Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Egiptu, osobito rezoluciju od 10. ožujka 2016. o Egiptu, posebno slučaju Giulija Regenija(1), onu od 17. prosinca 2015. o Ibrahimu Halawi, kojemu prijeti smrtna kazna(2) i onu od 15. siječnja 2015. o situaciji u Egiptu(3); svoju rezoluciju od 16. veljače 2017. o pogubljenjima u Kuvajtu i Bahreinu(4) i onu od 8. listopada 2015. o smrtnoj kazni(5); te svoju rezoluciju od 7. listopada 2010. o Svjetskom danu borbe protiv smrtne kazne(6),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o smrtnoj kazni, mučenju, slobodi izražavanja i o braniteljima ljudskih prava,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća EU-a za vanjske poslove o Egiptu iz kolovoza 2013. i veljače 2014.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između EU-a i Egipta iz 2001. koji je stupio na snagu 2004. i koji je osnažen Akcijskim planom iz 2007. godine, uzimajući u obzir i Prioritete partnerstva između EU-a i Egipta u razdoblju 2017. – 2020., donesene 25. srpnja 2017. i Zajedničku izjavu nakon Vijeća za pridruživanje EU-a i Egipta;

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Federice Mogherini, potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, i glavnog tajnika Vijeća Europe, od 10. listopada 2017. o Europskom i Svjetskom danu borbe protiv smrtne kazne,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu stručnjaka UN-a od 26. siječnja 2018., uključujući Nilsa Melzera, posebnog izvjestitelja za mučenje i druge oblike okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, kojom se potiču egipatske vlasti da zaustave predstojeća pogubljenja,

–  uzimajući u obzir Ustav Egipta, a posebno njegov članak 93. (obvezujući karakter međunarodnog prava o ljudskim pravima),

–  uzimajući u obzir zaštitne mjere Ujedinjenih naroda kojima se jamči zaštita prava osoba osuđenih na smrtnu kaznu,

–  uzimajući u obzir Afrička načela i smjernice o pravu na pravično suđenje i pravnu pomoć, kojima se zabranjuju vojna suđenja civilima u svim okolnostima,

–  uzimajući u obzir završnu deklaraciju donesenu na 6. svjetskom kongresu protiv smrtne kazne održanom u Oslu od 21. do 23. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir novi Strateški okvir i Akcijski plan EU-a za ljudska prava kojemu je cilj da zaštita i praćenje stanja ljudskih prava budu u središtu svih politika EU-a,

–  uzimajući u obzir članak 2. Europske konvencije o ljudskim pravima i njezine protokole 6. i 13.,

–  uzimajući u obzir šest rezolucija Opće skupštine UN-a u korist donošenja moratorija na smrtnu kaznu,

–  uzimajući u obzir Konvenciju protiv mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, Konvenciju o pravima djeteta i Arapsku povelju o ljudskim pravima, koje je Egipat ratificirao,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, čiji je potpisnik Egipat, a posebno njegov članak 18. te drugi fakultativni protokol o smrtnoj kazni, kao i njegov članak 14.,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je smrtna kazna krajnje nečovječan i ponižavajući oblik kažnjavanja kojim se krši pravo na život, kako je utvrđeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima; budući da Europska unija ima čvrsto i principijelno stajalište protiv smrtne kazne te se zalaže za univerzalni moratorij na smrtnu kaznu u cilju njezina ukidanja u cijelom svijetu, što je jedan od ključnih ciljeva njezine politike u pogledu ljudskih prava;

B.  budući da je prema nekim navodima od siječnja 2014. najmanje 2 116 osoba u Egiptu osuđeno na smrt; budući da smrtne kazne nisu dopuštene za vrijeme vladavine bivših predsjednika Mohameda Morsija i Adlija Mansoura; budući da je od 1. siječnja 2014. provedeno najmanje 81 pogubljenje;

