Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. studenoga 2016. o Europskoj strategiji za kooperativne inteligentne prometne sustave, važan korak prema kooperativnoj, povezanoj i automatiziranoj mobilnosti (COM(2016)0766),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza(1), te proširenje vremenskog okvira mandata za donošenje delegiranih akata,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija od 11. listopada 2017. o kooperativnim inteligentnim prometnim sustavima (CDR 2552/2017),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017. o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europska strategija za kooperativne inteligentne prometne sustave, važan korak prema kooperativnoj, povezanoj i automatiziranoj mobilnosti”(2),

–  uzimajući u obzir izvješća Platforme za uvođenje kooperativnih inteligentnih prometnih sustava (C-ITS), osobito kad je riječ o politici o certifikatima i sigurnosti tog sustava,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenoga 2017. naslovljenu „Spašavanje života: poboljšanje sigurnosti automobila u EU-u”(3),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Amsterdama od 14. travnja 2016. o suradnji u području umrežene i automatizirane vožnje,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2017. naslovljenu „Internetska povezivost za rast, konkurentnost i koheziju: europsko gigabitno društvo i 5G”(4),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam te mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0036/2018),

A.  budući da je Europska strategija za kooperativne inteligentne prometne sustave (Strategija) usko povezana s političkim prioritetima Komisije, posebno s Programom za radna mjesta, rast i ulaganja, stvaranjem jedinstvenog europskog prometnog prostora, jedinstvenim digitalnim tržištem, zaštitom klime i Strategijom energetske unije;

B.  budući da tijela država članica i industrijskog sektora moraju odgovoriti na hitnu potrebu da se promet učini sigurnijim, čistijim, učinkovitijim, održivijim, multimodalnim i pristupačnim za sve sudionike u cestovnom prometu, uključujući one najosjetljivije i osobe smanjene pokretljivosti;

C.  budući da se pozitivni trend u pogledu sigurnosti u cestovnom prometu u EU-u koji je obilježio posljednje desetljeće usporio te da je 92 % nesreća na cestama uzrokovano ljudskom pogreškom i da je uvođenje tehnologija C-ITS-a važno za učinkovito funkcioniranje nekih sustava za pomoć u vožnji; budući da je cestovni promet i dalje odgovoran za veći dio iskorištenosti gradskog prostora, nesreća i emisija prouzročenih prometom u obliku buke, stakleničkih plinova i tvari koje onečišćuju zrak;

D.  budući da će sustav kooperativnih inteligentnih prometnih sustava (C-ITS) omogućiti da sudionici u cestovnom prometu i upravitelji prometa djelotvornije dijele i upotrebljavaju informacije te koordiniraju svoje aktivnosti;

E.  budući da je kibersigurnost C-ITS-a ključan element njihove provedbe; budući da bi fragmentirana sigurnosna rješenja ugrozila interoperabilnost i sigurnost krajnjeg korisnika te da stoga postoji očita potreba za djelovanjem na razini EU-a;

F.  budući da odgovornost i transparentnost u vezi s algoritmima znači primjenu tehničkih i operativnih mjera kojima se osigurava transparentnost i nediskriminacijska priroda automatiziranog donošenja odluka te procesa izračunavanja vjerojatnosti ponašanja pojedinaca; budući da bi se transparentnošću pojedincima trebale omogućiti smislene informacije o korištenoj logici te značaju procesa i njegovim posljedicama; budući da to treba obuhvaćati informacije o podacima korištenima za osposobljavanje u području analize te pojedincima omogućiti da razumiju i nadziru odluke koje na njih utječu;

G.  budući da bi EU trebao poticati i dodatno razvijati digitalne tehnologije ne samo radi smanjenja ljudskih pogrešaka i drugih neučinkovitosti nego i radi smanjenja troškova i optimizacije upotrebe infrastrukture s pomoću rasterećenja prometa, čime bi se smanjile emisije CO2;

H.  budući da će taj kooperativni element zahvaljujući digitalnoj i mobilnoj povezanosti znatno poboljšati sigurnost u cestovnom prometu te njegovu učinkovitost, održivost i multimodalnost; budući da će se njime u isto vrijeme stvoriti golem gospodarski potencijal te smanjiti broj prometnih nezgoda i potrošnja energije; budući da su kooperativni inteligentni prometni sustavi (C-ITS) ključan element za razvoj autonomnih vozila i sustava vožnje;

I.  budući da povezana i automatizirana vožnja predstavlja važan digitalni napredak u prometnom sektoru i da je koordinacija sa svim novim tehnologijama koje se u tom sektoru koriste, kao što su europski globalni satelitski navigacijski sustavi GALILEO i EGNOS, dosegla visoku razinu tehnoloških kapaciteta;

J.  budući da je EU obvezan poštovati Povelju Europske unije o temeljnim pravima, posebno članke 7. i 8. o pravu na privatnost i zaštitu osobnih podataka;

K.  budući da nekoliko zemalja diljem svijeta (na primjer SAD, Australija, Japan, Koreja i Kina) sve brže napreduju prema uvođenju novih digitalnih tehnologija, te da su na tržištu već dostupna vozila i usluge C-ITS-a;

Opći okvir

1.  pozdravlja Komunikaciju Komisije o Europskoj strategiji za kooperativne inteligentne prometne sustave i njezin intenzivni rad, u suradnji sa stručnjacima iz javnih i privatnih sektora, kojim su postavljeni temelji za komunikaciju; podržava rezultate i stoga poziva na hitno uvođenje interoperabilnih usluga C-ITS-a diljem Europe;

2.  ističe da je kako bi se poduprlo uvođenje kooperativnih inteligentnih prometnih sustava potreban jasan pravni okvir i pozdravlja budući delegirani akt u okviru Direktive o ITS-u (Direktiva 2010/40/EU) kojim će se zajamčiti kontinuitet usluga, omogućiti interoperabilnost i podržati povratna kompatibilnost;

3.  prima na znanje potencijal C-ITS-a za poboljšanje učinkovitosti goriva, smanjenje troškova osobnog prijevoza i negativnog učinka prometa na okoliš;

4.  naglašava potencijal digitalnih tehnologija i povezanih poslovnih modela u cestovnom prometu te prepoznaje Strategiju kao važan korak prema razvoju C-ITS-a i, u konačnici, prema potpuno povezanoj i automatiziranoj mobilnosti; primjećuje da kooperativna, povezana i automatizirana vozila mogu ojačati konkurentnost europske industrije, učiniti promet protočnim i sigurnijim, smanjiti gužvu, potrošnju energije i emisije iz prometa te poboljšati povezanost pojedinačnih načina prijevoza; u tom smislu ističe da treba utvrditi uvjete za infrastrukturu kako bi se zajamčilo da dotični sustavi mogu funkcionirati na siguran i djelotvoran način;

5.  napominje da bi industrije EU-a trebale iskoristiti svoj povoljni položaj na globalnoj sceni kad je riječ o razvoju i primjeni tehnologija C-ITS-a; naglašava da je hitno potrebno osmisliti ambicioznu strategiju EU-a kojom se koordiniraju nacionalni i regionalni napori, sprečava fragmentacija, ubrzava uvođenje tehnologija C-ITS-a za koje je dokazano da imaju sigurnosne prednosti i u najvećoj mogućoj mjeri povećava suradnja među različitim sektorima, kao što su promet, energija i telekomunikacije; apelira na Komisiju da predstavi poseban vremenski raspored s jasnim ciljevima koje EU treba postići između 2019. i 2029., da kao prioritet odredi uvođenje do 2019. onih usluga C-ITS-a koje imaju najveći potencijal za sigurnost kako je navedeno u popisu usluga koji je Platforma za C-ITS pripremila u svom izvješću o drugoj fazi te da osigura dostupnost tih usluga u svim novim vozilima diljem Europe;

