Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/0337(CNS)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0050/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0050/2018

Rasprave :

PV 14/03/2018 - 15
CRE 14/03/2018 - 15

Glasovanja :

PV 15/03/2018 - 10.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0088

Usvojeni tekstovi
PDF 721kWORD 81k
Četvrtak, 15. ožujka 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Zajednička osnovica poreza na dobit *
P8_TA(2018)0088A8-0050/2018

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (COM(2016)0685 – C8-0472/2016 – 2016/0337(CNS))

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2016)0685),

–  uzimajući u obzir članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0472/2016),

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja Danskog parlamenta, irskog Zastupničkog doma, irskog Senata, luksemburškog Zastupničkog doma, malteškog Zastupničkog doma, nizozemskog Senata, nizozemskog Zastupničkog doma i Švedskog parlamenta, koja su podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti i u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0050/2018),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj Prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti Prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.
(1)  Trgovačka društva koja se žele baviti prekograničnim poslovanjem unutar Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne poremećaje izazvane postojanjem i međudjelovanjem 28 različitih sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava. Nadalje, strukture poreznog planiranja s vremenom su postale sve sofisticiranije jer se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjenja porezne obveze trgovačkih društava. Iako se u tim situacijama naglašavaju nedostaci koji su potpuno različiti po naravi, objema situacijama stvaraju se prepreke koje narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Mjerom za rješavanje tih problema trebale bi se stoga obuhvatiti obje vrste tržišnih nedostataka.
(1)  Trgovačka društva koja se žele baviti prekograničnim poslovanjem unutar Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne poremećaje izazvane postojanjem i međudjelovanjem 28 različitih sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava. U doba globalizacije i digitalizacije sve je teže pratiti oporezivanje u prvom redu financijskog i intelektualnog kapitala na izvoru te je njime sve lakše manipulirati. Nadalje, strukture poreznog planiranja s vremenom su postale sve sofisticiranije jer se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjenja porezne obveze trgovačkih društava. Zbog sveprisutne digitalizacije mnogih gospodarskih sektora u kombinaciji s brzim razvojem digitalnog gospodarstva upitna je prikladnost modela poreza na dobit koji se primjenjuju u Uniji, a koji su osmišljeni za tradicionalne industrije, uključujući i u pogledu mjere u kojoj bi se možda trebali ponovno izraditi kriteriji za vrednovanje i izračun kako bi odgovarali gospodarskim aktivnostima koje se odvijaju u 21. stoljeću. Iako se u tim situacijama naglašavaju nedostaci koji su potpuno različiti po naravi, svim situacijama stvaraju se prepreke koje narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i poremećaji između velikih trgovačkih društava i malih i srednjih poduzeća. Novim standardom za osnovicu poreza na dobit za Uniju trebale bi se stoga obuhvatiti takve vrste tržišnih nedostataka dok bi se istodobno trebali poštovati ciljevi dugoročne pravne jasnoće i sigurnosti i načelo porezne neutralnosti. Bolja usklađenost nacionalnih poreznih sustava dovest će do znatnog smanjenja troškova i administrativnog opterećenja za poduzeća koja posluju prekogranično unutar Unije. Iako je politika oporezivanja u nacionalnoj nadležnosti, člankom 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jasno je predviđeno da bi Vijeće, odlučujući jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom te Gospodarskim i socijalnim odborom, trebalo izdavati direktive za usklađivanje onih zakona i drugih propisa država članica u području oporezivanja koji neposredno utječu na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
(2)  Kako bi se pružila potpora pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo bi biti oblikovano u skladu s načelom da trgovačka društva plaćaju svoj pravedni udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit. Stoga je potrebno predvidjeti mehanizme kojima se trgovačka društva odvraćaju od iskorištavanja neusklađenosti među nacionalnim poreznim sustavima u cilju smanjenja svoje porezne obveze. Također je jednako važno poticati rast i gospodarski razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem prekogranične trgovine i ulaganja poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti rizike od dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja u Uniji s pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju međudjelovanjem nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno, trgovačka društva trebaju praktičan porezni i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne djelatnosti i njezino širenje preko granica u Uniji. U tom je kontekstu također potrebno ukloniti preostale slučajeve diskriminacije.
(2)  Kako bi se pružila potpora pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo bi biti oblikovano u skladu s načelom da trgovačka društva plaćaju svoj pravedni udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit i u kojima imaju stalnu poslovnu jedinicu. Uzimajući u obzir digitalne promjene u poslovnom okruženju potrebno je osigurati da se s trgovačkim društvima koja ostvaruju prihod u državi članici u kojoj nemaju stalnu fizičku poslovnu jedinicu nego stalnu digitalnu poslovnu jedinicu postupa jednako kao i s trgovačkim društvima koja imaju stalnu fizičku poslovnu jedinicu. Stoga je potrebno predvidjeti mehanizme kojima se trgovačka društva odvraćaju od iskorištavanja neusklađenosti među nacionalnim poreznim sustavima u cilju smanjenja svoje porezne obveze. Također je jednako važno poticati rast i gospodarski razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem prekogranične trgovine i ulaganja poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti rizike od dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja u Uniji s pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju međudjelovanjem nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno, trgovačka društva trebaju praktičan porezni i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne djelatnosti i njezino širenje preko granica u Uniji. U tom je kontekstu također potrebno ukloniti preostale slučajeve diskriminacije. Konsolidacija je bitna sastavnica sustava CCCTB-a jer se najveće porezne prepreke s kojima se suočavaju trgovačka društva u Uniji koja pripadaju istoj grupi i posluju prekogranično mogu riješiti samo na taj način. Konsolidacijom se uklanjaju formalnosti oko transfernih cijena i dvostruko oporezivanje unutar grupe.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.
(3)  Kako je istaknuto u prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB)7 od 16. ožujka 2011., sustavom oporezivanja dobiti trgovačkih društava kojim se Uniju smatra jedinstvenim tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza na dobit olakšala bi se prekogranična djelatnost trgovačkih društava koja su rezidenti u Uniji i promicalo bi se poboljšanje konkurentnosti Unije na međunarodnoj razini u pogledu ulaganja. Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je usmjeren na olakšavanje širenja komercijalne djelatnosti poduzeća unutar Unije. Osim tog cilja također je potrebno uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama izbjegavanja poreza. U tom kontekstu inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno pokrenuti kako bi se pod jednakim uvjetima suočilo s aspektom olakšanja poslovanja i funkcijom inicijative u pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza. Takvim bi se pristupom najbolje postigao cilj iskorjenjivanja poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
(3)  Kako je istaknuto u prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB)7 od 16. ožujka 2011., sustavom oporezivanja dobiti trgovačkih društava kojim se Uniju smatra jedinstvenim tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza na dobit olakšala bi se prekogranična djelatnost trgovačkih društava koja su rezidenti u Uniji i promicao bi se cilj poboljšanja konkurentnosti Unije na međunarodnoj razini u pogledu ulaganja, posebice za mala i srednja poduzeća. Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je usmjeren na olakšavanje širenja komercijalne djelatnosti poduzeća unutar Unije. Osim tog cilja također je potrebno uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama izbjegavanja poreza. U tom kontekstu inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno pokrenuti kako bi se pod jednakim uvjetima suočilo s aspektom olakšanja poslovanja i funkcijom inicijative u pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza. Primjenom CCCTB-a u svim državama članicama osiguralo bi se plaćanje poreza ondje gdje se dobit ostvaruje i gdje trgovačka društva imaju stalnu poslovnu jedinicu. Takvim bi se pristupom najbolje postigao cilj iskorjenjivanja poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Poboljšanje unutarnjeg tržišta ključan je čimbenik za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uvođenjem CCCTB-a povećao bi se gospodarski rast i broj radnih mjesta u Uniji jer bi se smanjila štetna porezna konkurencija između trgovačkih društava.
__________________
__________________
7 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011. o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (COM(2011)0121 final/2).
7 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011. o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (COM(2011)0121 final/2).
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.a (nova)
(3a)  Komisija u svojoj komunikaciji od 21. rujna 2017. naslovljenoj „Pravedan i učinkovit sustav oporezivanja u Europskoj uniji za jedinstveno digitalno tržište” navodi da CCCTB pruža osnovu za rješavanje poreznih izazova koje predstavlja digitalno gospodarstvo.
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
(4)  Uzimajući u obzir potrebu brzog djelovanja radi osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga, s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i ulaganja i, s druge strane, otpornijim na mehanizme izbjegavanja poreza, potrebno je podijeliti ambicioznu inicijativu CCCTB-a na dva odvojena prijedloga. U prvoj je fazi potrebno utvrditi pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit, prije rješavanja pitanja konsolidacije u drugoj fazi.
(4)  Uzimajući u obzir potrebu brzog djelovanja radi osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga, s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i ulaganja i, s druge strane, otpornijim na mehanizme izbjegavanja poreza, veoma je važno osigurati istodobno stupanje na snagu Direktive o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i Direktive o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit. Budući da takva promjena režima predstavlja važan korak k dovršetku unutarnjeg tržišta, potrebna je fleksibilnost kako bi se ona od početka ispravno provodila. Stoga bi se, budući da su unutarnjim tržištem obuhvaćene sve države članice, CCCTB trebao uvesti u svim državama članicama. Ako Vijeće ne donese jednoglasnu odluku o prijedlogu uvođenja CCCTB-a, Komisija bi trebala donijeti novi prijedlog na temelju članka 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prema kojemu Europski parlament i Vijeće donose potrebno zakonodavstvo u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. U krajnjoj nuždi države članice trebale bi pokrenuti poboljšanu suradnju koja bi u svako doba trebala biti otvorena državama članicama koje ne sudjeluju, u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Nažalost, nije provedena dovoljno detaljna procjena utjecaja po državama ni za prijedlog o CCTB-u ni za prijedlog o CCCTB-u u smislu utjecaja na prihode koje države članice ostvaruju od poreza na dobit.
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
(5)  Mnoge strukture agresivnog planiranja poreza često se pojavljuju u prekograničnom kontekstu, što znači da grupe trgovačkih društava koje u tome sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na temelju navedenog, iz razloga proporcionalnosti, pravila o zajedničkoj osnovici trebala bi biti obvezna samo za trgovačka društva koja pripadaju grupi znatne veličine. U tu je svrhu potrebno odrediti prag povezan s veličinom na temelju ukupnog konsolidiranog prihoda grupe koja podnosi konsolidirana financijska izvješća. Osim toga, kako bi se osigurala dosljednost dvaju koraka inicijative CCCTB-a, pravila o zajedničkoj osnovici trebala bi biti obvezna za trgovačka društva koja bi se smatrala grupom u slučaju ostvarenja cjelovite inicijative. Trgovačka društva koja ne ispunjuju te kriterije također bi trebala imati mogućnost primjene pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit zbog boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu.
(5)  Mnoge strukture agresivnog planiranja poreza često se pojavljuju u prekograničnom kontekstu, što znači da grupe trgovačkih društava koje u tome sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na temelju navedenog, iz razloga proporcionalnosti, pravila o zajedničkoj osnovici na početku bi trebala biti obvezna samo za trgovačka društva koja pripadaju grupi znatne veličine. U tu je svrhu potrebno odrediti početni prag od 750 milijuna EUR povezan s veličinom na temelju ukupnog konsolidiranog prihoda grupe koja podnosi konsolidirana financijska izvješća. Budući da se ovom Direktivom postavlja novi standard za osnovicu poreza na dobit za sva poduzeća u Uniji, prag bi u razdoblju od najviše sedam godina trebalo spustiti na nulu. Trgovačka društva koja ne ispunjuju te kriterije također bi trebala u prvoj fazi imati mogućnost primjene pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit radi boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
(6)  Potrebno je utvrditi pojam stalne poslovne jedinice koja se nalazi u Uniji i pripada poreznom obvezniku koji je rezident u Uniji u svrhu oporezivanja. Cilj je osigurati zajedničko razumijevanje među svim predmetnim poreznim obveznicima i isključiti mogućnost pojave neusklađenosti zbog različitih definicija. Naprotiv, ne bi trebalo smatrati ključnim uvesti zajedničku definiciju stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u trećoj zemlji ili koje se nalaze u Uniji, a pripadaju poreznom obvezniku rezidentu treće zemlje u svrhu oporezivanja. Taj je aspekt bolje prepustiti bilateralnim poreznim ugovorima i nacionalnom pravu zbog njezinog složenog međudjelovanja s međunarodnim sporazumima.
(6)  Potrebno je utvrditi pojam stalne poslovne jedinice koja se nalazi u Uniji i pripada poreznom obvezniku koji je rezident u Uniji u svrhu oporezivanja. Multinacionalna poduzeća prečesto se organiziraju kako bi prenosila svoju dobit u povoljne porezne sustave, pri čemu ne plaćaju porez ili da ga plaćaju po vrlo niskim stopama. Pojam stalne poslovne jedinice pružio bi preciznu i obvezujuću definiciju kriterija koji se moraju ispuniti kako bi multinacionalno trgovačko društvo moglo dokazati da ima poslovni nastan u nekoj državi. Tako će multinacionalna trgovačka društva biti prisiljena da pošteno plaćaju porez. Cilj je osigurati zajedničko razumijevanje među svim predmetnim poreznim obveznicima i isključiti mogućnost pojave neusklađenosti zbog različitih definicija. Isto tako, važno je imati zajedničku definiciju stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u trećoj zemlji ili koje se nalaze u Uniji, a pripadaju poreznom obvezniku rezidentu treće zemlje u svrhu oporezivanja. Ako zbog transfernih cijena dođe do premještanja dobiti u jurisdikcije s niskim poreznim stopama, prednost se daje sustavu u kojemu se dobit raspodjeljuje na temelju formule. Uvođenjem takvog sustava Unija može utvrditi međunarodni standard za moderno i učinkovito oporezivanje dobiti. Komisija bi trebala sastaviti smjernice za prijelazno razdoblje u kojemu raspodjela na temelju formule postoji paralelno s drugim metodama raspodjele u odnosima s trećim zemljama, no u konačnici bi raspodjela na temelju formule trebala biti standardna metoda raspodjele. Komisija bi trebala sastaviti prijedlog o uvođenju EU-ova modela poreznog ugovora kojim bi se u konačnici zamijenile tisuće bilateralnih ugovora koje je zaključila svaka država članica.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6a)  Digitalna dobra uglavnom su vrlo mobilna i nematerijalna. Istraživanja su pokazala da je digitalni sektor izrazito uključen u prakse agresivnog poreznog planiranja s obzirom na to da za mnoge poslovne modele nije potrebna fizička infrastruktura kako bi se izvršavale transakcije s klijentima i ostvarivala dobit. Zahvaljujući tome najveća digitalna trgovačka društva ne plaćaju gotovo nikakve poreze na dobit. Države članice gube milijarde eura u poreznim prihodima zbog nemogućnosti oporezivanja multinacionalnih digitalnih poduzeća. U cilju rješavanja tog stvarnog i gorućeg pitanja društvene nepravde trebalo bi proširiti postojeće propise o porezu na dobit kako bi oni obuhvaćali novu sponu stalne digitalne poslovne jedinice na temelju znatne digitalne prisutnosti. Potrebno je imati ravnopravne uvjete za slične poslovne modele kako bi se mogli savladati porezni izazovi koji nastaju u kontekstu digitalizacije, a da se pritom ne ugrozi potencijal digitalnog sektora. U tom pogledu trebalo bi osobito uzeti u obzir napore koje OECD ulaže u izradu međunarodno usklađenih propisa.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.
(8)  Oporezivi prihodi trebali bi se umanjiti za troškove poslovanja i određene druge stavke. Poslovni troškovi koji se mogu odbiti trebali bi u pravilu uključivati sve troškove povezane s prodajom i troškove povezane s ostvarenjem, održavanjem i osiguranjem prihoda. Kako bi se potaknula inovativnost u gospodarstvu i osuvremenilo unutarnje tržište, odbici bi se trebali odobriti za troškove istraživanja i razvoja, uključujući povećane odbitke, i koji bi se u cijelosti trebali uračunati u vlastite troškove u godini kada su nastali (uz iznimku nepokretne imovine). Malim novoosnovanim trgovačkim društvima koja nemaju povezanih društava i koja su posebno inovativna (kategorija kojom će se posebno obuhvatiti novoosnovana poduzeća) također bi trebalo pružiti potporu s pomoću poboljšanog povećanog odbitka za troškove istraživanja i razvoja. Potrebno je utvrditi popis troškova za koje se ne može ostvariti odbitak, kako bi se osigurala pravna sigurnost.
(8)  Oporezivi prihodi trebali bi se umanjiti za troškove poslovanja i određene druge stavke. Poslovni troškovi koji se mogu odbiti trebali bi u pravilu uključivati sve troškove povezane s prodajom i troškove povezane s ostvarenjem, održavanjem i osiguranjem prihoda. Kako bi se potaknula inovativnost u gospodarstvu i osuvremenilo unutarnje tržište, trebali bi se odobriti odbici te porezni krediti za porezne obveznike za stvarne troškove istraživanja i razvoja u pogledu troškova za osoblje, podizvoditelje, radnike zaposlene kod poduzeća za privremeno zapošljavanje i samostalne djelatnike, i koji bi se u cijelosti trebali uračunati u vlastite troškove u godini kada su nastali (uz iznimku nepokretne imovine). Potrebno je jasno definirati stvarne troškove istraživanja i razvoja kako bi se izbjegla zlouporaba odbitaka. Potrebno je utvrditi popis troškova za koje se ne može ostvariti odbitak, kako bi se osigurala pravna sigurnost.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.
(9)  Nedavnim kretanjima u kontekstu međunarodnog oporezivanja pokazalo se da multinacionalne grupe trgovačkih društava sve više sudjeluju u aranžmanima izbjegavanja poreza plaćanjem preuveličanih kamata u cilju smanjenja svojih globalnih poreznih obveza, što dovodi do smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti. Stoga je potrebno ograničiti mogućnost odbijanja troškova kamata (i ostalih financijskih troškova) kako bi se obeshrabrile takve prakse. U tom kontekstu, odbitak troškova kamata (i ostalih financijskih troškova) trebao bi se dopustiti bez ograničenja isključivo u mjeri u kojoj se za te troškove mogu provesti prijeboji s oporezivim prihodom od kamata (i ostalim oporezivim financijskim prihodima). Bilo koji višak troškova kamata trebao bi biti podložan ograničenjima prava na odbitak, koja će se odrediti s obzirom na dobit prije kamata, poreza i amortizacije („EBITDA”) poreznog obveznika.
(9)  Nedavnim kretanjima u kontekstu međunarodnog oporezivanja pokazalo se da multinacionalne grupe trgovačkih društava sve više sudjeluju u aranžmanima izbjegavanja poreza plaćanjem preuveličanih kamata u cilju smanjenja svojih globalnih poreznih obveza, što dovodi do smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti. Stoga je potrebno ograničiti mogućnost odbijanja troškova kamata (i ostalih financijskih troškova) kako bi se obeshrabrile takve prakse. U tom kontekstu, odbitak troškova kamata (i ostalih financijskih troškova) trebao bi se dopustiti bez ograničenja isključivo u mjeri u kojoj se za te troškove mogu provesti prijeboji s oporezivim prihodom od kamata (i ostalim oporezivim financijskim prihodima). Bilo koji višak troškova kamata trebao bi biti podložan ograničenjima prava na odbitak, koja će se odrediti s obzirom na dobit prije kamata, poreza i amortizacije („EBITDA”) poreznog obveznika. Države članice mogu dodatno ograničiti iznos odbitka troškova kamata i drugih financijskih troškova kako bi osigurale veću razinu zaštite.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.
(10)  Prednost se pruža financiranju zaduživanjem, umjesto financiranju vlasničkim kapitalom jer se kamate na zajmove mogu odbiti od porezne osnovice poreznog obveznika, što nije slučaj za raspodjelu dobiti. Uzimajući u obzir rizike koje takva situacija predstavlja za zaduženost trgovačkih društava, ključno je predvidjeti mjere za neutraliziranje trenutačnog povlaštenog poreznog tretmana financiranja dugom u odnosu na financiranje vlasničkim kapitalom. U tom je kontekstu predviđeno poreznim obveznicima pružiti olakšice za rast i ulaganje u skladu s kojim bi se povećanja vlasničkog kapitala poreznog obveznika trebala pod određenim uvjetima moći odbiti od njegove oporezive osnovice. Stoga je ključno osigurati da sustav nije izložen kaskadnim učincima te je u tu svrhu potrebno isključiti poreznu vrijednost udjela poreznog obveznika u povezanim društvima. Konačno, kako bi sustav olakšice postao dovoljno otporan također će biti potrebno utvrditi pravila protiv izbjegavanja poreza.
(10)  Prednost se pruža financiranju zaduživanjem, umjesto financiranju vlasničkim kapitalom jer se kamate na zajmove mogu odbiti od porezne osnovice poreznog obveznika, što nije slučaj za raspodjelu dobiti. Uzimajući u obzir rizike koje takva situacija predstavlja za zaduženost trgovačkih društava, ključno je predvidjeti mjere za neutraliziranje trenutačnog povlaštenog poreznog tretmana financiranja dugom u odnosu na financiranje vlasničkim kapitalom na način da se ograniči mogućnost da se kamate na zajmove odbiju od porezne osnovice poreznog obveznika. Takvo pravilo o ograničavanju kamata u tu je svrhu primjeren i dostatan instrument.
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.
(12)  Za bilo koje gubitke koje takva trgovačka društva zabilježe na kraju porezne godine trebalo bi se smatrati da u velikoj mjeri odgovaraju rezultatima aktivnosti trgovanja kako bi se obeshrabrilo premještanje pasivnog (posebno financijskog) prihoda iz trgovačkih društava koja plaćaju visoku stopu poreza. Na temelju prethodno navedenog, poreznim bi se obveznicima trebalo omogućiti neograničeno prenošenje gubitaka neovisno o iznosu koji se može odbiti na godišnjoj osnovi. Budući da prenošenje gubitaka služi osiguranju da porezni obveznik plaća porez na svoj stvaran prihod, ne postoji razlog za vremensko ograničavanje prenošenja. Kada je riječ o mogućnosti prenošenja gubitaka u prethodno razdoblje, nije potrebno uvesti takvo pravilo budući da je to relativno rijetka praksa država članica koja obično dovodi do prekomjerne složenosti. Nadalje, potrebno je utvrditi odredbu protiv zlouporabe kako bi se spriječili, onemogućili ili suzbili pokušaji zaobilaženja pravila o odbijanju gubitaka kupovanjem trgovačkih društava koja posluju s gubitkom.
(12)  Za bilo koje gubitke koje takva trgovačka društva zabilježe na kraju porezne godine trebalo bi se smatrati da u velikoj mjeri odgovaraju rezultatima aktivnosti trgovanja kako bi se obeshrabrilo premještanje pasivnog (posebno financijskog) prihoda iz trgovačkih društava koja plaćaju visoku stopu poreza. Na temelju prethodno navedenog, poreznim bi se obveznicima trebalo omogućiti prenošenje gubitaka u razdoblju od pet godina, uz ograničenja iznosa koji se može odbiti na godišnjoj osnovi.. Kada je riječ o mogućnosti prenošenja gubitaka u prethodno razdoblje, nije potrebno uvesti takvo pravilo budući da je to relativno rijetka praksa država članica koja obično dovodi do prekomjerne složenosti. Direktivom Vijeća (EU) 2016/11641a utvrđuje se opće pravilo protiv zlouporabe kako bi se spriječili, onemogućili ili suzbili pokušaji zaobilaženja pravila o odbijanju gubitaka kupovanjem trgovačkih društava koja posluju s gubitkom. Navedeno opće pravilo također bi trebalo sustavno uzimati u obzir pri primjeni ove Direktive.
_________________
1a Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, SL L 193, 19.7.2016., str. 1.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
(13)  Kako bi se unaprijedio kapacitet novčanog toka poduzeća, primjerice nadoknadom početnih gubitaka u jednoj državi članici s dobiti u drugoj državi članici, i potaknulo prekogranično širenje unutar Unije, porezni bi obveznici trebali imati pravo privremeno uzeti u obzir gubitke koje su zabilježila njihova izravna društva kćeri i stalne poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim državama članicama. U tu svrhu, matično društvo ili sjedište koje se nalazi u državi članici trebalo bi moći u određenoj poreznoj godini odbiti od svoje porezne osnovice gubitke koje su u istoj poreznoj godini zabilježila njezina izravna društva kćeri ili stalne poslovne jedinice razmjerno njegovu udjelu. Matično bi trgovačko društvo tada moralo u svoju poreznu osnovicu, uzimajući u obzir iznos prethodno odbijenih gubitaka, uračunati bilo koju posljedično ostvarenu dobit tih izravnih društava kćeri ili stalnih poslovnih jedinica. Budući da je ključno zaštititi nacionalne porezne prihode, odbijeni gubici trebali bi se također automatski ponovno uračunati ako do toga već nije došlo nakon određenog broja godina ili ako više nisu ispunjeni uvjeti za kvalifikaciju kao izravno društvo kći ili stalna poslovna jedinica.
Briše se.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.
(15)  Ključno je osigurati prikladne mjere protiv izbjegavanja poreza kako bi se osnažila otpornost pravila o zajedničkoj osnovici na prakse agresivnog poreznog planiranja. Konkretno, sustav bi trebao uključivati opće pravilo protiv zlouporabe („GAAR”) dopunjeno mjerama osmišljenim za suzbijanje određenih vrsta izbjegavanja. Uzimajući u obzir da je funkcija GAAR-ova suzbijanje štetnih poreznih praksi koje još nisu obuhvaćene posebno usmjerenim odredbama, njima se ispunjavaju praznine, što ne bi trebalo utjecati na primjenjivost posebnih pravila protiv izbjegavanja poreza. GAAR-ovi bi se unutar Unije trebali primjenjivati na neautentične aranžmane. Važno je osim toga osigurati ujednačenu primjenu GAAR-a na domaće situacije, prekogranične situacije unutar Unije i prekogranične situacije koje uključuju trgovačka društva osnovana u trećim zemljama kako ne bi došlo do razlike između njihova opsega i rezultata primjene.
(15)  Ključno je osigurati prikladne mjere protiv izbjegavanja poreza kako bi se osnažila otpornost pravila o zajedničkoj osnovici na prakse agresivnog poreznog planiranja. Konkretno, sustav bi trebao uključivati snažno i djelotvorno opće pravilo protiv zlouporabe („GAAR”) dopunjeno mjerama osmišljenim za suzbijanje određenih vrsta izbjegavanja. Uzimajući u obzir da je funkcija GAAR-ova suzbijanje štetnih poreznih praksi koje još nisu obuhvaćene posebno usmjerenim odredbama, njima se ispunjavaju praznine, što ne bi trebalo utjecati na primjenjivost posebnih pravila protiv izbjegavanja poreza. GAAR-ovi bi se unutar Unije trebali primjenjivati na neautentične aranžmane. Važno je osim toga osigurati ujednačenu primjenu GAAR-a na domaće situacije, prekogranične situacije unutar Unije i prekogranične situacije koje uključuju trgovačka društva osnovana u trećim zemljama kako ne bi došlo do razlike između njihova opsega i rezultata primjene.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
(17)  Uzimajući u obzir da je učinak hibridne neusklađenosti obično dvostruki odbitak (to jest odbitak u obje zemlje) ili odbitak prihoda u jednoj zemlji bez uračunavanja u poreznu osnovicu druge, takvim se situacijama jasno utječe na unutarnje tržište narušavajući njegove mehanizme i stvarajući nedostatke u zakonima kojima se omogućuje bujanje praksi izbjegavanja poreza. S obzirom da se neusklađenost obično ne pojavljuje među trgovačkim društvima koja primjenjuju zajednička pravila za izračun svoje porezne osnovice jer neusklađenost uzrokuju nacionalne razlike u pravnoj kvalifikaciji određenih vrsta subjekata ili financijskih plaćanja. Do nje bi međutim i dalje dolazilo u međudjelovanju okvira zajedničke osnovice i nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća ili onih trećih zemalja. Kako bi se neutralizirali učinci aranžmana hibridne neusklađenosti, potrebno je utvrditi pravila prema kojima jedna od dvije neusklađene jurisdikcije uskraćuje primjenu odbitka plaćanja ili osigurava uključivanje odgovarajućeg prihoda u osnovicu poreza na dobit.
(17)  Uzimajući u obzir da je učinak hibridne neusklađenosti i neusklađenosti podružnica obično dvostruki odbitak (to jest odbitak u obje zemlje) ili odbitak prihoda u jednoj zemlji bez uračunavanja u poreznu osnovicu druge, takvim se situacijama jasno utječe na unutarnje tržište narušavajući njegove mehanizme i stvarajući nedostatke u zakonima kojima se omogućuje bujanje praksi izbjegavanja poreza. S obzirom da se neusklađenost obično ne pojavljuje među trgovačkim društvima koja primjenjuju zajednička pravila za izračun svoje porezne osnovice jer neusklađenost uzrokuju nacionalne razlike u pravnoj kvalifikaciji određenih vrsta subjekata ili financijskih plaćanja. Do nje bi međutim i dalje dolazilo u međudjelovanju okvira zajedničke osnovice i nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća ili onih trećih zemalja. Kako bi se neutralizirali učinci hibridne neusklađenosti ili povezanih aranžmana, Direktivom (EU) 2016/1164 utvrđuju se pravila o hibridnim neusklađenostima i obrnutim hibridnim neusklađenostima Navedena pravila trebalo bi sustavno uzimati u obzir pri primjeni ove Direktive.
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.a (nova)
(17a)  Ne bi trebalo sprječavati države članice u uvođenju dodatnih mjera protiv izbjegavanja plaćanja poreza kako bi se smanjili negativni učinci premještanja dobiti u treće zemlje s niskim porezima, koje nužno ne razmjenjuju automatski informacije o porezima u skladu sa standardima Unije.
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.b (nova)
(17b)  Države članice trebale bi uspostaviti sustav sankcija u slučaju da poduzeća krše nacionalne odredbe donesene u skladu s ovom Direktivom kako je predviđeno nacionalnim pravom te bi o tome trebale obavijestiti Komisiju.
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.
(19)  Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Direktive koji nisu ključni, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebala bi se delegirati Komisiji u pogledu (i) uzimanja u obzir izmjena zakona država članica u vezi s oblicima poduzeća i porezima na dobit te izmijene Priloga I. i II. u skladu s time; ii. utvrđivanja dodatnih definicija; iii. donošenja detaljnih pravila protiv izbjegavanja poreza u nizu posebnih područja koja su relevantna za olakšicu za rast i ulaganje; iv. detaljnijeg utvrđivanja pojmova pravnog i ekonomskog vlasništva zakupljene imovine; v. izračuna glavnice i kamata plaćanja zakupa te amortizacijske osnove zakupljene imovine; i vi. preciznijeg utvrđivanja kategorija dugotrajne imovine podložne amortizaciji Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti šalju Europskom parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i na primjeren način.
(19)  Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Direktive koji nisu ključni, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebala bi se delegirati Komisiji u pogledu (i) uzimanja u obzir izmjena zakona država članica u vezi s oblicima poduzeća i porezima na dobit te izmijene Priloga I. i II. u skladu s time; ii. utvrđivanja dodatnih definicija; iii. detaljnijeg utvrđivanja pojmova pravnog i ekonomskog vlasništva zakupljene imovine; iv. izračuna glavnice i kamata plaćanja zakupa te amortizacijske osnove zakupljene imovine; v. preciznijeg utvrđivanja kategorija dugotrajne imovine podložne amortizaciji i vi. donošenja smjernica za prijelazno razdoblje u kojemu raspodjela na temelju formule postoji paralelno s drugim metodama raspodjele u odnosima s trećim zemljama. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti šalju Europskom parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i na primjeren način.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.a (nova)
19.a  Komisija bi trebala nadzirati ujednačenu primjenu ove Direktive kako bi se izbjegle situacije u kojima nadležna tijela država članica provode različite režime. Osim toga, nedostatak usklađenih računovodstvenih pravila u Uniji ne bi smio rezultirati novim prilikama za porezno planiranje i arbitražu. Stoga bi se usklađivanjem računovodstvenih pravila mogao ojačati zajednički režim, posebno ako i kada sva poduzeća u Uniji budu njime obuhvaćena.
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 23.
(23)  Komisija bi trebala imati obvezu preispitivanja primjene Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Vijeće. Države članice trebale bi imati obvezu dostavljanja Komisiji teksta odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
(23)  Budući da ova Direktiva sadržava važnu izmjenu pravila o oporezivanju dobiti poduzeća, Komisija bi trebala imati obvezu da provede temeljitu procjenu primjene Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće. To izvješće o provedbi trebalo bi sadržavati barem sljedeće elemente: utjecaj sustava oporezivanja predviđenog ovom Direktivom na prihode država članica, prednosti i nedostatke tog sustava za mala i srednja poduzeća, utjecaj na pravednu naplatu poreza između država članica, utjecaj na unutarnje tržište u cjelini s posebnim osvrtom na moguće narušavanje tržišnog natjecanja između trgovačkih društava koja podliježu novim pravilima utvrđenima ovom Direktivom te broj poduzeća obuhvaćenih područjem primjene tijekom prijelaznog razdoblja. Komisija bi trebala imati obvezu preispitivanja primjene ove Direktive deset godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Države članice trebale bi imati obvezu dostavljanja Komisiji teksta odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Amandman 21
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
1.  Ovom se Direktivom uspostavlja sustav zajedničke osnovice za oporezivanje određenih trgovačkih društava te se utvrđuju pravila za izračun te osnovice.
1.  Ovom se Direktivom uspostavlja sustav zajedničke osnovice za oporezivanje određenih trgovačkih društava u Uniji i utvrđuju se pravila za izračun te osnovice, uključujući pravila o mjerama za sprečavanje izbjegavanja plaćanja poreza i mjerama koje se odnose na međunarodnu dimenziju predloženog poreznog sustava.
Amandman 22
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Pravila ove Direktive primjenjuju se na trgovačko društvo koje je osnovano u skladu sa zakonima države članice, uključujući njegove stalne poslovne jedinice u drugim državama članicama, ako trgovačko društvo ispunjuje sve sljedeće uvjete:
1.  Pravila ove Direktive primjenjuju se na trgovačko društvo koje je osnovano u skladu sa zakonima države članice, uključujući njegove stalne i stalne digitalne poslovne jedinice u drugim državama članicama, ako trgovačko društvo ispunjuje sve sljedeće uvjete:
Amandman 23
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka c
(c)  pripada, za potrebe financijskog računovodstva, konsolidiranoj grupi s ukupnim konsolidiranim prihodom grupe koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom financijske godine koja prethodi relevantnoj financijskoj godini;
(c)  pripada, za potrebe financijskog računovodstva, konsolidiranoj grupi s ukupnim konsolidiranim prihodom grupe koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom financijske godine koja prethodi relevantnoj financijskoj godini. Taj se prag u razdoblju od najviše sedam godina spušta na nulu;
Amandman 24
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 3.
3.  Trgovačko društvo koje ispunjuje uvjete iz stavka 1. točaka (a) i (b), ali ne ispunjuje one iz točaka (c) i (d) tog stavka, može donijeti odluku o primjeni pravila ove Direktive u razdoblju od pet poreznih godina, uključujući za svoje stalne poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim državama članicama. To se razdoblje automatski produljuje za uzastopna razdoblja od pet poreznih godina, osim ako ne postoji obavijest o prestanku postojanja kako je navedeno u članku 65. stavku 3. Uvjeti iz stavka 1. točaka (a) i (b) ispunjuju se svaki put kada dođe do produljenja razdoblja.
3.  Trgovačko društvo koje ispunjuje uvjete iz stavka 1. točaka (a) i (b), ali ne ispunjuje one iz točaka (c) i (d) tog stavka, može donijeti odluku o primjeni pravila ove Direktive, uključujući za svoje stalne poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim državama članicama.
Amandman 25
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4.
4.  Pravila ove Direktive ne primjenjuju se na brodarska društva podložna posebnom poreznom režimu. Brodarsko društvo podložno posebnom poreznom režimu uzima se u obzir za potrebe određivanja trgovačkih društava koja su članovi iste grupe kako je navedeno u članku 3.
Briše se.
Amandman 26
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka a
(a)  pravo iskorištavanja više od 50 % glasačkih prava; i
(a)  pravo iskorištavanja glasačkih prava koja premašuju 50%; i
Amandman 27
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 12.
(12)  „troškovi zaduživanja” znači troškovi kamate na sve oblike duga, drugi troškovi ekonomski istovjetni kamati i troškovi nastali u vezi s prikupljanjem sredstava kako je utvrđeno u nacionalnom pravu, što uključuje plaćanja u okviru zajmova kojima se sudjeluje u dobiti, pripisane kamate na konvertibilne obveznice i obveznice bez kupona, plaćanja u okviru alternativnih financijskih aranžmana, elementi financijskog troška plaćanja financijskog zakupa, kapitalizirana kamata uključena u bilančnu vrijednost predmetne imovine, amortizacija kapitalizirane kamate, iznosi koji se mjere upućivanjem na povrat financiranja u skladu s pravilima o transfernim cijenama, iznosi nominalnih kamata u okviru izvedenih instrumenata ili aranžmani za zaštitu od rizika u odnosu na zaduživanje subjekta, utvrđeni prinos od povećanja neto vlasničkog udjela kako je navedeno u članku 11. ove Direktive, određene pozitivne ili negativne tečajne razlike pri pozajmljivanju i instrumente povezane s prikupljanjem sredstava, naknade za jamstva za financijske aranžmane, naknade za aranžmane i slični troškovi koji se odnose na zaduživanje;
(12)  „troškovi zaduživanja” znači troškovi kamate na sve oblike duga, drugi troškovi ekonomski istovjetni kamati i troškovi nastali u vezi s prikupljanjem sredstava kako je utvrđeno u nacionalnom pravu, što uključuje plaćanja u okviru zajmova kojima se sudjeluje u dobiti, pripisane kamate na konvertibilne obveznice i obveznice bez kupona, plaćanja u okviru alternativnih financijskih aranžmana, elementi financijskog troška plaćanja financijskog zakupa, kapitalizirana kamata uključena u bilančnu vrijednost predmetne imovine, amortizacija kapitalizirane kamate, iznosi koji se mjere upućivanjem na povrat financiranja u skladu s pravilima o transfernim cijenama, iznosi nominalnih kamata u okviru izvedenih instrumenata ili aranžmani za zaštitu od rizika u odnosu na zaduživanje subjekta, određene pozitivne ili negativne tečajne razlike pri pozajmljivanju i instrumente povezane s prikupljanjem sredstava, naknade za jamstva za financijske aranžmane, naknade za aranžmane i slični troškovi koji se odnose na zaduživanje;
Amandman 28
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 30.a (nova)
(30a)  „nekooperativna porezna jurisdikcija” znači jurisdikcija za koju vrijedi bilo što od navedenog:
(a)  jurisdikcija ne ispunjava međunarodne standarde transparentnosti;
(b)  u jurisdikciji postoje potencijalni povlašteni režimi;
(c)  u jurisdikciji postoji porezni sustav bez poreza na dobit ili sa stopom poreza na dobit koja je blizu nuli;
Amandman 29
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 30.b (nova)
(30b)  „ekonomski sadržaj” znači činjenični kriteriji, uključujući u kontekstu digitalnog gospodarstva, kojima se omogućuje definiranje oporezive prisutnosti društva, kao što su postojanje ljudskih i fizičkih resursa specifičnih za subjekt, njegova autonomija upravljanja, njegova pravna stvarnost, prihodi koje ostvaruje i, po potrebi, prirodu njegove imovine;
Amandman 30
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 30.c (nova)
(30c)  „fiktivno poduzeće” znači svaki oblik pravnog subjekta koji nema ekonomski sadržaj i osnovano je isključivo u porezne svrhe;
Amandman 31
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 30.d (nova)
(30d)  „trošak tantijema” znači troškovi nastali uslijed plaćanja bilo kakve naknade za korištenje ili pravo na korištenje svih autorskih prava na književni, umjetnički ili znanstveni rad, uključujući kinematografske filmove i softver, bilo kakav patent, žig, dizajn ili model, plan, tajnu formulu ili postupak, ili za informacije koje se odnose na industrijsko, trgovačko ili znanstveno iskustvo ili bilo koju drugu nematerijalnu imovinu; plaćanja za korištenje ili za pravo na korištenje industrijske, trgovačke ili znanstvene opreme smatraju se troškom tantijema;
Amandman 32
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 30.e (nova)
(30e)  „transferne cijene” znači cijene po kojima poduzeće prenosi materijalna dobra ili nematerijalnu imovinu ili pruža usluge povezanim poduzećima;
Amandman 33
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 31.
(31)  „hibridna neusklađenost” znači situacija između poreznog obveznika i povezanog društva u različitim poreznim jurisdikcijama ili strukturirani aranžman između stranaka u različitim poreznim jurisdikcijama, ako se jedan od sljedećih ishoda može pripisati razlikama u pravnoj kvalifikaciji financijskog instrumenta ili subjekta, ili u tretmanu poslovne prisutnosti kao stalne poslovne jedinice:
(31)  „hibridna neusklađenost” znači hibridna neusklađenost kako je utvrđeno u članku 2. točki 9. Direktive (EU) 2016/1164;
(a)  odbitak istog plaćanja, troškova ili gubitaka od oporezive osnovice u jurisdikciji iz koje potječe plaćanje, u kojoj su nastali troškovi ili u kojoj je pretrpljen gubitak i u drugoj jurisdikciji („dvostruki odbitak”);
(b)  odbitak plaćanja od porezne osnovice u državi članici iz koje potječe plaćanje, pri čemu isto plaćanje nije uzeto u obzir u svrhu oporezivanja u drugoj državi članici („odbitak bez uključivanja”);
(c)  u slučaju razlika u postupanju s komercijalnom prisutnošću kao stalnom poslovnom jedinicom, neoporezivanje prihoda u jurisdikciji u kojoj je ostvaren, pri čemu isti prihod nije uzet u obzir u svrhu oporezivanja u drugoj jurisdikciji („neoporezivanje bez uključivanja”).
Hibridna neusklađenost pojavljuje se samo u mjeri u kojoj odbitak na isto plaćanje, nastale troškove ili pretrpljene gubitke u dvije jurisdikcije prelazi iznos prihoda koji je uzet u obzir u obje jurisdikcije i koji se može pripisati istome izvoru.
Osim toga, hibridna neusklađenost uključuje i prijenos financijskog instrumenta na temelju strukturiranog aranžmana u kojem sudjeluje porezni obveznik i u kojem se odnosni prinos na taj preneseni financijski instrument u porezne svrhe smatra istodobno dobivenim za više od jedne strane koja sudjeluje u aranžmanu, a koje su u porezne svrhe rezidentne u različitim jurisdikcijama, što rezultira jednim od sljedećih ishoda.
(a)  odbijanje plaćanja povezanog s temeljnim povratom bez odgovarajućeg uzimanja u obzir takvog plaćanja u svrhe oporezivanja, osim ako temeljni povrat nije uključen u oporezivi prihod jedne od uključenih strana;
(b)  olakšica za porez po odbitku koja se primjenjuje na plaćanje koje proizlazi iz prenesenog financijskog instrumenta više od jednoj uključenoj strani;
Amandman 34
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 32.
(32)  „strukturirani instrument” znači aranžman koji uključuje hibridnu neusklađenost, pri čemu je neusklađenost uračunana u uvjete aranžmana ili aranžman čija je svrha stvaranje ishoda hibridne neusklađenosti, osim ako se od poreznog obveznika ili povezanog društva nije moglo razumno očekivati da bude svjesno hibridne neusklađenosti i ako ono nije imalo udjela u vrijednosti porezne olakšice uzrokovane hibridnom neusklađenosti;
Briše se.
Amandman 35
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 33.a (nova)
(33a)  „stalna digitalna poslovna jedinica” znači značajna digitalna prisutnost poreznog obveznika koji pruža usluge u određenoj jurisdikciji koje su usmjerene na potrošače ili poduzeća u toj jurisdikciji, u skladu s kriterijima iz članka 5. stavka 2.a;
Amandman 36
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 33.b (nova)
(33b)  „europski porezni identifikacijski broj” ili „PIB” znači broj onako kako je definiran u komunikaciji Komisije od 6. prosinca 2012. koja sadrži akcijski plan za jačanje borbe protiv poreznih prijevara i utaje poreza.
Amandman 37
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 2.
Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 66. u cilju utvrđivanja definicija dodatnih pojmova.
Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 66. u cilju ažuriranja trenutačnih definicija ili utvrđivanja definicija dodatnih pojmova.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Smatra se da porezni obveznik ima stalnu poslovnu jedinicu u državi članici koja nije država članica u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja ako u toj drugoj državi članici ima stalno mjesto poslovanja preko kojega se u cijelosti ili djelomično odvija poslovanje poduzeća, uključujući posebno:
1.  Smatra se da porezni obveznik ima stalnu poslovnu jedinicu, što uključuje stalnu digitalnu poslovnu jedinicu, u državi članici koja nije jurisdikcija u kojoj je on rezident u svrhu oporezivanja ako u toj drugoj državi članici ima stalno mjesto poslovanja ili digitalnu prisutnost preko kojih se u cijelosti ili djelomično odvija poslovanje poduzeća, uključujući posebno:
Amandman 39
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 1. – točka fa (nova)
(fa)  digitalnu platformu ili bilo kakav drugi digitalni poslovni model koji se temelji na prikupljanju i upotrebi podataka u komercijalne svrhe.
Amandman 40
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 2.a (novi)
2a.  Ako porezni obveznik koji je rezident jedne jurisdikcije pruži pristup digitalnoj platformi, kao što su elektroničke aplikacije, baze podataka, internetsko tržište ili prostor za pohranu, ili takvu platformu ponudi, ili pak na internetskoj stranici ili putem elektroničke aplikacije ponudi tražilicu ili usluge oglašavanja, za tog poreznog obveznika smatra se da ima stalnu digitalnu poslovnu jedinicu u državi članici koja nije jurisdikcija u kojoj je on rezident u svrhu oporezivanja ako ukupni iznos prihoda tog poreznog obveznika ili povezanog društva ostvaren transakcijama na daljinu koje stvaraju navedene digitalne platforme u jurisdikciji u kojoj on nije porezni obveznik prelazi 5 000 000 EUR godišnje te ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
(a)  barem 1000 registriranih pojedinačnih korisnika mjesečno s prebivalištem u državi članici koja nije jurisdikcija u kojoj je taj porezni obveznik rezident u svrhu oporezivanja koji su se prijavili na digitalnu platformu tog poreznog obveznika ili je posjetili;
(b)  mjesečno je u danoj poreznoj godini s klijentima ili korisnicima s prebivalištem u nerezidentnoj jurisdikciji zaključeno barem 1000 digitalnih ugovora;
(c)  količina digitalnog sadržaja koju je porezni obveznik prikupio u danoj poreznoj godini premašuje 10 % ukupnog pohranjenog digitalnog sadržaja grupe.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 66. kojima se izmjenjuje ova Direktiva prilagodbom faktora utvrđenih u točkama (a), (b) i (c) ovog stavka na temelju napretka u međunarodnim sporazumima.
Ako se povrh praga koji se temelji na prihodima, a koji je utvrđen u prvom podstavku ovog stavka, na određenog poreznog obveznika u relevantnoj državi članici može primijeniti jedan ili više od ukupno tri digitalna čimbenika iz točaka (a), (b) ili (c) ovog stavka, smatra se da porezni obveznik ima stalnu poslovnu jedinicu u toj državi članici.
Porezni obveznik mora poreznim tijelima priopćiti sve informacije koje su relevantne za utvrđivanje postojanja stalne poslovne jedinice ili stalne digitalne poslovne jedinice u skladu s ovim člankom.
Amandman 41
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 3. – podstavak 1.
Zajedno s iznosima koji se mogu odbiti kao troškovi za istraživanje i razvoj u skladu sa stavkom 2., porezni obveznik također može u jednoj poreznoj godini odbiti dodatnih 50 % od takvih troškova nastalih tijekom te godine, osim troškova povezanih s pokretnom materijalnom imovinom. U mjeri u kojoj troškovi za istraživanje i razvoj prelaze 20 000 000 EUR, porezni obveznik može odbiti 25 % od prijeđenog iznosa.
Porezni obveznik za troškove istraživanja i razvoja i troškove koji se odnose na osoblje, uključujući plaće, djelatnike podizvoditelja zaposlene kod agencija i samostalne djelatnike do 20 000 000 EUR dobiva porezni kredit u iznosu od 10 % troškova.
Amandman 42
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 3. – podstavak 2.
Odstupajući od prvog podstavka, porezni obveznik može odbiti dodatnih 100 % svojih troškova za istraživanje i razvoj do 20 000 000 EUR ako ispunjuje sljedeće uvjete:
Briše se.
(a)  poduzeće nije uvršteno na burzi dionica i ima manje od 50 zaposlenika i godišnji promet i/ili godišnju ukupnu bilancu koja ne premašuje 10 000 000 EUR;
(b)  poduzeće nije registrirano dulje od pet godina. Ako porezni obveznik ne podliježe registraciji, može se smatrati da razdoblje od pet godina počinje kada poduzeće pokrene svoju poslovnu djelatnost ili za nju podliježe oporezivanju;
(c)  poduzeće nije osnovano spajanjem;
(d)  poduzeće ne posjeduje povezana društva.
Amandman 43
Prijedlog direktive
Članak 11.
[...]
Briše se.
Amandman 44
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – točka b
(b)  50 % troškova reprezentacije, do iznosa koji ne prelazi [x] % prihoda u poreznoj godini;
(b)  50 % redovitih i potrebnih troškova reprezentacije koji su u izravnoj vezi s poduzećem poreznog obveznika ili povezani s njime, do iznosa koji ne prelazi [x] % prihoda u poreznoj godini;
Amandman 45
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – točka c
(c)  prijenos zadržane zarade u rezervu koja čini dio vlasničkog kapitala poduzeća;
(c)  prijenos zadržane zarade u rezervu koja čini dio vlasničkog kapitala poduzeća, osim zarade zadržane u rezervu zadružnih trgovačkih društava i zadružnih konzorcija tijekom obavljanja trenutačne djelatnosti trgovačkog društva i nakon njezina prestanka, u skladu s nacionalnim poreznim pravilima;
Amandman 46
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – podtočka ja (nova)
(ja)  rashode za korisnike koji se nalaze u zemljama koje su na EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (takozvane „porezne oaze”);
Amandman 47
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 2. – podstavak 1.
Prekoračeni troškovi zaduživanja mogu se odbiti u poreznoj godini u kojoj su nastali do najviše 30 % zarade poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije („EBITDA”) ili do iznosa koji nije veći od 3 000 000 EUR, ovisno što je veće.
Prekoračeni troškovi zaduživanja mogu se odbiti u poreznoj godini u kojoj su nastali do najviše 10% zarade poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije („EBITDA”) ili do iznosa koji nije veći od 1 000 000 EUR, ovisno što je veće.
Amandman 48
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 2. – podstavak 2.
Za potrebe ovog članka, ako je poreznom obvezniku dopušteno djelovati u korist grupe ili se to od njega zahtijeva, kako je utvrđeno u pravilima o nacionalnim sustavima oporezivanja grupa, cijela se grupa smatra poreznim obveznikom. U tim se okolnostima prekoračeni troškovi zaduživanja i EBITDA izračunavaju za cijelu grupu. Iznos od 3 000 000 EUR također se uzima u obzir za cijelu grupu.
Za potrebe ovog članka, ako je poreznom obvezniku dopušteno djelovati u korist grupe ili se to od njega zahtijeva, kako je utvrđeno u pravilima o nacionalnim sustavima oporezivanja grupa, cijela se grupa smatra poreznim obveznikom. U tim se okolnostima prekoračeni troškovi zaduživanja i EBITDA izračunavaju za cijelu grupu. Iznos od 1 000 000 EUR također se uzima u obzir za cijelu grupu.
Amandman 49
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 6.
6.  Prekoračeni troškovi zaduživanja koji se ne mogu odbiti u određenoj poreznog godini prenose se bez vremenskog ograničenja.
6.  Prekoračeni troškovi zaduživanja koji se ne mogu odbiti u određenoj poreznoj godini prenose se na razdoblje od pet godina.
Amandman 50
Prijedlog direktive
Članak 14.a (novi)
Članak 14.a
Posebna izuzeća
Zarade zadržane u rezervi zadružnih trgovačkih društava i zadružnih konzorcija tijekom obavljanja trenutačne djelatnosti trgovačkog društva i nakon njezina prestanka te naknade koje zadružna trgovačka društva i zadružni konzorciji dodjeljuju svojim članovima mogu se odbiti kad god je takav odbitak dopušten u skladu s nacionalnim fiskalnim pravom.
Amandman 51
Prijedlog direktive
Članak 29.
Članak 29.
Članak 29.
Izlazno oporezivanje
Izlazno oporezivanje
1.   Iznos jednak tržišnoj vrijednosti prenesene imovine u vrijeme njezina izlaza umanjen za njezinu vrijednost u svrhu oporezivanja smatra se obračunanim prihodom u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se pravila o izlaznom oporezivanju utvrđena u Direktivi (EU) 2016/1164.
(a)  ako porezni obveznik prenosi imovinu iz svojeg sjedišta u svoju stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji;
(b)  ako porezni obveznik prenosi imovinu iz svoje stalne poslovne jedinice u državi članici u svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, u mjeri u kojoj se time uzrokuje da država članica u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica zbog prijenosa više nema pravo oporezivati prenesenu imovinu;
(c)  ako porezni obveznik premješta svoju poreznu rezidentnost u drugu državu članicu ili treću zemlju, osim u slučaju one imovine koja ostaje stvarno povezana sa stalnom poslovnom jedinicom u prvoj državi članici;
(d)  ako porezni obveznik prenosi poslovanje koje provodi njegova stalna poslovna jedinica iz države članice u drugu državu članicu ili treću zemlju, u mjeri u kojoj se time uzrokuje da država članica u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica zbog prijenosa više nema pravo oporezivati prenesenu imovinu.
2.  Država članica u koju se prenose imovina, porezna rezidentnost ili poslovanje koje provodi stalna poslovna jedinica prihvaća vrijednost koju je utvrdila država članica poreznog obveznika ili stalne poslovne jedinice kao početnu vrijednost imovine u svrhu oporezivanja.
3.  Ovaj se članak ne primjenjuje na prijenos imovine povezan s financiranjem vrijednosnih papira, imovinu označenu kao kolateral ili ako se prijenos imovine događa radi ispunjavanja bonitetnih kapitalnih zahtjeva ili u svrhu upravljanja likvidnošću ako je određeno da će se ta imovina vratiti u državu članicu prenositelja unutar razdoblja od 12 mjeseci.
Amandman 52
Prijedlog direktive
Članak 41. – stavak 1.
1.  Gubici koje je u poreznoj godini zabilježio porezni obveznik rezident ili stalna poslovna jedinica ili poslovni obveznik nerezident mogu se prenijeti i odbiti u sljedećim poreznim godinama, osim ako nije drukčije predviđeno ovom Direktivom.
1.  Gubici koje je u poreznoj godini zabilježio porezni obveznik rezident ili stalna poslovna jedinica ili poslovni obveznik nerezident mogu se prenijeti i odbiti u sljedećim poreznim godinama, tijekom razdoblja od najviše pet godina.
Amandman 53
Prijedlog direktive
Članak 42.
Članak 42.
Briše se.
Olakšica za gubitke i ponovno uračunavanje
1.  Porezni obveznik rezident koji je i dalje profitabilan nakon odbijanja svojih gubitaka u skladu s člankom 41. može dodatno odbiti troškove u istoj poreznoj godini koje su zabilježila njegova izravna društva kćeri koja ispunjavaju uvjete, kako je navedeno u članku 3. stavku 1., ili stalna poslovna jedinica ili jedinice koje se nalaze u drugim državama članicama. Ta se olakšica za gubitke pruža na ograničeno vremensko razdoblje u skladu sa stavcima 3. i 4. ovog članka.
2.  Odbitak je razmjeran udjelu poreznog obveznika rezidenta u svojim društvima kćerima koja ispunjuju uvjete kako je navedeno u članku 3. stavku 1., te cjelovit za stalne poslovne jedinice. Smanjenje porezne osnovice ni u kojem slučaju ne smije dovesti do negativnog iznosa.
3.  Porezni obveznik rezident u svoju poreznu osnovicu ponovno uračunava, do iznosa koji je prethodno odbijen kao gubitak, bilo koju posljedično ostvarenu dobit svojih društava kćeri koja ispunjavaju uvjete kako je navedeno u članku 3. stavku 1. ili svojih stalnih poslovnih jedinica.
4.  Gubici odbijeni u skladu sa stavcima 1. i 2. automatski se uračunavaju u poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:
(a)  ako se na kraju pete porezne godine nakon što su gubici ispunili uvjete za odbitak dobit nije uračunala ili ako uračunana dobit ne odgovara ukupnom iznosu odbijenih gubitaka;
(b)  ako je društvo kći koje ispunjava uvjete kako je navedeno u članku 3. stavku 1. prodano, prestane s djelovanjem ili se pretvori u stalnu poslovnu jedinicu;
(c)  ako je stalna poslovna jedinica prodana, prestane s djelovanjem ili se pretvori u društvo kći;
(d)  ako matično trgovačko društvo više ne ispunjuje zahtjeve iz članka 3. stavka 1.
Amandman 54
Prijedlog direktive
Članak 45.a (novi)
Članak 45.a
Efektivni porezni doprinos
Sve dok je prag utvrđen u članku 2. stavku 1. točki (c) i dalje na snazi, države članice prate i objavljuju efektivni porezni doprinos malih i srednjih poduzeća te multinacionalnih poduzeća u državama članicama kako bi one mogle osigurati jednake uvjete za slična poduzeća unutar Unije i ublažiti administrativno opterećenje i troškove za mala i srednja poduzeća.
Amandman 55
Prijedlog direktive
Članak 53. – stavak 1. – podstavak 1.
Odstupajući od članka 8. točaka (c) i (d), porezni obveznik nije izuzet od poreza na prihod iz inozemstva koji je primio kao raspodjelu dobiti od subjekta u trećoj zemlji ili kao primitke od prodaje dionica u posjedu subjekta u trećoj zemlji ako je taj subjekt u zemlji porezne rezidentnosti podložan zakonskom porezu na dobit koji je niži od polovice zakonskog poreza na dobit kojemu bi bio podložan, u pogledu takvog prihoda iz inozemstva, u državi članici u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja.
Odstupajući od članka 8. točaka (c) i (d), porezni obveznik nije izuzet od poreza na prihod iz inozemstva koji nije nastao aktivnim poslovanjem i koji je primio kao raspodjelu dobiti od subjekta u trećoj zemlji ili kao primitke od prodaje dionica u posjedu subjekta u trećoj zemlji ako je taj subjekt u zemlji porezne rezidentnosti podložan zakonskom porezu na dobit koji je niži od 15 %, u pogledu takvog prihoda iz inozemstva, u državi članici u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja.
Amandman 56
Prijedlog direktive
Članak 53. – stavak 2.
2.  Ako se primjenjuje stavak 1., porezni obveznik podliježe porezu na prihod iz inozemstva, a od njegove porezne obveze u državi u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja odbija se porez plaćen u trećoj zemlji. Odbitak ne prelazi iznos poreza izračunan prije odbitka, koji se može pripisati oporezivom prihodu.
2.  Ako se primjenjuje stavak 1., porezni obveznik podliježe porezu na prihod iz inozemstva, a od njegove porezne obveze u državi u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja odbija se porez plaćen u trećoj zemlji. Odbitak ne prelazi iznos poreza izračunan prije odbitka, koji se može pripisati oporezivom prihodu. Da bi ostvario pravo na taj odbitak, porezni obveznik svojim nadležnim poreznim tijelima mora dokazati da prihod iz inozemstva nije nastao aktivnim poslovanjem, što se može učiniti potvrdom koju u tu svrhu izdaju strana nadležna porezna tijela.
Amandman 57
Prijedlog direktive
Članak 58.
Članak 58.
Članak 58.
Opće pravilo protiv zloporabe
Opće pravilo protiv zloporabe
1.   Za potrebe izračunavanja porezne osnovice u okviru pravila ove Direktive, država članica ne uzima u obzir aranžman ili niz aranžmana koji nisu autentični s obzirom na sve relevantne činjenice i okolnosti, budući da im je ključna svrha stjecanje porezne prednosti kojom se poništavaju cilj ili svrha ove Direktive. Aranžman se može sastojati od više koraka ili dijelova.
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se opća pravila protiv zloporabe utvrđena u Direktivi (EU) 2016/1164.
2.  Za potrebe stavka 1., aranžman ili niz aranžmana smatraju se neautentičnima u mjeri u kojoj nisu osnovani iz valjanih komercijalnih razloga koji odražavaju gospodarsku stvarnost.
3.  S aranžmanima ili nizom aranžmana koji se ne uzimaju u obzir u skladu sa stavkom 1. u svrhu izračuna porezne osnovice postupa se prema njihovom ekonomskom sadržaju.
Amandman 58
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 1. – podstavak 1. – uvodni dio
Subjekt ili stalna poslovna jedinica čija dobit ne podliježe porezu ili je izuzeta od poreza u državi članici u kojoj se nalazi njezino sjedište smatra se kontroliranim stranim trgovačkim društvom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
Država članica poreznog obveznika određeni subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu čija dobit ne podliježe porezu ili je izuzeta od poreza u toj državi članici, smatra kontroliranim stranim trgovačkim društvom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
Amandman 59
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 1. – podstavak 1. – točka b
(b)  stvarni porez na dobit koji su platili subjekt ili stalna poslovna jedinica manji je od razlike između poreza na dobit koji bi se naplatio subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici u skladu s pravilima ove Direktive i stvarnog poreza na dobit koji su platili subjekt ili stalna poslovna jedinica.
(b)  prihodi subjekta podliježu stopi poreza na dobit nižoj od 15 %; ta se stopa procjenjuje na temelju dobiti prije primjene mjera koje su te države uvele kako bi se smanjila porezna osnovica na koju se primjenjuje ta stopa; ta stopa revidira se svake godine u skladu s ekonomskim kretanjima u svjetskoj trgovini.
Amandman 60
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 1. – podstavak 2.
Za potrebe točke (b) prvog podstavka, pri izračunu poreza na dobit koji bi bio naplaćen subjektu u skladu s pravilima iz ove Direktive u državi članici poreznog obveznika ne uzima se u obzir prihod bilo koje stalne poslovne jedinice subjekta koji ne podliježe porezu ili je izuzet od poreza u jurisdikciji kontroliranog stranog poduzeća.
Briše se.
Amandman 61
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 2.
2.  Ako se subjekt ili stalna poslovna jedinica smatraju kontroliranim stranim trgovačkim društvom u okviru stavka 1., neraspodijeljeni prihod subjekta ili stalne poslovne jedinice podliježe porezu u mjeri u kojoj on proizlazi iz sljedećih kategorija:
2.  Ako se subjekt ili stalna poslovna jedinica smatra kontroliranim stranim trgovačkim društvom u skladu sa stavkom 1., država članica poreznog obveznika poreznom osnovicom obuhvaća:
(a)  neraspodijeljeni prihod subjekta ili prihod stalne poslovne jedinice koji proizlazi iz sljedećih kategorija:
(a)   kamate ili svaki drugi prihod od financijske imovine;
(i)   kamate ili svaki drugi prihod od financijske imovine;
(b)   naknade za licenciju ili bilo koji drugi prihod od intelektualnog vlasništva;
(ii)   naknade za licenciju ili bilo koji drugi prihod od intelektualnog vlasništva;
(c)   dividende i prihod od prodaje dionica;
(iii)   dividende i prihod od prodaje dionica;
(d)   prihod od financijskog zakupa;
(iv)   prihod od financijskog zakupa;
(e)   prihod od osiguranja, bankarskih i ostalih financijskih djelatnosti;
(v)   prihod od osiguranja, bankarskih i ostalih financijskih djelatnosti;
(f)   prihod od društava koja posluju s povezanim društvima koja zarađuju prihod od prodaje i usluga od robe i usluga koje kupuju od povezanih društava i prodaju ih njima te dodaju malo ili nimalo gospodarske vrijednosti.
(vi)   prihod od društava koja posluju s povezanim društvima koja zarađuju prihod od prodaje i usluga od robe i usluga koje kupuju od povezanih društava i prodaju ih njima te dodaju malo ili nimalo gospodarske vrijednosti.
Prvi podstavak ne primjenjuje se na kontrolirano strano trgovačko društvo koje je rezident ili se nalazi u državi članici ili trećoj zemlji koja je strana Sporazuma o EGP-u ako je kontrolirano strano trgovačko društvo osnovano zbog valjanih komercijalnih razloga koji odražavaju gospodarsku stvarnost. Za potrebe ovog članka, djelatnost kontroliranog stranog trgovačkog društva održava gospodarsku stvarnost u mjeri u kojoj tu djelatnost podržavaju primjereno osoblje, oprema, imovina i objekti.
Ova se točka ne primjenjuje ako kontrolirano strano trgovačko društvo obavlja znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću osoblja, opreme, imovine i objekata, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima. Ako je kontrolirano strano trgovačko društvo rezident ili se nalazi u trećoj zemlji koja nije stranka Sporazuma o EGP-u, države članice mogu odlučiti ne primijeniti prethodni podstavak ili
(b)  neraspodijeljeni prihod subjekta ili stalne poslovne jedinice koji proizlazi iz neautentičnih aranžmana čija je glavna svrha stjecanje porezne prednosti.
Za potrebe ove točke, aranžman ili serija aranžmana smatraju se neautentičnima ako subjekt ili stalna poslovna jedinica nije vlasnik imovine ili nije preuzeo rizike iz kojih proizlazi sav njegov prihod ili dio tog prihoda, da taj prihod ili dio tog prihoda nije pod kontrolom društva u kojem se obnašaju značajne dužnosti zaposlenika, koje su važne za tu imovinu i rizike te su od presudne važnosti za stvaranje prihoda kontroliranog društva.
Amandman 62
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 3. – podstavak 1.
Subjekt ili stalna poslovna jedinica ne smatra se kontroliranim stranim trgovačkim društvom kako je navedeno u stavku 1. ako je ne više od jedne trećine prihoda pripisanog subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici obuhvaćeno kategorijama od (a) do (f) stavka 2.
Ako se u skladu s pravilima države članice porezna osnovica poreznog obveznika izračunava u skladu sa stavkom 2. točkom (a), država članica može odlučiti da određeni subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu ne smatra kontroliranim stranim trgovačkim društvom u skladu sa stavkom 1., ako jedna trećina ili manje od jedne trećine prihoda subjekta ili stalne poslovne jedinice potpada u bilo koju od kategorija iz stavka 2. točke (a).
Amandman 63
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 3. – podstavak 2.
Financijska društva ne smatraju se kontroliranim stranim trgovačkim društvima iz stavka 1. ako ne više od jedne trećine prihoda pripisanog subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici iz kategorija od (a) do (f) stavka 2. potječe od transakcija između poreznog obveznika i njegovih povezanih društava.
Ako se u skladu s pravilima države članice porezna osnovica poreznog obveznika izračunava u skladu sa stavkom 2. točkom (a), država članica može odlučiti da financijska društva ne smatra kontroliranim stranim trgovačkim društvima ako jedna trećina ili manje od jedne trećine prihoda subjekta iz kategorija u skladu sa stavkom 2. točkom (a) potječe od transakcija između poreznog obveznika i njegovih povezanih društava.
Amandman 64
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 3.a (novi)
3a.  Države članice iz područja primjene stavka 2. točke (b) mogu isključiti subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu:
(a)  s računovodstvenom dobiti od najviše 750 000 EUR i neposlovnim prihodom od najviše 75 000 EUR; ili
(b)  čije računovodstvene dobiti ne iznose više od 10 posto troškova poslovanja za porezno razdoblje.
Za potrebe prvog podstavka točke (b) troškovi poslovanja ne smiju uključivati troškove robe prodane izvan zemlje u kojoj je subjekt rezident, ili ima stalnu poslovnu jedinicu, za potrebe oporezivanja i plaćanja povezanim društvima.
Amandman 65
Prijedlog direktive
Članak 61.
Članak 61.
Članak 61.
Hibridna neusklađenost
Hibridna neusklađenost
U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost između država članica dovodi do dvostrukog odbitka istog plaćanja, troškova ili gubitaka, odbitak se pruža samo u državi članici iz koje potječe to plaćanje te u kojoj su nastali troškovi ili pretrpljeni gubici.
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se pravila o hibridnoj neusklađenosti utvrđena u članku 9. Direktive (EU) 2016/1164.
U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost koja uključuje treću zemlju dovodi do dvostrukog odbitka istog plaćanja, troškova ili gubitaka, predmetna država članica uskraćuje primjenu odbitka takvog plaćanja, troškova ili gubitaka, osim ako je to već učinila treća zemlja.
U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti između država članica dođe do odbitka bez uključivanja, država članica platitelja uskraćuje odbitak takvog plaćanja.
U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost koja uključuje treću zemlju dovodi do odbitka bez uključivanja:
(a)  ako plaćanje potječe iz države članice, ta država članica uskraćuje odbitak ili
(b)  ako plaćanja potječe iz treće zemlje, predmetna država članica zahtijeva od poreznog obveznika da uključi takvo plaćanje u oporezivu osnovicu, osim ako je treća zemlja već uskratila odbitak ili je podnijela zahtjev da se to plaćanje uključi.
U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost između država članica koja uključuje stalnu poslovnu jedinicu dovodi do neoporezivanja bez uključivanja, država članica u kojoj je porezni obveznik rezident u svrhu oporezivanja od poreznog obveznika zahtijeva uključivanje prihoda pripisanog stalnoj poslovnoj jedinici u oporezivu osnovicu.
U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost koja uključuje stalnu poslovnu jedinicu koja se nalazi u trećoj zemlji dovodi do neoporezivanja bez uključivanja, predmetna država članica od poreznog obveznika zahtijeva uključivanje prihoda pripisanog stalnoj poslovnoj jedinici u trećoj zemlji u oporezivu osnovicu.
4.  U mjeri u kojoj je za plaćanje poreznog obveznika u korist povezanog društva u trećoj zemlji izravno ili neizravno izvršen prijeboj s plaćanjima, troškovima ili gubicima koje je zbog hibridne neusklađenosti moguće odbiti u dvije jurisdikcije izvan Unije, država članica poreznog obveznika mora uskratiti odbitak iz porezne osnovice za plaćanja poreznog obveznika u korist povezanog društva, osim ako je jedna od uključenih trećih zemalja već uskratila odbitak za plaćanja, troškove ili gubitke za koje je moguće odobriti odbitak u dvije različite jurisdikcije.
5.  U mjeri u kojoj je za odgovarajuće uključivanje plaćanja poreznog obveznika u korist povezanog društva u trećoj zemlji, a koje je moguće odbiti iz porezne osnovice, izravno ili neizravno izvršen prijeboj s plaćanjima koje zbog hibridne neusklađenosti primatelj nije uključio u svoju poreznu osnovicu, država članica poreznog obveznika mora uskratiti odbitak iz porezne osnovice za plaćanja poreznog obveznika u korist povezanog društva u trećoj zemlji, osim ako je jedna od uključenih trećih zemalja već uskratila odbitak za neuključeno plaćanje.
6.  U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost dovodi do olakšice za porez po odbitku na plaćanje koje proizlazi iz prenesenog financijskog instrumenta više od jednoj uključenoj strani, država članica poreznog obveznika ograničava korist od takve olakšice razmjerno neto oporezivom prihodu u pogledu takvog plaćanja.
7.  Za potrebe ovog članka, „platitelj” znači subjekt ili stalna poslovna jedinica koja je izvršila plaćanje, zabilježila troškove ili pretrpjela gubitke.
Amandman 66
Prijedlog direktive
Članak 61.a – naslov
Neusklađenost porezne rezidentnosti
Obrnute hibridne neusklađenosti
Amandman 67
Prijedlog direktive
Članak 61.a – stavak 1.
U mjeri u kojoj se plaćanje, troškovi ili gubici poreznog obveznika koji je rezident u svrhe oporezivanja u državi članici i trećoj zemlji, u skladu sa zakonima te države članice i te treće zemlje, mogu odbiti od oporezive osnovice u obje jurisdikcije te se to plaćanje, ti troškovi i gubici mogu poravnati u državi članici poreznog obveznika s oporezivim prihodom koji nije uključen u trećoj zemlji, država članica poreznog obveznika uskraćuje odbitak plaćanja, troškova ili gubitaka, osim ako je to već učinila treća zemlja.
Za potrebe ove Direktive države članice postupaju s obrnutim hibridnim neusklađenostima u skladu s člankom 9.a Direktive (EU) 2016/1164.
Amandman 68
Prijedlog direktive
Članak 65.a (novi)
Članak 65.a
Europski porezni identifikacijski broj
Komisija do 31. prosinca 2018. podnosi zakonodavni prijedlog usklađenog zajedničkog europskog poreznog identifikacijskog broja kako bi se automatsku razmjenu poreznih informacija unutar Unije učinilo učinkovitijom i pouzdanijom.
Amandman 69
Prijedlog direktive
Članak 65.b (novi)
Članak 65.b
Obvezna automatska razmjena informacija u pogledu oporezivanja
Kako bi se zajamčila potpuna transparentnost i ispravna primjena ove Direktive, obvezna je automatska razmjena informacija u pogledu oporezivanja, kako je predviđeno Direktivom Vijeća 2011/16/EU1a.
Kako bi se osigurala puna provedba ove Direktive, države članice svojim nacionalnim poreznim tijelima dodjeljuju dovoljan broj zaposlenika, stručno znanje i proračunska sredstva te sredstva za obuku zaposlenika poreznih uprava s naglaskom na prekograničnoj suradnji te na automatskoj razmjeni informacija.
____________
1a Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1)
Amandman 70
Prijedlog direktive
Članak 66. – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 11.stavka 6., članka 32. stavka 5. i članka 40. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme od datuma stupanja na snagu ove Direktive.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 5. stavka 2.a, članka 32. stavka 5. i članka 40. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme od datuma stupanja na snagu ove Direktive.
Amandman 71
Prijedlog direktive
Članak 66. – stavak 3.
3.  Vijeće može u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 11.stavka 6., članka 32. stavka 5. i članka 40. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili kasnijeg datuma navedenog u odluci. Odluka ne utječe na valjanost niti jednog delegiranog akta koji je već na snazi.
3.  Vijeće može u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 5. stavka 2.a, članka 32. stavka 5. i članka 40. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili kasnijeg datuma navedenog u odluci. Odluka ne utječe na valjanost niti jednog delegiranog akta koji je već na snazi.
Amandman 72
Prijedlog direktive
Članak 66. – stavak 5.
5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 11. stavka 6., članka 32. stavka 5. i članka 40. stupa na snagu samo ako Vijeće u roku od [dva mjeseca] od priopćenja tog akta Vijeću na njega ne uloži nikakav prigovor ili ako je prije isteka tog roka Vijeće obavijestilo Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za [dva mjeseca] na inicijativu Vijeća.
5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 5. stavka 2.a, članka 32. stavka 5. i članka 40. stupa na snagu samo ako Vijeće u roku od [dva mjeseca] od priopćenja tog akta Vijeću na njega ne uloži nikakav prigovor ili ako je prije isteka tog roka Vijeće obavijestilo Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za [dva mjeseca] na inicijativu Vijeća.
Amandman 73
Prijedlog direktive
Članak 66.a (novi)
Članak 66.a
Mjere protiv zlouporabe poreznih ugovora
Države članice mijenjaju svoje bilateralne porezne ugovore u skladu s ovom Direktivom kako bi zajamčile da ti ugovori sadržavaju sve sljedeće sastavnice:
(a)  klauzulu kojom se obje ugovorne stranke obvezuju na utvrđivanje mjera za oporezivanje u mjestu odvijanja gospodarske djelatnosti i stvaranja vrijednosti;
(b)  dopunu kojom bi se objasnilo da je cilj bilateralnih ugovora, osim izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, i borba protiv utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja;
(c)  klauzulu o ispitivanju glavne svrhe na temelju općeg pravila protiv izbjegavanja poreza.
Amandman 74
Prijedlog direktive
Članak 68.a (novi)
Članak 68.a
Praćenje
Komisija prati ujednačenu provedbu ove Direktive i objavljuje zaključke o njoj kako bi osigurala da su države članice usklađene u tumačenju mjera koje iz nje proizlaze.
Amandman 75
Prijedlog direktive
Članak 69.
Članak 69.
Članak 69.
Preispitivanje
Izvješće o provedbi i preispitivanje provedbe
Komisija preispituje primjenu Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Vijeće o njezinoj primjeni.
Komisija ocjenjuje primjenu Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu.
Neovisno o prvom stavku, Komisija tri godine nakon stupanja ove Direktive na snagu preispituje funkcioniranje članka 11. i razmatra prilagodbe definicije i kalibracije AGI-ja. Komisija provodi temeljitu analizu načina na koji se s pomoću AGI-ja ohrabruje trgovačka društva koja imaju pravo nastaviti primjenjivati pravila ove Direktive za financiranje svog poslovanja s pomoću vlasničkog kapitala.
Komisija priopćuje svoje zaključke Europskom parlamentu i Vijeću u izvješću o provedbi. Izvješće sadržava analizu svakog od sljedećih elemenata:
(a)   učinka tog sustava na porezne prihode država članica;
(b)  prednosti i nedostataka tog sustava za mala i srednja poduzeća;
(c)   učinka na pravednu naplatu poreza među državama članicama;
(d)   utjecaja na unutarnje tržište u cjelini s posebnim osvrtom na moguće narušavanje tržišnog natjecanja između trgovačkih društava koja podliježu novim pravilima utvrđenima ovom Direktivom.
(e)   broja poduzeća obuhvaćenih područjem primjene tijekom prijelaznog razdoblja.
Komisija preispituje primjenu Direktive deset godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Europski parlament i Vijeće o njezinoj primjeni.
Nalaze preispitivanja Komisija prosljeđuje državama članicama kako bi se ti nalazi uzeli u obzir pri osmišljavanju i provedbi nacionalnih sustava oporezivanja dobiti.
Nalaze preispitivanja Komisija Europskom parlamentu i državama članicama prosljeđuje u izvješću kako bi se ti nalazi uzeli u obzir pri osmišljavanju i provedbi nacionalnih sustava oporezivanja dobiti, uz zakonodavni prijedlog izmjene ove Direktive, ako je to prikladno.
Amandman 76
Prijedlog direktive
Članak 70. – stavak 1. – podstavak 1.
Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2018. One Komisiji odmah dostavljaju tekst takvih odredaba.
Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2019. One Komisiji odmah dostavljaju tekst takvih odredaba.
Amandman 77
Prijedlog direktive
Članak 70. – stavak 1. – podstavak 2.
One te odredbe primjenjuju od 1. siječnja 2019.
One te odredbe primjenjuju od 1. siječnja 2020.
Posljednje ažuriranje: 6. studenog 2018.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti