Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/0336(CNS)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0051/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0051/2018

Rasprave :

PV 14/03/2018 - 15
CRE 14/03/2018 - 15

Glasovanja :

PV 15/03/2018 - 10.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0087

Usvojeni tekstovi
PDF 609kWORD 106k
Četvrtak, 15. ožujka 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit *
P8_TA(2018)0087A8-0051/2018

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (COM(2016)0683 – C8-0471/2016 – 2016/0336(CNS))

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Vijeću (COM(2016)0683),

–  uzimajući u obzir članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0471/2016),

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja Danskog parlamenta, irskog Zastupničkog doma, irskog Senata, luksemburškog Zastupničkog doma, malteškog Zastupničkog doma, nizozemskog Senata, nizozemskog Zastupničkog doma i Švedskog parlamenta podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0051/2018),

1.  prihvaća prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti svoj Nacrt;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.
(1)  Trgovačka društva koja se žele baviti prekograničnim poslovanjem unutar Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne poremećaje izazvane postojanjem i međudjelovanjem 28 različitih sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava. Nadalje, strukture poreznog planiranja s vremenom su postale sve sofisticiranije jer se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjenja porezne obveze trgovačkih društava. Iako se u tim situacijama naglašavaju nedostaci koji su potpuno različiti po naravi, objema situacijama stvaraju se prepreke koje narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Mjerom za rješavanje tih problema trebale bi se stoga obuhvatiti obje vrste tržišnih nedostataka.
(1)  Trgovačka društva koja se žele baviti prekograničnim poslovanjem unutar Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne poremećaje izazvane postojanjem i međudjelovanjem 28 različitih sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava. U doba globalizacije i digitalizacije sve je teže pratiti oporezivanje u prvom redu financijskog i intelektualnog kapitala na izvoru te je njime sve lakše manipulirati. Nadalje, strukture poreznog planiranja s vremenom su postale sve sofisticiranije jer se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjenja porezne obveze trgovačkih društava. Zbog sveprisutne digitalizacije mnogih gospodarskih sektora u kombinaciji s brzim razvojem digitalnog gospodarstva upitna je prikladnost modela poreza na dobit koji se primjenjuju u Uniji, a koji su osmišljeni za tradicionalne industrije, uključujući i u pogledu mjere u kojoj bi se možda trebali ponovno izraditi kriteriji za vrednovanje i izračun kako bi odgovarali gospodarskim aktivnostima koje se odvijaju u 21. stoljeću. Iako se u tim situacijama naglašavaju nedostaci koji su potpuno različiti po naravi, svim situacijama stvaraju se prepreke koje narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i poremećaji između velikih trgovačkih društava i malih i srednjih poduzeća. Novim standardom za osnovicu poreza na dobit za Uniju trebale bi se stoga obuhvatiti takve vrste tržišnih nedostataka dok bi se istodobno trebali poštovati ciljevi dugoročne pravne jasnoće i sigurnosti i načelo porezne neutralnosti. Bolja usklađenost nacionalnih poreznih sustava dovest će do znatnog smanjenja troškova i administrativnog opterećenja za poduzeća koja posluju prekogranično unutar Unije. Iako je politika oporezivanja u nacionalnoj nadležnosti, člankom 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jasno je predviđeno da bi Vijeće, odlučujući jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom te Gospodarskim i socijalnim odborom, trebalo izdavati direktive za usklađivanje onih zakona i drugih propisa država članica u području oporezivanja koji neposredno utječu na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
(2)  Kako bi se pružila potpora pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo bi biti oblikovano u skladu s načelom da trgovačka društva plaćaju svoj pravedni udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit. Stoga je potrebno predvidjeti mehanizme kojima se trgovačka društva odvraćaju od iskorištavanja neusklađenosti među nacionalnim poreznim sustavima u cilju smanjenja svoje porezne obveze. Također je jednako važno poticati rast i gospodarski razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem prekogranične trgovine i ulaganja poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti rizike od dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja u Uniji s pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju međudjelovanjem nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno, trgovačka društva trebaju praktičan porezni i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne djelatnosti i njezino širenje preko granica u Uniji. U tom je kontekstu također potrebno ukloniti preostale slučajeve diskriminacije.
(2)  Kako bi se pružila potpora pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo bi biti oblikovano u skladu s načelom da trgovačka društva plaćaju svoj pravedni udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit i u kojima imaju stalnu poslovnu jedinicu. Uzimajući u obzir digitalne promjene u poslovnom okruženju potrebno je osigurati da se s trgovačkim društvima koja ostvaruju prihod u državi članici u kojoj nemaju fizičku stalnu poslovnu jedinicu nego digitalnu stalnu poslovnu jedinicu postupa jednako kao i s trgovačkim društvima koja imaju fizičku stalnu poslovnu jedinicu. Stoga je potrebno predvidjeti mehanizme kojima se trgovačka društva odvraćaju od iskorištavanja neusklađenosti među nacionalnim poreznim sustavima u cilju smanjenja svoje porezne obveze. Također je jednako važno poticati rast i gospodarski razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem prekogranične trgovine i ulaganja poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti rizike od dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja u Uniji s pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju međudjelovanjem nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno, trgovačka društva trebaju praktičan porezni i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne djelatnosti i njezino širenje preko granica u Uniji. U tom je kontekstu također potrebno ukloniti preostale slučajeve diskriminacije. Konsolidacija je bitna sastavnica sustava CCCTB-a jer se velike porezne prepreke s kojima se suočavaju trgovačka društva u Uniji koja pripadaju istoj grupi i posluju prekogranično mogu riješiti samo na taj način. Konsolidacijom se uklanjaju formalnosti oko transfernih cijena i dvostruko oporezivanje unutar grupe.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.
(3)  Kako je istaknuto u prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) od 16. ožujka 2011.7, sustavom oporezivanja dobiti trgovačkih društava kojim se Uniju smatra jedinstvenim tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza na dobit olakšala bi se prekogranična djelatnost trgovačkih društava koja su rezidenti u Uniji i promicao bi se cilj poboljšanja konkurentnosti Unije na međunarodnoj razini u pogledu ulaganja. Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je usmjeren na olakšavanje širenja komercijalne djelatnosti poduzeća unutar Unije. Osim tog cilja također je potrebno uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama izbjegavanja poreza. U tom kontekstu inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno pokrenuti kako bi se pod jednakim uvjetima suočilo s aspektom olakšanja poslovanja i funkcijom inicijative u pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza. Takvim bi se pristupom najbolje postigao cilj iskorjenjivanja poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
(3)  Kako je istaknuto u prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB)7 od 16. ožujka 2011., sustavom oporezivanja dobiti trgovačkih društava kojim se Uniju smatra jedinstvenim tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza na dobit olakšala bi se prekogranična djelatnost trgovačkih društava koja su rezidenti u Uniji i promicao bi se cilj poboljšanja konkurentnosti Unije na međunarodnoj razini u pogledu ulaganja, posebice za mala i srednja poduzeća. Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je usmjeren na olakšavanje širenja komercijalne djelatnosti poduzeća unutar Unije. Osim tog cilja također je potrebno uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama izbjegavanja poreza. U tom kontekstu inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno pokrenuti kako bi se pod jednakim uvjetima suočilo s aspektom olakšanja poslovanja i funkcijom inicijative u pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza. Primjenom CCCTB-a u svim državama članicama osiguralo bi se plaćanje poreza ondje gdje se dobit ostvaruje i gdje trgovačka društva imaju stalnu poslovnu jedinicu. Takvim bi se pristupom najbolje postigao cilj iskorjenjivanja poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Poboljšanje unutarnjeg tržišta ključan je čimbenik za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uvođenjem CCCTB-a povećao bi se gospodarski rast i broj radnih mjesta u Uniji jer bi se smanjila štetna porezna konkurencija između trgovačkih društava.
__________________
__________________
7 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011. o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (COM(2011)0121 final/2).
7 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011. o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (COM(2011)0121 final/2).
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
(4)  Uzimajući u obzir potrebu brzog djelovanja radi osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga, s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i ulaganja i, s druge strane, otpornijim na mehanizme izbjegavanja poreza, potrebno je podijeliti ambicioznu inicijativu CCCTB-a na dva odvojena prijedloga. U prvoj je fazi potrebno utvrditi pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit, prije rješavanja pitanja konsolidacije u drugoj fazi.
(4)  Uzimajući u obzir potrebu brzog djelovanja radi osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga, s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i ulaganja i, s druge strane, otpornijim na mehanizme izbjegavanja poreza, veoma je važno osigurati istodobno stupanje na snagu Direktive o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i Direktive o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit. Budući da takva promjena režima predstavlja važan korak k dovršetku unutarnjeg tržišta, potrebna je fleksibilnost kako bi se ona od početka ispravno provodila. Stoga bi se, budući da su unutarnjim tržištem obuhvaćene sve države članice, CCCTB trebao uvesti u svim državama članicama. Ako Vijeće ne donese jednoglasnu odluku o prijedlogu uvođenja CCCTB-a, Komisija bi trebala donijeti novi prijedlog na temelju članka 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prema kojemu Europski parlament i Vijeće donose potrebno zakonodavstvo u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. U krajnjoj nuždi države članice trebale bi pokrenuti poboljšanu suradnju koja bi u svako doba trebala biti otvorena državama članicama koje ne sudjeluju, u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Međutim, nažalost nije provedena dovoljno detaljna procjena utjecaja po državama ni za prijedlog o CCTB-u ni za prijedlog o CCCTB-u u smislu utjecaja na prihode koje države članice ostvaruju od poreza na dobit.
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
(5)  Mnoge strukture agresivnog planiranja poreza često se pojavljuju u prekograničnom kontekstu, što znači da grupe trgovačkih društava koje u tome sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na temelju navedenog, iz razloga proporcionalnosti, pravila o CCTB-u trebala bi biti obvezna samo za grupe trgovačkih društava znatne veličine. U tu je svrhu potrebno odrediti prag povezan s veličinom na temelju ukupnog konsolidiranog prihoda grupe koja podnosi konsolidirana financijska izvješća. Osim toga, grupe koje su ispod praga povezanog s veličinom također bi trebale imati mogućnost primjene pravila o CCTB-u radi boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu.
(5)  Mnoge strukture agresivnog planiranja poreza često se pojavljuju u prekograničnom kontekstu, što znači da grupe trgovačkih društava koje u tome sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na temelju navedenog, iz razloga proporcionalnosti, pravila o zajedničkoj osnovici na početku bi trebala biti obvezna samo za trgovačka društva koja pripadaju grupi znatne veličine. U tu je svrhu potrebno odrediti početni prag od 750 milijuna EUR povezan s veličinom na temelju ukupnog konsolidiranog prihoda grupe koja podnosi konsolidirana financijska izvješća. Budući da se ovom Direktivom postavlja novi standard za osnovicu poreza na dobit za sva poduzeća u Uniji, prag bi u razdoblju od najviše sedam godina trebalo spustiti na nulu. Trgovačka društva koja ne ispunjuju te kriterije također bi trebala u prvoj fazi imati mogućnost primjene pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit radi boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu.
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5a)  Uz neizmijenjene ostale okolnosti prelazak na zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobiti mogao bi rezultirati gubicima ili dobicima u fiskalnim prihodima država članica. Kako bi se nadoknadili gubici, trebalo bi uspostaviti privremeni kompenzacijski mehanizam koji će se financirati iz fiskalnog viška država članica koje zahvaljujući novom režimu ostvaruju dobitke u fiskalnim prihodima. Kompenzacija bi se trebala svake godine prilagođavati kako bi se uzele u obzir nacionalne ili regionalne odluke donesene prije stupanja na snagu ove Direktive. Komisija bi trebala imati obvezu da nakon razdoblja od sedam godina predloži ukidanje ili izmjenu sustava kompenzacije i da utvrdi gornje granice za kompenzaciju.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.b (nova)
(5b)  Kako bi se izbjegla postojeća raspodjela poreznog opterećenja između malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) i multinacionalnih korporacija kako je navedeno u rezoluciji Europskog parlamenta od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, zajedničkom osnovicom poreza na dobit želi se izbjeći nepovoljan položaj za MSP-ove u odnosu na konkurenciju i tako stvoriti jednake uvjete poslovanja za njih. Glavno porezno tijelo može pružiti MSP-ovima potrebne alate koji će im pomoći da zadovolje administrativne i organizacijske zahtjeve koje podrazumijeva uključivanje u sustav CCCTB-a.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
(6)  Prihvatljivost za grupu s konsolidiranim porezom trebala bi se utvrditi u skladu s ispitivanjem koje se sastoji od dva dijela i provodi na temelju i. kontrole (više od 50 % prava glasa) i ii. vlasništva (više od 75 % vlasničkog kapitala) ili prava na dobit (više od 75 % prava na udio u dobiti). Takvim bi se ispitivanjem osiguralo visoku razinu gospodarske integracije među članovima grupe. Dva praga za kontrolu i vlasništvo ili prava na dobit trebala bi se ispuniti tijekom porezne godine kako bi se jamčila cjelovitost sustava, u suprotnom bi neuspješno trgovačko društvo trebalo odmah izaći iz grupe. Kako bi se spriječile manipulacije poreznih ishoda ulaskom i izlaskom trgovačkih društava iz grupe u kratkom vremenskom razdoblju, trebao bi postojati i minimalni zahtjev od devet uzastopnih mjeseci za uspostavljanje članstva grupe.
(6)  Potrebno je utvrditi pojam stalne poslovne jedinice koja se nalazi u Uniji i pripada poreznom obvezniku koji je rezident u Uniji u svrhu oporezivanja. Multinacionalna trgovačka društva prečesto se organiziraju kako bi prenosila svoju dobit u povoljne porezne sustave, pri čemu ne plaćaju porez ili ga plaćaju po vrlo niskim stopama. Pojam stalne poslovne jedinice pružio bi preciznu i obvezujući definiciju uvjeta koji se moraju ispuniti kako bi multinacionalno trgovačko društvo moglo dokazati da ima poslovni nastan u nekoj državi. Tako će multinacionalna trgovačka društva biti prisiljena da pošteno plaćaju porez. Cilj je osigurati zajedničko razumijevanje među svim predmetnim poreznim obveznicima i isključiti mogućnost pojave neusklađenosti zbog različitih definicija. Isto tako, važno je imati zajedničku definiciju stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u trećoj zemlji ili stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u Uniji, a pripadaju poreznom obvezniku rezidentu treće zemlje u svrhu oporezivanja. Ako zbog transfernih cijena dođe do premještanja dobiti u jurisdikcije s niskim poreznim opterećenjem, prednost se daje sustavu u kojemu se dobit raspodjeljuje na temelju formule. Uvođenjem takvog sustava Unija može utvrditi međunarodni standard za moderno i učinkovito oporezivanje dobiti. Komisija bi trebala sastaviti smjernice za prijelazno razdoblje u kojemu raspodjela na temelju formule postoji paralelno s drugim metodama dodjeljivanja u odnosima s trećim zemljama, no u konačnici bi raspodjela na temelju formule trebala biti standardna metoda raspodjele. Komisija bi trebala sastaviti prijedlog o uvođenju EU-ova modela poreznog ugovora kojim bi se u konačnici zamijenile tisuće bilateralnih ugovora koje je zaključila svaka država članica.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6a)  Digitalna dobra obično su vrlo mobilna i nematerijalna. Istraživanja su pokazala da je digitalni sektor izrazito uključen u prakse agresivnog poreznog planiranja s obzirom na to da za mnoge poslovne modele nije potrebna fizička infrastruktura kako bi se izvršavale transakcije s klijentima i ostvarivala dobit. Zahvaljujući tome najveća digitalna trgovačka društva ne plaćaju gotovo nikakve poreze na prihode. U blagajnama država članica nastaju gubici poreza na prihode u vrijednosti od nekoliko milijardi eura zbog nemogućnosti oporezivanja multinacionalnih digitalnih poduzeća. U cilju rješavanja tog stvarnog i gorućeg pitanja društvene nepravde trebalo bi proširiti postojeće propise o porezu na dobit kako bi oni obuhvaćali novu sponu digitalne stalne poslovne jedinice na temelju znatne digitalne prisutnosti. Potrebno je imati ravnopravne uvjete za slične poslovne modele kako bi se mogli savladati porezni izazovi koji nastaju u kontekstu digitalizacije, a da se pritom ne ugrozi potencijal digitalnog sektora. U tom pogledu trebalo bi osobito uzeti u obzir napore koje OECD ulaže u izradu međunarodno usklađenih propisa.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.
(10)  Raspodjela na temelju formule za konsolidiranu poreznu osnovicu trebala bi se sastojati od tri jednako ponderirana čimbenika, prvenstveno rada, imovine i prodaje prema odredištu. Takvim jednakim ponderiranim čimbenicima trebao bi se odražavati uravnoteženi pristup raspodjeli oporezivih dobitaka među relevantnim državama članicama i trebalo bi se osigurati da se dobiti oporezuju tamo gdje se uistinu i zarade. Rad i imovinu stoga bi se trebalo raspodijeliti državama članicama u kojima se vrši rad ili se nalazi imovina te bi se time dala odgovarajuća važnost interesima ishodišne države članice, dok bi se prodaja trebala raspodijeliti odredišnoj državi članici za dobra i usluge. Kako bi se uzele u obzir razlike u razinama plaća diljem Unije i time omogućila pravedna raspodjela konsolidirane porezne osnovice, čimbenik rada trebao bi se sastojati i od platnog spiska i od broja zaposlenika (to jest svaka stavka trebala bi vrijediti pola). S druge strane, čimbenik imovine trebao bi se sastojati od dugotrajnih materijalnih imovina, no ne i nematerijalnih i financijskih imovina zbog njihove mobilne prirode i rizika da bi se pravila u ovoj Direktivi mogla zaobići. Kada zbog iznimnih okolnosti ishod raspodjele ne predstavlja pravedno opseg poslovne djelatnosti, zaštitnom klauzulom trebala bi se osigurati alternativna metoda dodjele prihoda.
(10)  Raspodjela na temelju formule za konsolidiranu poreznu osnovicu trebala bi se sastojati od četiri jednako ponderirana čimbenika, i to rada, imovine, prodaje prema odredištu te prikupljenih i korištenih osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga (dalje u tekstu „čimbenik podataka”). Takvim jednakim ponderiranim čimbenicima trebao bi se odražavati uravnoteženi pristup raspodjeli oporezivih dobitaka među relevantnim državama članicama i trebalo bi se osigurati da se dobiti oporezuju tamo gdje se uistinu i zarade. Rad i imovinu stoga bi se trebalo raspodijeliti državama članicama u kojima se vrši rad ili se nalazi imovina te bi se time dala odgovarajuća važnost interesima ishodišne države članice, dok bi se prodaja trebala raspodijeliti odredišnoj državi članici za dobra i usluge. Kako bi se uzele u obzir razlike u razinama plaća diljem Unije i time omogućila pravedna raspodjela konsolidirane porezne osnovice, čimbenik rada trebao bi se sastojati i od platnog spiska i od broja zaposlenika (to jest svaka stavka trebala bi vrijediti pola). S druge strane, čimbenik imovine trebao bi se sastojati samo od materijalnih imovina. Kada zbog iznimnih okolnosti ishod raspodjele ne predstavlja pravedno opseg poslovne djelatnosti, zaštitnom klauzulom trebala bi se osigurati alternativna metoda dodjele prihoda.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.a (nova)
(10a)  Formula za raspodjelu konsolidirane porezne osnovice mora u cijelosti odražavati gospodarsku djelatnost koja se odvijala u svakoj državi članici propisno uzimajući u cijelosti u obzir moguće znatne razlike među njihovim gospodarstvima. Ako formula dovede do neuravnotežene raspodjele kojom se ne odražava gospodarska djelatnost, takva se situacija može ispraviti mehanizmom za rješavanje sporova. U svjetlu navedenog Komisija bi trebala procijeniti mogućnost uspostave mehanizma za rješavanje sporova kako bi se osiguralo pravilno rješavanje sporova kada su uključene različite države članice.
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 11.
(11)  Zbog njihove posebnosti, za određene je sektore, kao što su financijski sektor i sektor osiguranja, sektor nafte i plina, kao i brodarstvo i zračni promet, potrebna prilagođena formula za raspodjelu konsolidirane porezne osnovice.
Briše se.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 14.
(14)  Ova se Direktiva temelji na Direktivi Vijeća 2016/xx/EU o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (kojom se utvrđuje zajednički skup pravila o oporezivanju dobiti poduzeća za izračun porezne osnovice) i njome se usmjerava na konsolidaciju poreznih ishoda diljem grupe. Stoga bi bilo potrebno riješiti međudjelovanje između dvaju zakonodavnih instrumenata i ostaviti prostora za promjenu određenih elemenata porezne osnovice u novi okvir grupe. Takvi bi elementi trebali posebno uključivati pravilo o ograničavanju kamata, klauzulu o prijelazu i zakonodavstvo o kontroliranim stranim društvima, kao i hibridne neusklađenosti.
