Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (15467/2016),

–  uzimajući u obzir Nacrt okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane i Australije s druge strane (09776/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207. i člankom 212. stavkom 1. i u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a) te člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0327/2017),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda, koju je Opća skupština usvojila 13. rujna 2007.,

–  uzimajući u obzir Okvir za partnerstvo EU-a i Australije potpisan u listopadu 2008., koji će biti zamijenjen okvirnim sporazumom,

–  uzimajući u obzir Zajedničku deklaraciju o odnosima između Europske unije i Australije, usvojenu u Luxembourgu 26. lipnja 1997.,

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2016. o otvaranju pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s Australijom i Novim Zelandom(1) i Rezoluciju od 26. listopada 2017. s preporukom Europskog parlamenta Vijeću o predloženom pregovaračkom mandatu za trgovinske pregovore s Australijom(2),

–   uzimajući u obzir zajedničku izjavu predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera, predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska i premijera Australije Malcolma Turnbulla od 15. studenoga 2015.,

–   uzimajući u obzir zajedničku izjavu od 22. travnja 2015. potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i australskog ministra vanjskih poslova naslovljenu „Prema bliskijem partnerstvu EU-a i Australije”,

–  uzimajući u obzir Sporazum između Europske unije i Australije o uspostavi okvira za sudjelovanje Australije u operacijama Europske unije za upravljanje krizama, potpisan 2015. godine(3),

–   uzimajući u obzir Administrativni sporazum između Australije i Europske unije, sklopljen u prosincu 2014., kojim se utvrđuje program za diplomatsku razmjenu,

–  uzimajući u obzir Sporazum o uzajamnom priznavanju ocjena sukladnosti, potvrda i oznaka između Europske zajednice i Australije, potpisan 1998.(4), te Sporazum između EU-a i Australije o izmjeni tog sporazuma 2012.(5),

–  uzimajući u obzir Sporazum o razmjeni podataka o putnicima u zračnom prometu (PNR) između EU-a i Australije, potpisan 29. rujna 2011.(6),

–   uzimajući u obzir Sporazum između Australije i Europske unije o sigurnosti klasificiranih podataka, potpisan 13. siječnja 2010.(7),

–  uzimajući u obzir Sporazum o znanstveno-tehničkoj suradnji između Europske zajednice i Australije, potpisan 1994.(8),

–  uzimajući u obzir 38. međuparlamentarnu sjednicu između EU-a i Australije održanu u Strasbourgu 4. i 5. listopada 2017.,

–   uzimajući u obzir prvi forum za vođe između EU-a i Australije održan u Sydneyju u lipnju 2017., koji je okupio političke i poslovne lidere, pripadnike akademske zajednice te predstavnike medija i civilnog društva,

–   uzimajući u obzir Bijelu knjigu o vanjskoj politici koju je australska vlada objavila u studenom 2017., u kojoj se opisuju prioriteti Australije i izazovi na međunarodnoj sceni te ističe primarna važnost tzv. indo-pacifičke regije za Australiju,

–   uzimajući u obzir činjenicu da se u Bijeloj knjizi o vanjskoj politici ističe ključna uloga SAD-a i Kine u indo-pacifičkoj regiji i u australskoj vanjskoj politici, te se spominje važnost australskih odnosa s Europskom unijom i njezinim državama članicama,

–   uzimajući u obzir pregled politika o klimatskim promjenama iz 2017., koji je australska vlada objavila u prosincu 2017.,

–   uzimajući u obzir dokument australske vlade objavljen 2009. godine pod naslovom „Australian climate change science: a national framework” („Australska znanost o klimatskim promjenama: nacionalni okvir”),

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 18. travnja 2018. o Nacrtu odluke(9),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0119/2018),

A.  budući da su 7. kolovoza 2017. Europska unija i Australija sklopile okvirni sporazum; budući da bliska i snažna veza između Australije i Europske unije i njezinih država članica ima duboke povijesne korijene te se temelji na zajedničkim vrijednostima i načelima, kao što su poštovanje demokracije, ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, vladavine prava, što se odnosi i na međunarodno pravo te mir i sigurnost; budući da su veze na osobnoj razini snažne i dugovječne;