6.  ističe da je potrebno uvesti usklađeni okvir socijalnih, ekoloških i sigurnosnih pravila u cilju ostvarivanja prava radnika i potrošača i jamčenja poštenog tržišnog natjecanja u prometnom sektoru;

7.  pozdravlja rezultate druge faze Platforme za C-ITS i ističe važnost rezultata(5);

8.  ističe da, premda komunikacija predstavlja važan korak prema razvoju Strategije EU-a o kooperativnim, povezanim i automatiziranim vozilima, ne bi smjelo doći do brkanja kooperativnih inteligentnih prometnih sustava i tih različitih koncepata;

9.  naglašava potrebu da se osigura da razvoj i uvođenje povezanih i automatiziranih vozila i C-ITS-a budu u potpunosti u skladu s ciljevima dekarbonizacije prometnih sustava i vizije prometa bez nesreća (tzv. vision zero) te da ih podupiru;

10.  podsjeća da su sustavi C-ITS-a sustavi koji omogućuju različitim postajama ITS-a (vozila, oprema na cesti, centri za kontrolu prometa i nomadski uređaji) da međusobno komuniciraju i dijele informacije s pomoću standardizirane komunikacijske arhitekture i da je stoga interoperabilnost pojedinačnih sustava od ključne važnosti;

11.  podsjeća da su povezana vozila ona vozila koja upotrebljavaju tehnologije C-ITS-a koje omogućuju svim cestovnim vozilima komunikaciju s drugim vozilima, prometnom signalizacijom te trajnom cestovnom i horizontalnom infrastrukturom, koju treba ojačati i prilagoditi, ali koja isto tako može omogućiti inovativne sustave punjenja u vožnji i sigurno komunicirati s vozilima, kao i s drugim sudionicima u cestovnom prometu; podsjeća da je 92 % nesreća na cestama uzrokovano ljudskom pogreškom i da je uvođenje tehnologija C-ITS-a važno za učinkovito funkcioniranje nekih sustava za pomoć u vožnji;

12.  podsjeća da su automatizirana vozila ona vozila koja su sposobna samostalno se kretati i manevrirati u stvarnim prometnim situacijama pri čemu je najmanje jedna primarna upravljačka naprava (upravljanje volanom, ubrzavanje, kočenje) automatizirana kroz duže vremensko razdoblje;

13.  naglašava važnost uključivanja zaštitnih sustava tijekom prijelazne faze istodobnog postojanja povezanih i automatiziranih vozila te tradicionalnih nepovezanih vozila, kako se ne bi ugrozila sigurnost na cestama; ističe da neke sustave za pomoć u vožnji treba dodatno razviti i obavezno ugrađivati u vozila;

14.  poziva Europsku komisiju da razmisli o načinu na koji se može riješiti pitanje istodobnog postojanja kooperativnih, povezanih i automatiziranih vozila te nepovezanih vozila i vozača, pritom uzimajući u obzir da zbog starosti voznog parka i preostalog udjela osoba koje ne koriste povezana vozila treba predvidjeti da i dalje znatan broj vozila neće biti dio sustava;

15.  izražava žaljenje zbog nepostojanja jasnog vremenskog rasporeda za preporučene manje hitne usluge, kao i nepostojanja potpune procjene učinka i preciznih podataka o inicijativama za uvođenje pri razvijanju usluga C-ITS-a i potencijalnom proširenju usluga;

16.  poziva Komisiju da dâ prioritet uslugama C-ITS-a koje nude najviši potencijal sigurnosti, kao i izradi potrebnih definicija i zahtjeva te hitnom ažuriranju Europske izjave o načelima sučelja čovjek-stroj za informacijske i komunikacijske sustave ugrađene u vozilo, s obzirom na važnost interakcije između vozača i stroja(6);

17.  ponovno ističe ključnu ulogu povezanih i automatiziranih vozila, C-ITS-a i novih tehnologija u ispunjavanju klimatskih ciljeva te potrebu da se osigura da njihov razvoj i uvođenje budu u potpunosti u skladu s ciljevima dekarbonizacije prometnog sustava te da ih podupiru; pozdravlja primjenu C-ITS-a kao sredstva za poboljšanje prometne učinkovitosti, smanjenje potrošnje goriva i utjecaja cestovnog prometa na okoliš (na primjer u pogledu emisija CO2) te optimizaciju korištenja gradske infrastrukture;

18.  naglašava potencijal inovativnih tehnologija, kao što su automatizirana vožnja i vožnja u konvoju (grupiranje različitih vozila) u cestovnom prijevozu tereta jer omogućuju bolje iskorištavanje zračne struje, čime se smanjuju potrošnja goriva i emisije; poziva da se dodatno podrže istraživanje i razvoj u tom području, prije svega u vezi s potrebnom digitalnom infrastrukturom;

19.  naglašava da je sudionicima u cestovnom prometu potrebno pružiti više izbora, više proizvoda koji su jednostavni za korištenje, cjenovno pristupačni i prilagođeni korisniku te više informacija; u tom pogledu potiče Komisiju da pojednostavni razmjenu najboljih praksi usmjerenih, među ostalim, na ostvarivanje ekonomske učinkovitosti; potiče sve države članice da se pridruže Platformi C-Roads s obzirom na to da bi ona trebala imati značajnu ulogu koordinatora u provedbi Strategije, pod uvjetom da se poštuje tehnološka neutralnost, koja je potrebna za poticanje inovacija; ističe da je potrebno osigurati opsežno i usklađeno uvođenje naprednih digitalnih alata u državama članicama, te da se njima obuhvaća i javni prijevoz; poziva proizvođače automobila da započnu s uvođenjem C-ITS-a u svrhu provedbe Strategije;

20.  potiče Komisiju da razvije statističke podatke kojima bi se nadopunili postojeći podaci kako bi se bolje ocijenio napredak digitalizacije u različitim područjima sektora cestovnog prometa; ističe važnost daljnjih ulaganja u istraživanja u području senzorskih sustava te naglašava da se pri razvoju C-ITS-a posebna pozornost treba posvetiti gradskom prometu, koji se uvelike razlikuje od izvangradskog prometa; napominje da gradski promet posebno odlikuje veća interakcija s motociklistima, biciklistima, pješacima i drugim osjetljivim sudionicima u cestovnom prometu, uključujući osobe s invaliditetom;

21.  potiče države članice da poduzmu sve što je u njihovoj moći kako bi se strukovno osposobljavanje i sveučilišno obrazovanje prilagodilo potrebama za znanjem sektora u kojem će se razviti strategija za ITS; poziva na izradu prospektivnih analiza o novim zanimanjima i radnim mjestima povezanim s tim novim pristupom mobilnosti te na razmjenu najboljih praksi u području razvoja modela suradnje između poduzetnika i obrazovnog sustava usmjerenih na stvaranje integriranih prostora za osposobljavanje, inovaciju i proizvodnju;

22.  smatra da bi usluge C-ITS-a trebale biti uključene u Svemirsku strategiju za Europu s obzirom na to da se uvođenje C-ITS-a treba temeljiti na tehnologijama za utvrđivanje geografskog položaja, kao što je satelitsko određivanje položaja;

23.  ističe da bi države članice trebale uzeti u obzir uvođenje usluga C-ITS-a u okviru šire perspektive mobilnosti kao usluge (MaaS) i integracije s drugim načinima prijevoza, prije svega kako bi se izbjegli svi mogući povratni učinci, na primjer povećanje modalnog udjela cestovnog prometa;

Privatnost i zaštita podataka

24.  skreće pozornost na važnost primjene zakonodavstva EU-a u području privatnosti i zaštite podataka u vezi s podacima C-ITS-a i povezanih podataka ekosustava, zbog čega bi se ti podaci, kao prioritet, trebali upotrebljavati isključivo za svrhe C-ITS-a, a ne zadržavati niti primjenjivati u druge svrhe; naglašava da bi pametna vozila trebala u potpunosti biti u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka i povezanim pravilima te da pružatelji usluga C-ITS-a moraju vozačima nuditi lako dostupne informacije i jasne uvjete te im tako omogućiti da daju dobrovoljni informirani pristanak, u skladu s odredbama i ograničenjima iz Opće uredbe o zaštiti podataka;