C.  budući da su prema izvješćima tijekom 2017. egipatski sudovi izrekli najmanje 186 smrtnih kazni te je pogubljeno 16 osoba; budući da je posljednjih tjedana i od kraja prosinca 2017. došlo do zabrinjavajućeg porasta; budući da su sva nedavna pogubljenja izvršena bez prethodnog obavještavanja žrtava ili njihovih obitelji; budući da je trenutno još 24 državljana Egipta u opasnosti od pogubljenja u najskorije vrijeme, nakon što su iscrpili sve žalbene postupke;

D.  budući da je najmanje 891 osoba trenutačno pred sudom ili čeka na suđenje u Egiptu u vezi s optužbama koje bi mogle imati za posljedicu smrtnu kaznu; budući da se na temelju optužbe koja ima za posljedicu smrtnu kaznu, osim punoljetnim suoptuženicima, sudi i najmanje 38 osoba koje su u trenutku počinjenja navodnog kaznenog djela bile mlađe od 18 godina; budući da su sudovi prvotno predložili smrtne kazne za najmanje sedam takvih pojedinaca; budući da izricanje i izvršenje smrtne kazne za osobe koje su u trenutku počinjenja kaznenog djela bile mlađe od 18 godina predstavlja kršenje međunarodnog prava, uključujući Konvenciju UN-a o pravima djeteta, kao i članak 111. egipatskog zakona o pravima djece; budući da je Egipat potpisnik brojnih međunarodnih konvencija o političkim i građanskim pravima, mučenju, pravima djece i maloljetnika i pravosuđu;

E.  budući da vojni zakonik sadrži veći broj kaznenih djela kažnjivih smrtnom kaznom od civilnog zakonika te da je egipatskim zakonodavstvom postupno proširena nadležnost vojnih sudova; budući da je broj civila osuđenih na smrt pred egipatskim vojnim sudovima skočio sa 60 u 2016. godini na najmanje 112 u 2017.; budući da je tijekom zadnjih mjeseci pogubljeno najmanje 23 Egipćana, među kojima i 22 civila koji su osuđeni u postupcima pred vojnim sudovima koji ni približno ne ispunjavaju standarde pravičnog suđenja; budući da je navodno ukupno najmanje 15 000 civila, uključujući desetke djece, upućeno vojnim tužiteljima u razdoblju od listopada 2014. do rujna 2017.;

F.  budući da je prema nekim navodima zabrinjavajuće velik broj svjedočenja i priznanja upotrijebljenih u suđenjima, uključujući vojna suđenja, dobiveno nakon što su optuženi navodno prisilno nestali i mučeni odnosno zlostavljeni; budući da je borba protiv mučenja dugotrajni prioritet u području ljudskih prava za EU te zajednički cilj Konvencije UN-a protiv mučenja, čiji je potpisnik Egipat;

G.  budući da su navodno sva nedavna i predstojeća pogubljenja rezultat sudskih postupaka u kojima nisu zajamčeni pošteno suđenje ni prava zakonitog postupanja; budući da se zaštitnim mjerama Ujedinjenih naroda kojima se jamči zaštita prava osoba osuđenih na smrtnu kaznu strogo zabranjuje primjena smrtne kazne nakon nepoštenog suđenja; budući da su mnogi stručnjaci UN-a za ljudska prava u više navrata pozvali Egipat da obustavi sva predstojeća pogubljenja nakon navoda o nepravednim suđenjima;

H.  budući da je važno da se poduzmu sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da se suđenja odvijaju u uvjetima koji doista pružaju potpuna jamstva propisana člankom 14. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, čija je država stranka Egipat; budući da u slučajevima smrtne kazne, suđenja moraju zadovoljavati najviše standarde pravednosti i zakonitog postupanja;

I.  budući da je Afričko povjerenstvo za ljudska prava i prava naroda 29. studenog 2017. pozvalo egipatsku vladu da hitno obustavi izvršenje smrtne kazne u pet različitih slučajeva; budući da su, unatoč tome, optuženici u jednom od njih, slučaju Kafr el-Šeik, pogubljeni 2. siječnja 2018.;

