Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2626(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0139/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 15/03/2018 - 10.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0090

Usvojeni tekstovi
PDF 285kWORD 59k
Četvrtak, 15. ožujka 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Stanje u Siriji
P8_TA(2018)0090RC-B8-0139/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o stanju u Siriji (2018/2626(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Siriji, posebno Rezoluciju od 18. svibnja 2017. o strategiji EU-a za Siriju(1),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. i druge ugovore i instrumente UN-a u području ljudskih prava, uključujući Konvenciju UN-a o pravima djeteta,

–  uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju iz 1949. i njezine dodatne protokole,

–  uzimajući u obzir izjave o Siriji potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini, a posebno one od 9. srpnja 2017. o prekidu vatre u Siriji, od 25. studenoga 2017. o konferenciji sirijske oporbe u Rijadu i od 23. veljače 2018. o masakru u istočnoj Guti, te njezine napomene po dolasku na sastanak Vijeća za vanjske poslove 26. veljače 2018.,

–  uzimajući u obzir zajedničke izjave potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Federice Mogherini i povjerenika Stylianidesa od 3. listopada 2017. o nedavnim napadima u Siriji, od 20. veljače 2018. o humanitarnoj situaciji u istočnoj Guti i Idlibu i od 6. ožujka 2018. o stanju u istočnoj Guti i ostalim dijelovima Sirije,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Federice Mogherini s plenarne sjednice Parlamenta održane 6. veljače 2018. u vezi sa stanjem ljudskih prava u Turskoj i stanjem u Afrinu u Siriji,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2011/273/ZVSP od 9. svibnja 2011. o mjerama ograničavanja protiv Sirije(2) te zaključke Vijeća od 26. veljače 2018. o dodavanju dvaju novih ministara na popis sankcija,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije / visoke predstavnice Unije Europskom parlamentu i Vijeću od 14. ožujka 2017. naslovljenu „Elementi strategije EU-a za Siriju” (JOIN(2017)0011) i zaključke Vijeća o Siriji od 3. travnja 2017., koji zajedno čine novu strategiju EU-a za Siriju,

–  uzimajući u obzir izjavu supredsjednika od 5. travnja 2017. s konferencije naslovljene „Potpora budućnosti Sirije i regije” i ranije konferencije o stanju u Siriji održane u Londonu, Kuvajtu, Berlinu i Helsinkiju,

–  uzimajući u obzir izjave visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Zeida Raada Al-Husseina u Vijeću za ljudska prava (UNHRC) u Ženevi o stanju u Siriji, a posebno one od 26. veljače 2018. i 2. ožujka 2018., te njegovo usmeno izvješće od 7. ožujka 2018. o aktivnostima njegova ureda i nedavnim događajima u vezi s ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir izjave glasnogovornika glavnog tajnika od 20. veljače i 24. veljače 2018. o istočnoj Guti u Sirijskoj Arapskoj Republici,

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda, kao i sve konvencije UN-a čija je Sirija potpisnica,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a (VSUN) o Siriji, osobito Rezoluciju 2254 (2015) od 18. prosinca 2015., Rezoluciju 2393 (2017) od 19. prosinca 2017. o izdavanju odobrenja za prekogranično pružanje pomoći i pružanje pomoći na crti razgraničenja u Siriji te Rezoluciju 2401 (2018) od 24. veljače 2018. o prekidu vatre u Siriji na razdoblje od 30 dana kako bi se omogućilo pružanje humanitarne pomoći,

–  uzimajući u obzir izvješća Nezavisne međunarodne istražne komisije o Sirijskoj Arapskoj Republici, koja je uspostavljena u okviru UNHRC-a, i rezolucije UNHRC-a o Sirijskoj Arapskoj Republici, posebno onu od 5. ožujka 2018. o pogoršanju stanja ljudskih prava u istočnoj Guti,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a A-71/248 od 21. prosinca 2016. o međunarodnom, nepristranom i neovisnom mehanizmu za pomoć u istrazi i kaznenom progonu osoba odgovornih za najteže zločine prema međunarodnom pravu počinjene u Sirijskoj Arapskoj Republici nakon ožujka 2011.,

–  uzimajući u obzir Rimski statut i osnivačke dokumente Međunarodnoga suda te ad hoc sudova, uključujući Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, Međunarodni kazneni sud za Ruandu i Posebni sud za Libanon,

–  uzimajući u obzir memorandum o uspostavi područjâ bez sukoba u Sirijskoj Arapskoj Republici koji su 6. svibnja 2017. potpisali Iran, Rusija i Turska,

–  uzimajući u obzir izvješće koje je 2017. objavio Populacijski fond Ujedinjenih naroda pod naslovom „Voices from Syria 2018 – Assessment Findings of the Humanitarian Needs Overview” (Glasovi Sirije 2018. – Zaključci procjene pregleda humanitarnih potreba),

–  uzimajući u obzir izjavu centra Carnegie za Bliski istok od 5. ožujka 2018. o navodnom sastanku voditelja Sirijskog ureda za nacionalnu sigurnost Alija Mamlouka, koji se nalazi na popisu sankcija EU-a, s talijanskim ministrom vanjskih poslova i direktorom Agencije za informiranje i vanjsku sigurnost u Rimu, čime je ozbiljno prekršena Odluka Vijeća 2011/273/ZVSP od 9. svibnja 2011. o mjerama ograničavanja protiv Sirije,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da se sedmogodišnji građanski sukob u Siriji nastavlja, unatoč brojnim međunarodnim pokušajima postizanja prekida vatre i uspostavljanja temelja za sporazumno rješenje; budući da je kao posljedica toga humanitarna situacija u zemlji i dalje poražavajuća; budući da više od 13 milijuna osoba, uključujući šest milijuna djece, hitno treba neki oblik humanitarne pomoći; budući da je 6,1 milijuna osoba interno raseljeno, tri milijuna civila živi u opkoljenim područjima, a pet milijuna Sirijaca ima status izbjeglica u susjednim regijama; budući da je tijekom sukoba poginulo najmanje 400 000 Sirijaca;

B.  budući da su područja i gradovi poput Idliba, istočne Gute, Jarmuka, Fue i Kefraje već dugo pod blokadom, što ozbiljno utječe na civilno stanovništvo, te da je ondje onemogućena održiva dostava humanitarne pomoći zbog vojnih ofenziva i bombardiranja koje sirijski režim uz pomoć Rusije i Irana provodi protiv vlastitog naroda; budući da je istočna Guta već pet godina pod opsadom sirijskog režima i njegovih saveznika, pri čemu su civili, uključujući i djecu, te škole i zdravstvene ustanove izloženi zračnim napadima, granatiranjima i napadima kemijskim oružjem, što je dovelo do gubitka na stotine života u tom području; budući da su snage u istočnoj Guti optužene za granatiranje civilnih područja u Damasku;

C.  budući da je stanje u istočnoj Guti toliko kritično da ga je glavni tajnik UN-a António Guterres opisao kao „pakao na Zemlji”; budući da je stanovništvo istočne Gute zbog blokade odsječeno od bilo kakvog oblika pomoći od 14. veljače 2018., kada je jedan konvoj stigao do samo 7 200 ljudi od njih 400 000 koliko ih živi na tom području; budući da je humanitarni konvoj UN-a 5. ožujka 2018. napokon uspio ući u Dumu i dostaviti pomoć za 27 500 ljudi kojima su bili potrebni hrana i medicinske potrepštine; budući da je sirijski režim iz konvoja uklonio najvažnije medicinske proizvode;

D.  budući da je 24. veljače 2018. VSUN donio Rezoluciju 2401, u kojoj je zahtijevao da sve sukobljene strane bez odgode prekinu sukob na razdoblje od najmanje 30 uzastopnih dana radi omogućavanja sigurne, neometane i neprekidne opskrbe humanitarnom pomoći te medicinske evakuacije teško bolesnih i ranjenih osoba, u skladu s važećim međunarodnim pravom; budući da se sirijski režim te ruske i iranske snage nisu pridržavali Rezolucije 2401, unatoč opetovanim zahtjevima međunarodne zajednice; budući da vojska koristi „oslobađanje” regije kao izliku za nastavak napada na civile; budući da je Rusija posljednjih godina uložila veto na 11 rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući rezoluciju usmjerenu na obnovu zajedničkog istražnog mehanizma UN-a i Organizacije za zabranu kemijskog oružja iz studenoga 2017., te da je imala aktivnu ulogu u ograničavanju sadržaja tih rezolucija;

E.  budući da ti napadi i izgladnjivanje civila opsadom naseljenih područja te prisilno raseljavanje stanovništva, među ostalim i u cilju demografskih promjena, koji se koriste kao ratne taktike predstavljaju jasno kršenje međunarodnog humanitarnog prava; budući se ometanjem evakuacije i pružanja humanitarne pomoći i medicinske skrbi teško krši međunarodno humanitarno pravo i nekoliko rezolucija VSUN-a;

F.  budući da je turska operacija „Maslinova grana” u provinciji Afrin koju kontroliraju Kurdi dodala novu dimenziju sukobu u Siriji te je dovela do dodatnih humanitarnih problema i izazvala zabrinutost zbog negativnog utjecaja na delikatnu unutarnju ravnotežu u Siriji i/ili napore u cilju postizanja sporazumnog rješenja; ističe da je već zabilježen velik broj civilnih žrtava, a još su stotine civila u životnoj opasnosti; budući da je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica u ime EU-a jasno izrazila zabrinutost u tom pogledu, pri čemu je pozvala tursku vladu da zaustavi svoje ofenzive i naglasila da je potrebno usredotočiti se na borbu protiv terorističkih organizacija koje se nalaze na popisu UN-a;

G.  budući da se u kršenja prava koja su Asadov režim i njegovi saveznici počinili tijekom sukoba u Siriji ubrajaju ciljani i neselektivni napadi na civile, među ostalim i upotrebom kemijskog oružja, izvansudska smaknuća, mučenja i zlostavljanja, prisilni nestanci, masovna i proizvoljna uhićenja, kolektivna kažnjavanja, napadi na medicinsko osoblje i uskraćivanje hrane, vode i medicinske pomoći; budući da su ti zločini do sada ostali nekažnjeni;

H.  budući da su ISIL/Daiš i ostali džihadistički pokreti počinili zločine i teško prekršili međunarodno pravo, uključujući brutalna smaknuća i spolno nasilje, otmice, mučenja, prisilna vjerska preobraćenja i ropstvo žena i djevojčica; budući da se djeca novače i koriste za terorističke napade; budući da postoji ozbiljna zabrinutost zbog korištenja civila kao živih štitova u područjima pod kontrolom ekstremista; budući da se ti zločini mogu smatrati ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidom;

I.  budući da je u sadašnjoj situaciji demokratska oporba oslabljena, a civili zarobljeni između džihadističkih terorista i islamskih fundamentalista, s jedne strane, te pristaša Asadova režima, s druge strane;

J.  budući da je Vijeće 26. veljače 2018. zbog ozbiljnosti stanja u Siriji na popis osoba na koje se primjenjuju restriktivne mjere EU-a protiv sirijskog režima uvrstilo ministra industrije i ministra za informiranje sirijske vlade;

K.  budući da su međunarodna zajednica i pojedinačne države obvezne privesti pravdi osobe odgovorne za kršenja međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava tijekom sukoba u Siriji, među ostalim i primjenom načela univerzalne jurisdikcije, kao i nacionalnog prava; budući da se to može učiniti ili na temelju postojećih nacionalnih i međunarodnih pravnih sredstava, uključujući nacionalne i međunarodne sudove, ili u okviru međunarodnih kaznenih ad hoc sudova koji će se tek uspostaviti; budući da se, osim takve osobne kaznene odgovornosti, pod određenim uvjetima države također mogu kazneno goniti zbog kršenja obveza iz međunarodnih ugovora i konvencija pod nadležnošću Međunarodnog suda, uključujući Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja iz 1984. i Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.;

L.  budući da je EU i dalje posvećen uspjehu pregovora koji se odvijaju pod pokroviteljstvom posebnog izaslanika UN-a za Siriju, poznatih kao ženevski proces; budući da EU i dalje podupire taj proces, među ostalim i organizacijom druge briselske konferencije pod nazivom „Potpora budućnosti Sirije i regije” koja će se održati u Bruxellesu 24. i 25. travnja 2018.;

M.  budući da ni nakon 9. kruga pregovora održanog u Beču 25. i 26. siječnja 2018. ženevski pregovori dosad nisu rezultirali pomacima prema pronalasku mirnog rješenja sirijske krize; budući da su 4. svibnja 2017. u Kazahstanu Rusija, Iran i Turska postigli dogovor o uspostavi četiriju područja bez sukoba, koja zatim nisu poštovali niti štitili; budući da je u sklopu Sirijskog kongresa za nacionalni dijalog, koji je održan 30. siječnja 2018. u Sočiju, najavljena uspostava ustavnog odbora, koju nisu prihvatile sve strane;

N.  budući da stanje u Siriji i nepostojanje sveobuhvatne, istinske i uključive političke tranzicije i dalje sprečava potpunu provedbu strategije EU-a za Siriju, a osobito pružanje znatne pomoći koju Unija može dati za obnovu te zemlje;

O.  budući da je od izbijanja rata EU zajedno s državama članicama mobilizirao više od 10,4 milijardi EUR kako bi se podmirile humanitarne potrebe nastale kao posljedica sirijske krize, i unutar Sirije i u susjednoj regiji, što ga čini najznačajnijim donatorom; budući da je EU također u znatnoj mjeri podupro i pohvalio susjedne zemlje koje su prihvatile izbjeglice;

1.  ponovno najoštrije osuđuje sva zlodjela i raširena kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava počinjena u ovom sukobu, a posebne ona koja su počinile snage Asadova režima, uključujući uz pomoć saveznika Rusije i Irana, te terorističke skupine s popisa UN-a; žali zbog činjenice da je tijekom sedam godina sukoba u Siriji ubijeno više od 400 000 osoba, a još tisuće ranjene, u bombardiranju, granatiranju i s pomoću drugih vojnih sredstava te da su milijuni osoba raseljeni, a usto je civilima uskraćen pristup hrani, vodi, sanitarnim uslugama i zdravstvu kao posljedica dugotrajnih opsada gusto naseljenih područja; izražava krajnju zabrinutost zbog rastućeg nasilja u mnogim dijelovima zemlje, primjerice u istočnoj Guti, Afrinu i Idlibu;

2.  izražava duboko žaljenje zbog neuspjeha ponovljenih regionalnih i međunarodnih pokušaja da se rat okonča te snažno potiče na obnovljenu i intenzivnu suradnju na svjetskoj razini radi postizanja mirnog i održivog rješenja za taj sukob; ističe da međunarodna zajednica nije pružila dovoljnu potporu demokratskoj oporbi; ponovno potvrđuje prvenstvo ženevskog procesa pod vodstvom UN-a te podupire napore posebnog izaslanika UN-a za Siriju Staffana de Misture u cilju ostvarivanja stvarne i uključive političke tranzicije u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2254, koju su dogovorile sve strane u Siriji uz potporu ključnih međunarodnih i regionalnih aktera; naglašava važnost nalaženja političkog rješenja sukoba; i dalje se zalaže za jedinstvo, suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i neovisnost Sirije;

3.  najoštrije osuđuje aktualno nasilje u istočnoj Guti, unatoč tome što je rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a br. 2401 jednoglasno usvojena, i hitno upućuje poziv svim stranama, a posebno Asadovu režimu, Rusiji i Iranu, da tu rezoluciju hitno i u potpunosti provedu i da je poštuju te da osiguraju neposrednu, sigurnu, neometanu i neprekidnu opskrbu humanitarnom pomoći, da evakuiraju teško bolesne i ranjene osobe i ublaže patnje sirijskog naroda; u potpunosti podržava poziv upućen svim sukobljenim stranama da bez odgode prekinu sukob u razdoblju od najmanje 30 uzastopnih dana; ponovno upućuje poziv svim stranama, a posebno sirijskim vlastima, da se pridržavaju svoje odgovornosti za zaštitu stanovništva Sirije i da odmah prekinu sve napade na civile u Siriji; poziva države koje su se založile za prekid vatre da u tzv. područjima smirivanja sukoba djeluju u skladu s preuzetom odgovornošću kako bi se stalo na kraj nasilju i počinjenim zločinima te omogućio i zajamčio neometan pristup tim područjima; prima na znanje odluku triju zemalja koje su sudjelovale u procesu iz Astane da održe novi sastanak na vrhu u travnju 2018. kako bi se raspravljalo o Siriji i potencijalnim koracima u toj regiji; naglašava da ti koraci ne bi smjeli ni na koji način biti u suprotnosti s pregovorima pod pokroviteljstvom UN-a/ženevskim procesom niti ih potkopavati;

4.  podsjeća režime u Siriji, Rusiju i Iranu da su na temelju međunarodnog prava odgovorni za gnusne zločine koje i dalje čine u Siriji i da će počinitelji tih zločina, bez obzira na to radilo se o državama ili pojedincima, za njih odgovarati;

5.  duboko žali zbog opetovanih ruskih veta u VSUN-u i činjenice da nije postignut dogovor o produljenju mandata zajedničkog istražnog mehanizma UN-a i Organizacije za zabranu kemijskog oružja prije njegova isteka 17. studenoga 2017.; smatra sramotnim takav stav stalne članice VSUN-a s posebnom odgovornošću za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti; ističe da u očima svijeta ometanje međunarodnih istraga više pokazuje krivnju nego bilo što drugo;

6.  izražava duboku zabrinutost zbog turske intervencije u područjima Sirije koja se nalaze pod nadzorom kurdskih snaga; i dalje je ozbiljno zabrinut zbog eskalacije stanja u Afrinu, među ostalim zbog mogućeg sukoba između turskih snaga i Asadovih ili ruskih snaga te zbog rasta napetosti u odnosu sa Sjedinjenim Američkim Državama; poziva tursku vladu da povuče svoje postrojbe i zauzme konstruktivnu ulogu u sirijskom sukobu, što je i u nacionalnom interesu Turske; ponavlja stajalište potpredsjednice Komisije / visoke predstavnice Unije prema kojem otvaranje novih fronti u Siriji nije u interesu turske sigurnosti i upozorava na daljnje pogoršanje humanitarne krize u toj zemlji; zahtijeva potpuno poštovanje humanitarnog prava, uključujući zaštitu civila, i poziva na prekid vatre u cijeloj Siriji, uključujući Afrin;

7.  ponovno potvrđuje svoju potporu za napore koje globalna koalicija ulaže u borbi protiv Daiša; ističe da su koalicijske i sirijske partnerske snage ostvarile znatan napredak u kampanji za poraz Daiša u Siriji; podsjeća na to da sve mjere poduzete u cilju borbe protiv Daiša i drugih terorističkih skupina koje je takvima obilježilo Vijeće sigurnosti UN-a moraju biti u skladu s međunarodnim pravom; poziva države članice i njihove saveznike da zajamče transparentnost, odgovornost i potpuno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i prava u području ljudskih prava;

8.  ponovno poziva da se na cijelom državnom području Sirije osigura siguran, pravovremen i neometan pristup humanitarnoj pomoći i pozdravlja rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2393 kojom je produljeno odobrenje za prekogranično pružanje pomoći i pružanje pomoći na crti razgraničenja u Siriji za dodatnih 12 mjeseci (do 10. siječnja 2019.); potiče UN i njegove partnere na terenu da nastave poduzimati korake kako bi se pojačala isporuka humanitarne pomoći u teško dostupnim i opkoljenim područjima, među ostalim, što učinkovitijim korištenjem graničnih prijelaza u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2165(2014); podupire poziv na hitno ubrzanje humanitarnog razminiravanja u cijeloj Siriji i podsjeća sve strane u sukobu da je bolničko i zdravstveno osoblje izričito zaštićeno međunarodnim humanitarnim pravom; žali zbog raznih slučajeva seksualnog zlostavljanja i povreda dužnosti koji su se dogodili unutar međunarodnih organizacija za pružanje pomoći, uključujući seksualno iskorištavanje sirijskih izbjeglica od strane osoba koje su dostavljale pomoć u ime UN-a i drugih poznatih međunarodnih organizacija; odlučno izjavljuje da se takva djela ne bi smjela tolerirati; odlučno poziva na provedbu temeljite istrage i ističe da sve odgovorne osobe moraju biti kažnjene;

9.  naglašava da u pogledu stravičnih zločina počinjenih u Siriji, uključujući zločine nad vjerskim, etničkim i drugim skupinama i manjinama, ne bi smjelo biti prostora za toleranciju i nekažnjavanje; ponovno poziva na neovisnu, nepristranu, temeljitu i vjerodostojnu istragu i kazneni progon odgovornih osoba te podupire rad međunarodnog, nepristranog i neovisnog mehanizma za međunarodne zločine počinjene u Sirijskoj Arapskoj Republici od ožujka 2012.; sa zadovoljstvom prima na znanje odluku EU-a da preko svojeg Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) tom mehanizmu pruži financijsku potporu u iznosu od 1,5 milijuna EUR; međutim, naglašava da će potpora biti potrebna i nakon što prođe 18 mjeseci trajanja programa; ističe da je važno da države članice ispune svoje obveze i očekuje da će se pitanje financiranja međunarodnog, nepristranog i neovisnog mehanizma postaviti i riješiti na drugoj Briselskoj konferenciji čija će tema biti potpora budućnosti Sirije i regije; nadalje, poziva na potporu organizacijama civilnog društva i nevladinim organizacijama, koje pomažu prikupiti i sačuvati dokaze o kršenjima ljudskih prava i kršenjima humanitarnog prava;

10.  i dalje je uvjeren da stvarnog rješenja sukoba i održivog mira u Siriji ne može biti ako oni koji su počinili zločine ne budu odgovarali za njih i poziva na donošenje strategije EU-a u vezi s odgovornošću za zlodjela počinjena u Siriji; ponovno ističe potporu načelu opće nadležnosti u rješavanju problema nekažnjavanja i pozdravlja korake koje su u tom cilju poduzele brojne države članice EU-a; također pozdravlja inicijative država članica u cilju da teška kršenja međunarodnog prava proglase kaznenim djelima u okviru svojeg nacionalnog zakonodavstva; ponavlja svoj poziv EU-u i njegovim državama članicama da u tijesnoj suradnji sa zemljama koje dijele slične stavove preispitaju mogućnost uspostave suda za ratne zločine počinjene u Siriji dok taj predmet ne bude predan Međunarodnom kaznenom sudu; prima na znanje važan rad Europske mreže kontaktnih točaka u vezi s osobama koje su odgovorne za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine te poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije i Glavnu upravu za pravosuđe i zaštitu potrošača da podrže tu mrežu te da je uključe u buduće napore u pogledu odgovornosti u Siriji;

11.  zahtijeva da svi poštuju prava etničkih i vjerskih skupina i manjina u Siriji, uključujući prava kršćana i svih raseljenih osoba, kako bi dostojanstveno, u jednakosti i sigurnosti nastavile živjeti u područjima koja su povijesno i tradicionalno njihova domovina ili kako bi se u njih vratile te kako bi slobodno i u potpunosti prakticirale svoju vjeru i uvjerenja, bez ikakve prisile, nasilja ili diskriminacije; podupire međuvjerski dijalog kako bi se promicalo uzajamno razumijevanje i suzbijao fundamentalizam;

12.  i dalje je uznemiren zbog nestanka braniteljice ljudskih prava i dobitnice Nagrade Saharov Razan Zaitune, koju je navodno otela oružana skupina Džaiš al-Islam u prosincu 2013. u Dumi; poziva na uspostavu radne skupine EU-a za koordinaciju i jačanje napora kako bi se otkrilo gdje se nalazi i osiguralo njezino oslobađanje;

13.  poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije da uloži sve napore za ponovno jačanje mirovnih pregovora uz posredovanje UN-a i da na temelju financijskog kapaciteta i spremnosti EU-a na ulaganje znatnih sredstava za obnovu Sirije zatraži aktivniju ulogu u tim pregovorima; poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije da u svoja nastojanja usmjerena na budućnost sirijskog naroda snažnije uključi i aktivno podrži sirijsko civilno društvo i one koji žele demokratsku, pluralističku i uključivu Siriju, počevši od druge Briselske konferencije koja će se održati 24. i 25. travnja 2018.; potiče potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije da surađuje sa sirijskim narodom na razvoju lokaliziranih strategija za obnovu u različitim regijama Sirije; naglašava da bi EU trebao razmotriti sve dostupne mogućnosti za rad s međunarodnim partnerima, uključujući dostavljanje humanitarne pomoći iz zraka i uspostavljanje zone zabrane letenja na temelju rezolucije Vijeća sirugnosti UN-a;

14.  pozdravlja održavanje druge Briselske konferencije kojoj je EU domaćin i koja za cilj ima izraziti i u praksi primijeniti punu političku i gospodarsku potporu međunarodne zajednice ženevskom procesu za potrebite u Siriji i za zemlje koje su pružile gostoprimstvo sirijskim izbjeglicama; priznaje dojmljivu solidarnost koju su Jordan, Libanon i Turska pokazali prema izbjeglicama te poziva Uniju i njezine države članice da osiguraju jačanje financijske potpore za hitne potrebe izbjeglica i zajednica koje su ih prihvatile; upozorava da obnova ne može započeti prije nego što se u okviru UN-a postigne politički sporazum koji uključuje sve strane; poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije da u većoj mjeri uključi organizacije civilnog društva u rad te konferencije; u tom kontekstu poziva na pružanje pojačane potpore za mirne i demokratske organizacije civilnog društva u Siriji i borce za ljudska prava, među ostalim i putem fonda Madad, Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru te Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava; poziva međunarodnu zajednicu da ispuni svoje nepodmirene obveze u pogledu humanitarne pomoći za Siriju i susjedne zemlje;

15.  ističe da su napori koje EU ulaže u pružanje humanitarne pomoći i planiranje budućnosti Sirije vrijedni hvale; podsjeća da se EU u skladu sa svojom strategijom obvezao da neće pružati bezuvjetnu pomoć za obnovu Sirije nego tek kada bude u tijeku sveobuhvatna, istinska i uključiva politička tranzicija o kojoj su se dogovorile sirijske strane u sukobu na temelju rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 2254 i Priopćenja iz Ženeve; ističe da Asadov režim, Putinova Rusija i Iran snose glavnu odgovornost za ekonomske posljedice svojih vojnih intervencija; napominje da preuzimanje obveza u pogledu obnove, utemeljeno na pristupu „odozdo prema gore” i uspješnom osnaživanju lokalnih dionika, čime bi se isključile poznate terorističke skupine, mora biti usmjereno na postizanje mira i preuzimanje odgovornosti;

16.  oštro osuđuje iskorištavanje djece u borbama i terorističkim napadima; ističe da su zaštita djece i davanje prioriteta njihovom pristupu obrazovanju, što se odnosi i na izbjeglu djecu u susjednim zemljama, te pružanje potpore psihološkoj rehabilitaciji te traumatizirane djece od ključne važnosti;

17.  izražava zabrinutost zbog navodnog povratka 66 000 izbjeglica u Siriju tijekom 2017. i ističe da se treba u potpunosti poštovati načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja; ističe da Sirija nije sigurno mjesto za povratak izbjeglica i da EU ne smije podupirati to vraćanje; ponovno poziva države članice EU-a da poštuju vlastite obveze, uključujući one utvrđene Njujorškom deklaracijom, te da zajamče podjelu odgovornosti, čime bi se izbjeglicama koji bježe iz ratnih zona u Siriji omogućilo da, primjerice, preko programa preseljenja i humanitarnog prihvata pronađu zaštitu izvan granica neposrednog susjedstva;

18.  pozdravlja činjenicu da su 26. veljače 2018. dva sirijska ministra, imenovana u siječnju 2018. i odgovorna za represiju nad sirijskim narodom, dodana na popis onih na koje se primjenjuju mjere ograničavanja EU-a protiv sirijskog režima; odlučno poziva sve države članice da osiguraju potpuno poštovanje Odluke Vijeća 2013/255/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Sirije, posebno kad je riječ o zamrzavanju imovine pojedinaca koji su navedeni na popisu i ograničavanju prihvata osoba koje imaju koristi od režima u Siriji ili ga podupiru; osuđuje nedavne navode o kršenjima te odluke i podsjeća države članice na njihovu obvezu prema međunarodnom pravu da osiguraju uhićenje i pritvaranje osoba osumnjičenih za okrutne zločine koje su prisutne na njihovu teritoriju; poziva na nametanje ciljanih sankcija protiv Rusije i iranskih dužnosnika nakon njihovih ciljanih i namjernih djelovanja u istočnoj Guti i drugim dijelovima Sirije;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica Europske unije, Ujedinjenim narodima, članovima Međunarodne skupine za potporu Siriji te svim stranama uključenima u sukob i da osigura prijevod ovog teksta na arapski jezik.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0227.
(2) SL L 121, 10.5.2011., str. 11.

Posljednje ažuriranje: 31. listopada 2018.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti