog odbora (N8-0092/2017 – C8-0425/2017 – 2017/0901(NLE))

P8_TA(2017)0486 A8-0393/2017

(Odobrenje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 29. studenog 2017. o obnovi mandata predsjednice Jedinstvenog sanacijskog odbora (N8-0092/2017)

–  uzimajući u obzir članak 56. stavak 6. treći podstavak i članak 56. stavak 7. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010(1),

–  uzimajući u obzir članak 122.a svog Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0393/2017),

A.  budući da je Vijeće 19. prosinca 2014. imenovalo Elke König za predsjednicu Jedinstvenog sanacijskog odbora na razdoblje od tri godine koje je započelo 23. prosinca 2014.(2);

B.  budući da se u skladu s člankom 56. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 806/2014 mandat prvog predsjednika Jedinstvenog sanacijskog odbora može jednom obnoviti na razdoblje od pet godina;

C.  budući da je Komisija 29. studenog 2017. donijela prijedlog o obnovi mandata predsjednice Elke König na njezinoj dužnosti u Jedinstvenom sanacijskom odbora i da je taj prijedlog uputila Parlamentu;

D.  budući da je parlamentarni Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku potom ocijenio kvalifikacije predložene kandidatkinje za dužnosti predsjednice Jedinstvenog sanacijskog odbora, posebno u odnosu na uvjete utvrđene u članku 56. stavku 4. Uredbe (EU) br. 806/2014;

E.  budući da je u tom odboru 4. prosinca 2017. održano saslušanje Elke König, na kojem je ona održala uvodnu riječ, nakon čega je odgovarala na pitanja članova odbora;

1.  odobrava prijedlog Komisije o obnovi mandata Elke König na dužnosti predsjednice Jedinstvenog sanacijskog odbora;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji i vladama država članica.

(1) SL L 225, 30.7.2014., str. 1. (2) SL L 367, 23.12.2014., str. 97.

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o Izvješću o građanstvu EU-a za 2017.: Jačanje prava građana u Uniji demokratskih promjena (2017/2069(INI))

P8_TA(2017)0487 A8-0385/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 24. siječnja 2017. naslovljeno „Jačanje prava građana u Uniji demokratskih promjena – Izvješće o građanstvu EU-a za 2017.” (COM(2017)0030),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 24. siječnja 2017. sastavljeno u skladu s člankom 25. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o napretku prema učinkovitom građanstvu EU-a 2013. – 2016. (COM(2017)0032,

–  uzimajući u obzir rezultate javnog savjetovanja Komisije iz 2015. o građanstvu EU-a i rezultate anketa Eurobarometra o biračkim pravima i građanstvu,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir članke 2., 6. i 9. – 12. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), članke 18. – 25. UFEU-a i članke 11., 21. i 39.–46. Povelje EU-a o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir poštovanje vladavine prava, kao što je sadržano u članku 2. UEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 3. stavak 2. UEU-a kojim se utvrđuje pravo slobode kretanja osoba,

–  uzimajući u obzir pravo na predstavke sadržano u članku 44. Povelje EU‑a o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 165. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir pravo na predstavke sadržano u članku 227. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 29. veljače 2016. o strategiji jedinstvenog tržišta(1), posebno dokument o ishodu neformalnog sastanka centara SOLVIT održanog u Lisabonu 18. rujna 2015.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2014. o Izvješću o građanstvu EU-a za 2013.: Građani EU-a: vaša prava, vaša budućnost(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o učenju o EU-u u školama(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. listopada 2016. o praćenju primjene zakonodavstva Unije: godišnje izvješće za 2014.(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2017. s preporukama Komisiji o prekograničnim aspektima posvojenja(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. ožujka 2017.(7), o provedbi programa Europa za građane,

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog uredbe Vijeća o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (preinaka) (COM(2016)0411),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke o aktivnostima Radne skupine Odbora za pitanja dobrobiti djece,(8) te posebno njegove zaključke,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2016. o aktivnostima Odbora za predstavke u 2015.(9),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za predstavke od 23. ožujka 2017.(10) i mišljenje Odbora za ustavna pitanja od 1. lipnja 2017.(11) u vezi izvješća Komisije o praćenju primjene zakonodavstva EU-a 2015.,

–  uzimajući u obzir saslušanja koja je 2016. i 2017. godine organizirao Odbor za predstavke, osobito: zajedničko javno saslušanje od 11. svibnja 2017., koje su suorganizirali odbori LIBE, PETI i EMPL, naslovljeno „Situacija i prava građana EU-a u Ujedinjenoj Kraljevini”, javno saslušanje od 11. listopada 2016. naslovljeno „Prepreke slobodnom kretanju i radu građana EU-a na unutarnjem tržištu”, javno saslušanje od 4. svibnja 2017. naslovljeno „Borba protiv diskriminacije i zaštita manjina”, zajedničko javno saslušanje od 15. ožujka 2016., koje su organizirali Glavna uprava za pravosuđe i zaštitu potrošača Europske Komisije i odbori Europskog parlamenta LIBE, PETI, AFCO i JURI, naslovljeno „Građanstvo Unije u praksi” te zajedničko saslušanje o apatridnosti, koje su 29. lipnja 2017. organizirali odbori LIBE i PETI,

–  uzimajući u obzir saslušanje Odbora PETI od 23. veljače 2016. naslovljeno „Proširivanje područja primjene Povelje EU-a o temeljnim pravima (članak 51.)?”, saslušanje od 21. lipnja 2016. o „Transparentnosti i slobodi informiranja u institucijama EU-a” i saslušanje od 22. lipnja 2017. o „Vraćanju povjerenja građana u europski projekt”, zajedno s prethodnim saslušanjima održanima u ovom parlamentarnom sazivu o „Pravu na predstavke” (23. lipnja 2015.) i o „Europskoj građanskoj inicijativi” (26. veljače 2015.),

–  uzimajući u obzir studije koje je 2016. i 2017. na zahtjev Odbora za predstavke naručio Resorni odjel C Parlamenta, naslovljene „Prepreke za pravo građana EU-a i njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravak”, „Vrste diskriminacije vidljive iz zaprimljenih predstavki”, „Utjecaj Brexita na pravo na predstavke te na nadležnosti, odgovornosti i aktivnosti Odbora za predstavke” i „Zaštitna uloga Odbora za predstavke u kontekstu provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke i mišljenja Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za ustavna pitanja i Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova (A8-0385/2017.),

A.  budući da su građanstvo EU-a i njegova povezana prava prvotno uvedeni 1992. Ugovorom iz Maastrichta te su dodatno ojačani Ugovorom iz Lisabona, koji je stupio na snagu u prosincu 2009., kao i Poveljom EU-a o temeljnim pravima;

B.  budući da ostvarivanje građanstva zahtijeva prethodno jamstvo i uživanje svih ljudskih prava, posebno ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava;

C.  budući da je sveobuhvatan pristup, osmišljen tako da slijedi ciljeve utvrđene u Ugovorima o EU-u, kao što je puna zaposlenost i socijalni napredak, ključan kako bi se omogućilo istinsko uživanje prava i sloboda koja proizlaze iz građanstva EU-a;

D.  budući da se pristup građanstvu EU-a stiče na temelju državljanstva jedne od država članica, koje je uređeno nacionalnim zakonima; budući da istovremeno iz građanstva EU-a proizlaze prava i obveze koji su utvrđeni pravom Unije i ne ovise o državama članicama; budući da zbog toga države članice, uključujući njihove poddržavne vlasti, ne mogu na neopravdan način ograničiti ta prava i obveze; budući da bi se u kontekstu pristupa nacionalnom državljanstvu na države članice trebala primjenjivati načela zakonodavstva EU-a, kao što su načela proporcionalnosti i nediskriminacije, oba dobro razrađena u sudskoj praksi Suda Europske unije; budući da, u skladu s Ugovorima, institucije EU-a moraju svim građanima EU-a posvetiti jednaku pozornost;

E.  budući da građani EU-a imaju povjerenje u države članice, uključujući njihove poddržavne vlasti, u pogledu primjene prava Zajednice i njihova nacionalnog prava, što je preduvjet za učinkovito ostvarivanje prava koja proizlaze iz građanstva EU-a koje imaju;

F.  budući da su napori u pogledu promicanja građanstva EU-a povezani s poboljšanjima kvalitete demokracije u Uniji, stvarnim uživanjem temeljnih prava i sloboda te mogućnošću svakog građanina da sudjeluje u demokratskom životu Unije;

G.  budući da jednostrana promjena granica države članice predstavlja barem kršenje članka 2., članka 3. stavka 2. i članka 4. stavka 2. UEU-a i ugrožavanje uživanja svih prava koja proizlaze iz građanstva EU-a;

H.  budući da su Ugovorom iz Lisabona konsolidirana neotuđiva prava i jamstva građanstva EU-a, uključujući, među ostalim, i slobodu putovanja, rada i studiranja u drugoj državi članici, slobodu sudjelovanja u europskom političkom životu, slobodu promicanja jednakosti i poštovanja raznolikosti te zaštitu od diskriminacije, osobito od diskriminacije na temelju državljanstva; budući da je sve češće ostvarivanje prava na slobodno kretanje unutar EU-a tijekom proteklih desetljeća imalo za posljedicu pojavu miješanih obitelji različitih nacionalnosti, često uključujući djecu; budući da, iako je riječ o pozitivnom trendu za konsolidaciju građanstva EU-a kao zasebne institucije, njime su ujedno obuhvaćene posebne potrebe te ono predstavlja izazove u raznim područjima, uključujući pravne aspekte;

I.  budući da je mogućnošću povlačenja UK-a iz Europske unije (Brexit) istaknuta važnost prava koja proizlaze iz građanstva EU-a, kao i njihova ključna uloga u svakodnevnom životu milijuna građana EU-a, te je porasla razina svijesti u EU-u o mogućnosti gubitka prava obaju strana kao posljedice Brexita, osobito uzimajući u obzir 3 milijuna građana EU-a koji žive u UK-u te 1,2 milijuna državljana UK-a koji žive u EU-u;

J.  budući da su neposredno nakon događaja u Ujedinjenoj Kraljevini izbjeglička humanitarna kriza, visoke stope nezaposlenosti i siromaštva te porast ksenofobije i rasizma u EU-u narušili povjerenje u sustav EU-a i europski projekt u cjelini;

K.  budući da su pravo slobode kretanja i njegovo ostvarivanje od ključne važnosti za građanstvo EU-a te da se njima nadopunjuju druge slobode na unutarnjem tržištu EU-a; budući da je sloboda kretanja, koja je najpriznatije i najpopularnije pravo među građanima EU-a te najpozitivnije europsko postignuće nakon osiguranja mira, ponajprije važna mladim Europljanima;

L.  budući da su slobodu kretanja i njezino ostvarivanje kršile razne države članice koje su protjerivale građane EU-a sa svojih teritorija ili prijetile da će to učiniti, kao što se navodi u nizu predstavki;

M.  budući da su predstavke i pritužbe upućene Komisiji i mreži SOLVIT dokaz da se građani EU-a susreću sa znatnim teškoćama pri ostvarivanju svojih temeljnih prava i sloboda zbog ozbiljnih gospodarskih problema i problema zapošljavanja, otežanih administrativnim opterećenjima i birokracijom u državama članicama, i zbog pogrešnih informacija i/ili nesuradnje nadležnih tijela država članica;

N.  budući da je načelo nediskriminacije na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih osobina, jezika, vjere ili uvjerenja, političkog ili bilo kakvog drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije, kao što je sadržano u članku 21. Povelje EU-a o temeljnim pravima, primarni izraz građanstva EU-a; budući da je ono ključno za uspješno ostvarivanje slobode kretanja, kao što je vidljivo iz predstavki;

O.  budući da je poštovanje prava pripadnika manjina jedno od temeljnih vrijednosti EU-a, kao što je utvrđeno u Ugovorima; budući da otprilike 8 % građana EU-a pripada nacionalnoj manjini te da otprilike 10 % njih govori regionalni jezik ili jezik manjine; budući da je potrebno poboljšati učinkovitu zaštitu manjina;

P.  budući da jačanje prava građana i demokratskih institucija uključuje borbu protiv diskriminacije i neravnopravnosti spolova u skladu s ciljevima održivog razvoja;

Q.  budući da premala zastupljenost žena na položajima na kojima se donose odluke, osobito u političkom životu i na razini uprava poduzeća, koči razvoj sposobnosti i smanjuje razinu sudjelovanja žena u demokratskom životu EU-a;

R.  budući da žene koje sudjeluju u donošenju političkih odluka ili se nalaze na vodećim položajima i danas nailaze na razne prepreke, kao što su i dalje prisutni rodno uvjetovani stereotipi i posljedice nedavne gospodarske krize koja se negativno odrazila na pitanja ravnopravnosti spolova;

S.  budući da u prekograničnim obiteljskim sporovima diljem EU-a i dalje postoje velike razlike u području zaštite žrtava rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji;

T.  budući da je diskriminacija s kojom se suočavaju žene u cijelom EU-u prepreka jednakosti; budući da su žene i dalje nedovoljno zastupljene kao glasačko tijelo i na vodećim položajima, bez obzira na to je li riječ o funkciji na koju su izabrane, javnoj službi, akademskoj zajednici, medijima ili privatnom sektoru; budući da su često prisutna višestruka diskriminacija s kojom se žene suočavaju i nerazmjeran broja žena suočenih sa siromaštvom i socijalnom isključenosti prepreke punom ostvarivanju njihovih građanskih prava;

U.  budući da je pravo na upućivanje predstavki Europskom parlamentu, kao što je utvrđeno člancima 20. i 227. UFEU-a i člankom 44. Povelje EU-a o temeljnim pravima, jedan od stupova građanstva EU-a, da je ono drugo najpoznatije pravo koje proizlazi iz građanstva EU-a te da se njime u okviru procesa koji mora biti otvoren, demokratski i transparentan mora stvarati prostor za komunikaciju građana i europskih institucija;

V.  budući da bi se temeljna prava građana EU-a mogla jamčiti novim pristupom u pogledu tumačenja članka 51. Povelje o temeljnim pravima;

W.  budući da su europski građani izravno zastupljeni u Europskom parlamentu te da imaju demokratsko pravo kandidirati se i glasovati na europskim izborima, čak i kad borave u drugoj državi članici; budući da se pravo europskih građana koji su ostvarili svoje pravo na slobodu kretanja da glasuju na europskim i lokalnim izborima ne omogućuje i ne promiče u dovoljnoj mjeri u svim državama članicama; budući da je u raznim predstavkama naglašeno postojanje birokratskih prepreka i nedostataka upravne ili druge prirode u pogledu ostvarivanja prava glasanja na nacionalnim ili regionalnim izborima u matičnoj državi članici za one koji borave u drugoj državi članici; budući da su određeni građani spriječeni u ostvarivanju tog demokratskog prava, kao što su osobe s invaliditetom u državama članicama koje su ratificirale Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD), ali koje nisu ispunile svoju obvezu reformiranja izbornog zakona kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo da ostvaruju svoje pravo glasanja;

X.  budući da građani imaju pravo zajedno s drugim građanima EU-a iz svih država članica organizirati ili poduprijeti europsku građansku inicijativu (EGI), kojom bi im se trebalo omogućiti da pomognu utvrditi zakonodavni program EU-a; budući da je EGI važan instrument izravne demokracije kojim se građanima omogućuje da se aktivno uključe u stvaranje okvira politika i zakonodavstva EU-a; budući da bi trebao biti transparentan i učinkovit; budući da ostvarivanje tog prava dosad nije bilo zadovoljavajuće;

Y.  budući da se stvaranjem schengenskog područja i uvrštavanjem schengenske pravne stečevine u okvir EU-a uvelike povećala sloboda kretanja u EU-u te je ona jedno od najvećih postignuća procesa europske integracije; budući da je Vijeće Europske unije u svojim zaključcima br. 9166/3/11 i br. 9167/3/11 od 9. lipnja 2011. potvrdilo uspješno okončanje postupka ocjenjivanja i tehničku spremnost Bugarske i Rumunjske za pristupanje schengenskom području;

Z.  budući da je sigurnost jedno od pitanja koje najviše zabrinjava građane EU-a; budući da bi EU trebao svojim građanima dati osjećaj da je njihova sloboda zaštićena i da je njihova sigurnost zajamčena na cijelom području EU-a te istodobno zajamčiti da su njihove slobode i prava jednako poštovani i zaštićeni; budući da je terorizam globalna prijetnja s kojom se treba učinkovito suočiti na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a kako bi se zajamčila sigurnost europskih građana;

AA.  budući da u skladu s procjenom učinka (SEC(2011)1556), koju je izradila Komisija i koja je priložena prijedlogu koji je doveo do donošenja Direktive Vijeća (EU) 2015/637 od 20. travnja 2015. o mjerama koordinacije i suradnje za olakšavanje pružanja konzularne zaštite građanima Unije bez predstavništva u trećim zemljama(12), gotovo sedam milijuna građana EU-a putuje ili živi izvan EU-a, u mjestima u kojima njihova vlastita država nema veleposlanstvo ili konzulat; budući da se očekuje da će se do 2020. broj građana EU-a bez predstavništva povećati na najmanje 10 milijuna; budući da građani EU-a koji borave na teritoriju države koja nije članica EU-a i u kojoj njihova zemlja nema predstavništvo imaju pravo na zaštitu od strane diplomatskih i konzularnih tijela bilo koje druge države članice pod istim uvjetima kao i njihovi državljani;

1.  prima na znanje izvješće Komisije o građanstvu EU-a za 2017., koje sadržava popis novih prioritetnih područja djelovanja za nadolazeće godine; podsjeća da je ispravna primjena zakonodavstva EU-a zajednička odgovornost država članica i institucija EU-a; naglašava u tom smislu ključnu ulogu Komisije kao čuvarice Ugovora u provedbi članaka od 258. do 260. UFEU-a; izražava potrebu za time da se prioritetima učinkovito odgovori na pitanja koja izazivaju zabrinutost građana te potrebu za jasno definiranim i konkretnim obvezama za sljedeće tri godine; poziva Komisiju da ubrza svoju politiku provedbe zakonodavstva EU-a primjenom svih raspoloživih alata i mehanizama;

2.  napominje da su pravo na podnošenje predstavki, pravo na upućivanje predmeta Europskom ombudsmanu i pravo na pristup dokumentima i registrima ključni i konkretni elementi građanstva EU-a kojima se povećava transparentnost postupaka donošenja odluka; stoga izražava svoju želju da se ta prava promiču i ističu kao ključni elementi izvješća Komisije o građanstvu EU-a i u njemu ispravno odražavaju;

3.  naglašava činjenicu da je učinkovito ostvarivanje prava na podnošenje predstavki olakšano zahvaljujući poboljšanoj obradi predstavki u Europskom parlamentu i tome što je krajem 2014. osnovan portal Odbora za predstavke, kojim se omogućilo jednostavno podnošenje predstavki te njihova učinkovitija obrada, kao što je objašnjeno u odgovarajućim godišnjim izvješćima Odbora za predstavke; poziva da se provedba sljedećih koraka projekta dovrši bez odgode, kao što je predviđeno, jer će se time podnositeljima predstavki i podržavateljima omogućiti itekako interaktivnije praćenje postupka obrade predstavki;

4.  naglašava da na temelju uspješnog ostvarivanja prava koja proizlaze iz građanstva pretpostavlja da države članice podržavaju sva prava i slobode sadržane u Povelji EU-a o temeljnim pravima; naglašava činjenicu da se usvajanjem demokratskog i participativnog upravljanja, najvećom mogućom razinom transparentnosti i izravnim sudjelovanjem građana u postupku donošenja odluka u konačnici osnažuje građanstvo EU-a; poziva države članice da učinkovitije informiraju građane EU-a o njihovim pravima i dužnostima te da olakšaju jednak pristup navedenim pravima i da se ta prava u jednakoj mjeri poštuju u njihovoj zemlji podrijetla i u drugim državama članicama; naglašava postojeća izuzimanja od dijelova Ugovora EU-a koja provode neke države članice, što dovodi do de facto razlika u pravima građana;

5.  izražava snažno žaljenje zbog toga što tijekom gotovo cijelog desetljeća u cijelom EU-u nije ostvaren značajan napredak u donošenju direktive o borbi protiv diskriminacije; poziva sve institucije EU-a i države članice da ponovno pokrenu relevantne pregovore, smatrajući ih najvećim prioritetom; prima na znanje obvezu Komisije da aktivno podupre završetak tih pregovora;

6.  smatra da je potrebno povećati učinkovitost politika EU-a u području borbe protiv diskriminacije i ukloniti preostale prepreke; preporučuje Komisiji da ažurira prve dvije direktive o borbi protiv diskriminacije, odnosno Direktivu Vijeća 2000/43/EZ i Direktivu Vijeća 2000/78/EZ, kako bi ih uskladila s važećom verzijom Ugovora i Poveljom EU-a o temeljnim pravima;

7.  poziva na donošenje učinkovitog zakonodavnog okvira i mjera za koordinaciju na razini EU-a i država članica kako bi se osigurale visoke razine socijalne zaštite i stabilna, pošteno plaćena radna mjesta; smatra ovaj pristup ključnim za jačanje temeljnih prava i sloboda koja proizlaze iz građanstva EU-a;

8.  naglašava da su se zbog mjera štednje koje su donesene na razini EU-a i država članica pogoršale gospodarske i socijalne nejednakosti, čime se uvelike ograničilo praktično ostvarivanje temeljnih prava i sloboda koja proizlaze iz građanstva EU-a;

9.  podsjeća na svoje amandmane usvojene 14. rujna 2017.(13) i prijedlog Komisije o sveobuhvatnoj Direktivi o usklađivanju zakona, propisa i administrativnih odredaba država članica u pogledu zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga (COM(2015)0615), uključujući različite načine prijevoza; preporučuje zakonodavcima da ubrzaju proces usvajanja Europskog akta o pristupačnosti; pozdravlja međuinstitucijski sporazum o provedbi Ugovora iz Marakeša o zakonodavstvu EU-a o autorskim pravima, za koji se Odbor za predstavke zalaže od 2011., te ponavlja svoj poziv EU-u i državama članicama da ubrzaju ratifikaciju Ugovora iz Marakeša; poziva sve države članice da ratificiraju Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) te da potpišu njezin Protokol; podupire proširenje uporabe uzajamno priznate kartice EU-a za osobe s invaliditetom na što više država članica; potiče ih da olakšaju mobilnost osoba s invaliditetom i smanjenom funkcionalnom sposobnošću u EU-u; naglašava da je potrebno poboljšati pristupačnost web stranica EU-a za osobe s invaliditetom;

10.  poziva Komisiju da bude aktivnija u borbi protiv diskriminacije pripadnika zajednice LGBTI i da se bori protiv homofobije tako da odredi konkretne mjere koje treba poduzeti na nacionalnoj i europskoj razini; istovremeno poziva institucije EU-a da pomno prate situaciju u pogledu prava osoba iz skupine LGBTI i da promiču priznavanje prekograničnih prava pripadnika te skupine i njihovih obitelji u EU-u;

11.  podsjeća da se načelo jednakosti žena i muškaraca može provesti samo u okviru strateškog uvođenja rodne osviještenosti u sve politike EU-a, uključujući u okviru svojeg Strateškog djelovanja za ravnopravnost spolova 2016. – 2019.; poziva Komisiju da olakša potpuni pristup uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem u svim državama članicama; poziva Komisiju da poduzme konkretne mjere kojima bi se ukinula diskriminacija i mjere borbe protiv diskriminacijskih izjava usmjerenih protiv žena u EU-u, koje potiču rodne stereotipe; ponovno naglašava potrebu za ulaganjem u građanski odgoj i obrazovanje te obrazovanje o ravnopravnosti spolova u cijeloj Europi; skreće pozornost na razlike u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena u EU-u, kojima se dovodi u pitanje mogućnost stvarne ekonomske neovisnosti milijuna žena; naglašava važnost političkog sudjelovanja mladih, posebno žena i djevojčica, te poziva Komisiju i države članice da više potiču njihovo sudjelovanje;

12.  pozdravlja prijedlog Komisije da se potpiše i završi pristupanje EU-a Istanbulskoj konvenciji; međutim, žali zbog ograničenja u dva područja – u pitanjima povezanima s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima te u pitanjima azila i zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja – čime se unosi pravna nesigurnost glede opsega pristupanja Europske unije toj Konvenciji; apelira na države članice da ubrzaju pregovore o ratifikaciji i provedbi Istanbulske konvencije; poziva države članice koje još nisu ratificirale Istanbulsku konvenciju da to brzo učine, a Komisiju da predloži direktivu o nasilju nad ženama; pozdravlja činjenicu da je Komisija podnijela paket mjera za usklađivanje poslovnog i privatnog života te poziva sve institucije da se o tim mjerama izjasne u što kraćem roku; poziva Komisiju i države članice na promicanje zastupljenosti žena na vodećim položajima i na poduzimanje posebnih mjera radi odgovora na potrebe ranjivih skupina građana izloženih intersekcijskoj višestrukoj diskriminaciji kako bi ti građani mogli ostvarivati svoja prava koja proizlaze iz građanstva, primjerice s pomoću odgovarajućih strategija; poziva Vijeće da uloži veće napore kako bi se prekinulo blokiranje Direktive o jednakoj zastupljenosti žena u izvršnim odborima; ponovno poziva Komisiju da u obliku komunikacije usvoji svoje Strateško djelovanje za ravnopravnost spolova 2016. – 2019.;

13.  podsjeća da su tradicionalne manjine stoljećima živjele zajedno s većinskim kulturama na europskom kontinentu; naglašava potrebu da institucije EU-a preuzmu aktivniju ulogu u zaštiti manjina, primjerice promicanjem sastanaka o podizanju razine svijesti, seminara i rezolucija te konkretnih administrativnih mjera u institucijama EU-a; smatra da bi EU trebao utvrditi visoke standarde za zaštitu manjina, počevši s normama kodificiranima u instrumentima međunarodnog prava, kao što su oni Vijeća Europe, te da ti standardi trebaju biti čvrsto ugrađeni u pravni okvir kojim se jamče demokracija, vladavina prava i temeljna prava diljem EU-a; potiče države članice da bez zadrške i bez daljnje odgode ratificiraju Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina i Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima te da primijene Ugovore u dobroj vjeri; nadalje podsjeća na potrebu za provedbom načela nastalih u okviru Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS); izražava žaljenje zbog retorike kojom se potiče diskriminacija na temelju državne pripadnosti; potiče nacionalne vlade da pronađu trajna rješenja i da promiču kulturu jezične raznolikosti u svim državama članicama i u EU-u kao cjelini, uključujući jezike koji nisu službeni jezici EU-a, jer se i u Ugovorima i u Povelji EU-a o temeljnim pravima navode zaštita nacionalnih manjina i diskriminacija na temelju jezika;

14.  izražava duboku zabrinutost zbog broja Roma u Europi koji su žrtve diskriminacije pri prijavi rođenja i koji stoga nemaju osobne isprave te im je uskraćen pristup osnovnim uslugama u zemljama boravišta, što dovodi to toga da im je uskraćen i pristup svim pravima u EU-u; poziva države članice da s tim u vezi odmah poduzmu korektivne mjere kako bi se osiguralo da oni uživaju svoja temeljna ljudska prava i sva prava koja proizlaze iz građanstva EU-a; poziva Komisiju da ocijeni i prati stanje u državama članicama i da predloži identifikaciju i zaštitu osoba čije državljanstvo nije utvrđeno i koje nemaju pristup osobnim ispravama;

15.  poziva Komisiju i države članice da predlože posebne mjere za uklanjanje prepreka slobodnom kretanju, u skladu s rezolucijama Parlamenta od 15. ožujka 2017. o preprekama slobodnom kretanju i radu građana EU-a na unutarnjem tržištu(14) i od 28. travnja 2016. o zaštiti najboljeg interesa djeteta diljem EU-a na temelju predstavki upućenih Europskom parlamentu(15);

16.  poziva Komisiju da redovito prati primjenu Direktive 2004/38/EZ u državama članicama i da poduzme odgovarajuće mjere za uklanjanje mogućih prepreka slobodi kretanja; pozdravlja alat e-učenja o pravu na slobodu kretanja građana Unije koji pomaže lokalnim upravama u boljem razumijevanju prava i obveza koje sa sobom donosi slobodno kretanje;

17.  prepoznaje nastojanja Komisije usmjerena na veću dostupnost i pristupačnost centara za informiranje i pomoć u pogledu EU-a i prava koja dodjeljuje građanima, kao što su mreža Europe Direct, portal Vaša Europa i portal e-pravosuđe, radi boljeg informiranja osoba koje ostvaruju svoja prava koja imaju kao građani EU-a; podržava prijedlog Komisije o jedinstvenom digitalnom pristupniku kojim bi se građanima pružio jednostavan internetski pristup informacijama, pomoći i servisima za rješavanje problema u pogledu ostvarivanja prava na jedinstvenom tržištu;

18.  poziva Komisiju da osnaži mrežu SOLVIT poboljšanjem međudjelovanja svojih službi i nacionalnih centara radi jamčenja boljeg praćenja neriješenih i ponavljajućih slučajeva te jače povezanosti raznih alata za provedbu zakonodavstva EU-a, kao što su EU PILOT i CHAP; istodobno poziva države članice da među građanima EU-a promiču mrežu SOLVIT i njezine usluge te ostale mehanizme pravne zaštite i sudjelovanja građana, na razini Unije (npr. preko Odbora za predstavke Europskog parlamenta, Europskog ombudsmana ili europske građanske inicijative) i na nacionalnoj razini (npr. preko regionalnih ili lokalnih ombudsmana, odbora za predstavke ili popularnih zakonodavnih inicijativa);

19.  podupire predanost Komisije u Izvješću o građanstvu EU-a za 2017. da na cijelom području EU-a organizira kampanju za podizanje razine obaviještenosti i osviještenosti o pravima koja proizlaze iz građanstva EU-a kako bi pomogla građanima da bolje razumiju svoja prava; ističe da bi građani trebali imati pristup svim potrebnim informacijama za istinsko jačanje europskog građanstva i da bi te informacije trebale biti predstavljene na jasan i razumljiv način kako bi im se omogućilo donošenje utemeljenih odluka o ostvarivanju njihovih prava iz Ugovora i prava zajamčenih Poveljom EU-a o temeljnim pravima; preporučuje promicanje transparentnosti i proaktivne konzularne potpore kao najučinkovitijih alata za te potrebe te odgovarajuće objavljivanje informacija potrebnih kako bi se olakšalo uključivanje novopridošlih;

20.  podsjeća da su pristup zdravstvenim uslugama, koordinacija sustava socijalne sigurnosti i priznanje stručnih kvalifikacija u drugim državama članicama područja u kojima se građani EU-a često suočavaju s teškoćama te poziva Komisiju na odlučnu provedbu u cilju rješavanja takvih situacija;

21.  izražava zabrinutost zbog jačanja političkog nezadovoljstva u javnosti; naglašava potrebu za davanjem prednosti borbi protiv ksenofobije, rasizma, diskriminacije i govora mržnje;

22.  potvrđuje da su mjere za povećanje odaziva birača na europskim izborima zajednička odgovornost EU-a i država članica; potiče države članice na promicanje demokratskog sudjelovanja boljim obavješćivanjem građana o pravu da se kandidiraju i glasuju na lokalnim izborima i europskim izborima na razne načine i na razumljivom jeziku te uklanjanjem svih prepreka za njihovo sudjelovanje, kao što su ekonomska, socijalna i jezična diskriminacija, nepoštene prakse i korupcija; poziva države članice da uklone prepreke za pristup građana s invaliditetom i da olakšaju glasanje na svim izborima državljanima koji žive, rade ili studiraju izvan svojeg uobičajenog mjesta glasovanja, primjerice uvođenjem elektroničke identifikacije i elektroničkog glasovanja;

23.  smatra da bi reforma Izbornog zakona mogla biti prilika da Unija postane demokratskija; ističe činjenicu da tisuće europskih građana dijele to mišljenje; podsjeća da je potrebno promicati sudjelovanje na izborima za Europski parlament povećanjem vidljivosti političkih stranaka na europskoj razini i da je jačanje europskog karaktera izbora za Europski parlament zajednička odgovornost EU-a i njegovih država članica; potiče Vijeće da u reviziju prethodno navedenog zakona uključi popise koji će biti usmjereni i uravnoteženi u pogledu pitanja spola; traži od Komisije da djeluje na temelju zaprimljenih pritužbi u pogledu ostvarivanja prava glasanja na europskim lokalnim izborima, da osmisli konkretan akcijski plan za uvođenje elektroničkog glasovanja na izborima za Europski parlament, počevši od najranije ostvarivog datuma, te da taj sustav učini što dostupnijim svim građanima EU-a; poziva države članice da poduzmu sve što je u njihovoj moći da potaknu osobe koje nemaju državljanstvo ni jedne države, a koje imaju stalno prebivalište u državama članicama EU-a, da prihvate državljanstvo države članice domaćina kako bi mogle uživati sva prava koja proizlaze iz građanstva EU-a; smatra da bi građani EU-a koji se presele u drugu državu članicu i ondje borave trebali imati mogućnost ostvarivanja prava glasanja na nacionalnim izborima u svojoj zemlji podrijetla; poziva države članice koje svojim državljanima koji su odlučili živjeti u drugoj državi članici na dulje vrijeme oduzimaju biračko pravo da olakšaju uvjete pod kojima oni to pravo glasa mogu zadržati radi glasanja na nacionalnim izborima; poziva Komisiju da poduzme potrebne korake kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo da ostvare svoje pravo glasanja bez ikakva oblika diskriminacije; podupire mogućnost uvođenja europske osobne iskaznice, uz nacionalne identifikacijske isprave;

24.  prima na znanje najnoviju komunikaciju Komisije (COM(2017) 0482) o europskoj građanskoj inicijativi, koja sadržava prijedlog revizije Uredbe (EU) br. 211/2011 od 16. veljače 2011., u cilju poboljšanja njezina učinka; izražava nadu da će nakon revizije Uredbe instrument europske građanske inicijative postati transparentniji, učinkovitiji i jednostavniji za korištenje te da će se istodobno zajamčiti demokratsko i šire sudjelovanje građana u europskoj raspravi i izradi programa; naglašava značajnu zakonodavnu ulogu koju će imati Parlament te važnost dobre suradnje s Komisijom tijekom revizije Uredbe; poziva Komisiju da uvrsti odredbe čiji je cilj revidiranje uvjeta za pravnu prihvatljivost, zahtjeva za registraciju i postupaka za ispitivanje europske građanske inicijative;

25.  smatra da je u interesu građanstva Unije potrebno djelovanje Komisije radi jačanja europske kulturne dimenzije; podržava program Europa za građane radi financiranja inovativnijih projekata koji imaju potencijal za sistemski učinak; predlaže da se program Upoznavanje Europe razvija usporedno s programom Europa za građane i bude njegova dopuna;

26.  predlaže da, u cilju jačanja građanstva Unije i njegova ostvarivanja, Komisija potiče lokalne vlasti da imenuju vijećnike nadležne za europske poslove s obzirom na to da je ta razina najbliža građanima;

27.  preporučuje da Komisija uvede urudžbeni zapisnik u svim svojim sjedištima, uključujući predstavništva u državama članicama, kako bi se građanima omogućilo obraćanje bilo kojoj instituciji EU-a pismenim putem ili izravno s odgovarajućim jamstvima;

28.  preporučuje da Komisija u suradnji s pružateljima univerzalnih poštanskih usluga uvede sustav za razmjenu poruka s potvrdom sadržaja, datuma i pošiljatelja kako bi se građani mogli obratiti europskim institucijama pismenim putem s odgovarajućim jamstvima;

29.  izražava uvjerenje da su temeljno pravo na slobodu izražavanja i informiranja, sadržano u članku 11. Povelje EU-a o temeljnim pravima, sloboda medija i pristup različitim stajalištima u društvu i u medijima nužni za zdravu demokraciju te stoga čine ustavni temelj država članica EU-a, kako je sadržano u člancima 2. i 6. UEU-a; naglašava da je potrebna jasno definirana politika EU-a za suzbijanje antieuropske propagande i širenja neistinitih informacija te za poticanje neovisnosti javnih medija o vladama; predlaže da se u javnim medijima u svim državama članicama minimum vremena posveti sadržaju u vezi s EU-om; predlaže da institucije EU-a nastave s uspostavom europskih televizijskih kanala koji bi se emitirali u svim državama članicama i na svim službenim jezicima EU-a te s obrazovanjem građana o medijskoj pismenosti od najranije dobi; podržava širenje tiskanih i multimedijskih proizvoda na svim službenim jezicima EU-a; u tom smislu ističe potrebu za daljnjim podizanjem razine svijesti među europskim novinarima;

30.  smatra da su jezična raznolikost i transparentnost ključni alati za približavanje građana EU-u te za njihovo uključivanje u aktivnosti EU-a; napominje da pristup dokumentima čini 30 % istraga koje je Europski ombudsman proveo u 2016. te stoga preporučuje promicanje prava na pristup dokumentima i prijevod što većeg broja dokumenata na sve službene jezike EU-a; podržava jačanje dijaloga s građanima i potiče javne rasprave kojima je cilj da građani EU-a bolje razumiju utjecaj EU-a na njihov svakodnevni život i kojima bi im se omogućilo sudjelovanje u razmjenama mišljenja zahvaljujući terminima u televizijskim programima namijenjenima za ciljanu publiku; poziva na donošenje horizontalne direktive o zviždačima kojom bi se utvrdili primjereni kanali i postupci za prijavljivanje slučajeva;

31.  podržava promicanje kulture javne usluge među europskim i nacionalnim institucijama i smatra da bi EU trebao pružiti primjer najvišim standardima u pogledu administracije i transparentnosti, u skladu s člankom 41. Povelje EU-a o temeljnim pravima; predlaže da se lokalni uredi EU-a u državama članicama pretvore u jedinstvene kontaktne točke na kojima bi se građanima EU-a nudile sveobuhvatne usluge kako bi se smanjila birokracija i birokratske prepreke za ostvarivanje prava povezanih s građanstvom EU-a; ističe važnost projekta „samo jednom”, kojim se uklanjaju nepotrebna opterećenja za europska poduzeća, od kojih se tijekom prekograničnog poslovanja uvijek iznova traže isti podaci i dokumenti;

32.  ističe da dostupnost obrazovanja ima ključnu ulogu u informiranju budućih građana EU-a o njihovim pravima; naglašava važnost promicanja razvoja prenosivih vještina kojima se poboljšava međukulturno razumijevanje i aktivno sudjelovanje u raznolikim društvima s pomoću programa Erasmus +; potiče države članice da više prostora posvete građanskom obrazovanju osobito usmjerenom na građanstvo EU-a i na teme o EU-u u svojim školskim kurikulumima i da u skladu s time prilagode obrazovanje nastavnika; podsjeća da je potrebno pružiti potporu učiteljima i odgojno-obrazovnim radnicima kako bi informacije o pravima i građanstvu EU-a uključili u svoja poučavanja; u tom kontekstu ističe potrebu za dodatnim promicanjem i razvijanjem internetskih platformi kako bi obrazovni stručnjaci mogli pristupiti inovativnim višejezičnim nastavnim materijalima koji će im pomoći nadahnuti i motivirati učenike u učenju o EU-u; poziva Komisiju da pokrene strategiju Obrazovanje za građanstvo koja će sadržavati predložene smjernice za razvoj kurikuluma koji bi uključivao školski posjet institucijama EU-a;

33.  podsjeća da, u skladu s trenutačnim zakonodavstvom EU-a, povlačenje države članice iz Unije podrazumijeva gubitak statusa građanina EU-a za njezine državljane; žali što će povlačenje UK-a iz EU-a biti prvi slučaj u povijesti da su građani lišeni prava koja su im dodijeljena Ugovorima o EU-u; naglašava da se očekuje da će taj gubitak prava imati ozbiljan utjecaj na njihovu svakodnevicu; ističe da bi se svaki sporazum trebao temeljiti na načelima pravičnosti, simetrije, pravednog postupanja, reciprociteta i nediskriminacije, kao i punog poštovanja integriteta zakonodavstva EU-a, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima i njezin provedbeni okvir; poziva obje pregovaračke strane da daju prednost građanima zahvaćenima tom situacijom i zaštite njihova prava; poziva pregovaračke strane da nakon povlačenja UK-a u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju sva izvedena socijalna, ekonomska i obiteljska prava, osobito prava na zdravstvenu zaštitu;

34.  predlaže da se 9. svibnja proglasi europskim državnim praznikom radi jačanja osjećaja pripadnosti europskoj obitelji;

35.  poziva države članice da zajamče dovoljno jasno i detaljno nacionalno zakonodavstvo kako bi osigurale poštovanje prava slobodnog kretanja građana i članova njihovih obitelji, da nastave s odgovarajućim osposobljavanjem nadležnih nacionalnih tijela u tom pogledu i da zainteresiranim stranama na precizan način prosljeđuju točne informacije te da potiču dobru suradnju i brzu razmjenu informacija s drugim nacionalnim upravnim tijelima, posebno kad je riječ o prekograničnom osiguranju i mirovinama; poziva na bolju suradnju država članica domaćina i relevantnih konzulata koji će osigurati odgovarajuću mrežu za pružanje pomoći i pravedno postupanje u prekograničnim predmetima, osobito kad je riječ o skrbništvu nad djecom; poziva Komisiju na podnošenje zakonodavnog prijedloga o prekograničnom priznavanju rješenja o posvojenju;

36.  poziva Vijeće Europske unije i Europsko vijeće da svim zemljama koje ispunjavaju potrebne tehničke kriterije dopuste da postanu članice schengenskog područja i da tako svi građani EU-a mogu ostvarivati svoje pravo na slobodu kretanja bez prepreka u obliku graničnih kontrola;

37.  podsjeća da zakonodavstvo EU-a u području sigurnosti treba biti ažurirano, učinkovito i djelotvorno u pogledu sprečavanja i utvrđivanja rastućih sigurnosnih prijetnji te reagiranja na njih; poziva na hitnu provedbu Europskog programa sigurnosti, bolju provedbu postojećih pravnih instrumenata EU-a u tom području i učinkovitiju razmjenu informacija i suradnju među državama članicama i s agencijama EU-a; pozdravlja inicijative Komisije za jačanje sigurnosne suradnje među državama članicama; naglašava važnost potpunog poštovanja temeljnih prava u borbi protiv terorizma; naglašava da je usklađivanje unutarnjeg i vanjskog djelovanja EU-a u području sigurnosti ključno za učinkovitu zaštitu građana EU-a;

38.  poziva institucije EU-a i države članice da pojačaju napore za razvoj učinkovite i istinske sigurnosne unije u kojoj će se rješavati sve dimenzije terorističkih prijetnji;

39.  smatra da su deradikalizacija i sprečavanje radikalizacije apsolutni prioriteti EU-a te se snažno zalaže za jačanje konkretnih međusektorskih programa usmjerenih na obrazovanje, volonterske i kulturne aktivnosti te rad mladih i programe deradikalizacije u institucijama, lokalnim zajednicama, civilnom društvu, vjerskim zajednicama i regionalnoj upravi; smatra da bi sveobuhvatna politika u tom području trebala biti popraćena dugoročnim proaktivnim postupcima deradikalizacije u pravosudnom sektoru; naglašava da je potrebno izraditi strategije za društvenu uključenost i politike za borbu protiv diskriminacije; poziva države članice da na sveobuhvatan način rješavaju pitanje radikalizacije i da iskoriste stručnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji, koja je uspostavljena na inicijativu Komisije; naglašava da se sprečavanje radikalizacije može poduprijeti i mjerama koje se financiraju iz programa EU-a kao što su europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020. i Europa za građane;

40.  poziva na potpunu i učinkovitu provedbu Direktive (EU) 2015/637 kako bi se građanima EU-a zajamčila konzularna zaštita u trećim zemljama u kojima njihove države članice nemaju predstavništvo;

41.  poziva Komisiju da iznese prijedlog novog i sigurnijeg formata za privremenu putnu ispravu za građane EU-a bez predstavništva izvan EU-a čija je putovnica ukradena, izgubljena, uništena ili privremeno nedostupna kako bi se zajamčilo da se sigurno mogu vratiti kući;

42.  ističe da žrtvama zločina i terorizma te njihovim obiteljima treba zajamčiti odgovarajuću razinu prava bez diskriminacije u cijelom EU-u, da je prema njima potrebno postupati s poštovanjem i dostojanstveno te da te osobe trebaju primiti prikladnu potporu u skladu sa svojim potrebama i potrebama svojih obitelji; naglašava da sve je veći broj europskih građana doživio terorističke napade izvan svoje zemlje te stoga u skladu s Direktivom (EU) 2017/541 o borbi protiv terorizma hitno poziva na uvođenje protokola u državama članicama kako bi se europskim građanima koji nisu državljani dotične države članice pomoglo u slučaju terorističkog napada; ističe da je potrebna posebna direktiva o zaštiti žrtava terorizma;

43.  žali zbog postojanja prekograničnih prepreka u građanskim ili socijalnim stvarima, kao što su obiteljski zakon ili mirovine, koji mnoge građane sprječavaju u punom uživanju prava koja proizlaze iz građanstva EU-a;

44.  žali zbog toga što mogućnosti koje su dostupne roditeljima i djeci u slučaju razdvajanja ili razvoda nisu iste u svim državama članicama, zbog čega se na stotine roditelja u Europi obratilo Odboru za predstavke kako bi ga potaknuli na veću aktivnost u tom području, unatoč tome što je njegova nadležnost u tom pogledu ograničena;

45.  poziva na pojačanu suradnju među državama članicama kako bi se osigurala zaštita žrtava rodno uvjetovanog nasilja kao i na to da se u prekograničnim obiteljskim sporovima u obzir uzima najbolji interes djeteta;

46.  pozdravlja početak djelovanja Snaga solidarnosti EU-a za mlade europske građane i poziva da se ta inicijativa ispravno financira kako kvalitetna radna mjesta ne bi bila zamijenjena neplaćenim volontiranjem;

47.  poziva države članice da uspostave mjere koordinacije i suradnje kako bi učinkovito riješile probleme dvostrukog oporezivanja i porezne diskriminacije u bilo kojem prekograničnom kontekstu te da usmjere svoju pozornost na stvarno stanje prekogranične mobilnosti radne snage; smatra da se problemima u pogledu dvostrukog oporezivanja trenutačno ne posvećuje dovoljno pozornosti s obzirom na to da se rješavaju u okviru postojećih bilateralnih sporazuma o oporezivanju ili jednostranim djelovanjem države članice te da ti problemi zahtijevaju usklađeno i pravovremeno djelovanje na razini EU-a;

48.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, Europskom ombudsmanu te vladama i parlamentima država članica.

(1) Dokument Vijeća 6622/16. (2) Dokument Vijeća 14268/15. (3) SL C 378, 9.11.2017., str. 146. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0106. (5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0385. (6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0013. (7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0063. (8) PE 601.177v04-00. (9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0512. (10) PE 597.698v03-00. Vidi također izvješće A8-0265/2017. (11) PE 603.107v02-00. Vidi također izvješće A8-0265/2017. (12) SL L 106, 24.4.2015., str. 1. (13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0347. (14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0083. (15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0142.

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o „Ususret strategiji digitalne trgovine“ (2017/2065(INI))

P8_TA(2017)0488 A8-0384/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 207. stavak 3. i članak 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Opći sporazum o trgovini uslugama (GATS),

–  uzimajući u obzir Sporazum Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o informacijskoj tehnologiji (ITA),

–  uzimajući u obzir Program rada WTO-a o e-trgovini,

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu ministara informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija zemalja skupine G7 sa sastanka održanog u Takamatsuu, u okrugu Kagawi, 29. i 30. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Izjavu ministara Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o digitalnoj ekonomiji u Cancúnu iz 2016. godine,

–  uzimajući u obzir Dinamičnu koaliciju za trgovinu na Forumu za upravljanje internetom,

–  uzimajući u obzir aktualne trgovinske pregovore EU-a s trećim zemljama,

–  uzimajući u obzir načelni sporazum koji je Komisija najavila 6. srpnja 2017. o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini)(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve: Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Digitalizacija europske industrije” (COM(2016)0180),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi” (COM(2016)0178),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 23. lipnja 2017. o preprekama trgovini i ulaganjima (COM(2017)0338),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. siječnja 2017. „Stvaranje europskog podatkovnog gospodarstva” (COM(2017)0009),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije o uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o poštovanju privatnog života i zaštiti osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama i stavljanju izvan snage Direktive 2002/58/EZ (Uredba o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (COM(2017)0010),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije od 13. rujna 2017. o uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za slobodan protok neosobnih podataka u Europskoj uniji (COM(2017)0495),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 2. svibnja 2017. naslovljen: „Digital4Development: uključivanje digitalnih tehnologija i usluga u razvojnu politiku EU-a” (SWD(2017)0157),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o novoj, inovativnoj i budućnosti okrenutoj strategiji za trgovinu i ulaganja(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače 2016. s preporukama Europskog parlamenta Komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. s preporukama Europskog parlamenta Europskoj komisiji za pregovore o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP)(5),

–  uzimajući u obzir sastanak na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju i zaključni dokument koji je Opća skupština UN-a donijela 25. rujna 2015. pod nazivom „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.” te 17 ciljeva održivog razvoja (SDG),

–  uzimajući u obzir nadolazeću 11. ministarsku konferenciju WTO-a koja će se održati u Buenos Airesu u Argentini od 10. do 13. prosinca 2017. na kojoj će se vjerojatno raspravljati o e-trgovini,

–  uzimajući u obzir inicijative Međunarodne telekomunikacijske unije UN-a za potporu zemljama u razvoju (ITU-D),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 8. stavak 1. Povelje o temeljnim pravima Europske unije i članak 16. stavak 1. UFEU,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir izvješća posebnog izvjestitelja UN-a za zaštitu slobode govora o slobodi izražavanja i privatnom sektoru u digitalnom dobu (A/HRC/32/38) i o ulozi pružatelja pristupa digitalnoj tehnologiji (A/HRC/35/22),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o ljudskim pravima koje se odnose na slobodu izražavanja na internetu i izvan njega, koje je Vijeće za vanjske poslove usvojilo 12. svibnja 2014.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe za zaštitu pojedinaca u vezi s automatskom obradom osobnih podataka, Zbornik ugovora br. 108, te njezin dodatni protokol,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o transatlantskom protoku podataka(6),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o provedbi strategije trgovinske politike Trgovina za sve: Osiguravanje napredne trgovinske politike za svladavanje globalizacije (COM(2017)0491).

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0384/2017),

A.  budući da poduzeća, posebice novoosnovana poduzeća, mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća, zahvaljujući tehnološkom razvoju, pristupu otvorenom internetu i digitalizaciji gospodarstva mogu stvoriti nove mogućnosti kada je riječ o razvoju, naručivanju, izradi, prodaji ili isporuci proizvoda i usluga te brže i povoljnije nego ikad doprijeti do klijenata diljem svijeta; budući da nove tehnologije, kao što je tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (distributed ledger technology), mogu povećati digitalnu trgovinu poboljšanjem transparentnosti međunarodnih ugovora i ubrzavanjem prijenosa vrijednosti; budući da je trgovinu fizičkom robom zamijenio sve veći broj prekograničnih prijenosa digitalnog sadržaja koji ponekad ne prave razliku između robe i usluga;

B.  budući da prikupljanje i objedinjavanje podataka te mogućnost prijenosa podataka preko granica imaju potencijal da postanu ključni faktori u pokretanju inovacija, produktivnosti i gospodarske konkurentnosti;

C.  budući da su globalizacija i digitalizacija naših gospodarstava i međunarodne trgovine omogućili rast poduzeća i pružili gospodarske mogućnosti građanima; budući da digitalizacija tradicionalnih industrija utječe na opskrbne lance te proizvodnju i modele pružanja usluga, što bi moglo dovesti do stvaranja radnih mjesta u novim industrijama, ali i poremetiti sadašnja radna mjesta te dovesti do nesigurnih radnih uvjeta jer se sve više zadaća koje tradicionalno obavljaju ljudi ili automatizira ili premješta u druge zemlje, ili i jedno i drugo; u tom smislu ističe potrebu za uvođenjem pratećih socijalnih mjera koje će koristiti cijelom društvu, kao što su čvrste politike obrazovanja i osposobljavanja, aktivne politike tržišta rada te mjere za prevladavanje digitalnog jaza;

D.  budući da digitalno gospodarstvo zahtijeva okvir utemeljen na pravilima, uključujući pravila moderne trgovine kojima se ubrzane promjene na tržištu usklađuju s pravima potrošača i kojima se omogućuje politički prostor za nove regulatorne inicijative koje su vladama potrebne za obranu i jačanje zaštite ljudskih prava;

E.  budući da je pristup slobodnom, otvorenom i sigurnom internetu preduvjet za trgovinu utemeljenu na pravilima i razvoj u digitalnom gospodarstvu; budući da načelo neutralnosti mreže mora biti ključan dio strategije EU-a za digitalnu trgovinu kako bi se omogućilo pošteno tržišno natjecanje i inovacije u digitalnoj ekonomiji, uz istodobno jamčenje slobode govora na internetu;

F.  budući da ulaganja u infrastrukturu i pristup vještinama i dalje predstavljaju ključne izazove za povezivost te, slijedom toga, za digitalnu trgovinu;

G.  budući da se u UN-ovim ciljevima održivog razvoja ističe da će pružanje univerzalnog i cjenovno pristupačnog pristupa internetu u najmanje razvijenim zemljama do 2020. biti ključno za poticanje razvoja s obzirom da bi razvoj digitalnog gospodarstva mogao biti pokretač zapošljavanja i rasta, a e-trgovina prilika za povećanje broja malih izvoznika, obujma izvoza i diversifikaciju izvoza;

H.  budući da bi žene kao poduzetnice i radnice mogle imati koristi od boljeg pristupa globalnim tržištima, dok bi kao potrošačice mogle profitirati od nižih cijena te budući da mnogi izazovi i nejednakosti i dalje otežavaju sudjelovanje žena u globalnom gospodarstvu jer mnoge žene u zemljama s niskim i srednjim prihodima još uvijek nemaju pristup internetu;

I.  budući da e-trgovina i u zemljama u razvoju doživljava procvat;

J.  budući da se vlade diljem svijeta koriste digitalnim protekcionizmom i uvode ograničenja kojima se otežava pristup tržištu i izravnim ulaganjima ili stvaraju nepoštenu prednost za domaća poduzeća; budući da niz sveobuhvatnih mjera koje su u trećim zemljama donesene u ime nacionalne (kibernetičke) sigurnosti ima sve negativniji učinak na trgovinu proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije (proizvodi IKT-a);

K.  budući da strana poduzeća trenutačno imaju mnogo veći pristup europskom tržištu nego obrnuto; budući da mnogi naši trgovinski partneri sve više zatvaraju svoja domaća tržišta i pribjegavaju digitalnom protekcionizmu; budući da bi EU svoju strategiju digitalne trgovine trebao temeljiti na načelima uzajamnosti, pravednog tržišnog natjecanja, pametnog donošenja propisa i transparentnosti kako bi se vratilo povjerenje potrošača i ponovno uspostavili ravnopravni tržišni uvjeti za poduzeća;

L.  budući da bi trebalo ukinuti geografsko blokiranje te bi u budućnosti trebali nestati svi oblici neopravdane diskriminacije na temelju nacionalnosti potrošača, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana na unutarnjem tržištu;

M.  budući da u svim trgovinskim sporazumima treba promicati one elemente koje u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a štite otvoren pristup internetu, uključujući načela kao što su pošteno tržišno natjecanje, mrežna neutralnost i odgovornost posrednika; budući da je zbog globalne dimenzije digitalne trgovine WTO idealno mjesto za pregovore o multilateralnom okviru temeljenom na pravilima; budući da 11. ministarska konferencija WTO-a u prosincu 2017. pruža platformu za pokretanje takvog postupka;

N.  budući da je za Europsku uniju obvezujuća Povelja Europske unije o temeljnim pravima, uključujući njezin članak 8. o pravu na zaštitu osobnih podataka te članak 16. UFEU-a o istom temeljnom pravu, kao i članak 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU); budući da je pravo na privatnost univerzalno ljudsko pravo; budući da visoki standardi zaštite podataka doprinose izgradnji povjerenja u digitalno gospodarstvo među europskim građanima i na taj način potiču razvoj digitalne trgovine; budući da u digitalnom dobu promicanje visokih standarda zaštite podataka, posebno osjetljivih podataka, i olakšavanje međunarodne trgovine moraju ići ruku pod ruku u svrhu podupiranja slobode izražavanja i informiranja, e-trgovine i šifriranja te ukidanja digitalnog protekcionizma, masovnog nadzora, kibernetičke špijunaže i internetske cenzure;

O.  budući da se u digitalnoj trgovini moraju zaštititi ugrožene biljne i životinjske vrste te budući da internetska tržišta na svojim platformama moraju zabraniti prodaju divljih životinja i proizvoda od tih životinja;

P.  budući da privatna poduzeća sve više uvode norme i standarde u digitalnom gospodarstvu, što će imati izravan utjecaj na građane i potrošače, kao i na domaću i međunarodnu trgovinu te istovremeno ubrzati razvoj tehnoloških rješenja u cilju zaštite poduzeća i potrošača;

Q.  budući da su preporuke OECD-a protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te planovi EU-a za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit naglasili potrebu za rješavanjem brojnih izazova u području oporezivanja, uključujući one koji su karakteristični za digitalno gospodarstvo; budući da bi se porez trebao plaćati ondje gdje se ostvaruje dobit; budući da bi transparentniji, učinkovitiji i pravedniji sustav za izračunavanje poreznih osnovica prekograničnih poduzeća trebao spriječiti premještanje dobiti i izbjegavanje plaćanja poreza; budući da je dosljedan pristup EU-a oporezivanju u digitalnoj ekonomiji nužan za postizanje pravednog i učinkovitog oporezivanja svih poduzeća i za stvaranje ravnopravnih uvjeta; podsjeća na to da trgovinski sporazumi trebaju sadržavati klauzulu o dobrom poreznom upravljanju kojom stranke potvrđuju svoju predanost provedbi dogovorenih međunarodnih standarda u borbi protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza;

R.  budući da je, prema OECD-u, do 5 % robe uvezene u EU krivotvoreno, što dovodi do znatnih gubitaka radnih mjesta i prihoda od poreza;

S.  budući da osjetljivi sektori kao što su audiovizualne usluge te temeljna prava kao što je pravo na zaštitu osobnih podataka ne bi trebali biti predmet trgovinskih pregovora;

T.  budući da cilj digitalne trgovine također mora biti promicanje rasta malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih (start-up) poduzeća, ne samo multinacionalnih poduzeća;

U.  budući da Meksiko ispunjava uvjete za pristupanje Konvenciji br. 108 Vijeća Europe o zaštiti podataka;

V.  budući da zaštita osobnih podataka nije pitanje o kojem se pregovara u okviru trgovinskih sporazuma i da je zaštita podataka uvijek bila isključena iz mandata EU-a za trgovinske pregovore;

W.  budući da trgovinski sporazumi mogu poslužiti kao uporište za poboljšanje digitalnih prava; budući da uvrštavanje odredaba o mrežnoj neutralnosti, zabrani prisilnih i neopravdanih zahtjeva za lokalizaciju podataka, sigurnosti podataka, sigurnosti obrade i pohranjivanja podataka, šifriranju i odgovornosti posrednika u trgovinskim sporazumima može osobito poboljšati zaštitu slobode govora;

1.  naglašava da bi EU, kao zajednica vrijednosti i najveći svjetski izvoznik usluga, u međunarodna pravila i sporazume o tokovima digitalne trgovine trebao postaviti standarde temeljene na trima elementima: (1) jamčenju pristupa tržištu digitalnoj robi i uslugama u trećim zemljama, (2) jamčenju da trgovinska pravila imaju konkretne koristi za potrošače i (3) jamčenju i promicanju poštovanja temeljnih prava;

2.  naglašava da, iako se strategija jedinstvenog digitalnog tržišta bavi mnogim problemima digitalne trgovine, poduzeća u EU-u i dalje se suočavaju sa znatnim globalnim preprekama, kao što su netransparentni propisi, državna intervencija i neopravdana lokalizacija podataka ili pohranjivanje podataka; ističe da neke ključne aktivnosti strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, kao što su inicijativa Europski oblak i reforma autorskih prava, imaju međunarodnu dimenziju koja bi se mogla razmotriti u europskoj strategiji digitalne trgovine;

3.  ističe potrebu da za prevladavanjem digitalnog jaza kako bi se smanjili mogući negativni socijalni i razvojni učinci; u tom smislu, kada je riječ o pristupu i korištenju novih tehnologija, ističe važnost promicanja sudjelovanja žena u područjima STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), uklanjanja prepreka koje stoje na putu cjeloživotnom učenju te ukidanja razlika između spolova; poziva Komisiju da dodatno ispita povezanost aktualne trgovinske politike i ravnopravnosti spolova i kako trgovina može promicati jačanje ekonomskog položaja žena;

4.  napominje da mrežni učinak digitalnog gospodarstva omogućuje da jedno trgovačko društvo ili mali broj trgovačkih društava ima veliki tržišni udio, što može dovesti do prekomjerne koncentracije tržišta; naglašava da je važno promicati pošteno i učinkovito tržišno natjecanje u trgovinskim sporazumima, posebno između pružatelja digitalnih usluga kao što su internetske platforme te korisnika kao što su mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća i novoosnovana poduzeća, te promicati izbor za potrošače, smanjiti troškove transakcija, osigurati nediskriminatorni tretman svih sudionika na tržištu i izbjegavati stvaranje vladajućih pozicija koje narušavaju tržište; u tom kontekstu naglašava da je važno da neutralnost mreže bude ključni dio njegove strategije digitalne trgovine; smatra da strategija digitalne trgovine mora biti popraćena pojačanim i učinkovitim međunarodnim okvirom za politiku tržišnog natjecanja te povećanom suradnjom između tijela nadležnih za tržišno natjecanje i čvrstim poglavljima u trgovinskim sporazumima koji se odnose na tržišno natjecanje; poziva Komisiju da se pobrine da se poduzeća i društva pridržavaju pravila tržišnog natjecanja i da se konkurenti ne diskriminiraju na štetu interesa potrošača;

5.  ističe da ključne elemente u omogućavanju digitalne trgovine, održivog razvoja i uključivog rasta čine pristup sigurnoj širokopojasnoj internetskoj povezivosti i digitalnim metodama plaćanja, učinkovita zaštita potrošača, posebice uspostavljanje sustava pravne zaštite za prekograničnu prodaju putem interneta, i predvidljivi carinski postupci;

6.  smatra da se trgovinskim sporazumima mora omogućiti povećana suradnja između agencija za zaštitu potrošača te pozdravlja inicijative za poticanje mjera kojima se povećava povjerenje potrošača u trgovinskim sporazumima kao što su pravila o elektroničkim potpisima i ugovorima te pravila o nezatraženim elektroničkim porukama; ističe da se prava potrošača moraju zaštiti te da se ni u kojem slučaju ne smiju smanjiti;

7.  naglašava da mala i srednja poduzeća čine većinu poduzeća u zemljama u razvoju te da ona zapošljavaju većinu radnika u proizvodnom i uslužnom sektoru; podsjeća da olakšavanje prekogranične e-trgovine može imati izravan učinak na poboljšanje životnih uvjeta te poticanje višeg životnog standarda i gospodarskog razvoja;

8.  podsjeća da ništa u trgovinskim sporazumima ne sprječava EU i njegove države članice da zadrže, poboljšaju i primjenjuju svoje propise o zaštiti podataka; podsjeća na to da se osobni podaci mogu prenijeti u treće zemlje bez korištenja općih pravila iz trgovinskih sporazuma kada su, trenutno i u budućnosti, ispunjeni zahtjevi iz poglavlja IV. Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom protoku takvih podataka(7) i poglavlja V. Uredbe (EU) 2016/679; priznaje da su odluke o primjerenosti, uključujući djelomične i one koje se u potpunosti odnose na sektor, temeljni mehanizam zaštite prijenosa osobnih podataka iz EU-a u treću zemlju; napominje da je EU sa samo četiri od svojih 20 najvećih trgovinskih partnera donio odluke o primjerenosti; podsjeća da prijenos podataka iz trećih zemalja u EU mora posebno biti zajamčen kroz dijaloge o primjerenosti;

9.  poziva Komisiju da odredi prioritete i ubrza donošenje odluka o primjerenosti, pod uvjetom da treće zemlje osiguraju, na temelju nacionalnog prava ili njihovih međunarodnih obveza, razinu zaštite koja je „u osnovi jednaka” onoj koja se jamči u Europskoj uniji; poziva Komisiju da usvoji i objavi ažurirane i detaljne obvezujuće postupke s određenim vremenskim okvirom za donošenje tih odluka, potpuno poštujući ovlasti nacionalnih nadzornih tijela i mišljenje Parlamenta;

10.  podsjeća na sve veću važnost mogućnosti prekograničnog pristupa, prikupljanja, obrade i prijenosa podataka za sve vrste poduzeća koja isporučuju robu i usluge diljem svijeta; napominje da se to odnosi i na osobne i na neosobne podatke te uključuje komunikaciju između strojeva;

11.  poziva Komisiju da čim prije donese pravila za prekogranični prijenos podataka koja su u potpunosti u skladu s postojećim i budućim pravilima EU-a o zaštiti podataka i privatnosti; nadalje poziva Komisiju da u trgovinske sporazume EU-a uvrsti horizontalnu odredbu kojom stranka u potpunosti zadržava pravo na zaštitu osobnih podataka i privatnosti, pod uvjetom da se to pravo ne koristi bez opravdanja kako bi se zaobišla pravila o prekograničnim prijenosima podataka iz razloga koji se ne odnose na zaštitu osobnih podataka; smatra da bi ta pravila i odredbe trebale bi biti dio svih novih i nedavno pokrenutih trgovinskih pregovora s trećim zemljama; naglašava da bi sva pravila u tom pogledu trebala biti izuzeta iz područja primjene svih budućih poglavlja o zaštiti ulaganja;

12.  poziva Komisiju da u sporazumima o slobodnoj trgovini strogo zabrani neopravdane zahtjeve za lokalizaciju podataka; smatra da bi ukidanje takvih zahtjeva trebalo biti glavni prioritet te naglašava da se treba držati relevantnog zakonodavstva o zaštiti podataka; žali zbog pokušaja da se takvi zahtjevi koriste kao oblik necarinskih prepreka trgovini i kao oblik digitalnog protekcionizma; smatra da se takvim protekcionizmom ozbiljno otežavaju mogućnosti europskih poduzeća na tržištima trećih zemalja i umanjuje korist u pogledu učinkovitosti digitalne trgovine;

13.  poziva Komisiju da što prije iznese svoje stajalište o prekograničnom prijenosu podataka, neopravdanim zahtjevima za lokalizaciju podataka te zaštitnim mehanizmima za zaštitu podataka u trgovinskim pregovorima, u skladu sa stajalištem Parlamenta, te da to stajalište uključi u sve nove i nedavno pokrenute pregovore kako EU u međunarodnim trgovinskim pregovorima ne bi bio potisnut u drugi plan;

14.  poziva Komisiju da se bori protiv mjera trećih zemalja kao što su politike „kupujmo domaće” i zahtjevi koji se odnose na domaću proizvodnju ili prisilni prijenos tehnologije, ukoliko te mjere nisu opravdane na temelju programa pod okriljem UN-a o premošćivanju digitalnog jaza ili iznimaka koje se odnose na trgovinske aspekte prava intelektualnog vlasništva, kako bi se osiguralo da europska poduzeća mogu poslovati u pravednom i predvidljivom okruženju;

15.  naglašava da bi Unija trebala nastaviti svoje napore na bilateralnoj, plurilateralnoj i multilateralnoj razini kako bi osigurala da treće zemlje nude stupanj otvorenosti prema stranim ulaganjima kakav ima EU te da zadrže jednake uvjete za subjekte iz EU-a; pozdravlja prijedlog EU-a o uredbi za uspostavu okvira za reviziju izravnih stranih ulaganja u Uniju i podržava njegove ciljeve bolje zaštite kritične infrastrukture i tehnologije;

16.  ističe da strategija digitalne trgovine mora biti potpuno u skladu s načelom neutralnosti mreže te osigurati jednako postupanje kada je riječ o internetskom prometu bez diskriminacije, ograničavanja ili ometanja, neovisno o njegovu pošiljatelju, primatelju, vrsti, sadržaju, uređaju, usluzi ili primjeni; nadalje podsjeća da bi mjere upravljanja prometom trebale bi biti dopuštene samo u iznimnim slučajevima, kada je to potrebno i samo onoliko dugo koliko je potrebno, kako bi se poštovali pravni zahtjevi, očuvao integritet i sigurnost mreže ili spriječilo predstojeće zagušenje mreže;

17.  naglašava da je korištenje i dostupnost infrastrukture, osobito u ruralnim, planinskim i udaljenim područjima, koja je prikladna u pogledu pokrivenosti, kvalitete i sigurnosti te podupire neutralnost mreže, od ključne važnosti za digitalizaciju europske industrije i povećanje e-upravljanja;

18.  duboko žali zbog toga što treće zemlje poduzećima koja na njihovom tržištu namjeravaju prodavati softver pristup tržištu uvjetuju otkrivanjem i prijenosom izvornog koda softvera tijelima vlasti; smatra da su takve mjere kao opći uvjet za pristup tržištu neprimjerene; poziva Komisiju da vladama potpisnicama sporazuma o slobodnoj trgovini zabrani sudjelovanje u takvim aktivnostima; ističe da to ne bi trebalo spriječiti državna tijela da promiču transparentnost softvera, potiču objavu izvornog koda putem besplatnih računalnih programa s otvorenim kodom i razmjenjuju podatke preko licenci za otvorene podatke (Open Database Licence);

19.  podsjeća da su u nekim slučajevima zahtjevi u pogledu lokalne prisutnosti potrebni kako bi se osigurao učinkovit bonitetni nadzor ili regulatorni nadzor i provedba; stoga ponavlja svoj poziv Komisiji da preuzme ograničene obveze iz 1. modaliteta kako bi se izbjegla regulatorna arbitraža;

20.  smatra da bi u politikama javne nabave digitalnu trgovinu trebalo dodatno olakšati, što uključuje iskorištavanje mogućnosti pružanja usluga na daljinu i omogućavanje europskim poduzećima, naročito MSP-ovima, da dobiju pristup javnoj i privatnoj nabavi;

21.  napominje da se pravilima o digitalnoj trgovini ne bi trebali isključiti zahtjevi za prijenos tehnologije u interesu razvoja;

22.  poziva Komisiju da vlastima trećih zemalja zabrani da zahtijevaju otkrivanje ili prijenos podataka o tehnologiji šifriranja upotrijebljenoj u proizvodima kao uvjet za proizvodnju, prodaju ili distribuciju proizvoda;

23.  napominje da su zaštita prava intelektualnog vlasništva i ulaganja u istraživanje i razvoj preduvjet za gospodarstvo EU-a utemeljeno na znanju te da je međunarodna suradnja ključna za borbu protiv trgovine krivotvorenom robom u cijelom lancu vrijednosti; stoga potiče Komisiju da se zauzme da se u cijelom svijetu provode međunarodni standardi kao što je Sporazum WTO-a o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Sporazum o TRIPS-u) i ugovori o internetu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO); podsjeća da je potrebno zakonom zaštititi nova ostvarenja diljem EU-a, kako na internetu tako i izvan njega, jer će se time potaknuti ulaganja i daljnji razvoj inovacija; ističe, međutim, da trgovinski sporazumi kojima se omogućuju šire ovlasti u provođenju autorskog prava nisu pravo mjesto za proširenje razine zaštite za nositelje prava; ističe da se pristup lijekovima u trećim zemljama ne bi smio ugroziti zbog zaštite intelektualnog vlasništva; naglašava da je, kada je riječ o trgovini krivotvorenim proizvodima, potrebno zauzeti izrazito drugačiji pristup u odnosu na povrede prava intelektualnog vlasništva u digitalnom gospodarstvu;

24.  preporučuje Komisiji da pomno prati program generičkih vršnih domena (TLD) organizacije ICANN koja nazive domena proširuje na tisuće generičkih naziva te da, u skladu sa svojom obvezom u pogledu besplatnog i otvorenog interneta, jamči zaštitu nositelja prava, posebno onih koje se odnose na oznake zemljopisnog podrijetla;

25.  poziva Komisiju da trgovinske sporazume koristi kako bi spriječila pojedine strane da nameću gornje granice udjela stranog kapitala, da odredi pravila o veleprodajnom pristupu za mreže postojećih operatera koje pogoduju tržišnom natjecanju, da odredi transparentna i nediskriminacijska pravila i naknade za izdavanje dozvola te da pružateljima telekomunikacijskih usluga iz EU-a zajamči pristup infrastrukturi „posljednje milje” na izvoznim tržištima; podsjeća na to da tržišno natjecanje u telekomunikacijskom sektoru koje je utemeljeno na pravilima dovodi do bolje kvalitete usluge i nižih cijena;

26.  poziva Komisiju da nastavi s naporima u smjeru razvijanja skupa obvezujućih multilateralnih pravila za e-trgovinu u WTO-u te da se nastavi fokusirati na konkretne i realistične rezultate;

27.  poziva Komisiju da hitno ponovno pokrene pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama u skladu s donesenim preporukama Parlamenta; prihvaća stajalište da bi EU trebao iskoristiti priliku da preuzme vodstvo u određivanju najsuvremenijih globalnih digitalnih standarda;

28.  podsjeća da je od 1998. u članicama WTO-a na snazi moratorij na tarife elektroničkih prijenosa; naglašava da bi zbog takvih tarifa došlo do nepotrebnih dodatnih troškova za poduzeća i potrošače; poziva Komisiju da moratorij pretvori u trajni sporazum o ukidanju tarifa na elektroničke prijenose, koji podliježe pomnoj analizi posljedica u području trodimenzionalnog ispisa (3D printing);

29.  primjećuje napore Svjetske trgovinske organizacije (WTO) da postigne napredak u pogledu svojeg programa rada o e-trgovini; traži od Komisije da zahtijeva da se Sporazum WTO-a o informacijskoj tehnologiji dodatno proširi na više proizvoda i više zemalja članica WTO-a te prima na znanje ministarsku konferenciju WTO-a zakazanu za prosinac 2017. u Buenos Airesu; traži od Komisije da se što prije savjetuje s europskim poduzećima i državama članicama o svojem stajalištu o e-trgovini i drugim pitanjima u vezi s digitalnom trgovinom o kojima će se postići dogovor na konferenciji, u svrhu jamčenja ujedinjenog europskog stajališta;

30.  poziva Komisiju da trgovinske sporazume koristi za promicanje interoperabilnosti standarda ICT-a od kojih koristi imaju i potrošači i proizvođači, osobito u kontekstu sigurnog interneta stvari, 5G i kibernetičke sigurnosti, pritom ne zaobilazeći legitimne forume za višedioničko upravljanje koji su pozitivno doprinijeli otvorenom internetu;

31.  pozdravlja komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Prioriteti normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište” (COM(2016)0176); ističe da će, iako industrija mora zadržati vodeću ulogu u normizaciji IKT-a, koja mora biti dobrovoljna i vođena konsenzusom te se temeljiti na načelima transparentnosti, otvorenosti, nepristranosti, konsenzusa, djelotvornosti, relevantnosti i dosljednosti, jasniji skup prioriteta normizacije IKT-a i politička potpora s visoke razine osnažiti konkurentnost; napominje da se za taj proces trebaju upotrebljavati alati europskog sustava normizacije i da on treba uključivati velik broj dionika, i unutar EU-a i na međunarodnoj razini, kako bi se poboljšali postupci utvrđivanja normi u skladu sa Zajedničkom inicijativom o normizaciji; poziva Komisiju da promiče stvaranje globalnih industrijskih normi pod vodstvom EU-a za ključne tehnologije 5G i mrežne arhitekture 5G, posebno korištenjem postignuća javno-privatnih partnerstava u području tehnologija 5G na razini ključnih EU-ovih i međunarodnih tijela za normizaciju;

32.  naglašava važnost međunarodnih standarda o digitalnoj opremi i uslugama, posebno u području kibersigurnosti; traži od Komisije da nastoji osigurati da osnovne mjere kibersigurnosti budu uključene u proizvode iz područja interneta stvari i usluge računalstva u oblaku;

33.  smatra da posebnu pažnju treba posvetiti sve većem broju potrošača i pojedinaca koji prodaju i kupuju preko interneta i koji se moraju baviti kompliciranim carinskim postupcima za robu kupljenu na internetu; podsjeća da je potrebno uvesti pojednostavljeni carinski postupak bez plaćanja poreza i carina za robu koja se prodaje na internetu i za povrat neiskorištene robe; podsjeća da je cilj Sporazuma WTO-a o olakšavanju trgovine ubrzati carinske postupke i poboljšati njihovu odgovornost i transparentnost; naglašava da je potrebno digitalizirati carinske informacije i carinsko upravljanje kroz prijave i upravljanje informacijama putem interneta, što bi trebalo olakšati carinjenje na granicama, suradnju u otkrivanju prijevara, napore u borbi protiv korupcije i omogućiti transparentnost cijena koje se odnose na carinjenje; vjeruje da bi šira uporaba alata kao što su internetsko rješavanje sporova u tom pogledu bila korisna za potrošače;

34.  poziva Komisiju da zemlje potpisnice trgovinskih sporazuma potakne na to da u poglavlju njihovih sporazuma o slobodnoj trgovini koje se odnosi na telekomunikacije uključe odredbe kojima bi međunarodne naknade za roaming i naknade koje se naplaćuju za međunarodne pozive i poruke bile transparentne, poštene, razumne i orijentirane na potrošače; poziva Komisiju da podrži politike kojima se promiču troškovno usmjerene maloprodajne cijene za usluge roaminga u cilju smanjenja cijena, promicanja transparentnosti i sprečavanja nepoštenih ili na bilo koji način za potrošače negativnih poslovnih praksi;

35.  prepoznaje da su načela iz Direktive o elektroničkoj trgovini (2000/31/EC) doprinijela razvoju digitalnog gospodarstva stvaranjem povoljnih uvjeta za inovacije i jamčenjem slobode govora i slobode poslovanja; podsjeća da Komisiju u trgovinskim pregovorima obvezuje pravna stečevina EU-a;

36.  poziva Komisiju da u razvojnu politiku EU-a nastavi uključivati digitalne tehnologije i usluge, kao što je, između ostalog, navedeno u radnom dokumentu Digital4Development; poziva Komisiju da trgovinske sporazume koristi za poboljšanje i promicanje digitalnih prava; uviđa da samo 53,6 % svih kućanstava diljem svijeta ima pristup internetu; žali zbog činjenice da još uvijek postoji znatan digitalni jaz; poziva Komisiju da poveća ulaganja u digitalnu infrastrukturu u južnim dijelovima svijeta kako bi se premostio digitalni jaz i to poticanjem javno-privatnih partnerstava, istovremeno poštujući načela razvojne učinkovitosti; u tom kontekstu napominje doprinos UN-ove agencije ITU-D u stvaranju, razvoju i poboljšanju telekomunikacijske i informatičke i komunikacijske opreme i mreža; potiče Komisiju da se pobrine da ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu u zemljama u razvoju potpuno doprinose i u potpunosti ovise o poštovanju slobodnog, otvorenog i sigurnog interneta te da razvije primjerena rješenja za promicanje pristupa mobilnom internetu; ističe da su takva ulaganja posebno važna za lokalna mikro, mala i srednja poduzeća, posebno u zemljama u razvoju, jer im omogućuju digitalnu komunikaciju s multinacionalnim poduzećima i pristup globalnim vrijednosnim lancima; podsjeća da olakšavanje prekogranične e-trgovine može imati izravan učinak na poboljšanje životnih uvjeta te poticanje višeg životnog standarda i gospodarskog razvoja; podsjeća da to može doprinijeti ravnopravnosti spolova jer su brojna takva poduzeća u vlasništvu i pod upravom žena; ponavlja da digitalna trgovina također može biti sredstvo za javnu upravu, čime se podupire razvoj e-uprave;

37.  ističe da je ključno da svaka strategija digitalne trgovine bude potpuno u skladu s načelom usklađenosti politika u interesu razvoja, a posebno da novoosnovana poduzeća i mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća potiče i da im omogući da se uključe u prekograničnu e-trgovinu, pri čemu podsjeća da bi to moglo doprinijeti postizanju rodne ravnopravnosti;

38.  smatra da bi pitanja digitalne tehnologije trebala biti zastupljenija u politici EU-a o pomoći za trgovinu kako bi se omogućio rast e-trgovine kroz povećanu potporu za inovacije i infrastrukturu i pristup financiranju, prvenstveno putem inicijativa za mikrofinanciranje, kao i kroz pomoć u povećanju vidljivosti e-trgovine poduzeća u zemljama u razvoju, olakšavajući pristup platformama i promicanjem dostupnosti usluga e-platnog prometa te pristupa troškovno učinkovitim uslugama logistike i dostave;

39.  ističe da svaka strategija digitalne trgovine, uključujući njezine popratne mjere, mora biti potpuno u skladu s Programom održivog razvoja do 2030. i doprinijeti njegovom ostvarenju; ističe cilj održivog razvoja br. 4. o kvalitetnom obrazovanju: pružanje besplatnog, pravednog i kvalitetnog primarnog i sekundarnog obrazovanja za sve djevojčice i dječake, cilj br. 5. o postizanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju svih žena i djevojčica, cilj br. 8.10. o promicanju uključivog i održivog gospodarskog rasta, osobito jačanjem kapaciteta domaćih financijskih institucija i širenjem pristupa financijskim uslugama, cilj br. 9.1. o razvoju pouzdane i otporne infrastrukture s naglaskom na jednake mogućnosti za sve i cilj br. 9.3. o povećanju pristupa malim poduzeća, posebno u zemljama u razvoju, financijskim uslugama, uključujući povoljnim kreditima, i njihovu integraciju u vrijednosne lance i na tržišta, što je u ovom kontekstu posebno važno;

40.  obvezuje se da će svoju strategiju digitalne trgovine ažurirati svakih 5 godina;

41.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te ESVD-u.

(1) SL L 178, 17.7.2000., str. 1. (2) SL L 119, 4.5.2016., str. 1. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0299. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0041. (5) SL C 265, 11.8.2017., str. 35. (6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0233. (7) SL L 281, 23.11.1995., str. 31.