J.  budući da se od revolucije iz 2011. Egipat morao suočiti s nekoliko teških izazova i da mu međunarodna zajednica daje podršku kako bi se riješili gospodarski, politički i sigurnosni problemi;

K.  budući da unutar Egipta postoje ozbiljni sigurnosni problemi, posebno na Sinajskom poluotoku, gdje su terorističke skupine napadale sigurnosne snage; budući da je u Egiptu došlo do nekoliko razornih terorističkih napada, uključujući nedavni napad na sufijsku džamiju u kojem je ubijeno 311 civila, a ranjeno ih je najmanje još 128; budući da je 9. travnja 2017. došlo do dva samoubilačka napada u crkvi sv. Juraja u Tanti i koptskoj pravoslavnoj katedrali sv. Marka, a u kojima je ubijeno najmanje 47 osoba;

L.  budući da je izvanredno stanje u Egiptu koje je na snazi od travnja 2017. i produljeno za tri mjeseca počevši od 13. siječnja 2018., uvedeno, prema državnim medijima, kako bi se potpomoglo borbu protiv „opasnosti i financiranja terorizma”, dok se istodobno ugrožavaju temeljne slobode, a predsjedniku i svima onima koji djeluju u njegovo ime daju ovlasti da, u trajanju tog tromjesečnog razdoblja, civile upućuje pred izvanredne sudove službe za državnu sigurnost;

M.  budući da se opće stanje ljudskih prava u Egiptu sve više pogoršava; budući da su egipatske vlasti suzbijanje terorizma upotrijebile kao izgovor za provođenje opsežne represije;

N.  budući da se Zakonom o borbi protiv terorizma donesenim 2015. propisuje smrtna kazna za svakoga tko je proglašen krivim za osnivanje ili vođenje terorističke skupine, u okviru široke definicije terorizma koja uključuje „kršenje javnog reda, ugrožavanje sigurnosti, interesa ili sigurnosti društva, ometanje propisa Ustava i zakona ili nanošenje štete nacionalnom jedinstvu, socijalnom miru ili nacionalnoj sigurnosti”, čime se dovodi u opasnost svakog civila, uključujući branitelje ljudskih prava, da bude označen kao terorist i osuđen na smrtnu kaznu;

O.  budući da se egipatski branitelji ljudskih prava koji dokumentiraju i osuđuju smrtne kazne, mučenje i prisilne nestanke suočavaju s ciljanim represivnim mjerama, kao što je zatvaranje centra El Nadeem 2017. i pokušaj egipatskih vlasti da ugase ured Egipatskog povjerenstva za prava i slobode (ECRF) u Kairu; budući da je u Egiptu prošle godine pokrenut pravni paravan protiv nevladinih organizacija u obliku zakona kojim se traži da državne sigurnosne službe odobravaju njihovo financiranje, iz stranih ili domaćih izvora, čime se praktički zabranjuju te organizacije; budući da će najviši žalbeni sud u Egiptu 5. travnja 2018. donijeti odluku u tzv. slučaju „stranog financiranja” koji obuhvaća i međunarodne nevladine organizacije;

P.  budući da se novi Prioriteti partnerstva između EU-a i Egipta u razdoblju 2017. – 2020., doneseni u srpnju 2017. vode zajedničkom predanošću univerzalnim vrijednostima demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, te predstavljaju obnovljeni okvir za politički angažman i pojačanu suradnju, među ostalim u područjima sigurnosti, pravosudne reforme i borbe protiv terorizma, na temelju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda; budući da je Pododbor za politička pitanja, ljudska prava i demokraciju Sporazuma o pridruživanju između Egipta i Europske unije održao svoj peti sastanak u Kairu 10. i 11. siječnja 2018. te je raspravljao o suradnji u području ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;

Q.  budući da je EU prvi gospodarski partner Egipta i njegov glavni izvor stranih ulaganja; budući da bilateralna pomoć EU-a Egiptu u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo za razdoblje 2017. – 2020. iznosi oko 500 milijuna EUR; budući da je 21. kolovoza 2013. Vijeće za vanjske poslove EU-a Visoku predstavnicu zadužilo za reviziju pomoći koju EU pruža Egiptu; budući da je Vijeće odlučilo da će se suradnja EU-a s Egiptom prilagoditi u skladu s razvojem događaja na terenu;

R.  budući da poduzeća sa sjedištem u nekoliko država članica EU-a i dalje izvoze nadzornu i vojnu opremu u Egipat;

1.  oštro osuđuje upotrebu smrtne kazne i poziva na obustavu svih predstojećih pogubljenja u Egiptu; snažno podupire hitno uvođenje moratorija na smrtnu kaznu u Egiptu kao korak prema njezinu ukidanju; u tom smislu osuđuje sva pogubljenja bez obzira na mjesto izvršenja i još jednom ističe da se ukidanjem smrtne kazne doprinosi jačanju ljudskog dostojanstva kako je utvrđeno u političkim prioritetima EU-a u području ljudskih prava; poziva egipatske vlasti da preispitaju sva predstojeća izricanja smrtnih kazni kako bi se osobama osuđenima u okviru manjkavih sudskih postupaka omogućilo pošteno ponovno suđenje; podsjeća da se, unatoč sigurnosnim problemima u Egiptu, pogubljenja ne bi trebala upotrebljavati kao sredstvo za borbu protiv terorizma;

2.  poziva egipatski Parlament da preispita nacionalni Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, zakonodavstvo o borbi protiv terorizma i Vojni zakonik, te poziva vladu da provede reviziju relevantnih dekreta kako bi se osiguralo da se civile optužene za kaznena djela kažnjiva smrtnom kaznom ne upućuje pred iznimne ili vojne sudove na bilo kojoj osnovi, s obzirom na to da takvi sudovi ne udovoljavaju standardima poštenog suđenja koje Egipat podržava u okviru svojih međunarodnih pravnih obveza i koji su zajamčeni njegovim Ustavom; poziva egipatske vlasti da obustave suđenja civilima pred vojnim sudovima;

3.  poziva egipatske vlasti da zajamče fizičku i psihičku sigurnost svih optuženika koji se nalaze u zatvoru; osuđuje upotrebu mučenja ili zlostavljanja; poziva egipatske vlasti da osiguraju da osobe koje su u pritvoru dobiju svu liječničku pomoć koja im može zatrebati; poziva EU da u potpunosti provede svoje kontrole izvoza u odnosu na Egipat, posebno s obzirom na robu koja bi se mogla koristiti za mučenje ili izvršenje smrtne kazne;

4.  potiče Egipat da potpiše i ratificira Drugi fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima čiji je cilj ukidanje smrtne kazne, i Međunarodnu konvenciju UN-a o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka; potiče egipatsku vladu da uputi otvoreni poziv relevantnim posebnim izvjestiteljima UN-a da posjete zemlju;

5.  izražava veliku zabrinutost zbog masovnih suđenja na egipatskim sudovima i zbog velikog broja smrtnih kazni koje su izrekli; poziva egipatska pravosudna tijela da potvrde i poštuju Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, čiji je Egipat potpisnik, osobito njegov članak 14. o pravu na pošteno i pravovremeno suđenje na temelju jasnih optužbi i jamčenju poštovanja prava optuženika;

6.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da osudi alarmantan broj nedavnih smaknuća u Egiptu te potiče Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i države članice da se i dalje bore protiv primjene smrtne kazne; apelira na Europsku službu za vanjsko djelovanje da se pozabavi nedavnim događajima u Egiptu i da se koristi svim sredstvima utjecaja koja su joj na raspolaganju kako bi se zaustavila predstojeća pogubljenja i potaknulo egipatske vlasti da poštuju svoje obveze u pogledu međunarodnih normi i zakona;

7.  apelira na potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu i države članice da zajamče da se ljudska prava ne ugrožavaju mjerama za upravljanje migracijama ili borbu protiv terorizma u okviru Prioriteta partnerstva EU-a i Egipta; ističe koliki značaj EU pridaje suradnji s Egiptom kao važnom susjednom zemljom i partnerom; snažno potiče Egipat da poštuje svoju obvezu preuzetu u okviru Prioritetâ partnerstva između EU-a i Egipta, donesenih 27. srpnja 2017. u cilju promicanja demokracije, temeljnih sloboda i ljudskih prava, u skladu sa svojim ustavom i međunarodnim standardima;

8.  osuđuje terorističke napade u Egiptu; upućuje najiskreniju sućut obiteljima žrtava terorizma; izražava solidarnost s egipatskim narodom i ponovno potvrđuje svoju predanost borbi protiv širenja radikalnih ideologija i terorističkih skupina;

9.  podsjeća egipatsku vladu da dugotrajno blagostanje Egipta i njegova naroda ide u korak sa zaštitom univerzalnih ljudskih prava i uspostavljanjem odnosno utemeljenjem demokratskih i transparentnih institucija koje se zalažu za zaštitu temeljnih prava građana;

10.  podržava težnje većine egipatskog naroda koja želi uspostaviti slobodnu, stabilnu, prosperitetnu, uključivu i demokratsku državu koja će poštovati svoje nacionalne i međunarodne obveze u pogledu ljudskih prava i temeljnih sloboda;

11.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranog ograničavanja temeljnih demokratskih prava, osobito slobode izražavanja, udruživanja i okupljanja, političkog pluralizma i vladavine prava u Egiptu; poziva da se okončaju sva nasilna djelovanja, huškanje, govor mržnje, zlostavljanje, zastrašivanje, prisilni nestanci ili cenzura usmjereni protiv političkih protivnika, prosvjednika, novinara, autora blogova, studenata, boraca za prava žena, aktera civilnog društva, pripadnika LGBT zajednice, nevladinih organizacija i manjina, uključujući Nubijce, a koje provode državne vlasti, snage i službe sigurnosti te ostale skupine u Egiptu; osuđuje prekomjernu uporabu sile protiv prosvjednika; poziva na hitno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih osoba pritvorenih zbog miroljubivog izvršenja svojih prava na slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja te poziva na neovisnu i transparentnu istragu svih kršenja ljudskih prava;

12.  podsjeća na to da je još uvijek ogorčen zbog mučenja i ubijanja talijanskog istraživača Giulija Regenija te još jednom osuđuje nedostatak napretka u istrazi tog okrutnog ubojstva; naglašava da će i dalje pritiskati nadležna europska nadležna tijela da surađuju sa svojim egipatskim kolegama sve dok se ne utvrdi istina o tom slučaju i počinitelji ne budu dovedeni pred lice pravde;

13.  poziva predsjednika Sisija i njegovu vladu da ispune svoju obvezu provedbe istinske političke reforme i poštovanja ljudskih prava; naglašava da su vjerodostojni i transparentni izbori ključni za demokraciju, kao što je zajamčeno Ustavom iz 2014. i u skladu s međunarodnim obvezama Egipta;

14.  poziva EU i njegove države članice da zauzmu jasan, snažan i jedinstven stav o Egiptu u predstojećim sjednicama Vijeća UN-a za ljudska prava i da ga ne mijenjaju sve dok ta zemlja ne pokaže značajna poboljšanja u pogledu stanja ljudskih prava;

15.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Egipta.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0084. (2) SL C 399, 24.11.2017., str. 130. (3) SL C 300, 18.8.2016., str. 34. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0044. (5) SL C 349, 17.10.2017., str. 41. (6) SL C 371 E, 20.12.2011., str. 5.