25.  ističe potrebu za mnogo većom transparentnošću i odgovornošću u vezi s algoritmima u pogledu obrade i analize podataka koju provode poduzeća; podsjeća na to da se Općom uredbom o zaštiti podataka predviđa pravo pojedinca da bude informiran o logici obrade podataka; nadalje, naglašava da ne smije postojati tzv. „sprečavanje vožnje”, što bi značilo da korisnici ne mogu voziti vlastiti pametni automobil ako odbiju dati pristanak; poziva da u pametnim automobilima bude dostupna opcija izvanmrežnog rada, čime bi se korisnicima omogućilo da isključe prijenos osobnih podataka na druge uređaje, a da pritom nema negativnih učinaka na njihovu mogućnost za vožnju automobila;

26.  skreće pozornost na činjenicu da se zaštita podataka i povjerljivost moraju uzeti u obzir tijekom cjelokupne obrade podataka; naglašava da bi provedba „ugrađene i standardne privatnosti i zaštite podataka” trebala biti polazište za oblikovanje aplikacija i sustava ITS-a; podsjeća na to da tehnike anonimizacije mogu povećati povjerenje korisnika u usluge koje koriste;

Kibersigurnost

27.  ističe važnost primjene visokih standarda kibernetičke sigurnosti u sprečavanju hakiranja i kibernapada u svim državama članicama, osobito u svijetlu ključne važnosti sigurnosti komunikacija C-ITS-a; primjećuje da je kibernetička sigurnost ključni izazov s kojim se treba uhvatiti u koštac s obzirom na to da prometni sustav postaje sve više digitaliziran i povezan; naglašava da automatiziranim i povezanim vozilima te bazama podataka u kojima se obrađuju i/ili pohranjuju podaci prijete kibernapadi, zbog čega treba isključiti sve slabe točke i rizike koji se mogu prepoznati i zamisliti u ovoj fazi razvoja s pomoću izrade zajedničke sigurnosne strategije, uključujući stroge sigurnosne standarde, te certifikacijsku politiku za uvođenje C-ITS-a;

28.  ističe da bi se u EU-u i svim državama članicama te u svim njihovim potencijalnim sporazumima o suradnji s trećim zemljama trebali primjenjivati jednako visoki i usklađeni sigurnosni standardi; također ističe da ti standardi, međutim, ne bi smjeli otežavati pristup servisera treće strane ugrađenim sustavima kako bi se vlasnicima vozila omogućilo da ne ovise o proizvođačima automobila pri obavljanju potrebnih pregleda i/ili popravljanju ugrađenog softvera;

Komunikacijske tehnologije i frekvencije

29.  smatra da je ispravan pristup tehnološki neutralne hibridne komunikacije kojim se osigurava interoperabilnost i retroaktivna usklađenost te se kombiniraju komplementarne komunikacijske tehnologije, a da je kombinacija hibridne komunikacije koja najviše obećava kombinacija bežične komunikacije kratkog dometa i mobilnih i satelitskih tehnologija, kojom će se osigurati najbolja moguća potpora za uvođenje osnovnih usluga C-ITS-a;

30.  prima na znanje spomenutu vezu između povezanih automobila i europskih sustava za satelitsku navigaciju EGNOS i GALILEO; stoga predlaže da se strategije usmjerene na povezane automobile uključe u svemirske tehnologije; smatra da je interoperabilnost od ključne važnosti i za sigurnost i za izbor potrošača te ističe da se sposobnost vozila za komunikaciju s mrežom 5G i sustavima za satelitsku navigaciju u budućnosti mora uključiti u kombinaciju hibridne komunikacije, kao što je navedeno u Akcijskom planu Komisije za mrežu 5G;

31.  potiče proizvođače automobila i telekomunikacijske operatere koji podupiru usluge C-ITS-a na suradnju, među ostalim radi neometanog uvođenja komunikacijske tehnologije za C-ITS, usluga naplate cestarina i usluga pametnog digitalnog tahografa bez smetnji među tim uslugama;

32.  poziva Komisiju i države članice da nastave ulagati napore u financiranje istraživanja i inovacija (Obzor 2020.), prije svega kako bi se omogućio dugoročan razvoj adekvatne infrastrukture za uvođenje C-ITS-a;

33.  ističe važnost sustava senzora pri pružanju podataka primjerice o dinamici vozila, zagušenju i kvaliteti zraka; poziva na veća i dobro koordinirana ulaganja država članica kako bi se osigurala potpuna interoperabilnost senzora koji se koriste i istražile mogućnosti njihove upotrebe u svrhe koje nisu povezane sa sigurnošću, kao što je daljinsko mjerenje emisija;

34.  poziva Komisiju da iznese prijedloge kako bi se osiguralo da se informacije o onečišćujućim emisijama koje se mogu dobiti s pomoću senzora ugrađenih u vozilima prikupljaju i stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima;

Zajednički europski pristup

35.  potiče države članice i lokalna tijela, proizvođače vozila, operatere u cestovnom prometu i industriju ITS-a na provedbu C-ITS-a do 2019. te preporučuje Komisiji, lokalnim tijelima i državama članicama da u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, europskih strukturnih i investicijskih fondova i Europskog fonda za strateška ulaganja izdvoje primjerena financijska sredstva za poboljšanje i održavanje buduće cestovne infrastrukture primjenom međusektorskog tematskog pristupa; poziva Komisiju i države članice da nastave ulagati napore u financiranje istraživanja i inovacija (Obzor 2020.) u potpunosti poštujući načelo transparentnosti i uz pružanje redovitih informacija o sufinanciranju EU-a;

36.  potiče države članice i Komisiju da podupru inicijative i aktivnosti kojima se promiču veća istraživanja i utvrđivanje činjenica o razvoju i utjecaju C-ITS-a u okviru prometne politike EU-a; smatra da bi, ako se do 2022. godine ne ostvari bitan napredak, moglo biti potrebno zakonodavno djelovanje kako bi se uvela „minimalna pravila” i u tom pogledu provela integracija;

37.  ističe važnost kvalitete fizičke cestovne infrastrukture koju bi trebalo postupno dopuniti digitalnom infrastrukturom; poziva na poboljšanje i održavanje buduće cestovne infrastrukture;

38.  ističe da istinski multimodalni prometni sustav treba stvoriti integracijom svih načina prijevoza u jedinstvenu uslugu mobilnosti koja će se temeljiti na informacijama u stvarnom vremenu, uzimajući u obzir usluge integriranog izdavanja karata i zajedničke mobilnosti te hodanje i vožnju biciklom, čime će se omogućiti nesmetan prijevoz ljudi i tereta od vrata do vrata i poboljšati ukupna učinkovitost, održivost i trajnost prometa; u tom pogledu poziva Komisiju da zajamči i promiče suradnju i ulaganja u digitalizaciju prometnog sektora na razini EU-a preko postojećih i novih fondova kako bi se pametni prometni sustavi integrirali u različite načine prijevoza (C-ITS, ERTMS, SESAR, RIS(7)); ističe važnost integriranog pristupa alatima za davanje informacija, rezervaciju i izdavanje karata pri uspostavi atraktivnih lanaca mobilnosti „od vrata do vrata”;

39.  poziva da se u tom procesu planiranja koristi vizija korisnika prijevoza putnika i robe kao osnovni izvor informacija kako bi se proširilo područje primjene C-ITS-a i stvorili poslovni modeli povezani s tim novim konceptom održive integrirane mobilnosti;

40.  potiče EU i države članice da pravilno provedu Povelju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i buduću direktivu o uvjetima u pogledu pristupačnosti proizvoda i usluga kako bi se svim građanima omogućio pristup C-ITS-u bez prepreka;

41.  preporučuje Komisiji da brzo uspostavi adekvatan pravni okvir za ostvarivanje prekogranične interoperabilnosti na razini cijelog EU-a, kao i okvir kojim se utvrđuju pravila o odgovornosti za korištenje različitih oblika povezanog prijevoza; poziva Komisiju da najkasnije do kraja ove godine objavi zakonodavni prijedlog o pristupu podacima i resursima u vozilu; preporučuje da se tim prijedlogom cijelom lancu vrijednosti automobilske industrije i krajnjim korisnicima omogući da imaju koristi od digitalizacije te da se svim trećim stranama zajamče jednaki uvjeti i najviša razina sigurnosti u pogledu pohranjivanja podataka u vozilu i pristupa njima, koji bi trebali biti pravedni, pravovremeni i neograničeni radi zaštite prava potrošača, promicanja inovacija i osiguravanja poštenog i nediskriminirajućeg tržišnog natjecanja na tom tržištu u skladu s načelom tehnološke neutralnosti; ističe potrebu da se doprinese modernizaciji cjelokupne urbane i ruralne infrastrukture povezane s uslugama javnog prijevoza; poziva Komisiju da zajamči da će u svim slučajevima osigurati potpuno poštovanje Opće uredbe o zaštiti podataka i da o svojem praćenju jednom godišnje izvješćuje Parlament;

42.  poziva Komisiju da usvoji globalan pristup tehničkom usklađivanju i standardizaciji podataka kako bi se zajamčila kompatibilnost C-ITS-a, ekonomija razmjera za proizvođače i boljeg osjećaja komfora potrošača;

43.  ističe važnost započinjanja dijaloga sa socijalnim partnerima i predstavnicima potrošača u ranoj fazi radi uspostave ozračja transparentnosti i povjerenja kako bi se uspostavila ravnoteža između pozitivnih i negativnih učinaka na socijalne uvjete i uvjete zapošljavanja te na prava potrošača; napominje da forum eSigurnost mora utvrditi plan za uvođenje C-ITS-a na jednak način kako je to učinjeno za sustav e-Poziv;

44.  ističe da je potreban sveobuhvatni zaokret prema gospodarstvu s niskom razinom emisija ugljika kako bi se ispunile međunarodne obveze u području klime i interni ciljevi EU-a; ističe da je stoga potrebno ponovno definirati kriterije za dodjelu sredstava iz raznih fondova EU-a kako bi se poticale mjere dekarbonizacije i energetske učinkovitosti, među ostalim i u C-ITS-u; smatra da se ni pod kojim okolnostima sredstva EU-a ne bi trebala dodjeljivati za projekte koji nisu u skladu s ciljevima i politikama smanjenja CO2;

45.  poziva proizvođače automobila da potrošačima pruže dovoljno jasnih informacija o njihovim pravima te o koristima i ograničenjima novih tehnologija C-ITS-a u pogledu sigurnosti; potiče upotrebu informativnih kampanja kako bi se trenutačni vozači upoznali s novim tehnologijama C-ITS-a, izgradilo potrebno povjerenje među krajnjim korisnicima i dobila potpora javnosti; smatra da se upotrebom C-ITS-a može poboljšati sigurnost i učinkovitost prometnog sustava te istodobno osigurati usklađenost s pravilima o zaštiti podataka i privatnosti;

o
o   o

46.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 207, 6.8.2010., str. 1. (2) SL C 288, 31.8.2017., str. 85. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0423. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0234. (5) Završno izvješće o drugoj fazi Platforme za C-ITS: https://ec.europa.eu/transport/sites/transport/files/2017-09-c-its-platform-final-report.pdf (6) 1 Preporuka Komisije 2008/653/EC od 26. svibnja 2008. o Sigurnim i učinkovitim informacijskim i komunikacijskim sustavima unutar vozila: ažuriranje Europske izjave o načelima sučelja čovjek-stroj; (SL L 216, 12.8.2008., str. 1.). (7) Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS); Istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR); Riječni informacijski servisi (RIS).