(14)  Ova se Direktiva temelji na Direktivi Vijeća 2016/xx/EU o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (kojom se utvrđuje zajednički skup pravila o oporezivanju dobiti poduzeća za izračun porezne osnovice) i njome se usmjerava na konsolidaciju poreznih ishoda diljem grupe. Stoga je potrebno riješiti međudjelovanje između dvaju zakonodavnih instrumenata i ostaviti prostora za promjenu određenih elemenata porezne osnovice u novi okvir grupe. Takvi bi elementi trebali posebno uključivati pravilo o ograničavanju kamata, klauzulu o prijelazu i zakonodavstvo o kontroliranim stranim društvima, kao i hibridne neusklađenosti. Države članice ne bi trebalo sprječavati da uvode dodatne mjere protiv izbjegavanja poreza kako bi se smanjili negativni učinci premještanja dobiti u treće zemlje s niskim porezima.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.
(16)  Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Direktive koji nisu ključni, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebala bi se delegirati Komisiji u pogledu i. uzimanja u obzir izmjena zakona država članica u vezi s oblicima poduzeća i porezima na dobit te izmijene Priloga I. i II. u skladu s time; ii. utvrđivanja dodatnih definicija; i iii. dopune pravila o ograničavanju odbitka kamata pravilom protiv fragmentiranosti kako bi se bolje riješili rizici od izbjegavanja poreza koji bi se mogli pojaviti unutar grupe. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti šalju Europskom parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i na primjeren način.
(16)  Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Direktive koji nisu ključni, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebala bi se delegirati Komisiji u pogledu i. uzimanja u obzir izmjena zakona država članica u vezi s oblicima poduzeća i porezima na dobit te izmijene Priloga I. i II. u skladu s time; ii. utvrđivanja dodatnih definicija; iii. dopune pravila o ograničavanju odbitka kamata pravilom protiv fragmentiranosti kako bi se bolje riješili rizici od izbjegavanja poreza koji bi se mogli pojaviti unutar grupe: i iv. izdavanja smjernica za prijelazno razdoblje u kojemu raspodjela na temelju formule postoji paralelno s drugim metodama dodjeljivanja u odnosima s trećim zemljama. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, i da uzme u obzir godišnju rezoluciju Europskog parlamenta. Pri pripremi i izradi delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti šalju Europskom parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i na primjeren način.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
(17)  Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Direktive, provedbene ovlasti trebale bi se prenijeti na Komisiju i. radi godišnjeg donošenja popisa oblika trgovačkog društva iz trećih zemalja koji su slični oblicima trgovačkog društva navedenima u Prilogu I.; ii. radi utvrđivanja detaljnih pravila o izračunu čimbenika rada, imovine i prodaje, raspodjeli zaposlenika i platnog spiska, imovina i prodaje u odgovarajući čimbenik i vrednovanje imovine; iii. radi donošenja akta kojim se utvrđuje standardni obrazac obavijesti o stvaranju grupe; iv. radi utvrđivanja pravila o elektroničkom ispunjavanju konsolidirane porezne prijave, obrascu konsolidirane porezne prijave, obrascu porezne prijave pojedinog poreznog obveznika i potrebnoj popratnoj dokumentaciji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća12.
(17)  Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Direktive, provedbene ovlasti trebale bi se prenijeti na Komisiju i. radi godišnjeg donošenja popisa oblika trgovačkog društva iz trećih zemalja koji su slični oblicima trgovačkog društva navedenima u Prilogu I.; ii. radi utvrđivanja detaljnih pravila o izračunu čimbenika rada, imovine i prodaje te čimbenika podataka, raspodjeli zaposlenika i platnog spiska, raspodjeli prikupljenih i korištenih osobnih podataka, imovina i prodaje u odgovarajući čimbenik i vrednovanje imovine; iii. radi donošenja akta kojim se utvrđuje standardni obrazac obavijesti o stvaranju grupe; iv. radi utvrđivanja pravila o elektroničkom ispunjavanju konsolidirane porezne prijave, obrascu konsolidirane porezne prijave, obrascu porezne prijave pojedinog poreznog obveznika i potrebnoj popratnoj dokumentaciji. Komisija bi trebala izraditi jedinstvene obrasce porezne prijave u suradnji s poreznim upravama država članica. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća12.
__________________
__________________
12 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.)
12 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 18.
(18)  Budući da se ciljevi ove Direktive, konkretno poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta s pomoću suzbijanja praksi međunarodnog izbjegavanja poreza i olakšanje prekograničnog poslovanja unutar Unije ne mogu u dovoljnoj mjeri postići različitim pojedinačnim djelovanjem država članica jer je za njihovo ostvarivanje potrebno koordinirano djelovanje, nego se mogu bolje ostvariti na razini Unije zbog činjenice da je Direktiva usmjerena na neučinkovitosti unutarnjeg tržišta uzrokovane međudjelovanjem različitih nacionalnih poreznih pravila koja imaju utjecaj na unutarnje tržište i kojima se obeshrabruje prekogranično djelovanje, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi okvir onoga što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva, posebno uzimajući u obzir da je njezino obvezno područje primjene ograničeno na grupe iznad određene veličine.
(18)  Budući da se ciljevi ove Direktive, konkretno poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta s pomoću suzbijanja praksi međunarodnog izbjegavanja poreza i olakšanje prekograničnog poslovanja unutar Unije, osobito za mala i srednja poduzeća, ne mogu u dovoljnoj mjeri postići različitim pojedinačnim djelovanjem država članica jer je za njihovo ostvarivanje potrebno koordinirano djelovanje, nego se mogu bolje ostvariti na razini Unije zbog činjenice da je Direktiva usmjerena na neučinkovitosti unutarnjeg tržišta uzrokovane međudjelovanjem različitih nacionalnih poreznih pravila koja imaju utjecaj na unutarnje tržište i kojima se obeshrabruje prekogranično djelovanje, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi okvir onoga što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva, posebno uzimajući u obzir da je njezino obvezno područje primjene ograničeno na grupe iznad određene veličine.
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.
(20)  Komisija bi trebala imati obvezu preispitivanja primjene Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Vijeće. Države članice trebale bi imati obvezu dostavljanja Komisiji teksta odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
(20)  Budući da ova Direktiva sadržava važne izmjene pravila o oporezivanju dobiti poduzeća, Komisija bi trebala imati obvezu da provede temeljitu procjenu primjene Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće. To izvješće o provedbi trebalo bi sadržavati barem sljedeće elemente: utjecaj sustava oporezivanja predviđenog ovom Direktivom na prihode država članica, prednosti i nedostatke tog sustava za MSP-ove, utjecaj na pravednu naplatu poreza između država članica, utjecaj na unutarnje tržište u cjelini s posebnim osvrtom na moguće narušavanje tržišnog natjecanja između trgovačkih društava koja podliježu novim pravilima utvrđenima ovom Direktivom i broj poduzeća obuhvaćenih područjem primjene tijekom prijelaznog razdoblja. Komisija bi trebala imati obvezu preispitivanja primjene ove Direktive deset godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Države članice trebale bi imati obvezu dostavljanja Komisiji teksta odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.a (nova)
(20a)  Kako bi se postigla potpuna i dosljedna konsolidacija i spriječio nastanak novih prilika za arbitražu zbog računovodstvenih nedosljednosti između država članica, potrebno je usvojiti jasne, dosljedne i objektivne kriterije za izračun konsolidirane porezne osnovice. Komisija bi u tu svrhu trebala predložiti potrebnu prilagodbu relevantnih odredbi ove Direktive koje se odnose na definiciju i izračun konsolidirane porezne osnovice.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.b (nova)
(20b)  Komisija bi trebala razmotriti dodatne studije kojima se analizira mogući utjecaj CCCTB-a na prihode koje pojedine države članice ostvaraju od poreza na dobit i mogući nepovoljan položaj EU-a u odnosu na konkurenciju iz trećih zemalja.
Amandman 20
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
1.  U ovoj se Direktivi uspostavlja sustav za konsolidaciju poreznih osnovica, kako je navedeno u Direktivi Vijeća 2016/xx/EU, trgovačkih društava koja su članovi grupa i utvrđuju se pravila o raspodjeli zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit državama članicama i načinu upravljanja istim od strane nacionalnih poreznih tijela.
1.  Ovom se Direktivom uspostavlja zajednička osnovica za oporezivanje određenih trgovačkih društava u Uniji i utvrđuju se pravila za izračun te osnovice, uključujući pravila o mjerama za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza i mjerama koje se odnose na međunarodnu dimenziju predloženog poreznog sustava.
_______________
14 [puni naziv Direktive (SL L [ ], [ ], str. [ ])].
Amandman 21
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Pravila ove Direktive primjenjuju se na trgovačko društvo koje je osnovano u skladu sa zakonima države članice, uključujući njegove stalne poslovne jedinice u drugim državama članicama, ako trgovačko društvo ispunjuje sve sljedeće uvjete:
1.  Pravila ove Direktive primjenjuju se na trgovačko društvo koje je osnovano u skladu sa zakonima države članice, uključujući njegove stalne ili digitalne stalne poslovne jedinice u drugim državama članicama, ako trgovačko društvo ispunjuje sve sljedeće uvjete:
Amandman 22
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka c
(c)  pripada, za potrebe financijskog računovodstva, konsolidiranoj grupi s ukupnim konsolidiranim prihodom grupe koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom financijske godine koja prethodi relevantnoj financijskoj godini;
(c)  pripada, za potrebe financijskog računovodstva, konsolidiranoj grupi s ukupnim konsolidiranim prihodom grupe koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom financijske godine koja prethodi relevantnoj financijskoj godini. Taj se prag u razdoblju od najviše sedam godina spušta na nulu;
Amandman 23
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 3.
3.  Trgovačko društvo koje ispunjava uvjete iz stavka 1. točaka (a), (b) i (d), ali ne ispunjava one iz točke (c) tog stavka, može donijeti odluku o primjeni pravila ove Direktive u razdoblju od pet poreznih godina, uključivo za svoje stalne poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim državama članicama. To se razdoblje automatski produljuje za uzastopna razdoblja od pet poreznih godina, osim ako ne postoji obavijest o prestanku postojanja kako je navedeno u članku 47.podstavku 2. Uvjeti iz stavka 1. točaka (a), (b) i (d) ispunjuju se svaki put kada dođe do produljenja razdoblja.
3.  Trgovačko društvo koje ispunjava uvjete iz stavka 1. točaka (a), (b) i (d), ali ne ispunjava one iz točke (c) tog stavka, može donijeti odluku o primjeni pravila ove Direktive, uključivo za svoje stalne poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim državama članicama.
Amandman 24
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4.
4.  Pravila ove Direktive ne primjenjuju se na brodarska društva podložna posebnom poreznom režimu. Brodarsko društvo podložno posebnom poreznom režimu uzima se u obzir za potrebe određivanja trgovačkih društava koja su članovi iste grupe kako je navedeno u člancima 5. i 6.
Briše se.
Amandman 25
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka 23.
(23)  „konsolidirana porezna osnovica” znači rezultat zbrajanja zajedničkih poreznih osnovica svih članova grupe, kako je izračunan u skladu s Direktivom 2016/xx/EU;
(23)  „konsolidirana porezna osnovica” znači konsolidirani neto oporezivi prihod članova grupe, kako je izračunan na dosljednoj računovodstvenoj osnovi primjenjivoj na sve članove grupe u skladu s Direktivom 2016/xx/EU;
Amandman 26
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka 28.a (nova)
(28a)  „čimbenik podataka” znači prikupljanje i korištenje osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga u komercijalne svrhe u jednoj ili više država članica.
Amandman 27
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 3.
3.  Kada se mjesto stvarne uprave člana grupe koji se bavi brodarstvom i prijevozom unutarnjim vodama nalazi na brodu, član grupe smatra se za potrebe oporezivanja rezidentom države članice matične luke broda ili kada ne postoji takva matična luka, države članice rezidentnosti operatora broda za potrebe oporezivanja.
Briše se.
Amandman 28
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 4.
4.  Porezni obveznik rezident podliježe porezu na dobit za sav prihod izveden iz bilo kojeg izvora, neovisno radi li se o izvoru unutar ili van države članice u kojoj je rezident za potrebe oporezivanja.
4.  Porezni obveznik rezident podliježe porezu na dobit za sav prihod nastao iz bilo kakve aktivnosti, neovisno radi li se o izvoru unutar ili van države članice u kojoj je rezident za potrebe oporezivanja.
Amandman 29
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 5.
5.  Porezni obveznik nerezident podliježe porezu na dobit za sav prihod od aktivnosti izvršenih kroz stalnu poslovnu jedinicu u državi članici.
5.  Porezni obveznik nerezident podliježe porezu na dobit za sav prihod od aktivnosti izvršenih kroz stalnu poslovnu jedinicu u državi članici, uključujući i kroz digitalnu stalnu poslovnu jedinicu. Digitalna stalna poslovna jedinica poreznog obveznika utvrđuje se u skladu s uvjetima i kriterijima navedenima u članku 5. Direktive Vijeća ... o zajedničkoj osnovici poreza na dobit1a.
_______________
1a Direktiva Vijeća ... o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (SL L ..., …, str. ...).
Amandman 30
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 1. – točka a
(a)  pravo iskorištavanja više od 50 % glasačkih prava; i
(a)  pravo iskorištavanja glasačkih prava koja premašuju 50 %; i
Amandman 31
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2.a (novi)
2a.  Stalne poslovne jedinice obuhvaćaju digitalne stalne poslovne jedinice u skladu s uvjetima i kriterijima navedenima u članku 5. Direktive Vijeća ... o zajedničkoj osnovici poreza na dobit1a.
_______________
1a Direktiva Vijeća ... o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (SL L ..., …, str. ...).
Amandman 32
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 1.
1.  Porezne osnovice svih članova grupe zbrajaju se u konsolidiranu poreznu osnovicu.
1.  Porezna osnovica konsolidirane grupe određuje se kao da je riječ o samo jednom subjektu. U tu se svrhu ukupna porezna osnovica grupe ponovo obrađuje kako bi se uklonila sva dobit ili svi gubici, uključujući one koji proizlaze iz bilo koje transakcije, bez obzira na njezinu prirodu, između dva ili više subjekata unutar grupe.
Amandman 33
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 2.
2.  Ako je konsolidirana porezna osnovica negativna, gubitak se prebacuje i izvršava se prijeboj sa sljedećom pozitivnom konsolidiranom poreznom osnovicom. Ako je konsolidirana porezna osnovica pozitivna, raspodjeljuje se u skladu s Poglavljem VIII.
2.  Ako je konsolidirana porezna osnovica negativna, gubitak se prebacuje i izvršava se prijeboj sa sljedećom pozitivnom konsolidiranom poreznom osnovicom tijekom razdoblja od najviše pet godina. Ako je konsolidirana porezna osnovica pozitivna, raspodjeljuje se u skladu s Poglavljem VIII.
Amandman 34
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 2.
2.  Grupe primjenjuju dosljednu i adekvatno dokumentiranu metodu za bilježenje transakcija unutar grupe. Grupe mogu promijeniti metodu samo iz valjanih gospodarskih razloga i samo na početku porezne godine.
2.  Grupe primjenjuju dosljednu i adekvatno dokumentiranu metodu za bilježenje transakcija unutar grupe. Grupe mogu promijeniti metodu samo iz valjanih gospodarskih razloga i samo na početku porezne godine. Sve takve transakcije uklanjaju se iz porezne osnovice kao rezultat konsolidacije provedene u skladu s člankom 7. stavkom 1.
Amandman 35
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 3.
3.  Metodom za bilježenje transakcija unutar grupe omogućuje se utvrđivanje svih prijenosa i prodaja unutar grupe na najnižoj cijeni za imovinu koja nije podložna amortizaciji ili vrijednosti za potrebe oporezivanja za imovine koje se amortiziraju.
Briše se.
Amandman 36
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 4.
4.  Prijenosi unutar grupe ne mijenjaju status samostvarajućih nematerijalnih imovina.
Briše se.
Amandman 37
Prijedlog direktive
Članak 23. – stavak 1. – podstavak 1.
Kada kao rezultat poslovne reorganizacije jedna ili više grupa, ili dva ili više članova grupe, postanu dio druge grupe, svi neodbijeni gubici prethodno postojeće grupe ili prethodno postojećih grupa raspodjeljuju se svakom članu grupe u skladu s Poglavljem VIII. i na temelju čimbenika prema njihovom stanju na kraju porezne godine u kojoj se izvršila poslovna reorganizacija. Neodbijeni gubici prethodno postojeće grupe ili prethodno postojećih grupa prenose se za buduće godine.
Kada kao rezultat poslovne reorganizacije jedna ili više grupa, ili dva ili više članova grupe, postanu dio druge grupe, svi neodbijeni gubici prethodno postojeće grupe ili prethodno postojećih grupa raspodjeljuju se svakom članu grupe u skladu s Poglavljem VIII. i na temelju čimbenika prema njihovom stanju na kraju porezne godine u kojoj se izvršila poslovna reorganizacija. Neodbijeni gubici prethodno postojeće grupe ili prethodno postojećih grupa prenose se tijekom razdoblja od najviše pet godina.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Članak 23. – stavak 2.
2.  Kada se dva ili više glavnih poreznih obveznika spoje u smislu članka 2. stavka (a) točaka i. i ii. Direktive Vijeća 2009/133/EZ15, svi neodbijeni gubici grupe raspodjeljuju se članovima u skladu s Poglavljem VIII., na temelju čimbenika prema njihovom stanju na kraju porezne godine u kojoj je došlo do spajanja. Neodbijeni gubici prebacuju se za buduće godine.
2.  Kada se dva ili više glavnih poreznih obveznika spoje u smislu članka 2. stavka (a) točaka i. i ii. Direktive Vijeća 2009/133/EZ15, svi neodbijeni gubici grupe raspodjeljuju se članovima u skladu s Poglavljem VIII., na temelju čimbenika prema njihovom stanju na kraju porezne godine u kojoj je došlo do spajanja. Neodbijeni gubici prebacuju se tijekom razdoblja od najviše pet godina.
__________________
__________________
15 Direktiva Vijeća 2009/133/EZ od 19. listopada 2009. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na spajanja, podjele, djelomične podjele, prijenose imovine i zamjene dionica trgovačkih društava iz različitih država članica te na prijenos sjedišta SE-a ili SCE-a iz jedne države članice u drugu (SL L 310, 25.11.2009, str. 34).
15 Direktiva Vijeća 2009/133/EZ od 19. listopada 2009. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na spajanja, podjele, djelomične podjele, prijenose imovine i zamjene dionica trgovačkih društava iz različitih država članica te na prijenos sjedišta SE-a ili SCE-a iz jedne države članice u drugu (SL L 310, 25.11.2009., str. 34.).
Amandman 39
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 1. – podstavak 1.
Konsolidirana porezna osnovica dijeli se među članovima grupe svake porezne godine na temelju formule za raspodjelu. Pri utvrđivanju raspodijeljenog udjela člana grupe A, formula preuzima sljedeći oblik, a stavlja se jednaka važnost na čimbenike prodaje, rada i imovine:
Konsolidirana porezna osnovica dijeli se među članovima grupe svake porezne godine na temelju formule za raspodjelu. Pri utvrđivanju raspodijeljenog udjela člana grupe A, formula preuzima sljedeći oblik, a stavlja se jednaka važnost na čimbenike prodaje, rada, imovine i čimbenik podataka:
Amandman 40
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 1. – formula

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Amandman 41
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)
Ako se jedan ili više čimbenika zbog prirode aktivnosti poreznog obveznika ne primjenjuju, svi ostali primjenjivi čimbenici u formuli trebali bi se razmjerno ponovno ponderirati kako bi se očuvao apsolutno jednaki ponder pridružen svakom primjenjivom čimbeniku.
Amandman 42
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 5.
5.  Pri utvrđivanju raspodijeljenog udjela člana grupe, jednaka se važnost stavlja na čimbenike prodaje, rada i imovine.
5.  Pri utvrđivanju raspodijeljenog udjela člana grupe, jednaka se važnost stavlja na čimbenike prodaje, rada i imovine i čimbenik podataka.
Amandman 43
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 5.a (novi)
5a.  Jedna polovica čimbenika podataka sastoji od ukupne količine osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga koje u pojedinoj državi članici prikupi član grupe kao brojnika i ukupne količine osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga koje u pojedinoj državi članici prikupi grupa kao nazivnika, a druga polovica čimbenika podataka sastoji se od ukupne količine osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga koje u pojedinoj državi članici koristi član grupe kao brojnika i ukupne količine osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga koje u pojedinoj državi članici koristi grupa kao nazivnika.
Amandman 44
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 5.b (novi)
5b.  Količina osobnih podataka koji se prikupe u skladu s čimbenikom podataka mjeri se na kraju porezne godine u svakoj državi članici.