B.  budući da su EU i Australija 2017. proslavili 55 godina suradnje i diplomatskih odnosa; budući da je ta veza posljednjih nekoliko godina dobila novu dinamiku; budući da sve države članice imaju diplomatske odnose s Australijom, a njih 25 ima veleposlanstva u Canberri;

C.  budući da se u Bijeloj knjizi o vanjskoj politici australske vlade navodi da je jaka Europska unija i dalje ključna za interese Australije te da će biti sve važniji partner u zaštiti i promicanju međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima; budući da se u Bijeloj knjizi ističe potreba za bliskom suradnjom s Europskom unijom i njezinim državama članicama u pogledu izazova kao što su terorizam, širenje oružja za masovno uništenje, održivi razvoj i ljudska prava;

D.  budući da su EU i Australija angažirani u suradnji i dijalogu sa zemljama jugoistočne Azije, među ostalim preko Zajednice naroda jugoistočne Azije (ASEAN), Regionalnog foruma ASEAN-a, Azijsko-europskog sastanka (ASEM) i Sastanka na vrhu istočne Azije (EAS); budući da je Australija osnivač Foruma pacifičkih otoka (PIF) i da održava strateško partnerstvo s ASEAN-om; budući da je Australija bila domaćin posebnog sastanka na vrhu ASEAN-a i Australije 17. i 18. ožujka 2018.;

E.  budući da bi EU, kao globalni akter, trebao dodatno ojačati svoju prisutnost u velikom i dinamičnom azijsko-pacifičkom području, gdje je Australija prirodni partner EU-a, ali i sama važan akter; budući da je stabilno, miroljubivo i na pravilima utemeljeno azijsko-pacifičko područje, u skladu s našim načelima i standardima, korisno za sigurnost i interese EU-a;

F.  budući da su Europska unija i Australija blisko usklađene u pogledu vanjskopolitičkih pitanja, kao što su pitanja povezana s Ukrajinom, Rusijom, Demokratskom Narodnom Republikom Korejom (DNRK) i Bliskim istokom;

G.  budući da Australija ima bliske političke, sigurnosne i obrambene veze s SAD-om, koje su kompatibilne s njezinim sve jačim vezama s Kinom, s kojom održava sveobuhvatno strateško partnerstvo;

H.  budući da je Europska unija 2016. bila drugi najveći trgovinski partner Australije, njezin drugi najveći izvor uvoznih proizvoda (19,3 %) i treće po redu odredište za izvozne proizvode (10,3 %) te da obje strane imaju široku lepezu zajedničkih gospodarskih interesa; budući da su 2015. godine izravna strana ulaganja EU-a u Australiju iznosila 117,7 milijardi EUR, a izravna ulaganja Australije u EU 21,7 milijardi EUR;

I.  budući da se Australija snažno zalaže za slobodnu trgovinu i da je sklopila bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini s važnim zemljama u istočnoj Aziji – s Kinom, Japanom, Južnom Korejom, Singapurom, Malezijom i Tajlandom – (kao i regionalni sporazum s ASEAN-om) te s Novim Zelandom, Čileom, Sjedinjenim Američkim Državama i Peruom, kao i sporazum PACER Plus s pacifičkim otočnim državama;

J.  budući da su Australija i deset drugih zemalja na Tihom oceanu 23. siječnja 2018. najavile da su postigle dogovor o transpacifičkom trgovinskom sporazumu, takozvanom Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu za transpacifičko partnerstvo (CPTPP), koji je potom potpisan u Čileu 8. ožujka 2018.; budući da Australija trenutačno pregovara o velikom broju trgovinskih sporazuma, među ostalim o Regionalnom sveobuhvatnom gospodarskom partnerstvu (RCEP), pokrenutom na sastanku na vrhu ASEAN-a 2012.;

K.  budući da je Australija, zemlja koja zagovara međunarodno globalno upravljanje, u pet navrata bila nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSC) i da je aktivna članica skupine G20 od njezina osnutka te je predsjedala njezinim sastankom na vrhu u Brisbaneu 2014. i pritom vrlo dobro surađivala s EU-om; budući da je Australija nedavno izabrana u Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda;

L.  budući da je Australija poslala vojne postrojbe da se pridruže globalnoj koaliciji protiv Daiša u Iraku i Siriji; budući da je, od zemalja koje nisu članice NATO-a, Australija u Afganistanu sudjelovala s najviše vojnika u Međunarodnim snagama za podršku sigurnosti (ISAF);

M.  budući da je Australija doprinijela brojnim mirovnim misijama pod okriljem UN-a na tri kontinenta, uključujući Papuu Novu Gvineju i Salomonske Otoke;

N.  budući da je Australija 2014. prvi put doprinijela misiji za upravljanje krizama pod vodstvom EU-a, i to misiji EUCAP Nestor na Rogu Afrike; budući da australska mornarica provodi antipiratske i antiterorističke operacije u sklopu ujedinjenih pomorskih snaga na Rogu Afrike i u zapadnom Indijskom oceanu;

O.  budući da su australski građani unutar i izvan svoje države pretrpjeli više terorističkih napada radikalnih islamista; budući da i EU i Australija surađuju u protuterorističkim aktivnostima, između ostalog u borbi protiv nasilnog ekstremizma, u naporima da se zaustavi financiranje terorističkih organizacija i u koordinaciji namjenskih projekata za izgradnju kapaciteta;

P.  budući da australsko-indonezijska inicijativa Jakarta Centre for Law Enforcement Cooperation (JCLEC) za cilj ima poboljšati stručno znanje potrebno za borbu protiv terorizma i transnacionalnog organiziranog kriminala u agencijama za izvršavanje zakonodavstva jugoistočne Azije te da ona dobiva sredstva od EU-a;

Q.  budući da je australska vlada u listopadu 2017. pokrenula svoju strategiju za međunarodni angažman u kiberprostoru, s ciljem rješavanja pitanja kao što su digitalna trgovina, kiberkriminal, međunarodna sigurnost i e-vlada;

R.  budući da je Australija pružila potporu Filipinima u promicanju sigurnosti i borbi protiv džihadizma;

S.  budući da EU i Australija raspravljaju o migracijskim pitanjima u okviru godišnjeg dijaloga viših dužnosnika EU-a i Australije o pitanjima migracija, azila i raznolikosti; budući da Australija supredsjeda Procesom s Balija o krijumčarenju ljudi, trgovanju ljudima i povezanim transnacionalnim zločinima;

T.  budući da Australija ima vrlo visok dohodak po glavi stanovnika te otvoreno, demokratsko i multikulturalno društvo; budući da je svaki četvrti stanovnik Australije rođen u inozemstvu, a oko sedam milijuna trajnih migranata, uključujući mnoge koji su podrijetlom iz Europe, naselilo se u Australiju od 1945.; budući da Australija ima poseban zemljopisni položaj i da zauzima golemo područje između Indijskog oceana i južnog Pacifika;

U.  budući da Australija i Europska unija u okvirnom sporazumu potvrđuju svoju predanost suradnji u području klimatskih promjena; budući da je Australija u pregledu politika o klimatskim promjenama iz 2017. potvrdila svoju predanost borbi protiv te prijetnje;

V.  budući da je Australija suočena sa znatnim ekološkim i gospodarskim posljedicama klimatskih promjena u više sektora, među kojima su i sigurnost vode, poljoprivreda, obalne zajednice i infrastruktura;

W.  budući da je Australija, kao članica Odbora za razvojnu pomoć OECD-a, osobito predana potpori dobrom upravljanju i gospodarskom rastu na Papui Novoj Gvineji, u Indoneziji, u Timor-Lesteu i na drugim pacifičkim otocima i azijskim zemljama, gdje su EU i njegove države članice također ključni donatori;

X.  budući da australska vlada ulaže u programe poput Australskog programa za znanost u području klimatskih promjena i Istraživačkog programa za upravljanje prirodnim resursima i prilagodbu učincima klimatskih promjena kako bi se donositeljima odluka pomoglo razumjeti očekivane učinke klimatskih promjena i upravljati njima;

Y.  budući da je Australija uspostavila nacionalni okvir i ustanovila koordinacijsku skupinu na visokoj razini kako bi se razvio plan za znanstvena istraživanja u području klimatskih promjena i na taj način omogućio usklađen pristup rješavanju tih pitanja u zajednicama diljem te zemlje;

Z.  budući da je Australija 10. studenog 2016. ratificirala Pariški sporazum i Izmjenu iz Dohe Kyotskog protokola i time istaknula svoju predanost djelovanju u području klimatskih promjena te razvila niz politika koje za cilj imaju smanjenje domaćih emisija, ali i pružanje potpore djelovanjima na globalnoj razini;

AA.  budući da su među ciljevima plana australske vlade o klimatskim promjenama smanjenje emisija, do 2020. za pet posto u odnosu na 2000., a do 2030. za 26-28 posto u odnosu na 2005., te udvostručenje kapaciteta u području obnovljive energije do 2020.;

AB.  budući da je australska vlada imala vodeću ulogu u pružanju potpore nacionalnim meteorološkim službama i regionalnim organizacijama na Pacifiku pri uspostavi sustava za klimatsko i meteorološko rano upozoravanje;

1.  pozdravlja sklapanje okvirnog sporazuma koji će pružiti pravno obvezujući instrument za nadogradnju i jačanje bilateralnih odnosa između EU-a i Australije te za povećanje suradnje u područjima kao što su vanjska politika i sigurnosna pitanja, ljudska prava i vladavina prava, globalni razvoj i humanitarna pomoć, gospodarska i trgovinska pitanja, pravosuđe, istraživanja i inovacije, obrazovanje i kultura, poljoprivreda, pomorstvo i ribarstvo, kao i u suočavanju s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene, migracije, javno zdravlje i borba protiv terorizma i širenja oružja za masovno uništavanje;

2.  ističe da su EU i Australija čvrsti partneri sličnih razmišljanja s dubokim bilateralnim odnosom u kojem dijele vrijednosti i načela demokracije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava te da održavaju sve jače političke i gospodarske veze i imaju bliske i aktivne kulturne, akademske i međuljudske odnose;

3.  naglašava da je za EU i Australiju, kao partnere s istom vizijom svijeta, posebno vrijedna bilateralna i multilateralna suradnja o regionalnim i globalnim pitanjima; ističe prednosti zajedničkog djelovanja EU-a i Australije u UN-u i WTO-u, kao i u tijelima poput skupine G20, radi očuvanja i jačanja kooperativnog globalnog poretka utemeljenog na pravilima u složenom i promjenjivom svijetu izloženom nesigurnostima;

4.  pozdravlja osnivanje Zajedničkog odbora u skladu s okvirnim sporazumom kojim će se promicati učinkovita provedba sporazuma i očuvati sveukupna usklađenost u odnosima između EU-a i Australije;

5.  podržava predstojeće pokretanje pregovora za sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Australije koji se moraju provoditi u duhu reciprociteta, transparentnosti, odgovornosti i uzajamne koristi, pritom uzimajući u obzir osjetljivost određenih proizvoda, poput poljoprivrednih proizvoda, s obzirom na činjenicu da je Australija jedan od većih poljoprivrednih izvoznika; potiče oba partnera na visoku razinu ambicioznosti u području usluga; naglašava da u pregovorima EU treba uzeti u obzir potrebe i zahtjeve malih i srednjih poduzeća, i ne smanjivati ekološke, socijalne i radne standarde; ističe pravodobnost pokretanja tih pregovora s obzirom na to da je Australija već sklopila nekoliko sporazuma o slobodnoj trgovini s važnim zemljama u istočnoj Aziji i Pacifiku te da će slične sporazume uskoro sklopiti s drugim relevantnim zemljama;

6.  naglašava aktivnu ulogu Australije u programima suradnje EU-a u području visokog obrazovanja preko bilateralnog obrazovnog programa EU-a i Australije te smatra pozitivnim to što su od 2015. australska sveučilišta mogla sudjelovati u sporazumima o mobilnosti programa Erasmus+; napominje da bi tu suradnju trebalo dodatno ojačati i promicati obostrane prednosti za studente i istraživače te im omogućiti da steknu multikulturne i inovativne vještine;

7.  podsjeća da su EU i Australija važni partneri u području istraživanja i inovacija kojima se želi doprinijeti održivom gospodarskom razvoju i koji predstavljaju sredstvo za daljnju izgradnju društva utemeljenog na znanju;

8.  zahvaljuje Australiji na pruženoj podršci i usklađenju režima sankcija s Europskom unijom nakon nezakonitog ruskog pripojenja Krima i vojnih intervencija u istočnoj Ukrajini;

9.  pozdravlja činjenicu da Australija podupire ciljane međunarodne sankcije protiv pojedinaca i subjekata odgovornih za vojnu agresiju, terorizam i kršenja ljudskih prava, među ostalim i sankcije koje su odgovor na rusku agresiju u Ukrajini i okupaciju Krima;

10.  pohvaljuje australski Ured za nacionalnu procjenu za potporu koju pruža međunarodnim političkim, strateškim i gospodarskim analizama i za suradnju s međunarodnim partnerima radi pružanja odgovora na pitanja od zajedničkog interesa;

11.  uviđa ključnu ulogu Australije u „obavještajnoj zajednici pet očiju” i njezinu potporu sigurnosti kako država članica EU-a tako i transatlantskih partnera, pohvaljuje operativni sporazum Australije i Europola i ističe potencijal za daljnje širenje razmjene informacija i operativne suradnje s australskom vladom;

12.  prepoznaje ulogu Australije u supokroviteljstvu rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a iz 2014. kojom se osuđuje rušenje zrakoplova na letu MH17 i rezolucije o uništenju sirijskog kemijskog oružja; pohvaljuje njezin ključan doprinos u Vijeću sigurnosti u nastojanju da se poboljša humanitarna situacija u Siriji, upravljanju sigurnosnom tranzicijom u Afganistanu te razmatranju stanja ljudskih prava u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji;

13.  pozdravlja snažnu predanost obaju partnera u pogledu suradnje u suzbijanju terorizma, kako je utvrđeno u okvirnom sporazumu; ističe važnost što snažnije bilateralne suradnje u razmjeni informacija o stranim borcima i njihovu vraćanju; potiče oba partnera da nastave osiguravati učinkovitu provedbu četiriju stupova Strategije Ujedinjenih naroda za borbu protiv terorizma; pohvaljuje ulogu Australije u globalnoj koaliciji protiv Daiša i njezin značajan rad u borbi protiv međunarodnog terorizma u jugoistočnoj Aziji;

14.  ističe međunarodne inicijative Australije o kiberprostoru i pozdravlja činjenicu da će, u skladu s okvirnim sporazumom, oba partnera surađivati u pitanjima kibersigurnosti, uključujući borbu protiv kiberkriminala;

15.  poziva na poduzimanje koraka za jačanje suradnje u borbi protiv terorizma putem zajedničkih vježbi jedinica za intervencije u kriznim situacijama država članica, agencija EU-a kao što su Europol i njegov Europski centar za borbu protiv terorizma (ECTC), s jedne strane, te s druge strane, ključnih australskih sigurnosnih službi kao što su Australska sigurnosno obavještajna organizacija (ASIO), Australske obrambene snage (ADF) i Savezna policija Australije;

16.  pozdravlja angažman EU-a i Australije predviđen okvirnim sporazumom u pogledu jačanja dijaloga i suradnje u području migracija i azila; ističe da visoka razina globalne mobilnosti zahtijeva holistički i multilateralni pristup utemeljen na međunarodnoj suradnji i podjeli odgovornosti; pozdravlja činjenicu da oba partnera aktivno doprinose pregovorima koji su u tijeku o Globalnom sporazumu UN-a za sigurne, propisne i zakonite migracije i Globalnom sporazumu za izbjeglice;

17.  naglašava važnost regionalnih okvira suradnje, kao što je Proces s Balija, sa zemljama podrijetla, tranzita i odredišta izbjeglica kako bi se spasili ljudski životi, razbile krijumčarske mreže i upravljalo migracijskim i izbjegličkim tokovima; pozdravlja činjenicu da Australija snažno podupire UNHCR u pogledu preseljenja izbjeglica i povećanja njegovih humanitarnih sredstava na globalnoj razini; potiče Australiju da nastavi doprinositi iznalaženju dobrog rješenja za tražitelje azila i migrante koji su zadržani na Papui Novoj Gvineji i Nauruu;

18.  pozdravlja predanost obaju partnera ostvarivanju napretka u zaštiti i promicanju ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava, uključujući u okviru multilateralnih foruma i s partnerima iz trećih zemalja, kao što je predviđeno okvirnim sporazumom; pozdravlja izbor Australije u Vijeće UN-a za ljudska prava za razdoblje 2018. – 2020.; ističe da je Australija 2008. pokrenula strategiju naslovljenu „Closing the Gap” („Premošćivanje jaza”) radi rješavanja pitanja nepovoljnijeg položaja autohtonog stanovništva, kao što su razlike u očekivanom životnom vijeku i drugi primjeri neravnopravnog položaja; naglašava da ta strategija ima višestranačku potporu te da predsjednik vlade australskom Parlamentu podnosi godišnje izvješće o njezinu napretku; ističe činjenicu da australska vlada surađuje s državama i teritorijima te Aboridžinima i Otočanima Torresova prolaza, u svrhu ažuriranja strategije „Closing the Gap”;

19.  ističe da borba protiv klimatskih promjena zahtijeva potporu cijele međunarodne zajednice; pozdravlja činjenicu da je Australija ratificirala Pariški sporazum te obvezu iz okvirnog sporazuma u pogledu jačanja suradnje i vanjskopolitičkog djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena; prima na znanje australski cilj da se do 2030. emisije smanje s 26 % na 28 % ispod razina iz 2005., koji je potvrđen u pregledu politika o klimatskim promjenama iz 2017.; naglašava da taj pregled i dalje obvezuje Australiju na pružanje potpore drugim zemljama putem bilateralnih i multilateralnih inicijativa; pozdravlja napore koje Australija ulaže u pružanje financijske potpore pacifičkoj regiji i ugroženim zemljama u razvoju kako bi im se omogućilo razvijati svoja gospodarstva na održiv način i smanjiti emisije te kako bi im se pomoglo u prilagodbi na klimatske promjene; naglašava da je Australija supredsjedateljica Zelenog klimatskog fonda i da ga financira;

20.  podsjeća na to da su Australija, EU i države članice važni akteri u razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći u pacifičkoj regiji; ističe činjenicu da obje strane stavljaju naglasak na suradnju u područjima kao što su gospodarski rast, dobro upravljanje i otpornost okoliša;

21.  podsjeća na svoju zabrinutost oko napetosti u Južnom kineskom moru; potiče oba partnera da nastave promicati stabilnost i slobodu plovidbe na tom ključnom međunarodnom vodnom putu; pozdravlja stajalište Australije u korist mirnog rješavanja sporova u skladu s međunarodnim pravom;

22.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Australije.

(1) SL C 35, 31.1.2018., str. 136. (2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0419. (3) SL L 149, 16.6.2015., str. 3. (4) SL L 229, 17.8.1998., str. 1. (5) SL L 359, 29.12.2012., str. 2. (6) SL L 186, 14.7.2012., str. 4. (7) SL L 26, 30.1.2010., str. 31. (8) SL L 188, 22.7.1994., str. 18. (9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0108.