Amandman 45
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 5.c (novi)
5c.  Definicija prikupljanja i korištenja osobnih podataka u komercijalne svrhe u kontekstu čimbenika podataka određuje se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.
Amandman 46
Prijedlog direktive
Članak 29.
Članak 29.
Briše se.
Zaštitna klauzula
Kao iznimka pravilu utvrđenom člankom 28., ako glavni porezni obveznik ili nadležno tijelo smatra da ishod raspodjele konsolidirane porezne osnovice članu grupe ne predstavlja pravedno opseg poslovne djelatnosti tog člana grupe, glavni porezni obveznik ili nadležno tijelo može zatražiti upotrebu alternativne metode za izračun poreznog udjela svakog člana grupe. Alternativna metoda može se upotrijebiti samo ako se nakon savjetovanja među nadležnim tijelima i, kada je to primjenjivo, rasprava održanih u skladu s člancima 77. i 78., sva ta tijela slože s upotrebom te alternativne metode. Države članice glavnog poreznog tijela obavještavaju Komisiju o alternativnoj metodi koja je upotrijebljena.
Amandman 47
Prijedlog direktive
Članak 38. – stavak 1.
1.  Prodaja dobara uključuje se u čimbenik prodaje člana grupe koji se nalazi u državi članici u kojoj završava isporuka ili prijenos dobara osobi koja ih nabavlja. Ako se to mjesto ne može utvrditi, prodaja dobara pripisuje se članu grupe koji se nalazi u državi članici posljednje utvrđene lokacije dobara.
1.  Prodaja dobara uključuje se u čimbenik prodaje člana grupe koji se nalazi u državi članici u kojoj završava isporuka ili prijenos dobara osobi koja ih nabavlja. Ako se to mjesto ne može utvrditi ili član grupe nema oporezivu sponu, prodaja dobara pripisuje se članu grupe koji se nalazi u državi članici posljednje utvrđene lokacije dobara.
Amandman 48
Prijedlog direktive
Članak 43.
Članak 43.
Briše se.
Brodarstvo, prijevoz unutarnjim vodama i zračni promet
Prihodi, troškovi i ostale stavke koje se mogu odbiti i koji pripadaju članu grupe čija je primarna djelatnost upravljanje brodovima i letjelicama u međunarodnom prometu ili upravljanje brodovima koji sudjeluju u prijevozu unutarnjim vodama isključuju se iz konsolidirane porezne osnovice te se ne raspodjeljuju u skladu s pravilima iz članka 28. Umjesto toga, prihodi, troškovi i ostale stavke koje se mogu odbiti pripisuju se tom članu grupe na osnovi svake pojedine transakcije i podložni su prilagodbama za cijenu u skladu s člankom 56. Direktive 2016/xx/EU.
Udjeli u članu grupe i udjeli člana grupe uzimaju se u obzir za potrebe utvrđivanja postoji li grupa kao ona navedena u člancima 5. i 6.
Amandman 49
Prijedlog direktive
Članak 46. – stavak 2.
2.  Obavješću navedenom u stavku 1. obuhvaćeni su svi članovi grupe osim brodarskih društava navedenih u članku 2. stavku 4.
2.  Obavješću navedenom u stavku 1. obuhvaćeni su svi članovi grupe.
Amandman 50
Prijedlog direktive
Članak 48. – stavak 2.
Komisija može donijeti akt kojim se utvrđuje standardni obrazac obavijesti o stvaranju grupe. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 77. stavka 2.
Komisija donosi akt kojim se utvrđuje standardni obrazac obavijesti o stvaranju grupe. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 77. stavka 2.
Amandman 51
Prijedlog direktive
Članak 55. – stavak 1.
Komisija može donijeti akte za utvrđivanje pravila o elektroničkom podnošenju konsolidirane porezne prijave, o obrascu konsolidirane porezne prijave, o obrascu porezne prijave pojedinog poreznog obveznika i o potrebnoj popratnoj dokumentaciji. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 77. stavka 2.
Komisija donosi akte za utvrđivanje pravila o elektroničkom podnošenju konsolidirane porezne prijave, o obrascu konsolidirane porezne prijave, o obrascu porezne prijave pojedinog poreznog obveznika i o potrebnoj popratnoj dokumentaciji. Komisija izrađuje jedinstvene obrasce porezne prijave u suradnji s poreznim upravama država članica. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 77. stavka 2.
Amandman 52
Prijedlog direktive
Članak 65. – stavak 1.
1.  Ako se nadležno tijelo države članice u kojoj je član grupe rezident za potrebe oporezivanja ili smješten u obliku stalne poslovne jedinice ne slaže s odlukom glavnog poreznog tijela donesenom u skladu s člankom 49., člankom 56. stavkom 2. ili stavkom 4., ili člankom 56. stavkom 5. drugim podstavkom, ono može osporiti odluku pred sudovima države članice glavnog poreznog tijela unutar razdoblja od tri mjeseca.
1.  Ako se nadležno tijelo države članice u kojoj je član grupe rezident za potrebe oporezivanja ili smješten u obliku stalne poslovne jedinice, uključujući u obliku digitalne stalne poslovne jedinice, ne slaže s odlukom glavnog poreznog tijela donesenom u skladu s člankom 49., člankom 56. stavkom 2. ili stavkom 4., ili člankom 56. stavkom 5. drugim podstavkom, ono može osporiti odluku pred sudovima države članice glavnog poreznog tijela unutar razdoblja od tri mjeseca.
Amandman 53
Prijedlog direktive
Članak 65. – stavak 2.a (novi)
2a.  Komisija analizira bi li se uspostavom mehanizma za rješavanje sporova dodatno povećala učinkovitost i djelotvornost pri rješavanju sporova između država članica. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o tome, a potrebi i zakonodavni prijedlog.
Amandman 54
Prijedlog direktive
Članak 67. – stavak 1.
1.  Žalbe protiv izmijenjene porezne procjene ili porezne procjene izrađene u skladu s člankom 54. razmotrit će administrativno tijelo koje je u skladu s pravom države članice glavnog poreznog tijela nadležno za razmatranje žalbe na prvom stupnju. To administrativno tijelo neovisno je od poreznih tijela iz države članice glavnog poreznog tijela. Ako takvo administrativno tijelo ne postoji u toj državi članici, glavni porezni obveznik može izravno podnijeti sudsku žalbu.
1.  Žalbe protiv izmijenjene porezne procjene ili porezne procjene izrađene u skladu s člankom 54. razmotrit će administrativno tijelo koje je u skladu s pravom države članice glavnog poreznog tijela nadležno za razmatranje žalbe na prvom stupnju. To administrativno tijelo neovisno je od poreznih tijela iz države članice glavnog poreznog tijela. Ako takvo administrativno tijelo ne postoji u toj državi članici ili ako tome glavni porezni obveznik daje prednost, glavni porezni obveznik može izravno podnijeti sudsku žalbu.
Amandman 55
Prijedlog direktive
Članak 67. – stavak 5.
5.  Administrativno tijelo navedeno u stavku 1. odlučuje o žalbi u roku od šest mjeseci. Ako glavni porezni obveznik unutar tog razdoblja ne primi odluku, smatra se da je odluka glavnog poreznog tijela potvrđena.
5.  Ako je nadležno za žalbu, administrativno tijelo navedeno u stavku 1. odlučuje o žalbi u roku od šest mjeseci. Ako glavni porezni obveznik unutar tog razdoblja ne primi odluku, smatra se da je odluka glavnog poreznog tijela potvrđena.
Amandman 56
Prijedlog direktive
Članak 69. – stavak 2.
2.  Kad se primjenjuje stavak 1., prekoračeni troškovi zaduživanja i EBITDA izračunavaju se na razini grupe te obuhvaćaju rezultate za sve njezine članove. Iznos od 3 000 000 EUR naveden u članku 13. Direktive 2016/xx/EU povećava se na 5 000 000.
2.  Kad se primjenjuje stavak 1., prekoračeni troškovi zaduživanja i EBITDA izračunavaju se na razini grupe te obuhvaćaju rezultate za sve njezine članove. Iznos od 1 000 000 EUR naveden u članku 13. Direktive 2016/xx/EU povećava se na 5 000 000.
Amandman 57
Prijedlog direktive
Članak 71.
Članak 71.
Briše se.
Olakšica za gubitke i ponovno uračunavanje
1.  Članak 41. Direktive 2016/xx/EU o olakšici za gubitke i ponovno uračunavanje automatski se prestaje primjenjivati kad ova Direktiva stupi na snagu.
2.  Preneseni gubici koji još nisu ponovno uračunani kad ova Direktiva stupi na snagu ostaju kod poreznog obveznika na kojeg su preneseni.
Amandman 58
Prijedlog direktive
Članak 72. – stavak 1.
Za potrebe ove Direktive, upućivanje na zakonsku stopu poreza na dobit kojoj bi podlijegao porezni obveznik u prvom podstavku članka 53. stavka 1. Direktive 2016/xx/EU ne primjenjuje se te umjesto toga stopu zamjenjuje prosječna zakonska stopa poreza na dobit koja je primjenjiva među svim državama članicama.
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se pravila o prijelazu utvrđena u članku 53. Direktive 2016/xx/EU.
Amandman 59
Prijedlog direktive
Članak 73. – stavak 1.
Za potrebe ove Direktive područje primjene zakonodavstva o kontroliranim stranim društvima prema članku 59. Direktive 2016/xx/EU ograničeno je na odnose između članova grupe i subjekata koji su rezidenti za potrebe oporezivanja ili stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u trećoj zemlji.
Za potrebe ove Direktive područje primjene zakonodavstva o kontroliranim stranim društvima prema članku 59. Direktive 2016/xx/EU ograničeno je na odnose između članova grupe i subjekata koji su rezidenti za potrebe oporezivanja ili stalnih poslovnih jedinica, uključujući digitalne stalne poslovne jedinice, koje se nalaze u trećoj zemlji.
Amandman 60
Prijedlog direktive
Članak 74. – stavak 1.
Za potrebe ove Direktive, područje primjene pravila o hibridnoj neusklađenosti iz članka 61. Direktive 2016/xx/EU ograničeno je na odnose između članova grupe i povezanih društava koja nisu članovi grupe, kako je navedeno u članku 56. Direktive 2016/xx/EU.
Za potrebe ove Direktive, područje primjene pravila o hibridnoj neusklađenosti i povezani aranžmani primjenjuju se kako je definirano člankom 61. Direktive 2016/xx/EU.
Amandman 61
Prijedlog direktive
Članak 76.
Članak 76.
Članak 76.
Obavješćivanje Europskog parlamenta
Obavješćivanje Europskog parlamenta
1.  Europski parlament organizira međuparlamentarnu konferenciju kako bi se procijenio sustav CCCTB-a uzimajući u obzir ishode rasprava o poreznoj politici vođenih u okviru postupka Europskog semestra. Europski parlament u rezoluciji koja se upućuje Komisiji i Vijeću izražava svoje mišljenje i zaključke o tom pitanju.
Komisija obavješćuje Europski parlament o donošenju delegiranih akata, o bilo kojem prigovoru u vezi s njima i o opozivu delegiranja ovlasti od strane Vijeća.
2.   Komisija obavješćuje Europski parlament o donošenju delegiranih akata, o bilo kojem prigovoru u vezi s njima i o opozivu delegiranja ovlasti od strane Vijeća.
Amandman 62
Prijedlog direktive
Članak 78.a (novi)
Članak 78.a
Kompenzacijski mehanizam
Kako bi se kompenzirali iznenadni šokovi u prihodima od poreza u državama članicama koji nastaju zbog fiskalnih dobitaka i gubitaka koji su prouzročeni izravno i isključivo prijelazom na novi sustav uveden ovom Direktivom, Komisija uspostavlja poseban kompenzacijski mehanizam operativan od trenutka stupanja na snagu ove Direktive. Kompenzacija se svake godine prilagođuje kako bi se uzele u obzir nacionalne ili regionalne odluke donesene prije stupanja na snagu ove Direktive. Kompenzacijski mehanizam financira se iz fiskalnog viška država članica koje ostvaruju dobitke u fiskalnim prihodima, a uspostavlja se na početno razdoblje od sedam godina. Nakon tog razdoblja Komisija procjenjuje potrebu za nastavkom funkcioniranja kompenzacijskog mehanizma i sukladno tomu odlučuje o njegovu ukidanju ili jednokratnom produženju na još jedno razdoblje od najviše dvije godine.
Amandman 63
Prijedlog direktive
Članak 79.
Članak 79.
Članak 79.
Preispitivanje
Izvješće o provedbi i preispitivanje provedbe
Komisija preispituje primjenu Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Vijeće o njezinoj primjeni. Izvješće posebno uključuje analizu učinka mehanizma iz Poglavlja VIII. ove Direktive o raspodjeli poreznih osnovica među državama članicama.
Komisija procjenjuje primjenu Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Europski parlament i Vijeće o njezinoj primjeni. To izvješće o provedbi posebno uključuje analizu učinka mehanizma iz Poglavlja VIII. ove Direktive o raspodjeli poreznih osnovica među državama članicama. Pri donošenju zaključaka iz takvog izvješća o provedbi ili u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira Komisija predlaže uvjete na temelju kojih bi se dio fiskalnih prihoda ostvarenih uslijed primjene zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit dodijelio općem proračunu Unije kako bi se proporcionalno smanjili doprinosi država članica u taj proračun.
Komisija preispituje primjenu Direktive deset godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Europski parlament i Vijeće o njezinoj primjeni.
Amandman 64
Prijedlog direktive
Članak 80. – stavak 1. – podstavak 1.
Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2020. One Komisiji odmah dostavljaju tekst takvih odredaba.
Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2019. One Komisiji odmah dostavljaju tekst takvih odredaba.
Amandman 65
Prijedlog direktive
Članak 80. – stavak 1. – podstavak 2.
One te odredbe primjenjuju od 1. siječnja 2021.
One te odredbe primjenjuju od 1. siječnja 2020.
Posljednje ažuriranje: 6. studenog 2018.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti