Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2136(DEC)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0137/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0137/2018

Rasprave :

PV 18/04/2018 - 10
CRE 18/04/2018 - 10

Glasovanja :

PV 18/04/2018 - 12.16
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0121

Usvojeni tekstovi
PDF 363kWORD 126k
Srijeda, 18. travnja 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Razrješnica za 2016.: Opći proračun EU-a – Komisija i izvršne agencije
P8_TA(2018)0121A8-0137/2018
Odluka
 Odluka
 Odluka
 Odluka
 Odluka
 Odluka
 Odluka
 Odluka
 Rezolucija

1. Odluka Europskog parlamenta od 18. travnja 2018. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija (2017/2136(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2016.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2016. (COM(2017)0365 – C8-0247/2017)(2),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2015. (COM(2017)0379),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije za 2016. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovu izvršenju (COM(2017)0351),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2016. (COM(2017)0497) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2017)0306),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2016. s odgovorima institucija(3) i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2016., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. veljače 2018. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2016. (05940/2018 – C8-0042/2018),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0137/2018),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu Komisiji za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 18. travnja 2018. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2016.(6);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te nacionalnim parlamentima i nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 48, 24.2.2016.
(2) SL C 323, 28.9.2017., str. 1.
(3) SL C 322, 28.9.2017., str. 1.
(4) SL C 322, 28.9.2017., str. 10.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0122.


2. Odluka Europskog parlamenta od 18. travnja 2018. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2016. (2017/2136(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2016.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2016. (COM(2017)0365 – C8-0247/2017)(2),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2016.(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2015. (COM(2017) 0379),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2016. (COM(2017)0497) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2017)0306),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2016. s odgovorom Agencije(4),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(5) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2016., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. veljače 2018. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2016. (05942/2018 – C8-0043/2018),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(7), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003 o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(8), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/776/EU od 18. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu i stavljanju izvan snage Odluke 2009/336/EZ(9),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0137/2018),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2016.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 18. travnja 2018. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2016.(10);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 48, 24.2.2016.
(2) SL C 323, 28.9.2017., str. 1.
(3) SL C 384, 14.11.2017., str. 2.
(4) SL C 417, 6.12.2017., str. 63.
(5) SL C 322, 28.9.2017., str. 10.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(8) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(9) SL L 343, 19.12.2013., str. 46.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0122.


3. Odluka Europskog parlamenta od 18. travnja 2018. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2016. (2017/2136(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2016.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2016. (COM(2017)0365 – C8-0247/2017)(2),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2016.(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2015. (COM(2017)0379),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2016. (COM(2017)0497) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2017)0306),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2016. s odgovorom Agencije(4),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(5) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2016., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. veljače 2018. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2016. (05942/2018 – C8-0043/2018),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(7), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003 o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(8), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/771/EU od 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća te o stavljanju izvan snage odluka 2004/20/EZ i 2007/372/EZ(9),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0137/2018),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu/odgađa odluku o davanju razrješnice direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2016.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 18. travnja 2018. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2016.(10);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 48, 24.2.2016.
(2) SL C 323, 28.9.2017., str. 1.
(3) SL C 384, 14.11.2017., str. 11.
(4) SL C 417, 6.12.2017., str. 74.
(5) SL C 322, 28.9.2017., str. 10.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(8) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(9) SL L 341, 18.12.2013., str. 73.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0122.


4. Odluka Europskog parlamenta od 18. travnja 2018. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu za financijsku godinu 2016. (2017/2136(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2016.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2016. (COM(2017)0365 – C8-0247/2017)(2),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu za financijsku godinu 2016.(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2015. (COM(2017) 0379),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2016. (COM(2017)0497) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2017)0306),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu za financijsku godinu 2016. s odgovorom Agencije(4),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(5) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2016., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. veljače 2018. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2016. (05942/2018 – C8-0043/2018),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(7), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003 o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(8), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/770/EU od 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu i o stavljanju izvan snage Odluke 2004/858/EZ(9),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2014/927/EU od 17. prosinca 2014. o izmjeni Provedbene odluke 2013/770/EU radi preoblikovanja „Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu” u „Izvršnu agenciju za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu”(10),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0137/2018),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktorici Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2016.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 18. travnja 2018. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2016.(11);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktorici Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 48, 24.2.2016.
(2) SL C 323, 28.9.2017., str. 1.
(3) SL C 384, 14.11.2017., str. 2.
(4) SL C 417, 6.12.2017., str. 52.
(5) SL C 322, 28.9.2017., str. 10.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(8) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(9) SL L 341, 18.12.2013., str. 69.
(10) SL L 363, 18.12.2014., str. 183.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0122.


5. Odluka Europskog parlamenta od 18. travnja 2018. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2016. (2017/2136(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2016.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2016. (COM(2017)0365 – C8-0247/2017)(2),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2016.(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2015. (COM(2017)0379),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2016. (COM(2017)0497) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2017)0306),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2016. s odgovorom Agencije(4),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(5) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2016., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. veljače 2018. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2016. (05942/2018 – C8-0043/2018),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(7), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003 o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(8), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/779/EU od 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća i o stavljanju izvan snage Odluke 2008/37/EZ(9),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0137/2018),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2016.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 18. travnja 2018. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2016.(10);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 48, 24.2.2016.
(2) SL C 323, 28.9.2017., str. 1.
(3) SL C 384, 14.11.2017., str. 9.
(4) SL C 417, 6.12.2017., str. 171.
(5) SL C 322, 28.9.2017., str. 10.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(8) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(9) SL L 346, 20.12.2013., str. 58.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0122.


6. Odluka Europskog parlamenta od 18. travnja 2018. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2016. (2017/2136(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2016.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2016. (COM(2017)0365 – C8-0247/2017)(2),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2016.(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2015. (COM(2017) 0379),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2016. (COM(2017)0497) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2017)0306),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2016. s odgovorom Agencije(4),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(5) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2016., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. veljače 2018. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2016. (05942/2018 – C8-0043/2018),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(7), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003 o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(8), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/778/EU od 13. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za istraživanje i o stavljanju izvan snage Odluke 2008/46/EZ(9),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0137/2018),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za istraživanje za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2016.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 18. travnja 2018. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2016.(10);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za istraživanje, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 48, 24.2.2016.
(2) SL C 323, 28.9.2017., str. 1.
(3) SL C 384, 14.11.2017., str. 12.
(4) SL C 417, 6.12.2017., str. 252.
(5) SL C 322, 28.9.2017., str. 10.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(8) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(9) SL L 346, 20.12.2013., str. 54.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0122.


7. Odluka Europskog parlamenta od 18. travnja 2018. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2016. (2017/2136(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2016.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2016. (COM(2017)0365 – C8-0247/2017)(2),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2016.(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2015. (COM(2017)0379),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2016. (COM(2017)0497) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2017)0306),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2016. s odgovorom Agencije(4),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(5) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2016., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. veljače 2018. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2016. (05942/2018 – C8-0043/2018),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(7), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003 o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(8), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/801/EU od 23. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za inovacije i mreže i o stavljanju izvan snage Odluke 2007/60/EZ kako je izmijenjena Odlukom 2008/593/EZ(9),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0137/2018),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2016.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 18. travnja 2018. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2016.(10);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 48, 24.2.2016.
(2) SL C 323, 28.9.2017., str. 1.
(3) SL C 384, 14.11.2017., str. 11.
(4) SL C 417, 6.12.2017., str. 247.
(5) SL C 322, 28.9.2017., str. 10.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(8) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(9) SL L 352, 24.12.2013., str. 65.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0122.


8. Odluka Europskog parlamenta od 18. travnja 2018. o zaključenju poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija (2017/2136(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2016.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2016. (COM(2017)0365 – C8-0247/2017)(2),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2015. (COM(2017)0379),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije za 2016. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovu izvršenju (COM(2017)0351),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2016. (COM(2017)0497) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2017)0306),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2016. s odgovorima institucija(3) i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2016., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. veljače 2018. o razrješnici koju treba dobiti Komisija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2016. (05940/2018 – C8-0042/2018),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. veljače 2018. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2016. (05942/2018 – C8-0043/2018),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(6), a posebno njezin članak 14. stavke 2. i 3.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0137/2018),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 18. travnja 2018. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2016.(7);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te nacionalnim parlamentima i nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 48, 24.2.2016.
(2) SL C 323, 28.9.2017., str. 1.
(3) SL C 322, 28.9.2017., str. 1.
(4) SL C 322, 28.9.2017., str. 10.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0122.


9. Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2018. s primjedbama koje su sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija i izvršne agencije (2017/2136(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016., dio III. – Komisija,

–  uzimajući u obzir svoje odluke o razrješnici za izvršenje proračuna izvršnih agencija za financijsku godinu 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0137/2018),

A.  budući da je potrošnja Unije, koja u prosjeku predstavlja 1,9 % rashoda opće države u državama članicama Unije, važan instrument za postizanje ciljeva javnih politika;

B.  budući da Parlament pri davanju razrješnice Komisiji provjerava jesu li sredstva pravilno potrošena te jesu li postignuti ciljevi javnih politika;

C.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica naglašava da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti te provedbom koncepta izrade proračuna na temelju rezultata i dobrog upravljanja ljudskim resursima;

D.  budući da se proračunska načela jedinstva, točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti moraju poštovati pri izvršenju proračuna Unije;

E.  budući da je cilj rashoda u okviru proračuna Unije poboljšati uvjete i kvalitetu života građana Unije te je stoga potrebno ispuniti praznine u njezinim socijalnim politikama;

F.  budući da se u proračunu Unije treba uzeti u obzir provedba stupa socijalnih prava;

G.  budući da je kohezijska politika izvor javnih ulaganja čiji je cilj donijeti jasnu dodanu vrijednost i poboljšati kvalitetu života građana Unije;

Politički prioriteti

1.  poziva Komisiju i države članice da usklade ciljeve javnih politika i financijske cikluse Unije, razdoblje u kojem Parlament zakonodavno djeluje i mandat Komisije;

2.  poziva Komisiju da dostavi Parlamentu srednjoročnu evaluaciju sadašnjeg financijskog razdoblja kao i evaluaciju prošlih financijskih razdoblja, da utvrdi koji programi nisu donijeli jasnu dodanu vrijednost te da nakon toga provede reviziju potrošnje;

3.  podsjeća da bi Komisija u svojim prijedlozima za novi višegodišnji financijski okvir (VFO) trebala uzeti u obzir da se neka područja javnih politika, kao što su kohezija ili istraživanje, često oslanjaju na dugoročnije programsko planiranje i da je u njima potrebno više vremena za postizanje političkih ciljeva nego u drugim javnim politikama; međutim, smatra da u hitnim situacijama treba omogućiti odgovarajuću fleksibilnost;

4.  ustraje u tome da se proračun Unije, kao posljedica inicijative „Proračun EU-a usmjeren na rezultate”, predstavlja u skladu s političkim ciljevima Unije u okviru VFO-a; podsjeća, također u svjetlu VFO-a za razdoblje nakon 2020., da proračun Unije treba biti istinski europski proračun s dodanom vrijednosti, usmjeren prema zajedničkim ciljevima Unije za promicanje održivog gospodarskog i socijalnog razvoja cijele Unije, koje pojedinačne države članice ne mogu postići same, te ga stoga ne treba promatrati isključivo kroz prizmu neto iznosa ili koristi za pojedinačne države članice;

5.  ističe da je potrebno osnovati nezavisno tijelo za otkrivanje, savjetovanje i upućivanje kako bi se pomoglo zviždačima da preko odgovarajućih kanala dostave informacije o mogućim nepravilnostima, pri čemu bi se štitila njihova povjerljivost i nudila potrebna potpora i savjeti;

6.  poziva Komisiju da se uoči sljedećeg VFO-a posveti temeljitom preispitivanju programa mladih poljoprivrednika i sustava ekologizacije u svjetlu nalaza Revizorskog suda;

7.  poziva Komisiju da u svoja izvješća o uspješnosti uključi procjene o kvaliteti korištenih podataka i izjavu o kvaliteti informacija o uspješnosti;

8.  poziva Komisiju da izvještaji koje podnosi Parlamentu i Revizorskom sudu budu uravnoteženiji te da u svoja izvješća o uspješnosti uključi transparentnije informacije o izazovima, zamkama i neuspjesima;

9.  poziva Komisiju da ubrza ostvarivanje programa kohezijske politike i isplatu povezanih plaćanja s ciljem smanjenja trajanja provedbe, i to u početku na godinu n+2;

10.  poziva Komisiju da ostvari početni cilj od potrošnje 20 % sredstava za integraciju klimatskog djelovanja u različite programe potrošnje Unije;

11.  ustraje u tome da Komisija konačno naloži svim svojim glavnim upravama da u svojim godišnjim izvješćima o radu objave svoje prijedloge za preporuke za pojedine zemlje, na što je pozvao Parlament;

12.  poziva Komisiju da poboljša transparentnost financiranja migracijske politike kako je preporučio Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2016. te da aktivno prati postupke javne nabave koji se održavaju u hitnim situacijama;

13.  također poziva Komisiju da poboljša transparentnost javnih politika u području istraživanja i ruralnog razvoja u cilju utvrđivanja i ispravljanja uzroka izrazito visokih i stalnih stopa pogreške, kao što je istaknuto u godišnjim izvješćima Revizorskog suda;

14.  poziva Komisiju da poboljša transparentnost uzajamnih fondova i izvješća o upravljanju vanjskom pomoći te da redovito iznosi sve podatke koji su joj dostupni;

15.  poziva Komisiju da pregovara o smanjenju naknade koju Europska investicijska banka naplaćuje za uspostavu financijskih instrumenata i upravljanje njima te da redovito iznosi informacije o korisnicima i rezultatima ostvarenima zahvaljujući tim instrumentima;

16.  poziva Komisiju da ubrza pripremu financijskih izvještaja Unije, da zajamči da se pouzdane informacije od država članica o potrošnji u okviru podijeljenog upravljanja pravodobnije dobivaju, da ranije, zajedno s financijskim izvještajima, predstavi stajalište uprave o potrošnji Unije kako bi se odluka o razrješnici donijela u godini n+1 te da se pritom pobrine za visoku kvalitetu podataka i dobro financijsko upravljanje;

Izjava o jamstvu Revizorskog suda

17.  pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud iznio jasno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije za 2016., kako je to činio od 2007., te da je Revizorski sud zaključio da u prihodima za 2016. nije bilo značajnih pogrešaka; sa zadovoljstvom primjećuje da su obveze koje su temelj financijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. prosinca 2016. zakonite i pravilne u svim značajnim aspektima;

18.  pozdravlja pozitivno kretanje najizglednije stope pogreške koju navodi Revizorski sud u odnosu na stope iz prethodnih godina s obzirom na to da na plaćanja u 2016. utječe najizglednija stopa pogreške od 3,1 %; podsjeća na to da je najizglednija stopa pogreške za plaćanja u financijskoj godini 2015. bila procijenjena na 3,8 %, 2014. na 4,4 %, 2013. na 4,7 %, 2012. na 4,8 %, 2011. na 3,9 %, 2010. na 3,7 %, 2009. na 3,3 %, 2008. na 5,2 % i 2007. na 6,9 %; s obzirom na to da procjena stope pogreške Revizorskog suda nije konačna, smatra da je važno uzeti u obzir stopu preostalih pogrešaka Komisije prilikom procjene učinkovitosti sredstava Unije;

19.  ističe da zbog različite metodologije potrebne za njezin izračun, procijenjena razina pogreške za koheziju ne uključuje kvantifikaciju isplata za 2016. prema financijskim instrumentima, u iznosu od 2,5 milijardi EUR, za što Revizorski sud smatra da je izvan razdoblja prihvatljivosti definiranog u članku 56. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) 1083/2006(1); napominje da bi, da je Revizorski sud kvantificirao tu nepravilnost, najizglednija stopa pogreške bila znatno viša; ne odobrava jednostranu odluku Komisije da prihvati rashode do 31. ožujka 2017.; ističe da je Komisija trebala pripremiti potrebni zakonodavni prijedlog kako bi uklonila tu nepravilnost;

20.  izražava žaljenje zbog toga što veće korištenje financijskim instrumentima u cilju smanjenja vrijednosti proračuna Unije uključuje veći rizik za odgovornost i koordinaciju politika i operacija Unije;

21.  ističe da nema dovoljno dostupnih informacija za odgovarajuću evaluaciju financijskih instrumenata, osobito kad je riječ o njihovu utjecaju na društvo i okoliš; naglašava da financijski instrumenti mogu dopuniti bespovratna sredstva, ali da ih ne smiju zamijeniti;

22.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Revizorski sud prvi put u 23 godine izdao uvjetno (a ne nepovoljno) mišljenje o zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, što znači da je, prema stajalištu Revizorskog suda, došlo do važnog poboljšanja u upravljanju financijama Unije te da je značajna pogreška bila ograničena uglavnom na rashode koji se odnose na naknade i koji predstavljaju otprilike polovicu revidiranih isplata;

23.  izražava žaljenje zbog činjenice da 23 godine zaredom postoje značajne pogreške u plaćanjima zbog samo djelomične učinkovitosti upravljačkih i kontrolnih sustava u pogledu jamčenja dobrog financijskog upravljanja i pravodobnog plaćanja;

24.  napominje sa zabrinutošću da bi ukupna procijenjena stopa pogreške bila 4,3 %, a ne 3,1 % (tj. na istoj razini kao 2015.; vidi godišnje izvješće Revizorskog suda za 2016., odlomak 1.34.) da države članice i Komisija nisu primijenile korektivne mjere na plaćanja koja revidira Revizorski sud;

25.  napominje da vrsta upravljanja ima ograničen učinak na stopu pogreške jer je Revizorski sud utvrdio jednaku procijenjenu stopu pogreške pod podijeljenim upravljanjem s državama članicama i za sve druge oblike operativnih rashoda kojima izravno upravlja Komisija, točnije 3,3 %;

26.  ističe da je Revizorski sud utvrdio najveće procijenjene stope pogreške za rashode u području ruralnog razvoja, okoliša, klimatskog djelovanja i ribarstva (4,9 %), gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije (4,8 %) i konkurentnosti za rast i zapošljavanje (4,1 %), dok je u području administrativnih rashoda zabilježena najmanja procijenjena stopa pogreške (0,2 %);

27.  napominje da su, prema nalazima Revizorskog suda, različiti obrasci rizika u programima nadoknade troškova i isplate materijalnih prava imali znatan utjecaj na stope pogreške u raznim rashodovnim područjima; stopa pogreške iznosi 4,8 % (5,2 % 2015.) ako Unija nadoknađuje troškove za prihvatljive aktivnosti na temelju prijavljenih troškova korisnika, dok stopa pogreške iznosi 1,3 % (1,9 % 2015.) ako su plaćanja uvjetovana ispunjavanjem uvjeta, a ne nadoknadom troškova;

Godišnje izvješće o upravljanju i izvršenju(2): postignuća u upravljanju

28.  ističe da se, unatoč naizgled usklađenim zaključcima Komisije i Revizorskog suda, izjava koju je Revizorski sud iznio u svojem godišnjem izvješću i analiza koju je iznijela Komisija u svojem godišnjem izvješću o upravljanju i izvršenju za 2016. djelomično razlikuju;

29.  posebno napominje da je Komisija u svojem izvješću o upravljanju i izvršenju za 2016. istaknula da je vrijednost zadrški koje su glavni direktori izrazili u svojim godišnjim izvješćima o radu porasla i sada iznosi 35,3 milijarde EUR, što čini 26 % plaćanja (2015. iznosila je 29,8 milijardi EUR i 21 % plaćanja);

30.  ističe da se, prema navodima Komisije, stvarni financijski učinak u pogledu rizičnog iznosa pri izvješćivanju također povećao 2016., i to na 1,6 milijardi EUR (2015. je iznosio 1,3 milijarde EUR);

31.  ističe da Komisija u svojem godišnjem izvješću o upravljanju i izvršenju za 2016. primjećuje pogoršanje u pokazateljima financijskog upravljanja u pogledu zadrški iskazanih u godišnjim izvješćima o radu te da to objašnjava teškoćama pri uspostavi novih i zahtjevnijih sustava, osobito sustava ekologizacije(3), dok Revizorski sud ističe jasno poboljšanje u tom vrlo preciznom području javne politike;

32.  osobito napominje da Revizorski sud navodi da je Europski fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) na 1,7 % „bez značajne pogreške”, što je stvarno poboljšanje u odnosu na 2015., kada je bio na 2,2 %, te da razinu pogreške za rashode na osnovi materijalnih prava procjenjuje na 1,3 %, primjećujući da je u tu vrstu rashoda uključen najveći dio prvog stupa ZPP-a;

33.  prima na znanje tvrdnju Revizorskog suda da pogreška u rashodima nije „sveprisutna” (godišnje izvješće Revizorskog suda za 2016., odlomak 1.8.); poziva Komisiju i Revizorski sud da usklade svoje metode korištenjem međunarodnih revizijskih standarda prije donošenja sljedećeg godišnjeg izvješća ili godišnjeg izvješća o radu;

34.  ističe da je Komisija u svojem godišnjem izvješću o upravljanju i izvršenju za 2016. utvrdila značajnu razinu pogreške u potrošnji, uzimajući u obzir da je Komisija ukupnu prosječnu stopu pogreške procijenila na između 2,1 % i 2,6 % (2015. je iznosila između 2,3 % i 3,1 %) ukupnih relevantnih rashoda te da je povezani procijenjeni ukupni rizični iznos između 2,9 i 3,6 milijardi EUR (dok je 2015. bio između 3,3 i 4,5 milijardi EUR);

35.  primjećuje da je glavni razlog za to smanjenje, prema navodima Komisije, niži inherentni rizik od pogreške u području kohezije za programe aktualnog VFO-a; iznenađen je tim objašnjenjem s obzirom na vrlo nisku razinu izvršenja proračuna u tom području; poziva Komisiju da dodatno obrazloži to pitanje;

36.  ističe da se ta niska razina izvršenja može objasniti činjenicom da u godišnjim financijskim izvještajima podnesenima Komisiji 2016. nisu potvrđeni rashodi u području kohezije, kao ni financijski ispravci koje je nametnula Komisija nakon revizije(4);

37.  napominje da Komisija procjenjuje da će u narednim godinama utvrditi i ispraviti pogreške u vrijednosti između 2 i 2,1 milijarde EUR odnosno između 1,5 % i 1,6 %;

38.  slaže se s Revizorskim sudom da se metodologija koju Komisija upotrebljava za procjenu rizičnog iznosa poboljšala posljednjih godina, ali da se procjene razine nepravilne potrošnje pojedinačnih glavnih uprava ne temelje na dosljednoj metodologiji; poziva Komisiju da upotrebljava istu metodologiju za procjenu rizičnog iznosa za sve glavne uprave te da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o postignutom napretku;

39.  napominje da Komisija unatoč uvedenim poboljšanjima nije uklonila rizik od toga da učinak korektivnih mjera bude pretjeran;

40.  posebno ističe činjenicu da za više od tri četvrtine rashoda u 2016. glavne uprave Komisije temelje svoje procjene rizičnog iznosa na podacima koje pružaju nacionalna tijela, dok se, nažalost, na temelju godišnjih izvješća o radu dotičnih glavnih uprava Komisije (osobito DG AGRI i DG REGIO) može zaključiti da, premda izvješća o kontroli država članica odražavaju pogreške koje otkriju države članice, pouzdanost određenih upravljačkih i kontrolnih sustava i dalje predstavlja izazov; naglašava važnost pouzdanosti podataka država članica;

41.  ističe da je nepotpuno i umjetno temeljiti procijenjeni učinak budućih ispravaka na zabilježenim ispravcima tijekom posljednjih šest godina zbog specifičnosti višegodišnjega programiranja i jer je pogreške moguće ispraviti više od 10 godina nakon njihova nastanka;

42.  ističe da u raspravi o financijskom izvještaju i njegovoj analizi Komisija izvješćuje o ukupnim primijenjenim financijskim ispravcima i povratima koji iznose 3,4 milijarde EUR (3,9 milijardi u 2015.) te da je otprilike 0,6 milijardi EUR (1,2 milijarde u 2015.) ispravaka i povrata bilo u početnoj fazi (prije nego što je Komisija prihvatila rashod) te da od preostalih 2,8 milijardi EUR otprilike 0,6 milijardi EUR predstavlja obustave koje su države članice provele nakon prihvaćanja rashoda zamjenom neprihvatljivih iznosa novim projektima u području kohezije;

43.  čvrsto ponavlja svoj poziv Komisiji i državama članicama da ustanove pouzdane postupke za potvrdu vremenskog usuglašavanja, podrijetla i količine korektivnih mjera te da pruže informacije kojima se što je moguće više usklađuje godina u kojoj je uplata izvršena, godina u kojoj je predmetna pogreška utvrđena te godina u kojoj su povrati ili financijski ispravci objavljeni u bilješkama uz financijske izvještaje;

Instrumenti Komisije za unutarnje upravljanje

44.  podsjeća na mišljenje koje je Revizorski sud izrazio u svojem tematskom izvješću br. 27/2016 o tome da razlika uvedena reformom Kinnock-Prodi između „političke odgovornosti povjerenika” te operativne odgovornosti glavnih direktora znači da nije uvijek jasno obuhvaća li pojam „političke odgovornosti” preuzimanje odgovornosti za izvršenje proračuna glavnih uprava ili između njih postoji razlika;

45.  ističe da Kolegij povjerenika ne izrađuje godišnje izvještaje o upravljanju u skladu s najboljom praksom i uobičajenom praksom država članica; poziva Komisiju da sastavi godišnju izjavu o upravljanju kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost Kolegija povjerenika;

46.  traži od Komisije da provede preporuku br. 2 iz tematskog izvješća Revizorskog suda br. 27/2016 te da, osim toga, uz svoje financijske izvještaje priloži i godišnji izvještaj o upravljanju i unutarnjem nadzoru, osobito obuhvaćajući:

   (a) opis instrumenata Komisije za unutarnje upravljanje;
   (b) ocjenu operativnih i strateških rizičnih aktivnosti tijekom godine i izvještaj o srednjoročnoj i dugoročnoj fiskalnoj održivosti;

Političke zadrške

47.  podržava zadrške koje su izrazili glavni direktori DG-a REGIO, EMPL, MARE, HOME, DEVCO i AGRI u svojim godišnjim izvješćima o radu; smatra da su te zadrške dokaz da se postupcima kontrole koje su uspostavili Komisija i države članice ne mogu pružiti potrebna jamstva za zakonitost i pravilnost svih povezanih transakcija u odgovarajućim područjima javnih politika ako se uspješno ne provedu potrebni ispravci;

Upravljanje proračunom i financijama

48.  ističe da su kašnjenja u provedbi programa tijekom prve tri godine trenutačnog VFO-a zbog kasnog donošenja VFO-a za razdoblje od 2014. do 2020. i brojnih novosti uvedenih za razdoblje od 2014. do 2020. koje su, usprkos tome što im je cilj bio pojednostavnjenje, prouzročile administrativne poteškoće, dovela do prijenosa odobrenih sredstava za obveze iz 2014., uglavnom u 2015. i 2016., te do niske razine plaćanja 2016.; (te do izvršenja proračuna Unije od 7 % u razdoblju od 2014. do 2016. sadašnjeg VFO-a); međutim, ističe da je 2017. bila prva godina u kojoj je došlo do ubrzanja programa europskih strukturnih i investicijskih fondova; očekuje da će se taj trend nastaviti 2018. i 2019.; smatra da treba pružiti dovoljne razine odobrenih sredstava za plaćanja i obveze kako bi se provedba odvijala neometano;

49.  sa zabrinutošću ukazuje na složenu mrežu mehanizama u proračunu Unije i oko njega jer se time ugrožava odgovornost, transparentnost, javna kontrola i demokratski nadzor nad proračunom Unije i financijskim mehanizmima povezanima s njime; izražava žaljenje, u tom pogledu, zbog nedovoljnog jedinstva proračuna Unije te u potpunosti dijeli zabrinutost Revizorskog suda zbog složenosti proračuna Unije;

50.  izražava bojazan da, unatoč uporabi posebnih instrumenata (Pričuva za pomoć u nuždi, Fond solidarnosti Europske unije, Europski fond za prilagodbu globalizaciji i instrument fleksibilnosti) i razlika do gornje granice, preostali iznosi možda neće biti dovoljni za financiranje neočekivanih događaja do kojih može doći prije 2020.;

51.  sa zabrinutošću primjećuje da je zabilježena dosad najviša razina nepodmirenih obveza koja je do kraja 2016. dosegla dosad najviši iznos od 238 milijardi EUR, što je 72 % više nego 2007. i što odgovara razdoblju od 2,9 godina plaćanja u odnosu na 2,2 godine u 2007.; smatra da je to povećalo iznose koje Unija duguje, a time i financijsku izloženost proračuna Unije;

52.  izražava žaljenje zbog toga što je došlo do porasta ukupne financijske izloženosti proračuna Unije, uz znatne dugoročne obveze, jamstva i pravne obveze, što upućuje na to da će u budućnosti biti potrebno pažljivo upravljanje;

53.  podsjeća na to da Unija sve više upotrebljava financijske instrumente i izražava žaljenje zbog toga što je osnivanje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) dovelo do stvaranja novih aranžmana za upravljanje uz i dalje nezadovoljavajuću razinu javnog nadzora, zbog čega je potreban pomniji nadzor Parlamenta; ističe da bi se svakim zakonodavnim prijedlogom trebala znatno poboljšati geografska pokrivenost EFSU-a; podsjeća na to da bi EFSU trebao i dalje biti dodatni alat za poticanje ulaganja, kao što bi i kohezijska politika trebala i dalje biti investicijska politika Unije; napominje, međutim, uspješnu provedbu i visok iznos privatnog kapitala koji je fondu poslužio kao poluga te prima na znanje dodatna dogovorena poboljšanja u području njegove transparentnosti tijekom pregovora o produljenju trajanja EFSU-a, nazvanom EFSU 2.0; poziva Revizorski sud da pojača svoj nadzor nad fazama planiranja i potrošnje europskih strukturnih i investicijskih fondova;

54.  podsjeća da je revizija Financijske uredbe velik korak naprijed u tom pogledu jer se njome, zahvaljujući doprinosu Parlamentu, predlaže učinkovitije predstavljanje financijskih instrumenata te se po prvi put unutar tog okvira pružaju proračunska jamstva i financijska pomoć;

55.  ističe da, u skladu s načelima kohezijske politike, sredstva Unije čine znatan udio u rashodima nekih država članica i osobito ističe da u devet država članica (Litvi, Bugarskoj, Latviji, Rumunjskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Hrvatskoj, Estoniji i Slovačkoj) nepodmirene obveze u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova predstavljaju financijsku potporu koja iznosi više od 15 % opće državne potrošnje; poziva Komisiju da također pripremi pozitivnu promotivnu kampanju u cilju informiranja građana tih zemalja u više detalja o izravnim koristima njihova članstva;

56.  izražava bojazan da bi se države članice u kojima sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova predstavljaju znatan postotak opće državne potrošnje mogle naći pred izazovom pri pronalaženju projekata dostatno visoke kvalitete na koje bi potrošile dostupna sredstva Unije ili u pogledu osiguravanja sufinanciranja; poziva Komisiju i Revizorski sud da obrate veću pozornost na aspekt održivosti predloženih investicijskih projekata te da kritički ocijene njihovu prikladnost;

57.  izražava zabrinutost zbog razloga zbog kojih su tri godine nakon početka razdoblja 2014. – 2020. države članice imenovale samo 77 % programskih tijela nadležnih za primjenu europskih strukturnih i investicijskih fondova; izražava zadovoljstvo, međutim, zbog toga što ta brojka trenutačno iznosi 99 %; preispituje potrebu za izmjenom postupaka na početku svakog programskog razdoblja; poziva Komisiju da pažljivo analizira zašto određene regije još uvijek imaju niske stope apsorpcije sredstava te da poduzme konkretne mjere usmjerene na rješavanje strukturnih problema;

58.  ističe da opseg sredstava Unije i vrijeme njihova primitka mogu imati znatan makroekonomski učinak, primjerice na ulaganja, rast i zapošljavanje;

59.  ističe da su javna ulaganja potrebna kako bi se nadoknadio manjak sredstava za investicije, potaknuli zapošljavanje i rast te zajamčili socijalni standardi unutar Unije;

60.  napominje da je Komisija mobilizirala razna sredstva za odgovor na izbjegličku i migracijsku krizu, ali žali što nije uspostavila strukturu izvješćivanja kojom bi se omogućilo iscrpno izvješćivanje o njihovoj uporabi; izražava žaljenje zbog činjenice da je trenutačno nemoguće znati iznos koji se troši na svakog migranta ili izbjeglicu;

61.  napominje da je, u pogledu financijskih instrumenata u području kohezijske politike, zabilježeno da su plaćanja krajnjim primateljima pri zaključenju iznosila 15 192,18 milijuna EUR (31. ožujka 2017.), od čega se 10 124,68 milijuna EUR odnosilo na sredstva iz strukturnih fondova, čime je dosegnuta stopa isplate za krajnje primatelje od gotovo 93 % iznosa za operativne programe isplaćene za instrumente financijskog inženjeringa, što je porast od 20 % u odnosu na zabilježene podatke na kraju 2015.;

62.  napominje da su se zabilježene stope isplate krajnjim primateljima znatno razlikovale među instrumentima financijskog inženjeringa, pri čemu nisu postojale samo razlike među državama članicama, u rasponu od 60 % do 99 %, nego i među područjima djelovanja;

63.  izražava bojazan da postoji mogućnost da će krajem tekućeg VFO-a i u prvim godinama sljedećeg VFO-a doći do velikog broja zaostalih plaćanja; smatra da će za financiranje novog VFO-a biti potreban realističan iznos odobrenih proračunskih sredstava kako bi se isplatilo predviđene nepodmirene obveze;

Mjere koje je potrebno poduzeti

64.  poziva Komisiju da:

   (a) u svojoj prognozi odobrenih sredstava za plaćanja za sljedeći VFO uzme u obzir rast nepodmirenih obveza kako bi pomogla zajamčiti uredan omjer odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja;
   (b) podnese prijedloge Parlamentu i Vijeću kako bi se zajamčio dosljedan pristup pitanju hoće li se posebni instrumenti računati u okviru gornjih granica odobrenih sredstava za plaćanja u sklopu VFO-a;
   (c) za potrebe upravljanja i izvješćivanja, uspostavi način bilježenja proračunskih rashoda Unije kojim će se omogućiti izvješćivanje o cjelokupnom financiranju povezanom s izbjegličkom i migracijskom krizom;
   (d) Parlamentu u okviru postupka razrješnice pruža iscrpno izvješće o proračunskim sredstvima Unije kojima neizravno upravlja i koje izvršava Grupa EIB-a (Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond (EIF)) izvan vanjskog mandata koji je započeo s financijskom godinom 2017.;
   (e) u kontekstu rasprave o budućnosti Europe, razmotri kako bi se proračunski sustav Unije mogao reformirati na način da se omogući odgovarajući proračun kojim bi se zajamčilo financiranje planiranih politika i bolja ravnoteža između predvidljivosti i kapaciteta za pružanje odgovora te da se na najbolji mogući način zajamči da opći financijski mehanizmi ne budu složeniji no što je to nužno za ostvarivanje ciljeva politika Unije i jamčenje odgovornosti;
   (f) također razmotri mogućnost da se tijelima imenovanima ili ovlaštenima za upravljanje, ovjeravanje i reviziju u razdoblju od 2014. do 2020. koja su dokazala svoje sposobnosti omogući da te dužnosti nastave vršiti i u sljedećem programskom razdoblju, bez prekida ili odlaganja;
   (g) ponovno traži od Komisije da uspostavi dugoročnu prognozu novčanog toka za razdoblje od narednih sedam do deset godina koja bi se ažurirala na godišnjoj razini i kojom bi se obuhvatile proračunske gornje granice, potrebe za plaćanjima, ograničenja kapaciteta i mogući opozivi sredstava kako bi se bolje uskladile potrebe za plaćanjima i raspoloživa sredstva;
   (h) proaktivno pomogne državama članicama koje nailaze na poteškoće u pogledu pravodobnog i neometanog iskorištavanja dostupnih financijskih sredstava Unije tako da se dostupna sredstva za tehničku pomoć koriste na inicijativu Komisije;

Ostvarivanje rezultata s pomoću proračuna Unije

65.  sa zabrinutošću napominje da Komisija koristi dva, međusobno gotovo nepovezana, skupa ciljeva i pokazatelja za mjerenje uspješnosti svojih službi i programa potrošnje, čime se otežava usporedivost različitih vrsta dokumenata koji se bave uspješnošću; žali zbog toga što u stvarnosti gotovo da i ne postoje iskoristivi i učinkoviti pokazatelji učinka i ishoda kojima bi se mjerila uspješnost rashoda Unije i o njima pružale informacije;

66.  ističe da se u godišnjim izvješćima o radu glavnih direktora o godišnjim plaćanjima glavnih uprava izvješćuje prema vrsti aktivnosti ili programu potrošnje, dok se u pogledu uspješnosti izvješćuje o postizanju općih i posebnih ciljeva bez naznačivanja odgovarajućeg rashoda; ne slaže se s objašnjenjem Komisije prema kojemu nije moguće procijeniti koliko je potrošeno na postizanje utvrđenih ciljeva; poziva Komisiju da tijekom pripreme i izvršenja proračuna te proračunskog izvješćivanja u potpunosti provodi načelo izrade proračuna temeljene na uspješnosti, čime bi se omogućilo ex post izvješćivanje o sredstvima utrošenima radi ispunjenja ciljeva; 

67.  podsjeća na to da je OECD 2016. proveo istraživanje o izradi proračuna na osnovi uspješnosti u zemljama članicama OECD-a i u Komisiji; u tom smislu pozdravlja činjenicu da je OECD potvrdio kvalitetu podataka i izvršenja proračuna Unije; podsjeća na to da je OECD smatrao da je okvir Komisije u pogledu uspješnosti najopsežniji, što se djelomično može objasniti brojem pravnih zahtjeva u Uniji;

68.  napominje da grafikon OECD-a pokazuje da primjena i posljedice okvira za donošenje odluka ne odgovaraju toj višoj razini specifikacije (godišnje izvješće Revizorskog suda za 2016., odlomak 3.21.);

69.  napominje da izjave o programima za nacrt općeg proračuna Unije za 2017. sadržavaju 294 cilja i 709 pokazatelja, koji su osobito koncentrirani pod naslovima VFO-a 1.a, 3. i 4., te da Komisija, u okviru inicijative „Proračun usmjeren na rezultate”, trenutačno provodi pregled pokazatelja radi pružanja informacija za sljedeću generaciju programa potrošnje; ističe da bi Komisija prvenstveno trebala koristiti pokazatelje rezultata koji ukazuju na uspješnost;

70.  ističe da je potreban transparentan i demokratski postupak uspostave pokazatelja uspješnosti u kojem bi sudjelovale sve institucije Unije te drugi partneri i dionici, kako bi se pokazateljima moglo adekvatno izmjeriti izvršenje proračuna Unije te ispuniti očekivanja građana Unije;

71.  poziva Komisiju da se savjetuje s predstavnicima akademske zajednice radi definiranja odgovarajućih pokazatelja uspješnosti potrebnih za mjerenje u okviru inicijative „Proračun usmjeren na rezultate” i davanja prioriteta ulaganju u javna dobra kako bi se pružio odgovor na zabrinutost građana;

72.  žali zbog toga što su godišnja izvješća o radu glavnih direktora Komisije koja je Revizorski sud pregledao sadržavala samo djelomične informacije o nedostatcima u izvršenju i izazovima u pogledu ciljeva glavnih uprava (godišnje izvješće Revizorskog suda za 2016., odlomak 3.26.);

73.  žali zbog toga što godišnja izvješća o upravljanju i uspješnosti za 2015. i 2016. nisu pružila sveobuhvatan pregled uspješnosti i što su bila odviše pozitivna, navodeći kašnjenja u provedbi kao jedine nedostatke; žali također zbog toga što su izvješća:

   (a) pružila tek ograničen uvid u rezultate strategije Europa 2020., unatoč zahtjevu Parlamenta iznesenom u njegovoj odluci o davanju razrješnice iz 2014.;
   (b) u nekim slučajevima pružila nejasna objašnjenja utjecaja vanjskih čimbenika na rezultate;
   (c) prekasno objavljena da bi ih Revizorski sud stigao ocijeniti u svojem godišnjem izvješću;

74.  podupire stajalište Revizorskog suda (godišnje izvješće Revizorskog suda za 2016., odlomak 3.38.) da bi ocjenjivači Komisiji trebali iznositi prijedloge na razmatranje, uključujući akcijske planove radi rješavanja nedostataka;

75.  žali zbog činjenice da Komisija od 2005. nije provela studiju o tome kako ona upotrebljava rezultate ocjena, odnosno da nije naručila izradu nijedne takve studije;

76.  ističe da Komisija ne raspolaže dokumentiranim sustavom na razini institucije za redovito praćenje provedbe preporuka iz evaluacija;

77.  osobito ističe da u praksi u planovima upravljanja glavnih uprava za 2016. nisu uspostavljene osnove za praćenje daljnjih mjera nakon evaluacija;

78.  nadalje, žali zbog toga što Komisija, s obzirom na to da ne izrađuje pregled zaključaka, preporuka ili akcijskih planova koji proizlaze iz obavljenih evaluacija te ne prati njihovu provedbu ni na razini institucije ni na razini glavnih uprava, ne može obavješćivati dionike o pozitivnim učincima evaluacija;

79.  žali zbog toga što godišnja izvješća o radu ne uključuju izjavu o kvaliteti navedenih podataka o uspješnosti te da, posljedično, Kolegij povjerenika pri usvajanju godišnjih izvješća o upravljanju i uspješnosti preuzima ukupnu političku odgovornost za upravljanje proračunom Unije, ali ne i za informacije o uspješnosti i rezultatima;

80.  pozdravlja i pomno prima na znanje primjedbe Revizorskog suda o okvirima uspješnosti i izvješćivanju unutar i izvan Unije, posebno u pogledu kvalitete podataka o uspješnosti i izjava o kvaliteti navedenih podataka;

81.  napominje da ne postoje središnje internetske stranice o uspješnosti s informacijama iz svih službi Komisije o svim područjima proračuna Unije;

82.  dijeli mišljenje Revizorskog suda prema kojemu bi se okvir za izvješćivanje o uspješnosti koji primjenjuje Komisija mogao poboljšati primjenom međunarodne dobre prakse;

Mjere koje je potrebno poduzeti

83.  traži od Komisije da:

   (a) pojednostavi izvješćivanje o uspješnosti:
   dodatnim smanjenjem broja ciljeva i pokazatelja kojima se koristi za razna izvješća o uspješnosti i usmjeravanjem na one kojima se najbolje mjeri izvršenje proračuna Unije; Komisija bi tijekom pripreme sljedećeg VFO-a trebala predložiti manje brojne i prikladnije pokazatelje učinka za pravni okvir sljedeće generacije programa; u tom bi kontekstu također trebala razmotriti važnost pokazatelja za koje se informacije mogu dobiti tek nakon nekoliko godina;
   predstavljanjem financijskih informacija na način koji omogućuje njihovu usporedbu s informacijama o uspješnosti kako bi se dobila jasna poveznica između potrošnje i uspješnosti;
   pojašnjenjem i poboljšanjem sveukupne usklađenosti dvaju skupova ciljeva i pokazatelja kojima se koristi za programe, s jedne strane, i glavne uprave, s druge strane;
   (b) na bolji način uravnoteži izvješćivanje o uspješnosti jasnim predočavanjem informacija o glavnim izazovima koje tek treba riješiti;
   (c) na bolji način dokaže da se rezultati evaluacija dobro upotrebljavaju, osobito zahtijevanjem da evaluacije uvijek uključuju zaključke i preporuke koje bi Komisija trebala naknadno pratiti;
   (d) u godišnjim izvješćima o upravljanju i uspješnosti preuzme punu političku odgovornost za informacije o uspješnosti i rezultatima te da, prema svojim saznanjima, naznači jesu li pružene informacije o uspješnosti dovoljno kvalitetne;
   (e) omogući lakšu dostupnost informacija o uspješnosti izradom namjenskog internetskog portala i pretraživača;

Prikaz proračuna Unije

84.  napominje da se proračun Unije prikazuje u odjeljcima koji odgovaraju aktivnostima koje vode institucije (izrada proračuna na temelju aktivnosti); smatra da takav prikaz ne jamči jasno i brzo razumijevanje ciljeva koji se žele postići; napominje da se VFO pak prikazuje prema naslovima koji odgovaraju političkim područjima;

85.  napominje da su operativni programi koji se prilažu uz nacrt proračuna poveznica između svake proračunske linije i političkih ciljeva koji se žele postići;

86.  traži od Komisije da proračun Unije predstavlja u skladu s političkim ciljevima VFO-a;

Prihodi

87.  pozdravlja činjenicu da revizijski dokazi Revizorskog suda sveukupno pokazuju da u prihodima ne postoji značajna razina pogreške te da su ispitani sustavi za sustave povezane s prihodom sveukupno učinkoviti; međutim, napominje da su ključne unutarnje kontrole za tradicionalne vlastite resurse u određenim državama članicama koje je Revizorski sud posjetio bile samo djelomično učinkovite;

88.  sa zabrinutošću primjećuje da je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) na početku 2017. zaključio istragu o prijevari u Ujedinjenoj Kraljevini s mogućim gubitkom od 1,987 milijardi EUR za proračun Unije u pogledu carinskih pristojbi na tekstil i cipele uvezene putem Ujedinjene Kraljevine iz Kine u razdoblju 2013. – 2016.; ističe da je istragom otkrivena i znatna utaja PDV-a u vezi s uvozima putem Ujedinjene Kraljevine zlouporabom obustave plaćanja PDV-a (carinski postupak 42.);

89.  sa zabrinutošću primjećuje da je glavni direktor Glavne uprave za proračun izrazio zadršku u pogledu tradicionalnih vlastitih sredstava u kontekstu prihoda u 2016. u svjetlu slučaja OLAF-a koji se odnosio na prijevaru povezanu s carinskim pristojbama Ujedinjene Kraljevine;

90.  ističe da su 2016. prihodi na koje utječe kvantificirana zadrška iznosili 517 milijuna EUR, u usporedbi s u ukupnim iznosom tradicionalnih vlastitih sredstava u visini od 20,1 milijarde EUR, što znači da oni predstavlja 2,5 % tradicionalnih vlastitih sredstava, odnosno 0,38 % ukupnih sredstava; poziva Komisiju da pruži precizne informacije o tom slučaju prijevare koji neizravno može utjecati i na osnovicu poreza na dodanu vrijednost nekih država članica i stoga na sredstva povezana s porezom na dodanu vrijednost i bilanciranje Komisije povezano s bruto nacionalnim dohotkom(5);

91.  žali zbog toga što je Komisija utvrdila da nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine do listopada 2017. nisu uvela korektivne mjere za sprečavanje daljnjeg gubitaka tradicionalnih vlastitih resursa; napominje da su vlasti Ujedinjene Kraljevine 12. listopada 2017. za određene gospodarske subjekte počele primjenjivati privremene vrijednosne pragove (carinska operacija Swift Arrow), nakon čega su gubici u tradicionalnim vlastitim sredstvima u Ujedinjenoj Kraljevini drastično smanjeni;

92.  izražava žaljenje zbog nejednake razine carinskih pregleda u različitim državama članicama; ističe važnost harmonizacije pregleda na svim točkama ulaska u carinsku uniju i poziva države članice da zajamče koordiniranu, jedinstvenu i djelotvornu provedbu graničnih sustava kako bi se odvratilo od različitih praksi u državama članicama i time smanjio broj postojećih nedostataka u sustavima carinskih pregleda; u tom pogledu poziva Komisiju da ispita različite postupke carinskih pregleda u EU-u i njihov učinak na preusmjeravanje trgovine, s posebnim naglaskom na carinske postupke na vanjskim granicama EU-a, te da razvije referentne analize i prikupi informacije o carinskim operacijama i postupcima koji se koriste u državama članicama;

93.  poziva Komisiju da razvije akcijski plan kako bi se zajamčila potpuna i pravovremena provedba propisa u području PDV-a u svakoj od država članica i time osigurao taj izvor vlastitih prihoda Unije;

94.  podsjeća na to da je u novoj odluci o sustavu vlastitih sredstava Unije(6), koja je stupila na snagu 1. listopada 2016., s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2014., propisano da se pri razmatranju BND-a za potrebe vlastitih sredstava upotrebljava računovodstveni okvir Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) te da se prema tome predviđa da se potrošnja za istraživanje i razvoj smatra ulaganjem (a ne tekućim rashodom u skladu s prethodnim sustavom ESA 95); napominje da bi i na druge programe s visokom dodanom vrijednosti za Uniju, primjerice CEF, trebalo primijeniti isto pravilo;

95.  napominje da se zabilježeni BND Irske znatno povećao 2015. zbog toga što su multinacionalna poduzeća premještala sredstva iz sektora istraživanja i inovacija u tu zemlju;

96.  ističe da Komisija treba dodatno raditi na utvrđivanju mogućih implikacija aktivnosti međunarodnih aktivnosti na nacionalne račune, u pogledu metodologije i u pogledu postupka provjere, te da bi to moglo potaknuti prilagodbe za doprinose država članica na temelju BND-a;

97.  u pogledu upravljanja tradicionalnim vlastitim sredstvima ističe da su Revizorski sud i Komisija utvrdili neučinkovitosti u upravljanju iznosima potraživanja (računi B) u nekim državama članicama;

98.  ističe da je Revizorski sud utvrdio da su kontrole nakon carinjenja u Belgiji odabrane na osnovi obilježja pojedinačnih transakcija umjesto na temelju profila rizika poduzeća te da se revizije nakon carinjenja općenito nisu provodile (godišnje izvješće Revizorskog suda za 2016., odlomak 4.18.);

99.  žali zbog toga što je Komisija napomenula da šest država članica, Belgija, Estonija, Italija, Portugal, Rumunjska i Slovačka, nije provelo nikakve revizije nakon carinjenja ili nije pružilo nikakve informacije o tim revizijama;

Mjere koje je potrebno poduzeti

100.  zahtijeva da Komisija:

   (a) poduzme sve potrebne mjere kako bi zajamčila povrat vlastitih sredstava Unije koja nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine nisu prikupila za uvoz tekstila i cipela iz Kine te da stane na kraj utaji PDV-a;
   (b) razmotri mogućnost pokretanja pravodobnih postupaka protiv povrede u pogledu slučaja prijevare u vezi s carinskim pristojbama u Ujedinjenoj Kraljevini;
   (c) u suradnji s državama članicama analizira sve moguće posljedice međunarodnih aktivnosti na procjenu BND-a te da im pruži smjernice o obradi tih aktivnosti pri sastavljanju nacionalnih računa;
   (d) tijekom ciklusa provjere BND-a potvrdi da je imovina za istraživanje i razvoj točno zabilježena u nacionalnim računima država članica, pri čemu se posebna pozornost treba dati vrednovanju imovine za istraživanje i razvoj te kriterijima rezidentnosti u slučajevima premještanja međunarodnih aktivnosti;
   (e) iznese prijedloge za nova vlastita sredstva kako bi se zajamčila stabilnost proračuna Unije;

Konkurentnost za rast i radna mjesta

Nalazi Revizorskog suda

101.  napominje da je Revizorski sud prvi put izdao uvjetno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti plaćanja povezanih s računovodstvenom dokumentacijom; naglašava da su pogreške češće u programima povrata troškova nego u programima isplate materijalnih prava; međutim, ističe da se zabilježeni podatci u poglavlju „Konkurentnost za rast i radna mjesta” nisu znatno promijenili u odnosu na prethodne godine;

102.  podsjeća na to da područje istraživanja i inovacija čini 59 % rashoda, i to u sklopu Sedmog okvirnog programa za istraživanja i tehnološki razvoj za razdoblje 2007. – 2013. („Sedmi okvirni program za istraživanja”) i Okvirnog programa za istraživanja i inovacije „Obzor 2020.” za razdoblje 2014. – 2020. („Obzor 2020.”);

103.  napominje da je Revizorski sud procijenio stopu pogreške na 4,1 %; napominje da na neprihvatljive izravne troškove za osoblje otpada 44 %, na druge neprihvatljive izravne troškove 12 %, na neizravne troškove 16 % te na neprihvatljive projekte ili korisnike 16 %; međutim, primjećuje da su u 19 slučajeva u kojima su korisnici počinili mjerljive pogreške Komisija ili neovisni revizori imali dovoljno informacija da spriječe ili otkriju i isprave pogrešku prije prihvaćanja rashoda;

104.  primjećuje da bi, da su Komisija ili neovisni revizori pravilno upotrijebili sve informacije kojima su raspolagali, procijenjena stopa pogreške za ovo poglavlje bila manja za 1,2 %;

105.  cijeni što je Komisija uložila znatne napore u pojednostavnjenja kojima je došlo do smanjenja administrativne složenosti uvođenjem nove definicije dodatnih naknada za istraživače, pojednostavljenjem programa rada za Obzor 2020. za razdoblje 2018. – 2020., pružanjem ciljane potpore za novoosnovana poduzeća i inovatore i omogućivanjem šire uporabe pojednostavnjenih opcija za obračun troškova; napominje, međutim, da prema Revizorskom sudu daljnje pojednostavnjenje pravnog okvira predstavlja i priliku i opasnost;

106.  prima na znanje da je Revizorski sud razmotrio probleme u pogledu uspješnosti u projektima istraživanja i inovacija; međutim, mišljenja je da bi se rezultati, s obzirom na ishod, troškove i širenje, trebali smatrati preliminarnima;

Godišnje izvješće o radu Glavne uprave za istraživanje i inovacije (DG R&I)

107.  napominje da je DG R&I, u skladu sa strategijom EU 2020., sukladno s planom „Strateški plan za razdoblje 2016. – 2020.”, imao sljedeće ciljeve:

   (a) novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja;
   (b) povezano jedinstveno digitalno tržište;
   (c) čvrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom; te
   (d) postajanje jačim globalnim sudionikom;

108.  pozdravlja činjenicu da je povjerenik Moedas za postizanje tih ciljeva utvrdio tri prioriteta: „otvorene inovacije”, „otvorena znanost” i „otvoreni prema svijetu”;

109.  napominje da je DG R&I za mjerenje napretka u postizanju utvrđenih ciljeva primjenjivao pet ključnih pokazatelja uspješnosti:

   (a) udio sredstava dodijeljenih malim i srednjim poduzećima (MSP) u programu Obzor 2020. radi rješavanja društvenih izazova i promicanja razvojnih i industrijskih tehnologija te udio financijskog doprinosa Unije dodijeljenog putem Instrumenta za mala i srednja poduzeća;
   (b) udio novih podnositelja među uspješnim podnositeljima zahtjeva u okviru Obzora 2020.;
   (c) rashodi koji se u okviru Obzora 2020. odnose na klimu i održivost;
   (d) udio sudjelovanja trećih zemalja u programu Obzor 2020.;
   (e) udio bespovratnih sredstava uz vrijeme za dodjelu bespovratnih sredstava od 245 dana;

110.  u svojim odgovorima na pisana pitanja potvrđuje da je DG R&I objavio popis zemalja na koje se odnose preporuke DG-a R&I za pojedine zemlje; poziva DG R&I da izravno objavi prijedloge uprave u pogledu preporuke za pojedinu zemlju u svom godišnjem izvješću o radu u skladu s opetovanim zahtjevima Parlamenta;

111.  podsjeća da je evaluacija Sedmog okvirnog programa razmotrena u prethodnoj rezoluciji o davanju razrješnice(7);

112.  pozdravlja napredak postignut u pogledu ostvarivanja ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI-ovi) glavne uprave za program Obzor 2020.:

   (a) 23,9 % financijskog doprinosa Unije dodijeljeno je MSP-ovima (cilj za 2020. godinu je 20 %);
   (b) 55 % uspješnih kandidata bili su novi kandidati (cilj za 2020. godinu je 70 %);
   (c) 26 % financijskih doprinosa Unije bilo je povezano s klimom (cilj za 2020. godinu je 25 %);
   (d) 54,9 % financijskog doprinosa Unije bilo je povezano s održivošću (cilj za 2020. godinu je 60 %);
   (e) treće zemlje sudjelovale su u 3,6 % projekata u okviru programa Obzor 2020. (cilj za 2020. godinu je 4,73 %);
   (f) u 91 % slučajeva DG R&I poštovao je vrijeme za dodjelu bespovratnih sredstava od 245 dana (cilj za 2020. je 100 %);

113.  naglašava da je teritorijalna distribucija Obzora 2020. očito ograničena, s obzirom na to da se 72,5 % sredstava (12 121 milijun EUR) iz programa Obzor 2020. dodjeljuje Njemačkoj (3 464 milijuna EUR), Ujedinjenoj Kraljevini (3 083 milijuna EUR), Francuskoj (2 097 milijuna EUR), Španjolskoj (1 813 milijuna EUR) i Italiji (1 664 milijuna EUR);

114.  napominje da su 2016. potpisana 183 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za Obzor 2020. sa sudionicima iz trećih zemalja; ističe da je kroz ugovore o dodjeli bespovratnih sredstvima potpisane 2016. 299,5 milijuna EUR bilo dodijeljeno sudionicima iz Švicarske, dok je doprinos Švicarske programu Obzor 2020. iznosio 180,9 milijuna EUR; odbija jednoj od najbogatijih zemalja na svijetu dodijeliti status „neto primatelja”; poziva Komisiju da predloži uredbu kojom bi se kompenzirala takva neravnoteža;

115.  potvrđuje uspjeh zajedničkog centra za podršku i njegovog doprinosa pojednostavljivanju i pružanju pravnih i tehničkih savjeta; poziva DG R&I da obznani koje mjere pojednostavljenja ima namjeru predložiti za razdoblje nakon 2020. godine;

116.  prima na znanje odobrena sredstva za plaćanje za DG R&I za 2016. godinu:

Odobrena sredstva za plaćanje za DG R&I, uključujući doprinos EFTA-e

Način upravljanja

Izvršenje

u milijunima EUR

postotni bodovi

Su-delegirano ili dalje delegirano drugim glavnim upravama

161,20

5,34

DG R&I izravno

1 878,28

62,17

DG R&I tijelima iz članka 185.

86,40

2,86

DG R&I EIB-u

312,72

10,35

DG R&I zajedničkim poduzećima

582,37

19,28

Ukupno

3 020,97

100%

117.  ističe da je 14,39 % proračuna, što iznosi gotovo 444 milijuna EUR, izvršeno putem financijskih instrumenata;

118.  također ističe da je 39,36 % (u odnosu na 28,14 % 2015. godine) proračuna DG-a R&I povjereno drugim subjektima izvan Komisije, prvenstveno za provedbu dijelova okvirnih programa u okviru sustava (neizravnog) upravljanja bespovratnim sredstvima i sustava kontrole financijskih instrumenata;

119.  s interesom prima na znanje da je DG R&I uspostavio strategiju nadzora za financijske instrumente te stoga želi znati na koji način DG R&I utvrđuje jesu li postignuti financijski i istraživački ciljevi;

120.  napominje da je DG R&I procijenio da ukupna otkrivena stopa pogreške iznosi 4,42 % uz stopu preostalih pogrešaka od 3,03 %;

121.  primjećuje da je Komisija procijenila da ukupni rizični iznos pri zaključenju iznosi od 73,5 do 104 milijuna EUR;

122.  pozdravlja ispitivanje isplativosti izravnog i neizravnog upravljanja bespovratnim sredstvima koje provodi DG R&I;

123.  izražava žaljenje zbog toga što je DG R&I ponovno izrazio horizontalnu zadršku u pogledu stope preostalih pogrešaka u okviru zahtjeva za povratom troškova iz Sedmog okvirnog programa za istraživanja, koje izravno provodi;

124.  podsjeća na svoje stajalište, koje je izrazio u stavku 76. rezolucije o davanju razrješnice Komisiji za 2015. godinu, da bi Komisija trebala „konačno razviti svrhovitiji pristup temeljen na riziku te prema potrebi upotrijebiti određene zadrške”;

Mjere koje je potrebno poduzeti

125.  poziva DG R&I da objavi prijedloge uprave u pogledu preporuka za pojedine zemlje u svojem godišnjem izvješću o radu;

126.  poziva DG R&I da prati preporuke Službe za unutarnju reviziju (IAS) koja je otkrila nedostatke u osiguravanju dosljednog pristupa praćenju projekata u različitim provedbenim tijelima programa Obzor 2020.;

127.  poziva DG R&I da izvješćuje o napretku Zajedničke službe za reviziju u pogledu poboljšanja zrelosti svojih unutarnjih procesa;

128.  poziva DG R&I da izvijesti nadležni odbor Parlamenta o svojoj nadzornoj strategiji za financijske instrumente i načinu na koji DG R&I utvrđuje jesu li ostvareni financijski i istraživački ciljevi;

129.  poziva DG R&I da nadležnom odboru Parlamenta obrazloži koje je mjere poduzeo kako bi izbjegao horizontalne zadrške u pogledu stope preostalih pogrešaka unutar zahtjeva za povratom troškova;

130.  smatra da se u projektima istraživanja i inovacija, kao i u aktivnostima za usklađivanje i potporu, standardima i standardizacijom poboljšava učinak rezultata istraživanja na razinama tehnološke spremnosti, s obzirom na to da se na taj način poboljšava utrživost i prenosivost inovativnih proizvoda i rješenja; nadalje napominje da se standardima i povezanim aktivnostima pruža potpora širenju rezultata projekata Obzora 2020. time što se stečeno znanje čini javno dostupnim i po završetku projekata; poziva Komisiju da pojača uključivanje pitanja standardizacije u predstojeće pozive i da razvije ključne pokazatelje uspješnosti u kojima se uzima u obzir pitanje standardizacije;

Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

Uvod

131.  saznao je iz „Sedmog izvješća o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji” (COM(2017)0583) da je, s jedne strane, konvergencija osjetljiv proces koji gospodarska kriza može lako zaustaviti i preokrenuti, ali da, s druge strane, javna ulaganja mogu ublažiti učinak krize;

132.  sa zadovoljstvom primjećuje da je stopa zaposlenosti u 2016. ponovno dosegla razinu od 71 % koja odgovara onoj iz 2008., prije krize, ali primjećuje da se unutar Unije situacija u tom pogledu znatno razlikuje i da je ta stopa znatno ispod cilja od 75 % istaknutog u strategiji Europa 2020.; sa zabrinutošću napominje da je stopa nezaposlenosti i dalje previsoka, osobito među mladima i dugotrajno nezaposlenim osobama;

133.  pozdravlja činjenicu da je DG REGIO, kao odgovor na pitanja Parlamenta, detaljno pojasnio svoje preporuke za pojedine zemlje;

134.  svjestan je da neke odredbe revidirane Financijske uredbe o kohezijskoj politici trebaju stupiti na snagu s retroaktivnim učinkom;

135.  izražava zabrinutost zbog toga što takve izmjene mogu postati izvor dodatnih pogrešaka s obzirom na činjenicu da su programi i projekti odabrani na temelju propisa koji su stupili na snagu 1. siječnja 2014.;

Nalazi Revizorskog suda

136.  napominje da je Revizorski sud prvi put izdao uvjetno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti plaćanja povezanih s računovodstvenom dokumentacijom; naglašava da su pogreške češće u programima povrata troškova nego u programima isplate materijalnih prava; međutim, ističe da se podatci zabilježeni u poglavlju „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” nisu znatno promijenili u odnosu na prethodnu godinu;

137.  podsjeća da je 2016. godine raspoloživi iznos pod naslovom „Gospodarska i socijalna kohezija” iznosio 51,25 milijardi EUR, što predstavlja 33 % proračuna Unije;

138.  napominje da je Revizorski sud procijenio razinu pogreške u ovom području politike na 4,8 %; nadalje, Revizorski sud primijetio je da procijenjena razina pogreške za koheziju ne uključuje kvantifikaciju isplata za financijske instrumente za 2016. godinu, u iznosu od 2,5 milijardi EUR, za koje je Revizorski sud smatrao da su izvršene izvan razdoblja prihvatljivosti utvrđenog u članku 56. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (godišnje izvješće Revizorskog suda za 2016, odlomci od 6.20. do 6.21.); primjećuje da bi takve isplate predstavljale procijenjenu razinu pogreške od 2,0 % ukupnih rashoda Unije (godišnje izvješće Revizorskog suda za 2016, okvir 1.2., bilješka 1.);

139.  ističe da pogreške u području kohezije predstavljaju 43 % ukupne procijenjene razine pogreške, koja iznosi 3,1 %; napominje da je jedan od razloga visoke stope pogreške složenost propisa Unije i država članica;

140.  primjećuje da je Revizorski sud analizirao uzorak od 180 transakcija iz 54 privremena plaćanja za razdoblje od 2007. do 2013. godine, koje se odnose na 92 projekta Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), 36 projekata Kohezijskog fonda (KF), 40 projekata Europskog socijalnog fonda (ESF), 11 financijskih instrumenata EFRR-a i jedan financijski instrument ESF-a;

141.  poziva Komisiju da pomno uzme u obzir primjedbe Revizorskog suda, koji je otkrio netočnosti u analizi učinkovitosti barem četiriju od 12 financijskih instrumenata EFRR-a i ESF-a ispitanih u izvješću Europskog revizorskog suda za 2016. godinu; dijeli zabrinutost Revizorskog suda, koji ističe da ove pogreške utječu na prenaglašavanje učinkovitosti te da bi, ako se ne isprave, mogle neprirodno povećati prijavljeni iznos prihvatljivih rashoda pri zaključenju, osobito u slučaju jamstvenih fondova;

142.  napominje također da je 42 % pogrešaka posljedica neprihvatljivih troškova u izjavama o rashodima, 30 % odnosi se na ozbiljno nepoštivanje propisa o javnoj nabavi, a 28 % odnosi se na neprihvatljive projekte, aktivnosti ili korisnike;

143.  sa žaljenjem napominje da je jedan od glavnih izvora pogrešaka povezanih s rashodima u poglavlju „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” i dalje kršenje propisa o javnoj nabavi; ističe da slučajevi ozbiljnog kršenja propisa o javnoj nabavi uključuju neopravdano izravno dodjeljivanje dodatnih ugovora ili dodatnih poslova i usluga, nezakonito isključenje ponuđača, sukob interesa i diskriminirajuće kriterije odabira; smatra izrazito važnom politiku potpune transparentnosti kad je riječ o podacima koji se tiču izvoditelja i podizvoditelja, u cilju ispravljanja pogrešaka i rješavanja problema zlouporabe propisa;

144.  pozdravlja to što je Revizorski sud naglasio da su projekti koji primjenjuju pojednostavnjene mogućnosti financiranja manje podložni pogreškama od povrata stvarnih troškova;

145.  zabrinut je zbog toga što je uzorak obuhvaćao i tri „velika projekta”, koja su zahtijevala odobrenje Komisije i za koje tijela država članica nisu dostavile potrebnu prijavu do roka zaključenja 31. ožujka 2017.; napominje da bi Komisija trebala izvršiti povrat rashoda;

146.  izražava nezadovoljstvo u pogledu toga što je, kao i prethodnih godina, stopa pogreške mogla biti niža za 3,7 postotnih bodova, odnosno iznositi 1,1 %, da su države članice koristile dostupne informacije kako bi spriječile ili otkrile i ispravile pogreške u provjerama prve razine prije prijavljivanja rashoda Komisiji;

147.  zabrinut je što su godinama nakon početka razdoblja od 2014. do 2020. države članice imenovale samo 77 % programskih tijela nadležnih za europske kohezijske fondove; Komisija je do 1. ožujka 2017. primila završne financijske izvještaje s rashodima koji obuhvaćaju tek 0,7 % proračuna dodijeljenog za cijelo programsko razdoblje; sredinom 2017. godine kašnjenja u izvršenju proračuna bila su veća nego u odgovarajućem trenutku u razdoblju 2007. – 2013.; napominje da bi stoga nepodmirene obveze na kraju tekuće financijske godine mogle biti više nego u prethodnom razdoblju;

148.  pozdravlja to što poglavlje o „Gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji” sadržava i odjeljak o uspješnosti projekata; međutim, izražava žaljenje zbog toga što je naglasak u tom odjeljku uglavnom stavljen na kvantitativne informacije, tj. broj uspostavljenih sustava za mjerenje uspješnosti;

Instrumenti financijskog inženjeringa

149.  podsjeća da je sažetak podataka o napretku ostvarenom u financiranju i provedbi instrumenata financijskog inženjeringa 2016. objavljen tek 20. rujna 2017. te da stoga Revizorski sud ne može iznositi primjedbe o dokumentu;

150.  primjećuje da su ključni podatci za 2016. sljedeći:

   (a) 25 država članica upotrebljava instrumente financijskog inženjeringa, pri čemu ih njih 25 upotrebljava za potporu poduzećima, 11 za urbani razvoj i devet za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije;
   (b) u cijeloj Uniji postoji 1 058 instrumenata financijskog inženjeringa, koji se sastoje od 77 holdinških fondova i 981 posebnog fonda;
   (c) 89 % tih instrumenata financijskog inženjeringa podupire poduzeća, 7 % urbani razvoj, 4 % energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije;
   (d) plaćanja u instrumente financijskog inženjeringa iznose 16,4 milijarde EUR, uključujući 11,3 milijarde EUR iz strukturnih fondova;
   (e) plaćanja krajnjim primateljima iznose 15,2 milijarde EUR, uključujući 10,1 milijardu EUR iz strukturnih fondova, tj. 93 % ukupnih plaćanja u instrumente financijskog inženjeringa;
   (f) na temelju obrade 81 % instrumenata financijskog inženjeringa o kojima je podneseno izvješće, troškovi i naknade za upravljanje iznosili su 0,9 milijardi EUR ili 6,7 % ukupnih plaćanja u predmetne instrumente financijskog inženjeringa;
   (g) izvršen je povrat 8,5 milijardi EUR sredstava;
   (h) potporu je primilo 314 000 krajnjih primatelja;

151.  ističe da je tijekom godina i razdoblja financiranja korištenje instrumenata financijskog inženjeringa dramatično poraslo, što je učinilo financiranja iz strukturnih fondova složenijim i time stvorilo rizike za demokratsku odgovornost; napominje da se očekuje da će se do kraja 2020. godine u okviru financijskih instrumenata dodijeliti 20,1 milijarda EUR sredstava iz EFRR-a i KF-a;

152.  u tom kontekstu izražava zabrinutost zbog toga što nacionalna revizijska tijela nisu dostatno obuhvatila provedbu instrumenata financijskog inženjeringa;

153.  utvrđuje da je 63 % (675) instrumenta financijskog inženjeringa pokrenuto u Poljskoj (247), Francuskoj (152), Mađarskoj (139) i Italiji (137);

154.  izražava žaljenje što je 6,7 % ukupnih plaćanja predmetnim instrumentima financijskog inženjeringa (900 milijuna EUR) utrošeno na troškove i naknade za upravljanje; smatra da je taj iznos neprimjereno visok;

155.  napominje da u prijavljivanju podataka i dalje postoji niz pogrešaka i nepodudarnosti; one uključuju male, ali značajne iznose sredstava iz operativnog programa koja su odobrena u sporazumima o financiranju, ali pri zaključivanju nisu isplaćena u instrumente financijskog inženjeringa, povećanje plaćanja odobrenih iznosa nizu instrumenata financijskog inženjeringa nakon 31. prosinca 2015. i, u nekim slučajevima, više iznose isplaćene krajnjim primateljima u odnosu na iznose isplaćene u instrumente financijskog inženjeringa(8);

Godišnje izvješće o radu Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku (DG REGIO)

156.  prima na znanje da ex post evaluacija EFRR-a/Kohezijskog fonda upućuje na to da bi, iako je regionalna konvergencija u programskom razdoblju 2007.–2013. bila nedostatna, bez kohezijske politike nastupila divergencija, s obzirom na to da je zbog financijske krize 2007./2008. stvoreno loše okruženje za ulaganja i konvergenciju;

157.  naglašava da su svi zaključci vezani uz uspješnost programa i dalje ograničeni jer bi to zahtijevalo sveobuhvatnije preispitivanje podataka o uspješnosti dostavljenih za programe iz razdoblja od 2007. do 2013. godine, a ono je trebalo biti dovršeno tek u kolovozu 2017. godine; poziva Komisiju da obavijesti Odbor za proračunski nadzor o ishodu preispitivanja;

158.  primjećuje da Komisija za razdoblje financiranja od 2014. do 2020. godine izvješćuje da je odabrano više od 50 000 projekata, što odgovara 64,1 milijardi EUR ukupnog ulaganja, da je izrađeno 45 000 projekata suradnje poduzeća s istraživačkim institucijama, da je više od 380 000 MSP-ova primilo potporu iz kohezijskih sredstava, što je dovelo do otvaranja više od 1 000 000 novih radnih mjesta;

159.  primjećuje da Komisija ujedno za isto razdoblje financiranja izvješćuje da se s više od 75 milijardi EUR iz EFRR-a i iz KF-a podupiru ciljevi energetske unije i prilagodbe klimatskim promjenama; osim toga, na terenu je odabrano više od 5 000 projekata za potporu gospodarstvu s niskim razinama emisija ugljika;

160.  napominje da tablica u nastavku prikazuje ukupna odobrena sredstava za preuzimanje obveza i odobrena sredstava za plaćanje za 2016. godinu:

u milijunima EUR za 2016.

Utvrđena odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Utvrđena odobrena sredstva za plaćanje

Administrativni rashodi u području „regionalne i urbane politike”

16,75

24,52

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i ostale regionalne aktivnosti

27 163,16

22 911,83

Kohezijski fond (KF)

8 775,98

7 456,71

Instrument pretpristupne pomoći – Regionalni razvoj te regionalna i teritorijalna suradnja

54,14

522,95

Fond solidarnosti

81,48

68,48

Ukupno

36 091,51

30 984,47

161.  međutim, napominje da ti statistički podatci ne pružaju dovoljno informacija o održivosti i uspješnosti tih projekata;

162.  podsjeća na veliku važnost koja se pridaje ex ante uvjetima kojima se utvrđuju sektorski i horizontalni uvjeti za osiguranje učinkovite potrošnje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova; jednom kada se ispune ex ante uvjeti i uz zadržavanje 10 % od iznosa plaćanja koje je predviđeno revidiranom uredbom, provedba projekata bit će jednostavnija i manje podložna pogreškama; napominje, međutim, da se u tematskom izvješću Revizorskog suda br. 15/2017 dovodi u pitanje u kolikoj je mjeri to u stvarnosti dovelo do promjena na terenu;

163.  izražava žaljenje što je do kraja 2016. godine imenovano samo 87 % (181 od 209) tijela za ovjeravanje i da za 28 glavnih programa nije imenovano nadležno tijelo (u Austriji je imenovano nadležno tijelo za samo jedan program, u Belgiji za samo dva, u Njemačkoj za samo osam, u Finskoj za samo jedan, u Francuskoj za samo dva, u Irskoj za samo dva, u Italiji za samo šest, u Rumunjskoj za samo četiri, u Slovačkoj za samo jedan te u Ujedinjenoj Kraljevini za samo jedan program);

164.  s iznenađenjem primjećuje da su glavne poteškoće utvrđene u procesu imenovanja povezane s uspostavom informatičkih sustava za obuhvaćanje novih elemenata razdoblja 2014. – 2020. u smislu izvješćivanja i oblikovanja postupaka za jamčenje strogog nadzora upravljačkih tijela nad posredničkim tijelima;

165.  osim toga, izražava žaljenje zbog toga što je do kraja 2016. godine sveukupno odabrano samo 26,1 % projekata, a povučeno samo 3,7 % raspoloživih sredstava iz strukturnih fondova, premda se 2017. godine proces odabira ubrzao; smatra da spor početak može dovesti do velikog broja nepodmirenih obveza na kraju tekućeg razdoblja financiranja; poziva Komisiju da zajamči daljnje napore kako bi se ojačali administrativni kapaciteti nacionalnih, regionalnih i lokalnih nadležnih tijela;

166.  ističe da je odabir projekata bio osobito spor u Španjolskoj, na Cipru, u Rumunjskoj, Austriji, Češkoj, Hrvatskoj i Slovačkoj;

167.  napominje da stoga za većinu operativnih programa (247 od 295) nikakvi iznosi nisu bili potvrđeni u računovodstvenoj dokumentaciji (bilo je „nultih računa”), budući da do 31. srpnja 2016. nisu prijavljeni nikakvi rashodi;

168.  zadovoljan je zbog toga što Komisija na temelju preliminarnih revizijskih mišljenja o zaprimljenim paketima jamstva nije otkrila nikakve znatne nedosljednosti;

169.  međutim, zabrinut je što su u sedam od devet revizija operativnih programa ili područja visokog rizika koje je provela Komisija otkriveni znatni nedostatci (u Mađarskoj operativni programi u području prometa, elektroničkog upravljanja i provedbe; u Italiji operativni programi trećeg prioriteta Reti e mobilità, istruzione i operativni programi tehničke pomoći; u Rumunjskoj operativni programi u području tržišnog natjecanja i zaštite okoliša);

170.  napominje da je 278 od 322 sustava upravljanja i kontrole primilo pozitivno mišljenje ili uvjetno mišljenje „s umjerenim učinkom”, dok je u 40 slučajeva Komisija izdala uvjetno mišljenje sa znatnim učinkom;

171.  napominje da je Komisija izračunala da ukupni rizični iznos u trenutku plaćanja iznosi od 644,7 do 1 257,3 milijuna EUR, te da je Komisija 2016. godine , u okviru svoje nadzorne uloge, izvršila financijske ispravke u iznosu od 481 milijun EUR;

172.  napominje da je Komisija procijenila da se ukupna prosječna stopa pogreške za plaćanja 2016. godine za programe u okviru EFRR-a/KF-a za razdoblje od 2007. do 2013. godine kreće od 2,2 % do 4,2 %, a da stopa preostalih pogrešaka iznosi približno 0,4 %; još jednom naglašava da najveći udio u stopi pogreške koju je Sud procijenio za 2016. godinu zauzima područje „Kohezija”, a zatim slijede područja „Prirodni resursi”, „Konkurentnost” i „Globalna Europa”; poziva Komisiju da nastavi surađivati s državama članicama u svrhu poboljšanja njihovih sustava upravljanja i kontrole i da nastavi koristiti dostupne zakonske nadzorne alate kako bi zajamčila ispravljanje svih značajnih pogrešaka;

173.  napominje da je Komisija zabilježila 68 zadrški za prethodno i dvije zadrške za tekuće razdoblje financiranja;

Posebna pitanja

Grčka

174.  pozdravlja nastojanja DG REGIO-a da se ostvari napredak u pogledu popisa prioritetnih projekata u Grčkoj;

175.  u tom kontekstu pozdravlja:

   (a) uspostavu četiriju koncesija za autoceste (Atena – Solun, Korint – Tripoli –Kalamata, Korint – Patras i Patras –Ioannina; one sveukupno obuhvaćaju više od 1 000 km cesta), koje su sada u funkciji i korisnici su veoma zadovoljni njima,
   (b) program „uštede energije u kućanstvima” (kombinacija instrumenata financijskog inženjeringa s potporama), što je poboljšalo energetsku učinkovitost u 46 000 kućanstava i dovelo do otvaranja 6 000 novih radnih mjesta; potražnja je bila toliko velika da je odmah usvojen sljedeći program za razdoblje od 2014. do 2020. godine,
   (c) financijske instrumente, osobito JEREMIE, koji omogućuju otvaranje novih ili očuvanje više od 20 000 radnih mjesta,
   (d) projekt e-recepata za lijekove, u okviru kojeg se mjesečno obradi više od 5,5milijuna elektroničkih recepata i 2,4 milijuna uputnica za dijagnostičke obrade, uz sudjelovanje 13 000 ljekarni i 50 000 liječnika i koji je doveo do znatnih ušteda za grčki proračun javnog zdravstva;

176.  s druge strane izražava žaljenje što:

   (a) je došlo do velikih kašnjenja u izvedbi projekta podzemne željeznice u Ateni (produžetak linije 3 do Pireja) i Solunu (osnovna linija), što je zahtijevalo njihovo prenošenje u programsko razdoblje 2014. – 2020.;
   (b) su otkazani ili odgođeni neki ključni projekti u željezničkom, digitalnom i energetskom sektoru te su zbog toga djelomično ili u cijelosti preneseni u programsko razdoblje 2014. – 2020.;
   (c) je i dalje nedovršen veliki dio infrastrukture za upravljanje otpadnim vodama i krutim otpadom;

177.  pozdravlja činjenicu da je OLAF završio administrativnu istragu o češkom projektu „rodino gnijezdo”; prima na znanje da su češke novine objavile spis predmeta OLAF-a; izražava žaljenje što je OLAF ustanovio ozbiljne nepravilnosti;

178.  poziva DG REGIO da izvrši povrat predmetnog sufinanciranja Unije, tj. 1,67 milijuna EUR te da primijeni potrebne sankcije;

179.  napominje da je Češka 25. siječnja 2018. projekt „rodino gnijezdo” povukla iz financiranja Unije i da je, poštujući načelo supsidijarnosti, projekt predmet sudskog preispitivanja u Češkoj;

180.  zabrinut je zbog opažanja Komisije da je udio dodijeljenih ugovora za koje je pristigla samo jedna ponuda u Mađarskoj 36 %; napominje da je prosjek Unije 17 %; poziva Komisiju da promiče tržišno natjecanje u postupcima nadmetanja;

181.  pozdravlja pozitivnu ocjenu desete godišnjice mehanizma suradnje i provjere (CVM) za Bugarsku i Rumunjsku(9); zabrinut je zbog nedavnog nazadovanja u borbi protiv korupcije na visokoj razini u Bugarskoj i Rumunjskoj; poziva Komisiju da podrži i potiče tijela kaznenog progona i tijela za borbu protiv korupcije u obje države članice; ističe impresivne rezultate agencije za borbu protiv korupcije u Rumunjskoj u vezi s rješavanjem slučajeva korupcije na srednjoj i visokoj razini; naglašava da je očuvanje tog napora od iznimne važnosti za objedinjavanje borbe protiv korupcije;

182.  osuđuje nedavni zločin čija je žrtva bio slovački novinar, a koji je možda povezan s njegovim istraživačkim radom; apelira na Komisiju da obavijesti Parlament o sredstvima za poljoprivredu EU-a u Slovačkoj;

183.  primjećuje da je OLAF također proveo administrativnu istragu o zajmu koje je Europska investicijska banka (EIB) odobrila društvu Volkswagen Group;

184.  prima na znanje izjavu koju je dao predsjednik EIB-a Werner Hoyer, u kojoj se navodi: „Još uvijek ne možemo isključiti da je jedan od naših zajmova, zajam od 400 milijuna EUR društvu „Volkswagen Antrieb RDI”, bio povezan s tehnologijama za kontrolu emisija razvijenim u trenutku izrade i primjene poremećajnog softvera. Sada ćemo pregledati zaključke OLAF-a i razmotriti sve raspoložive i prikladne mjere. [...] Vrlo smo razočarani onim što se navodi u istraživanju OLAF-a, odnosno da je Volkswagen doveo EIB u zabludu o korištenju poremećajnog uređaja.”;

Godišnje izvješće o radu Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (DG EMPL)

185.  napominje da DG EMPL ističe sljedeće kao svoj doprinos ciljevima Unije za 2020.:

   (a) stopa zaposlenosti u Uniji osoba u dobi od 20 do 64 godine dosegla je 71,2 % u trećem tromjesečju 2016. godine; ta je stopa sad prvi put veća od one zabilježene 2008. (70,3 %), a ciljana stopa predviđena strategijom Europa 2020. može se postići ako se to kretanje nastavi;
   (b) ukupna nezaposlenost i dalje pada i sada je ispod 10 % za Uniju i europodručje; međutim, nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost i dalje su veliki izazovi za Uniju unatoč zabilježenom padu s 19,5 % u prosincu 2015. na 18,6 % u prosincu 2016., te s 4,3 % u trećem tromjesečju 2015. na 3,8 % u trećem tromjesečju 2016. godine;
   (c) gospodarski oporavak koji je započeo 2013. popraćen je kontinuiranim, iako nedovoljnim smanjenjem siromaštva, što pokazuje smanjenje stope osoba kojima prijeti siromaštvo s 24,7 % 2012. godine na 23,7 % 2015., međutim, oporavak još nije dosegao sve dijelove društva te je 2016. godine 118 milijuna ljudi prijetilo siromaštvo i socijalna isključenost (1,7 milijun ljudi više nego 2008.), što je daleko od ostvarenja cilja strategije Europa 2020. u pogledu siromaštva i socijalne isključenosti;
   (d) ulaganja kojima se poboljšavaju uvjeti za geografsku i profesionalnu mobilnost uz uklanjanje rizika od narušavanja tržišnog natjecanja i zlouporabe doprinijela su postupnom povećanju stope mobilnosti unutar Unije, koja je 2015. godine dosegla 3,6 % stanovništva;

186.  međutim, izražava žaljenje da se u razdoblju od 2013. do 2014. godine povećala nejednakost u raspodjeli dohotka i da je iako je od tada ostala na istoj razini, u nekim ipak slučajevima nastavila rasti; zabrinut je zbog toga što je 2016. godine 20 % najbogatijeg stanovništva imalo raspoloživ dohodak koji je bio oko pet puta veći od dohotka najsiromašnijih 20 %, pri čemu su razlike među državama bile velike (a u nekima se nejednakost povećala);

187.  pozdravlja ex post evaluaciju programskog razdoblja ESF-a od 2007. do 2013. godine, koja je završena 12. prosinca 2016.; napominje kako je njome utvrđeno da je krajem 2014. godine najmanje 9,4 milijuna europskih građana pronašlo zaposlenje uz potporu ESF-a, 8,7 milijuna steklo je kvalifikaciju ili svjedodžbu, a o ostalim pozitivnim rezultatima, kao što su povećane razine vještina, izvijestilo je 13,7 milijuna sudionika; napominje da je prema makroekonomskim simulacijama ESF ujedno pozitivno utjecao na bruto domaći proizvod (BDP) 28 država članica (povećanje od 0,25 %) i njihovu produktivnost;

188.  primjećuje da takvi kvantitativni podaci zaista pokazuju pozitivno kretanje, ali ne govore mnogo o uspješnosti i održivosti mjera;

189.  snažno kritizira DG EMPL jer nije objavio prijedloge uprave u pogledu preporuka za pojedine zemlje unatoč opetovanim zahtjevima Parlamenta;

190.  napominje da tablica u nastavku prikazuje ukupna odobrena sredstava za preuzimanje obveza i odobrena sredstava za plaćanje za 2016. godinu:

U milijunima EUR za 2016.

Utvrđena odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Utvrđena odobrena sredstva za plaćanje

Europski socijalni fond (ESF) i Inicijativa za zapošljavanje mladih (YEI)

12 438,2

8 132

Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD)

534,7

278

Europski fond za prilagodbu globalizaciji

27,6

27,6

Instrument pretpristupne pomoći – Razvoj ljudskih potencijala (IPA-HRD)

0

82,3

Izravno upravljanje (program za zapošljavanje i socijalne inovacije, program o pravima, jednakosti i građanstvu, Erasmus+) i agencije

289

275

Ukupno

13 290

8 795

191.  pozdravlja činjenicu da je DG EMPL razvio metodologiju za godišnju procjenu uspješnosti programa, ali izražava sumnje u vezi s informacijskom vrijednošću kriterija kao što su „dobro”, „prihvatljivo” ili „slabo”;

192.  zabrinut je zbog toga što je do ožujka 2017. godine imenovano samo 87 % tijela za ovjeravanje;

193.  pozdravlja činjenicu da je DG EMPL do 15. veljače 2017. godine primio cjeloviti paket jamstva uključujući računovodstvenu dokumentaciju, godišnja izvješća o kontroli i revizijska mišljenja o računovodstvenoj dokumentaciji, sustavu upravljanja i kontrole te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, te izjavu o jamstvu i godišnji sažetak za sve programe; napominje da je DG EMPL imao tek neznatne primjedbe te je prihvatio godišnje financijske izvještaje;

194.  pozdravlja i činjenicu da je do kraja 2016. godine DG EMPL završio svoj višegodišnji plan revizije, na temelju kojeg je revidirano 89 od 92 revizijska tijela koja obuhvaćaju 115 od 118 operativnih programa;

195.  napominje da je 2016. godine DG EMPL izvršio financijske ispravke u iznosu od 255,8 milijuna EUR; da je na kraju 2016. godine ukupni kumulativni prihvaćeni ili odlučeni iznos financijskih korekcija za programsko razdoblje 2007. – 2013. iznosio 1 454 milijuna EUR; te da su u istom razdoblju države članice prijavile financijske ispravke u vrijednosti od 2 253,8 milijuna EUR;

196.  izražava žaljenje što je DG EMPL zadržao ili izdao sljedeće zadrške, koje se odnose na:

   (a) sustave upravljanja i kontrole za jedan operativni program ESF-a u Italiji za programsko razdoblje 2000. – 2006. (reputacijska zadrška);
   (b) sustave upravljanja i kontrole za 23 posebna operativna programa ESF-a za programsko razdoblje 2007. – 2013.; i
   (c) sustave upravljanja i kontrole za tri operativna programa ESF-a ili Inicijative za zapošljavanje mladih i jedan operativni program Fonda europske pomoći za najpotrebitije za programsko razdoblje 2014. – 2020.;

197.  napominje da je 2016. godine procijenjeni rizični iznos za relevantne rashode iznosio 279 milijuna EUR;

Posebna pitanja

Inicijativa za zapošljavanje mladih

198.  obaviješten je o prvim rezultatima studije o provedbi YEI-a, u kojoj je utvrđeno:

   (a) da se do kraja 2016. godine broj mladih osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) koje su sudjelovale u projektima koje podupire Inicijativa za zapošljavanje mladih, kojima se poboljšavaju njihove vještine ili im se omogućuje stjecanje radnog iskustva, utrostručio u odnosu na kraj 2015. godine (1,3 u odnosu 0,5 milijuna osoba);
   (b) među njima 712 000 nezaposlenih i neaktivnih sudionika koji nisu zaposleni i ne obrazuju se završili su intervenciju financiranu iz Inicijative za zapošljavanje mladih; više od polovice njih (oko 346 000 nezaposlenih i neaktivnih sudionika koji nisu zaposleni i ne obrazuju se) postigli su pozitivan ishod jer su se uključili u obrazovanje/osposobljavanje ili stekli kvalifikaciju odnosno zaposlili su se (uključujući i samozapošljavanje) po završetku intervencije;
   (c) da je u Italiji protučinjenična evaluacija pokazala da su nove inovativne politike koje se u velikoj mjeri podupiru u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih povećale profesionalne mogućnosti mladih za 7,8 % unatoč značajnim regionalnim razlikama koje pokazuju da u područjima s najvećom stopom nezaposlenosti mladih postoje veće poteškoće;

199.  nadalje, napominje sljedeće:

   (a) da su Italija i Španjolska mobilizirale znatan broj mladih osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju kroz akcije Inicijative za zapošljavanje mladih unatoč još uvijek visokoj nezaposlenosti mladih u tim zemljama;
   (b) da je Slovačka preusmjerila pozornost s programa javnih radova za mlade ljude na učinkovitije mjere poput povećanja ponude stručnog osposobljavanja;
   (c) da je u Italiji protučinjenična evaluacija pokazala da su nove inovativne politike koje se u velikoj mjeri podupiru u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih povećale profesionalne mogućnosti mladih za 7,8 % unatoč značajnim regionalnim razlikama;
   (d) da su se u Portugalu poduzetnički programi sufinancirani iz Inicijative za zapošljavanje mladih pokazali uspješnijima od mjera u području visokog obrazovanja;
   (e) da je Grčka utvrdila potrebu za preispitivanjem svog sustava vaučera za zapošljavanje i osposobljavanje mladih;
   (f) da je u Poljskoj 62 % sudionika Inicijative za zapošljavanje mladih dobilo ponudu za zapošljavanje, osposobljavanje ili obrazovanje uz općenito visoku razinu zadovoljstva sudionika;

200.  ipak, žali zbog toga što je iskorišteno samo 30 % raspoloživih sredstava, što odražava početno pretfinanciranje i privremena plaćanja;

201.  pozdravlja činjenicu da su do listopada 2017. godine sve države članice na koje se primjenjuju ex ante uvjeti za Rome (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Litva, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Španjolska) ispunile te uvjete i donijele nacionalnu strategiju za integraciju Roma;

202.  napominje da se za programsko razdoblje 2014. – 2020. dva investicijska prioriteta ESF-a izravno odnose na nediskriminaciju i integraciju Roma (vidi tablicu u nastavku)

Prioriteti ulaganja (IP)

Države članice koje su odabrale prioritete ulaganja

Dodijeljena financijska sredstva

(u milijunima EUR)

Suzbijanje svih oblika diskriminacije i promicanje jednakih prilika

11 država članica (BE, CY, CZ, DE, ES, FR, GR, IE, PL, PT i SK).

447

Socioekonomska integracija marginaliziranih zajednica poput Roma

12 država članica (AT, BE, BG, CZ, ES, FR, GR, HU, IT, PL, RO i SK).

1 600

većina sredstava (1,2 milijuna EUR) koncentrirana je u sljedećim zemljama: BG, CZ, HU i RO

203.  napominje da, iako ima maksimalni godišnji proračun od 150 milijuna EUR, Europski fond za prilagodbu globalizaciji 2016. je iz pričuve za obveze mobilizirao samo 28 milijuna EUR, i to u korist osam država članica;

Mjere koje je potrebno poduzeti

204.  stoga poziva države članice i Komisiju da u financijskom razdoblju nakon 2020. godine pridaju veću pozornost sljedećem:

   (a) stvaranju dodane vrijednosti Unije preko kohezijske politike;
   (b) izgradnji snažnije poveznice između kohezije, gospodarskog upravljanja i europskog semestra, uzimajući u obzir, među ostalim, pozitivne poticaje za jačanje ostvarivanja ciljeva kohezijske politike za prevladavanje razlika i nejednakosti, kako je navedeno u Ugovorima, u njezine tri dimenzije – gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj;
   (c) osmišljavanju sustava koji omogućuje koncentriranje sredstava za koheziju u regijama kojima je to najpotrebnije;
   (d) pružanju strateške i administrativne potpore za regije koje imaju poteškoća pri apsorpciji sredstava;
   (e) izradi jedinstvenog skupa pravila za strukturne fondove;
   (f) ostvarivanju napretka u provedbi načela jedinstvene revizije;
   (g) bržem provođenju programa i projekata s ciljem poštovanja sedmogodišnjeg financijskog razdoblja (bez n + 3);
   (h) omogućivanju nacionalnim revizorskim tijelima da provedu reviziju financijskih instrumenata u okviru proračuna Unije, smanjenju broja financijskih instrumenata i uvođenju strožih pravila za izvješćivanje od strane upravitelja fondova, među ostalim i od strane skupine EIB i drugih međunarodnih financijskih institucija u pogledu uspješnosti i postignutih rezultata, čime bi se povećala transparentnost i odgovornost;
   (i) uzimanju u obzir lekcija naučenih u trenutačnom razdoblju i potrebi za većim pojednostavljenjem kako bi se uspostavio uravnotežen sustav kojim će se omogućiti postizanje rezultata i dobrog financijskog upravljanja bez prekomjernog administrativnog opterećenja koje bi odvratilo potencijalne korisnike i dovelo do daljnjih pogrešaka;
   (j) geografskoj i socijalnoj ravnoteži kako bi se osiguralo da se ulaganja provode tamo gdje su najpotrebnija;

205.  ustraje u tome da DG REGIO i DG EMPL objavljuju svoje prijedloge u pogledu preporuka za pojedine zemlje u svojim godišnjim izvješćima o radu, kako je to opetovano tražio Parlament;

206.  poziva DG REGIO da:

   (a) izvijesti nadležni odbor Parlamenta o različitim neriješenim predmetima OLAF-a kad se okončaju povezani sudski postupci;
   (b) u sklopu daljnjeg postupanja Komisije na temelju razrješnice za 2016. izvijesti nadležni odbor Parlamenta o napretku ostvarenom u navedenim projektima;

207.  poziva EIB da hitno preispita nalaze OLAF-a i donese potrebne zaključke; poziva EIB da obavijesti Parlament o svojim zaključcima i poduzetim mjerama;

208.  poziva Komisiju da potiče korištenje pojednostavljenih opcija za obračun troškova uvedenih revizijom Financijske uredbe;

209.  poziva DG EMPL da primijeni preporuku IAS-a u pogledu rane provedbe strategije kontrole za europske strukturne i investicijske fondove i obavijesti Parlament o njezinu izvršenju;

210.  Poziva Komisiju da se pobrine za daljnje pojednostavljenje pravila i smanjenje administrativnog opterećenja kako bi se doprinijelo daljnjem smanjenju stope pogreške;

Prirodni resursi

Ključni pokazatelji uspješnosti (KPU) i pravedni ZPP

211.  ističe da su se u skladu s godišnjim izvješćem o radu DG-a AGRI (stranica 15. – KPU 1.: poljoprivredni faktorski prihod po radniku zaposlenom na puno radno vrijeme) dodana vrijednost sektora i produktivnost opet malo smanjile 2016. i da je DG-u AGRI teško „utvrditi što je točno prouzročilo ukupno smanjenje faktorskog prihoda od 2013.”;

212.  podsjeća da KPU 4. o stopi zaposlenosti u području ruralnog razvoja nije bitan jer na stopu zaposlenosti u području ruralnog razvoja ne utječu samo mjere u okviru ZPP-a;

213.  žali zbog toga što se Komisija nije vodila preporukama koje je Parlament iznio u svojoj rezoluciji priloženoj razrješnici za financijsku godinu 2015. da se KPU 4. ponovo utvrdi „kako bi se naglasio poseban učinak mjera u okviru ZPP-a na zaposlenost u tim područjima”;

214.  ističe da je 2016. godine 51 % korisnika izravnih plaćanja dobilo manje od 1250 EUR, što iznosi ukupno 4 % ukupnih izravnih plaćanja(10);

215.  podsjeća na svoje primjedbe(11) o neodrživoj strukturi rashoda za ZPP: 44,7 % svih poljoprivrednih gospodarstava Unije imalo je godišnji prihod manji od 4 000 EUR, a 2016. godine u prosjeku 10 % najvećih korisnika izravne potpore ZPP-a primilo je oko 60 % plaćanja(12); utvrđuje da raspodjela izravnih plaćanja uvelike odražava koncentraciju zemljišta, 20 % poljoprivrednika vlasnici su i 80 % zemljišta (odgovor na pisano pitanje 17. na saslušanju s g. Hoganom u Odboru Parlamenta za proračunski nadzor 28. studenog 2017.); zabrinut je zbog visoke koncentracije korisnika i naglašava je je potrebno uspostaviti bolju ravnotežu između velikih i malih korisnika;

216.  utvrđuje da je 72 % potpore isplaćeno poljoprivrednim gospodarstvima od 5 do 250 hektara, koja su u pravilu u obiteljskom vlasništvu;

217.  traži da DG AGRI utvrdi ciljeve popraćene pokazateljima kako bi se u sljedećem VFO-u smanjile nejednakosti u prihodima između poljoprivrednih gospodarstava;

218.  ponavlja da izravna plaćanja možda ne ispunjavaju u potpunosti svoju ulogu kao sigurnosni mehanizam za stabiliziranje dohodaka poljoprivrednih gospodarstava, osobito za manja poljoprivredna gospodarstva, s obzirom na neuravnoteženu raspodjelu plaćanja;

219.  mišljenja je da poljoprivrednim gospodarstvima s velikim dohotkom nužno nije potrebna ista razina potpore za stabiliziranje dohodaka gospodarstva koja je potrebna manjim poljoprivrednim gospodarstvima u vrijeme nestabilnosti prihoda jer njima može pogodovati ekonomija razmjera za koju je vjerojatno da ih može činiti otpornijima te stoga preporučuje Komisiji da uvede kliznu ljestvicu kako bi ispravila tu neuravnoteženost, uz subvencije koje su obrnuto proporcionalne veličini poljoprivrednog gospodarstva;

220.  poziva Komisiju da osigura istinsko pojednostavljenje postupka, među ostalim i u pogledu tražene dokumentacije, kako bi se omogućio pristup financiranju bez zapostavljanja načela kontrole i praćenja; poziva da se posebna pozornost posveti administrativnoj potpori za male proizvođače za koje je financiranje ključan preduvjet za njihovo poslovno preživljavanje;

Stopa pogreške

221.  ističe da je Revizorski sud procijenio da razina pogreške za cjelokupno poglavlje „prirodni resursi” iznosi 2,5 % (2,9 % u 2015. i 3,6 % u 2014.); pozdravlja pozitivan razvoj stope pogreške, istodobno utvrđujući da je brojka za 2016. iznad praga značajnosti;

222.  pozdravlja činjenicu da je procjenom Revizorskog suda koja se odnosi na Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) utvrđeno da nije bilo značajnih pogrešaka u plaćanjima za potporu tržištu i izravnim plaćanjima u 2016., a najizglednija stopa pogreške koju procjenjuje Revizorski sud bila je procijenjena na 1,7 % (2,2 % u 2015.);

223.  naglašava da je Revizorski sud utvrdio manji broj pogrešaka zbog pretjeranih ili neprihvatljivih navoda poljoprivrednika o zemljištu, što je zasluga uvođenja nove fleksibilnije definicije trajnih travnjaka, ostvarenja akcijskih planova za poboljšanje kvalitete podataka u Sustavu za identifikaciju zemljišnih čestica te novog internetskog geoprostornog sustava za podnošenje zahtjeva;

224.  utvrđuje da su plaćanja za ekologizaciju bila izvor pogrešaka koje su utjecale na stopu pogreške od 17 % koju procjenjuje Revizorski sud i da se pogreške uglavnom odnose na zahtjeve u pogledu ekološki značajnih površina, iako je stopa pogreške za EFJP bila ispod praga značajnosti; s tim u vezi pozdravlja smanjenje stope pogreške za EFJP na 1,7 %;

225.  ističe da je Revizorski sud također utvrdio nedostatke u zaštiti trajnih travnjaka, odnosno da Češka i Poljska nemaju povijesne podatke za provjeru usklađenosti s obvezom da obradivo zemljište mora biti prekriveno travom pet uzastopnih godina, dok Njemačka, Francuska, Italija, Portugal i Ujedinjena Kraljevina nisu klasificirale trajne travnjake na potpuno pouzdan način;

226.  naglašava pozitivno kretanje u stopi pogrešaka koju navodi Revizorski sud unatoč razvoju rizičnih iznosa o kojima je izvještavao DG AGRI u svojem godišnjem izvješću o radu, odnosno porast s 1,38 % u 2015. na 1,996 % u 2016. (nisu uključene tržišne mjere sa stopom pogreške od 2,85 %) i 4 % za obje financijske godine u području ruralnog razvoja; shvaća da to ne odražava statistički značajna odstupanja;

227.  žali zbog toga što plaćanja u području ruralnog razvoja, okoliša, klimatskih mjera i ribarstva nisu oslobođena značajnih pogrešaka u 2016., a najizglednija stopa pogreške procijenjena je na 4,9 % (5,3 % u 2015.); utvrđuje da bi, u slučaju da su se sve te informacije nacionalnih tijela upotrijebile u svrhu ispravljanja pogrešaka, procijenjena stopa pogreške bila manja za 1,5 postotnih bodova;

228.  utvrđuje da su se u području ruralnog razvoja tri najveće pogreške u vezi s prihvatljivošću odnosile na korisnike koji nisu prijavili da nad njima imaju kontrolu povezana poduzeća, da su zahtjeve podnosili zajedno s tim poduzećima ili da su nabavu vršili od tih poduzeća, čime su prekršena pravila EU-a ili nacionalna pravila (godišnje izvješće Revizorskog suda za 2016., odlomak 7.26);

Sustavi upravljanja i kontrole

229.  ističe da je u svojem godišnjem izvješću o radu glavni direktor DG-a AGRI izrazio zadršku za izravna plaćanja koja se odnose na 18 agencija za plaćanja u 12 država članica i da iznos kojim upravljaju agencije za plaćanja sa zadrškom i koji je stavljen pod pojačani nadzor iznosi 13 618,6 milijuna EUR, dok je stvarni rizični iznos za rashode za koje postoji zadrška 541,2 milijuna EUR;

230.  naglašava da su utvrđeni nedostatci, posebno u sustavu upravljanja i kontrole u Mađarskoj (zakašnjela izjava o upravljanju agencije za plaćanja i nedostatci u plaćanjima za ekologizaciju), Bugarskoj (ekologizacija i ekološki status poljoprivrednika), Poljskoj (plaćanja za ekologizaciju) i Italiji (nedostatci u pogledu ispravnog utvrđivanja prihvatljivosti zemljišta i aktivnog poljoprivrednika);

231.  žali zbog nedavnih slučajeva prijevare u vezi s agencijama za plaćanja u Italiji; poziva Komisiju da aktivno prati stanje i u sklopu daljnjeg postupanja na temelju razrješnice Parlamentu dostavi relevantne detalje;

232.  traži od Komisije da ubrza postupak potvrde o sukladnosti pokrenut 8. siječnja 2016. radi dobivanja podrobnih i točnih informacija o riziku od sukoba interesa u pogledu Poljoprivrednog intervencijskog fonda u Češkoj; prima na znanje da bi neuspjeh u rješavanju problema sukoba interesa u konačnici mogao dovesti do toga da nadležno tijelo povuče akreditaciju za agenciju za plaćanja ili da Komisija nametne financijske ispravke; traži od Komisije da bez odgode obavijesti Parlament o tome prenosi li OLAF po završetku postupka potvrde o sukladnosti Glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj informacije o mogućim slučajevima prijevare, korupcije ili bilo kakvih nezakonitih radnji koji utječu na financijske interese Unije;

Pouzdanost podataka koje priopćuju države članice

233.  ističe da, s obzirom na to da u sustavima upravljanja i kontrole nekih država članica postoje manjkavosti, DG AGRI prilagođava dostavljene kontrolne statističke podatke koji se uglavnom temelje na reviziji Komisije i Revizorskog suda provedenoj u posljednje tri godine kao i na mišljenju tijela za ovjeravanje za predmetnu financijsku godinu;

234.  ističe da usprkos činjenici da su certifikacijska tijela država članica od 2015. dužna provjeravati zakonitost i pravilnosti transakcija:

   (a) za tržišne mjere DG AGRI proveo je usklađivanja ukupno 32 sustava (tj. manje od 20 % od ukupnog broja sustava za koje je rashod prijavljen u 2016.);
   (b) za izravna plaćanja usklađivanja su provedena u 52 slučaja (od 69), s tim da je većina tih usklađivanja bila manja od 1 %, 7 ih je bilo između 1 % i 2 %, a 9 ih je bilo veće od 2 %;
   (c) za ruralni razvoj dodatci su primijenjeni za 39 od 72 agencije za plaćanja, s 21 usklađivanjem većim od 1 % i 16 usklađivanja većih od 2 %;

Pitanja uspješnosti u području ruralnog razvoja

235.  pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud ispitao uspješnost povezanu s pitanjima uzorkovanih transakcija za ruralni razvoj provedenih tijekom posljednje tri godine; sa zadovoljstvom utvrđuje da je 95 % projekata završenih u vrijeme revizije bilo provedeno kako je planirano, ali žali što nisu postojali dostatni dokazi o opravdanosti dokaza;

236.  naglašava da su gotovo svi projekti koje je Revizorski sud revidirao upotrebljavali sustav kojim su nadoknađivani nastali troškovi i utvrđuje da u programskom razdoblju 2014. – 2020. države članice mogu, kao alternativu, upotrebljavati sustav za pojednostavljeni obračun troškova koji uključuje standardne veličine jediničnih troškova, jednokratne iznose i paušalno financiranje, čime se učinkovito smanjuje rizik od pretjeranih cijena;

Ekologizacija

237.  utvrđuje da je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2016. (odlomak 7.17) u vezi s plaćanjima za ekologizaciju provedenim u korist 63 posjećena poljoprivredna gospodarstva utvrdio sljedeće:

   (a) da su sva gospodarstva na kojima se primjenjivala raznolikost usjeva ispunila zahtjeve;
   (b) da se većina pogrešaka ekologizacije odnosila na neusklađenosti sa zahtjevima ekološki značajnih površina;
   (c) da su parcele ispravno unesene u Sustav za identifikaciju zemljišnih čestica u pogledu očuvanja postojećih trajnih travnjaka;
   (d) da nisu svi trajni travnjaci ispravno uneseni kao takvi;

238.  međutim, osobito je zabrinut zbog prvih zaključaka do kojih je Komisija došla u radnom dokumentu svojih službi naslovljenom „Preispitivanje ekologizacije nakon jedne godine” SWD (2016)218, drugi dio, stranica 14., kako slijedi: „Ukupno će poljoprivrednici morati mijenjati usjeve na manje od 1 % ukupnog obradivog zemljišta u Uniji radi usklađivanja sa zahtjevom za raznolikost usjeva, a s obzirom na to da velika većina obradivog zemljišta u Uniji podliježe obvezi raznolikosti usjeva, čini se da taj ograničeni učinak odražava trenutačne prakse poljoprivrednika koji već ispunjavaju zahtjeve”;

239.  naglašava da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću (odlomci od 7.43 do 7.54) potvrđuje analizu Komisije koja upućuje na to da raznolikost usjeva i sustav ekološki značajnih površina nisu doveli ni do kakvih promjena za većinu poljoprivrednih gospodarstava koje je Revizorski sud posjetio (89 % za raznolikost usjeva i 67 % za ekološki značajne površine);

240.  posebno je zabrinut zbog toga što u skladu s tematskim izvješćem Revizorskog suda br. 21/2017 naslovljenim „Ekologizacija: složeniji oblik potpore dohotku koji još nije djelotvoran u pogledu okoliša”; „Nije vjerojatno da će se ekologizacijom ostvariti znatne koristi za okoliš i klimu (...) jer zahtjevi ekologizacije općenito nisu strogi te se u njima uglavnom odražavaju uobičajene poljoprivredne prakse”;

241.  nadalje, ističe da Revizorski sud navodi da većina poljoprivrednika (65 %) zbog velikih izuzeća može imati koristi od zelenog plaćanja, a da pritom zapravo ne podliježu obvezama u pogledu ekologizacije; slijedom toga, pozitivne promjene u poljoprivrednim praksama ostvaruju se zahvaljujući ekologizaciji tek na vrlo malom udjelu poljoprivrednog zemljišta Unije;

242.  žali zbog toga što su sustavi ekologizacije u većoj mjeri instrument za podupiranje prihoda poljoprivrednika nego za poboljšanje ekološke i klimatske uspješnosti ZPP-a; smatra da bi poljoprivredni programi, u okviru kojih se rješavaju pitanja okoliša i klime, trebali obuhvaćati ciljeve uspješnosti i financiranje koji odražavaju nastale troškove i izgubljeni prihod zbog aktivnosti koje nadilaze referentne razine za okoliš;

243.  žali zbog činjenice da bi se sustavima ekologizacije, s obzirom na to da su dio plaćanja po površini, u stvarnom oblikovanju programa mogle povećati neravnoteže u raspodjeli potpore u okviru ZPP-a; s tim u vezi poziva Komisiju da razmotri provedbu preporuka Revizorskog suda iz tematskog izvješća br. 21/2017;

244.  napominje da prema Komisiji: „stvarni učinak (sustava ekologizacije) na rezultate za okoliš ovisi o odabirima država članica i poljoprivrednika i da je dosad samo nekoliko država članica iskoristilo mogućnosti ograničavanja uporabe pesticida i gnojiva na ekološki značajnim površinama”;

245.  naglašava da se za javnu upravu teret ekologizacije u osnovi nalazi u razvoju novih alata za upravljanje, kao što je razina ekološki značajne površine u Sustavu za identifikaciju zemljišnih čestica, što djelomično objašnjava činjenicu da je DG AGRI povećao broj rezervacija i akcijskih planova koji se nameću državama članicama;

246.  prima na znanje da ekologizacija dodatno povećava složenost ZPP-a zbog preklapanja s drugim ekološkim instrumentima ZPP-a (višestruka usklađenost i ekološke mjere iz drugog stupa); s tim u vezi prima na znanje tematsko izvješće Revizorskog suda br. 21/2017 u kojem se navodi da „Komisija i države članice ublažavaju povezani rizik od mrtvog tereta i dvostrukog financiranja”;

Sustav mladih poljoprivrednika

247.  ističe da je demografski izazov velik problem, s obzirom na velike razlike u razvoju poljoprivrednog sektora diljem Unije, jer zahtijeva da se politike pozabave manjkom mladih poljoprivrednika kako bi se osigurala dugoročna održivost poljoprivrede u Uniji;

248.  naglašava da se mladi poljoprivrednici suočavaju s posebnim poteškoćama u pogledu pristupa financiranju i malim prometom u prvoj godini poslovanja, u kombinaciji sa sporom generacijskom obnovom i poteškoćama u pogledu pristupa poljoprivrednom zemljištu;

249.  ističe da sve manji broj mladih ljudi u tom sektoru još više otežava generacijsku obnovu i može značiti gubitak vrijednih vještina i znanja nakon umirovljenja starijih, iskusnih ljudi; kao posljedica toga, ustraje u tome da je potpora potrebna i za poljoprivrednike koji odlaze u mirovinu i za mlade nasljednike koji preuzimaju poljoprivredno gospodarstvo;

250.  posebno je zabrinut zbog činjenice da Revizorski sud u svojem tematskom izvješću br. 10/2017 o potpori za mlade poljoprivrednike navodi da se za izravna plaćanja potpora za mlade poljoprivrednike:

   (a) ne temelji na dobroj procjeni potreba;
   (b) ne odražava opći cilj poticanja generacijske obnove;
   (c) ne daje uvijek mladim poljoprivrednicima kojima je potrebna; i
   (d) katkad daje gospodarstvima u kojima mladi poljoprivrednici imaju samo manju ulogu;

251.  žali zbog toga što je u vezi s potporom za mlade poljoprivrednike putem sustava za ruralni razvoj Revizorski sud zaključio da se mjere općenito temelje na nejasnoj procjeni potreba i da nije ostvarena prava koordinacija između plaćanja u okviru prvog stupa i potpore za mlade poljoprivrednike u okviru drugog stupa;

Mjere koje je potrebno poduzeti

252.  poziva:

   (a) Komisiju da pomno analizira uzroke ukupnog smanjenja faktorskog prihoda od 2013. i da za sljedeći VFO utvrdi novi ključni cilj u pogledu uspješnosti, popraćen pokazateljima rezultata i učinka, radi smanjenja nejednakosti u prihodima između poljoprivrednika;
   (b) države članice da poduzmu daljnje napore radi uvrštenja pouzdanijih i ažuriranih informacija u svoju bazu podataka Sustava za identifikaciju zemljišnih čestica;
   (c) Komisiju da preispita pristup koji agencije za plaćanja primjenjuju na klasifikaciju i ažuriranje kategorija zemljišta u svojim Sustavima za identifikaciju zemljišnih čestica te da obavlja obvezne unakrsne provjere kako bi se smanjio rizik od pogrešaka u plaćanjima za ekologizaciju;
   (d) Komisiju da poduzme odgovarajuće mjere kako bi tražila da akcijski planovi država članica u ruralnom razvoju uključuju korektivne mjere za rješavanje učestalih slučajeva pogrešaka;
   (e) Komisiju da pruži smjernice i širi najbolju praksu među nacionalnim tijelima te korisnicima i njihovim udruženjima kako bi se zajamčilo da se njihovim provjerama uspostavljaju poveznice između podnositelja zahtjeva i ostalih dionika uključenih u projekte ruralnog razvoja za koje je dodijeljena potpora;
   (f) Komisiju da i dalje bude oprezna u pogledu kontrola koje provodi i podataka koje dostavljaju nadležna tijela država članica te da te nalaze uzme u obzir pri raspodjeli revizorskog opterećenja na temelju procjene rizika;
   (g) države članice kao i korisnike i njihova udruženja da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pruža sustav pojednostavljenih opcija za obračun troškova u području ruralnog razvoja;
   (h) Komisiju da za sljedeću reformu ZPP-a pripremi i osmisli cjelovitu intervencijsku logiku za mjere EU-a za okoliš i klimu povezane s poljoprivredom, uključujući konkretne ciljne vrijednosti, i to na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja o predmetnim pojavama;

253.  poziva Komisiju da se vodi sljedećim načelima pri sastavljanju novog prijedloga o ekologizaciji:

   (a) poljoprivrednici bi trebali imati koristi od plaćanja u okviru ZPP-a ako ispunjavaju jedinstven skup osnovnih ekoloških normi, uključujući dobre poljoprivredne i okolišne uvjete i zahtjeve u pogledu ekologizacije koji bi trebali nadilaziti zahtjeve zakonodavstva o okolišu; s tim u vezi pozdravlja logiku pristupa Komisije za „proračun usmjeren na rezultate”; smatra da bi budući sustav provedbe trebao biti više usmjeren na rezultate;
   (b) na posebne, lokalne potrebe u području okoliša i klime moguće je primjereno odgovoriti tako da se u programe uvrste učinkovitije mjere u području poljoprivrede;
   (c) kad je državama članicama omogućen odabir načina provedbe ZPP-a od njih bi se trebalo zahtijevati da prije provedbe pruže dokaze o tome da su mogućnosti koje su odabrale učinkovite i efikasne u pogledu ostvarivanja ciljeva politika, a posebno u pogledu ciljeva sigurnosti hrane, kvalitete hrane i njezina učinka na zdravlje, ekologizaciju, upravljanje zemljištem i ruralnim područjima te suzbijanja depopulacije u EU-u;

254.  poziva Komisiju:

   (a) da provede sveobuhvatnu procjenu svih postojećih politika i instrumenata u okviru ZPP-a koji se mogu kombinirati kako bi se pomoglo mladim poljoprivrednicima te da utvrdi prepreke za pristup postojećim poljoprivrednim gospodarstvima ili prepreke s kojima se mladi poljoprivrednici suočavaju pri pokretanju poljoprivrednih gospodarstava, a koje se mogu riješiti u budućim revizijama ZPP-a;
   (b) da se pobrine za to da će se kao dio poljoprivredne reforme učiniti daljnja poboljšanja okvira ruralnog razvoja kako je navedeno, među ostalim, u Deklaraciji iz Corka 2.0, da bi se osigurao uspjeh programa potpore za mlade poljoprivrednike;
   (c) da uvrsti u zakonodavstvo za ZPP nakon 2020. (ili od država članica traži da navedu, u skladu s odredbama o podijeljenom upravljanju) jasnu intervencijsku logiku za instrumente politike kojima se rješava generacijska obnova u poljoprivredi; intervencijska logika trebala bi uključivati:
   dobru procjenu potreba mladih poljoprivrednika;
   procjenu potreba koje bi se mogle riješiti instrumentima politika Unije te potreba koje bi se mogle bolje riješiti ili se već bolje rješavaju politikama država članica, kao i analizu kojom bi se utvrdili oblici potpore (npr. izravna plaćanja, jednokratni iznos, financijski instrumenti) koji su najprikladniji s obzirom na utvrđene potrebe;
   mjere podizanja razine osviještenosti za tijela vlasti, korisnike i njihova udruženja o mogućim vrstama pomoći u ranijem prijenosu poljoprivrednog gospodarstva na nasljednika uz popratne savjetodavne usluge ili mjere kao što je zadovoljavajući mirovinski sustav utemeljen na nacionalnom ili regionalnom dohotku ili prihodima u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru te sektoru šumarstva;
   definiciju SMART ciljeva koja će sadržavati izričite i mjerljive očekivane rezultate instrumenata politike u pogledu očekivane stope generacijske obnove i doprinosa održivosti poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora; konkretno, trebalo bi biti jasno hoće li će cilj instrumenata politike biti potpora što većem broju mladih poljoprivrednika ili će on biti usmjeren na određenu skupinu mladih poljoprivrednika;
   (d) da osigura da kroz svoje predloženo zakonodavstvo za ZPP nakon 2020. Komisija i države članice (u skladu s odredbama o podijeljenom upravljanju) poboljšaju sustav praćenja i evaluacije;

Globalna Europa

Stope pogrešaka

255.  ističe da je u potrošnji za „Globalnu Europu” Revizorski sud utvrdio značajnu razinu pogreške te razinu pogreške procijenio na 2,1 %, (2,8 % u 2015. i 2,7 % u 2014.); pozdravlja pozitivno kretanje u stopi pogreške u tom području politike;

256.  izražava žaljenje zbog toga što je izmjereno da, ako se isključe transakcije više donatora i transakcije proračunskih potpora, stopa pogreške za određene transakcije kojima izravno upravlja Komisija iznosi 2,8 % (3,8 % u 2015.; 3.7 % u 2014.);

257.  ističe da su Komisija i njezini provedbeni partneri počinili više pogrešaka u transakcijama koje se odnose na bespovratna sredstva, kao i na sporazume o doprinosima s međunarodnim organizacijama nego u drugim oblicima potpore; posebno ističe da transakcije proračunskih potpora koje je provjerio Revizorski sud nisu sadržavale pogreške u zakonitosti i pravilnosti;

258.  napominje da bi, kada bi se za ispravak pogrešaka upotrijebile sve informacije koje ima Komisija i revizori koje je ona imenovala, procijenjena stopa pogreške za poglavlje „Globalna Europa” bila niža za 0,9 postotnih bodova, odnosno 1,4 % te bi stoga bila ispod praga značajnosti;

259.  ističe sljedeće:

   (a) 37 % procijenjene stope pogreške povezano je s rashodima za koje nije pružena ključna popratna dokumentacija,
   (b) 28 % procijenjene stope pogreške povezano je s dvama slučajevima za koje je Komisija prihvatila rashod koji nije stvarno nastao; žali zbog toga što je ta situacija otkrivena još prošle godine i ističe da je Revizorski sud u svojem ispitivanju transakcija utvrdio određene nedostatke kontrole u sustavima Komisije;
   (c) 26 % procijenjene stope pogreške povezano je s neprihvatljivim rashodima, tj. s rashodima koji se odnose na aktivnosti koje nisu obuhvaćene ugovorom ili koji su nastali izvan okvira razdoblja prihvatljivosti, neusklađenost s pravilima o podrijetlu, neprihvatljive poreze i neizravne troškove koji su pogrešno naplaćeni kao izravni troškovi;

Izjava o jamstvu

260.  duboko je zabrinut zbog činjenice da su prema Revizorskom sudu revizori DG-a NEAR otkrili nedostatke u neizravnom upravljanju drugim instrumentom pretpristupne pomoći (IPA II), točnije, i to na razini revizijskih tijela triju zemalja korisnica tog instrumenta – Albanije, Turske i Srbije; i to unatoč činjenici da su revizorska tijela iz Albanije i Srbije učinila promjene radi rješavanja utvrđenih problema; kad je riječ o Turskoj, u sustavima revizijskog tijela iz Turske postoje određeni važni aspekti koji bi mogli nastaviti ograničavati razinu jamstva koje to tijelo pruža Komisiji, (godišnje izvješće Revizorskog suda za 2016., odlomak 9.24);

261.  zabrinut je zbog činjenice da je Revizorski sud procijenio da je korektivni kapacitet DG-a NEAR precijenjen, a kao posljedica toga i ukupan rizični iznos u trenutku plaćanja;

Uspješnost

262.  utvrđuje da je DG DEVCO u svojem godišnjem izvješću o radu definirao ključne pokazatelje uspješnosti koji se odnose na ljudski razvoj, klimatske promjene, spol i stopu pogreške, ali žali zbog toga što ni jedan od tih pokazatelja ne može mjeriti uspješnost politike razvojne suradnje jer oni pokazuju samo dio potpore dodijeljen svakom cilju, umjesto da mjere stvarni učinak i napredak ostvaren u pogledu tih ciljeva;

263.  zabrinut je zbog činjenice da je Služba Komisije za unutarnju reviziju (IAS) navela da „što se tiče pripreme izvješća, informacije o uspješnosti GU-a DEVCO koje se donose u različitim izvješćima o strateškom planiranju i programima (godišnje izvješće o radu, izvješće dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti, izvješća o upravljanju vanjskom pomoći (EAMR)) ograničene su i ne omogućuju stvarnu procjenu ispunjenosti ciljeva”;

Izvješća o upravljanju vanjskom pomoći

264.  ponovno izražava žaljenje zbog toga što izvješća o upravljanju vanjskom pomoći (EAMR) šefova delegacija Unije nisu priložena godišnjem izvješću o radu DG-a DEVCO i godišnjem izvješću o radu DG-a NEAR kako je predviđeno u članku 67. stavku 3. Financijske uredbe; izražava žaljenje zbog toga što se sustavno smatraju povjerljivima dok se oni, u skladu s člankom 67. stavkom 3. Financijske uredbe, „stavljaju na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću, uzimajući u obzir, prema potrebi, njihovu povjerljivost”;

265.  prima na znanje činjenicu da je povjerenik Oettinger u odgovoru na pismo izvjestitelja naveo da Komisija razmatra novi format za izvješćivanje koji omogućuje prijenos Parlamentu bez potrebe za povjerljivošću postupka, ali na način kojim se ne ugrožava diplomatska politika Unije;

266.  pozdravlja činjenicu da je DG DEVCO objavio popis delegacija uključenih u izvješća o upravljanju vanjskom pomoći (EAMR) i omogućio analizu sažetka ključnih pokazatelja uspješnosti DG-a DEVCO u svojem godišnjem izvješću o radu; međutim, ustraje u tome da bi se Financijska uredba trebala potpuno poštovati;

Uzajamni fondovi

267.  podsjeća da je mogućnost Komisije za uspostavu uzajamnih fondova i upravljanje njima usmjerena na:

   (a) poboljšanje međunarodne uloge Unije, kao i jačanje vidljivosti i učinkovitosti njezina vanjskog djelovanja i razvojne pomoći;
   (b) osiguranje bržeg postupka donošenja odluka pri odabiru mjera za provedbu, što je ključno u djelovanju u nuždi i djelovanju nakon djelovanja u nuždi;
   (c) osiguranje mobilizacije dodatnih sredstava namijenjenih za vanjsko djelovanje; i
   (d) udruživanjem sredstava povećanje koordinacije između različitih donatora Unije u odabranim područjima djelovanja;

268.  s obzirom na nedavna iskustva izražava određenu zabrinutost u pogledu postizanja glavnih ciljeva koji se nastoje ostvariti uspostavom uzajamnih fondova i posebno utvrđuje da:

   (a) učinak poluge tog novog instrumenta nije nužno zajamčen, s obzirom na to da je doprinos drugih donatora u određenim slučajevima vrlo ograničen;
   (b) vidljivost vanjskog djelovanja Unije nije se poboljšala usprkos postojanju različitih dogovora s dionicima, a bolja koordinacija djelovanja svih dionika nije nužno osigurana;
   (c) a priori prednost agencija država članica u nekim sporazumima o osnivanju uzajamnih fondova dovodi do sukoba interesa, a ne do poticaja za države članice da osiguraju više financijskih sredstava;

269.  posebno podsjeća na to da je vrijednost Uzajamnog fonda za Afriku više od 3,2 milijarde EUR, s tim da više od 2,9 milijardi EUR potječe iz Europskog razvojnog fonda, a 228,667 milijuna EUR od drugih donatora; smatra neprihvatljivim da se uključivanjem Europskog razvojnog fonda u uzajamne fondove dodatno ograničava mogućnost Parlamenta da nadzire potrošnju EU-a;

270.  ističe da udruživanje sredstava iz Europskog razvojnog fonda, proračuna Unije i drugih donatora ne bi za posljedicu trebalo imati da novac predviđen za zemlje AKP-a ne stiže do svojih uobičajenih korisnika;

271.  ističe da budući da mehanizmi izvješćivanja, revizije i javnog nadzora nisu usklađeni, a za ostvarivanje politika Unije sve se češće osim proračuna EU-a upotrebljavaju i drugi financijski mehanizmi poput uzajamnih fondova, stvara se rizik od narušavanja takve razine odgovornosti i transparentnosti (godišnje izvješće Revizorskog suda za 2016., odlomak 2.31); stoga naglašava važnost da se Komisija obveže da će periodično obavještavati proračunska tijela o financiranju uzajamnih fondova i njihovim planiranim i tekućim operacijama, uključujući doprinose država članica;

Sredstva za Palestinsku samoupravu

272.  insistira da bi programi obrazovanja i osposobljavanja koji se financiraju iz fondova Unije kao što je PEGASE trebali odražavati zajedničke vrijednosti poput mira, slobode, tolerancije i nediskriminacije u području obrazovanja, kako su 17. ožujka 2015. u Parizu odlučili ministri obrazovanja iz Unije;

Mjere koje je potrebno poduzeti:

273.  poziva DG NEAR (godišnje izvješće Revizorskog suda za 2016., odlomak 9.37) da:

   (a) surađuje s revizijskim tijelima u zemljama korisnicama IPA-e II u svrhu poboljšanja njihovih kompetencija;
   (b) razradi indekse rizičnosti radi poboljšanja procjene koja se temelji na predlošcima unutarnje kontrole koje je glavna uprava s pravom uvela radi boljeg mjerenja učinka pogrešaka;
   (c) u svojem sljedećem izvješću o radu prikladno opiše opseg studije o stopi preostale pogreške i procijenjene donje i gornje granice pogreške;
   (d) poboljša izračun korektivnog kapaciteta za 2017. godinu otklanjanjem nedostataka koje je utvrdio Revizorski sud;

274.  poziva DG DEVCO i DG NEAR da razmotre mogućnost da zajedno s DG-om HOME utvrde ključni pokazatelj uspješnosti povezan s uklanjanjem temeljnih uzroka nezakonite migracije;

275.  poziva Komisiju da poduzme potrebne mjere kako bi ispravila nedostatke koje je otkrila Služba Komisije za unutarnju reviziju u pogledu izvješćivanja o uspješnosti DG-a DEVCO i pretvorila izvješće o upravljanju vanjskom pomoći (EAMR) u pouzdan i potpuno javan dokument koji primjereno potkrepljuje izjavu o jamstvu voditelja delegacija i glavnog direktora DG-a DEVCO; traži od DG-a DEVCO da definira ključne pokazatelje uspješnosti na način kojim se omogućuje mjerenje uspješnosti politike razvojne suradnje; također traži da to učini na način kojim se ne narušava diplomatska politika Unije putem njegovih delegacija;

276.  smatra ključnim da obustava financiranja za zemlje koje još nisu pristupile Uniji ne treba biti moguća samo u slučajevima dokazane zlouporabe sredstava nego i onda kada te zemlje na bilo koji način krše prava utvrđena Općom deklaracijom o ljudskim pravima;

277.  naglašava da bi se uzajamni fondovi trebali uspostaviti samo kad je njihova uporaba opravdana i ako potrebnu mjeru nije moguće ostvariti s pomoću drugih postojećih kanala financiranja; u tom pogledu poziva Komisiju da pri uspostavi uzajamnih fondova utvrdi vodeća načela za provođenje sažete i strukturirane procjene komparativnih prednosti uzajamnih fondova u odnosu na ostale instrumente potpore te da provede analizu toga koji bi se konkretni nedostaci trebali riješiti s pomoću uzajamnih fondova; nadalje, poziva Komisiju da razmotri ukidanje uzajamnih fondova koji ne mogu privući znatan doprinos drugih donatora ili kojima se ne pruža dodana vrijednost u odnosu na tradicionalne vanjske instrumente Unije;

278.  duboko žali zbog prepoznatih slučajeva nasilja, seksualnog zlostavljanja i potpuno neprimjerenog ponašanja dijela djelatnika koji pružaju humanitarnu pomoć civilima u razdobljima tijekom sukoba i nakon sukoba; napominje da je Komisija izrazila svoju predanost reviziji i, po potrebi, obustavi financiranja namijenjenog za partnere koji ne poštuju zadane visoke etičke standarde; potiče Komisiju da, kako bi se uklonio taj problem i spriječilo ponavljanje takvih situacija, ojača mehanizme prevencije u postupcima odabira osoblja i pruži početno i trajno osposobljavanje u tom pogledu; također poziva na donošenje politike za zaštitu zviždača u tim slučajevima;

279.  poziva Komisiju da pažljivije sastavlja svoje strateške dokumente, kako bi se omogućila šira i preciznija procjena potreba za sredstvima i instrumenata koje bi trebalo koristiti;

280.  poziva Komisiju da se pobrine za to da se financijska sredstva Unije isplaćuju u skladu s UNESCO-vim standardima mira i tolerancije;

281.  smatra ključnim da Komisija putem odgovarajuće tehničke pomoći aktivno podupire administrativne kapacitete zemalja koje primaju sredstva;

Migracije i sigurnost

282.  napominje da Revizorski sud u poglavlju 8. svojeg godišnjeg izvješća o sigurnosti i građanstvu(13) stopu pogreške nije izračunao na temelju 15 transakcija koje je ispitao s obzirom na to da taj uzorak nije zamišljen kao reprezentativni uzorak rashoda u okviru tog naslova VFO-a;

283.  sa zabrinutošću utvrđuje da nalaz Revizorskog suda prema kojem „dvije godine nakon početka sedmogodišnjeg programskog razdoblja, napredak u izvršenju plaćanja iz Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI(14)) te Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) pod podijeljenim upravljanjem bio je spor” (godišnje izvješće Revizorskog suda za 2016., okvir 8.2°);

284.  ističe da je Revizorski sud utvrdio nekoliko nedostataka u sustavima koji se odnose na SOLID, FAMI i FUS na razini Komisije i država članica;

285.  posebno žali zbog sljedećeg:

   (a) Revizorski sud je istaknuo velik broj nacrta programa FAMI-ja ili FUS-a u pripremi država članica koje prije njihova odobrenja revidira Komisija, što može dovesti do kašnjenja provedbe;
   (b) prema Revizorskom sudu, procjena koju je Komisija obavila nad sustavima država članica za FAMI i FUS u brojnim se slučajevima temeljila na nedovoljno detaljnim informacijama, posebno u području revizijskih strategija;
   (c) utvrđena su kašnjenja u izvješćivanju u okviru ex post revizija sukladnosti za programe SOLID i nedovoljna dokumentiranost postupaka kontrole kvalitete za eksternalizirani revizijski rad;

286.  žali zbog toga što je Revizorski sud utvrdio i sljedeće nedostatke na razini država članica: nedovoljnu dokumentiranost provjera na licu mjesta, nepostojanje namjenskih informatičkih alata za upravljanje i kontroliranje sredstava i određene nedostatke u revizijama koje su provela revizijska tijela država članica;

287.  žali zbog činjenice da je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću naveo da „Komisija 2016. godine nije prijavila ukupan iznos sredstava mobiliziranih za izbjegličku i migracijsku krizu te ga je teško procijeniti” (godišnje izvješće Revizorskog suda za 2016., odlomak 2.28);

288.  žali zbog toga što je Revizorski sud o žarišnim točkama (tematsko izvješće Revizorskog suda br. 6/2017) zaključio sljedeće:

   (a) usprkos znatnoj potpori Unije, na kraju 2016. godine prihvatni objekti u Grčkoj i Italiji i dalje nisu bili prikladni;
   (b) također je utvrđen nedostatak odgovarajućih objekata za smještaj i obradu maloljetnika bez pratnje u skladu s međunarodnim normama;
   (c) pristup na temelju „žarišnih točaka” nadalje zahtijeva da se migranti usmjeravaju na odgovarajuće popratne postupke, tj. nacionalne zahtjeve za azil ili vraćanje u zemlju podrijetla, te je provedba tih popratnih postupaka često spora i podliježe raznim uskim grlima, što može imati posljedice na funkcioniranje žarišnih točaka;

289.  žali zbog činjenice da su prema izvješću organizacije Human Rights Watch žene prijavljivale česte slučajeve seksualnog uznemiravanja u žarišnim točkama u Grčkoj;

290.  slaže se s procjenom Revizorskog suda u pogledu nedostatka transparentnosti o podjeli sredstava između javnih resursa i migrantskih resursa u pitanjima pomoći u nuždi za prijevoz migranata koji nisu državljani Unije s grčkih otoka na grčko kopno, na koju Revizorski sud upućuje u svojem godišnjem izvješću (godišnje izvješće Revizorskog suda za 2016., okvir 8.4); podsjeća na to da prema zakonodavstvu Unije korisnicima bespovratnih sredstava Unije nije dopušteno ostvarivati dobit od provedbe projekta; smatra da taj slučaj povlači neka reputacijska pitanja za Komisiju i dovodi u pitanje njezino postupanje s etičkog stajališta;

Mjere koje je potrebno poduzeti

291.  poziva:

   (a) DG HOME da razmotri mogućnost da u suradnji s DG-om DEVCO i DG-om NEAR utvrdi ključni pokazatelj uspješnosti povezan s uklanjanjem temeljnih uzroka nezakonite migracije;
   (b) Komisiju da regrupira proračunske linije za financiranje migracijske politike pod jedan naslov radi povećanja transparentnosti;
   (c) Komisiju da utvrdi posebne strategije s timovima Unije za potporu kako bi se u žarišnim točkama osigurala sigurnost žena i maloljetnika s pratnjom;
   (d) Komisiju i države članice da poduzmu potrebne mjere kako bi se u Grčkoj i Italiji osigurali prikladni prihvatni objekti;
   (e) Komisiju i države članice da isprave nedostatke u sustavima upravljanja fondovima FAMI i FUS koje je utvrdio Revizorski sud;
   (f) Komisiju da osigura procjenu troškova plaćenih po migrantu ili tražitelju azila za svaku zemlju posebno;
   (g) Komisiju da pruži sustav praćenja kako bi se osiguralo poštovanje ljudskih prava izbjeglica i tražitelja azila;
   (h) Komisiju da pojača provjere sredstava namijenjenih za izbjeglice, koja države članice često izdvajaju u hitnim slučajevima, a da se pritom ne pridržavaju mjerodavnih propisa;

Kodeks ponašanja povjerenika i postupci imenovanja visokih dužnosnika

292.  cijeni što je poziv koji je uputio Komisiji da revidira kodeks ponašanja povjerenika do kraja 2017. godine, što uključuje uvođenje definicije sukoba interesa, kao i uvođenje kriterija za procjenu kompatibilnosti zaposlenja izvan institucija EU-a i produljenje razdoblja mirovanja na tri godine za predsjednika Komisije, dobio potreban odgovor; napominje da je novi kodeks stupio na snagu 1. veljače 2018.;

293.  podsjeća na obećanje predsjednika Komisije Junckera Europskoj ombudsmanici da će bivši predsjednik Komisije Barroso biti primljen samo kao predstavnik interesne skupine; podsjeća na mišljenje ad hoc etičkog odbora o novom zaposlenju g. Barrosa kao savjetnika u društvu Goldman Sachs, u kojem se navodi da bi to bilo pomirljivo samo ako se g. Barroso obveže na to da neće lobirati u ime društva Goldman Sachs;

294.  naglašava nedosljednost kad je riječ o više članova Komisije koji su u registru sastanaka svoj sastanak s g. Barrosom opisali kao sastanak s Goldman Sachs Internationalom; zaključuje da sastanci s g. Barrosom nisu bili sastanci s lobistima, u tom slučaju nije održano obećanje dano Europskoj ombudsmanici te se registar sastanaka Komisije ne može smatrati registrom stvarne transparentnosti, ili se sa sastancima s g. Barrosom postupalo kao sa sastancima sa zastupnikom interesa te je u tom slučaju prekršen jedan od uvjeta koje je utvrdio ad hoc etički odbor;

295.  podsjeća na to da nepostojanje sukoba interesa mora biti preduvjet za održavanje saslušanja povjerenika i da stoga izjava o financijskim interesima mora biti ispunjena i stavljena na raspolaganje prije saslušanja povjerenika pred nadležnim odborom Parlamenta te se mora ažurirati najmanje jednom godišnje, kao i nakon svake promjene podataka;

296.  mišljenja je da bi se Komisija trebala pobrinuti za to da posebni savjetnici povjerenika budu odgovorniji, a njihove profesionalne veze i pozadina transparentni i otvoreni za javni nadzor kako bi se spriječili potencijalni sukobi interesa, s obzirom na to da oni imaju neometan pristup Komisiji; smatra da će ti koraci pomoći ograničiti mogućnost lobiranja na mala vrata na najvišoj razini;

297.  poziva, u tom smislu, da povjerenici prijavljuju sve interese (kao dioničari, članovi uprava trgovačkih društava, savjetnici i konzultanti, članovi srodnih zaklada itd.) povezane sa svim društvima u kojima su djelovali, uključujući bliske obiteljske interese, te promjene do kojih je došlo u trenutku objave njihovih kandidatura;

298.  ističe da se produljenje razdoblja mirovanja na tri godine treba odnositi na sve članove Komisije, sukladno opetovanim zahtjevima Parlamenta; ustraje na tome da se mišljenja etičkog odbora nakon njihova sastavljanja trebaju staviti na raspolaganje javnosti;

299.  boji se da postupak imenovanja neovisnog etičkog odbora ne jamči njegovu neovisnost i naglašava da neovisni stručnjaci ne bi smjeli biti povjerenici niti bi smjeli biti visoki dužnosnici Komisije; traži od Komisije da u skladu s tom napomenom donese nova pravila o neovisnom etičkom odboru;

300.  traži od Komisije da predstavi i objavi godišnje izvješće neovisnog etičkog odbora; ponavlja da neovisni etički odbor može davati preporuke za poboljšanje Kodeksa ponašanja ili njegove provedbe;

301.  izražava duboku zabrinutost zbog manjka transparentnosti, odsutnosti bilo kakve konkurencije među osobljem koje zadovoljava kriterije te potencijalne zlouporabe Pravilnika o osoblju Unije kad je riječ o nedavnom imenovanju voditelja ureda predsjednika Komisije za novog glavnog tajnika Komisije; napominje da Komisija u svojim odgovorima Odboru za proračunski nadzor Parlamenta nije adekvatno opravdala imenovanje glavnog tajnika, u vezi s člankom 7. Pravilnika o osoblju i premještajem bez otvaranja slobodnog radnog mjesta i pozivanja članova osoblja koji zadovoljavaju kriterije na podnošenje kandidature; očekuje od predsjednika Komisije da Parlamentu predstavi plan za poboljšanje štete nanesene javnom ugledu Komisije zbog nedavnog imenovanja glavnog tajnika;

302.  u svjetlu nedavnog imenovanja glavnog tajnika Komisije i u interesu osiguravanja neovisne europske javne uprave, poziva Komisiju da do kraja 2018. podnese prijedlog postupka imenovanja visokih dužnosnika kojim će se osigurati odabir najboljih kandidata u okviru maksimalne transparentnosti i jednakih mogućnosti i koji će biti dovoljno opširan da se može primjenjivati na sve druge institucije Unije, uključujući Parlament i Vijeće;

303.  Kad je riječ o budućnosti, traži od Komisije da predvidi uvođenje sljedećih poboljšanja:

   (a) prihvaćanje darova donatora iz država članica treba biti zabranjeno (članak 6. stavak 4. Kodeksa ponašanja članova Europske komisije);
   (b) sudjelovanje povjerenika u nacionalnim politikama tijekom njihova mandata treba biti suspendirano ili ograničeno na pasivno članstvo u političkoj stranci;
   (c) pojašnjenje upućivanja na „diplomatski dar ili dar iz pristojnosti” (članak 6. stavci 2. i 5.) kojemu nedostaje preciznosti i jasnoće te može biti podložan zlouporabi;
   (d) sudjelovanje povjerenika u nacionalnim izbornim kampanjama treba biti usklađeno sa sudjelovanjem u europskim izbornim kampanjama (članci 9. i 10.); u oba slučaja povjerenici trebaju uzeti neplaćeni izborni dopust;
   (e) potrebno je osigurati više jasnoće o kriterijima za moguće upućivanje Sudu Europske unije u skladu s člancima 245. ili 247. UFEU-a;
   (f) povjerenici bi trebali prijaviti sve svoje relevantne interese (kao dioničari, članovi upravnih odbora trgovačkih društava, savjetnici i konzultanti, članovi srodnih zaklada itd.), a ne samo odabrati samo one za koje smatraju da bi mogli izazvati sukob interesa;
   (g) izjave o financijskim interesima trebale bi se unaprijediti u skladu s Rezolucijom Parlamenta od 1. prosinca 2016. o izjavama o financijskim interesima povjerenika – smjernice(15);

Administracija

Nalazi Revizorskog suda

304.  prima na znanje da je na razini svih institucija broj radnih mjesta predviđen planom radnih mjesta smanjen za 4,0 % u razdoblju od 2013. do 2017. (s 39 469 na 38 072 radna mjesta) i da su institucije smanjile broj članova osoblja (broj radnih mjesta koja su u stvarnosti popunjena) za 1,4 % u razdoblju od 2013. do 2017. (s 37 153 na 36 657 radnih mjesta);

305.  također prima na znanje sljedeće zaključke Revizorskog suda:"

“30. Međutim, tijekom istog razdoblja proračunsko tijelo odobrilo je nova radna mjesta institucijama, tijelima i agencijama u okviru godišnjeg proračunskog postupka. Ta radna mjesta odobrena su uglavnom za razvoj njihovih aktivnosti (to objašnjava znatan porast u broju radnih mjesta odobrenih agencijama), zbog pristupanja Hrvatske i za klubove zastupnika u Europskom parlamentu.

   31. Kao posljedica toga, broj radnih mjesta predviđen planom radnih mjesta smanjen je za 1,1 % u razdoblju od 2012. do 2017. sa znatnim razlikama između institucija (- 3,5 %), decentraliziranih agencija (+ 13,7 %) i izvršnih agencija (+ 42,9 %). Broj stvarno popunjenih radnih mjesta u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 1. siječnja 2017. povećao se za 0,4 % (- 1,3 % za institucije i tijela te + 11,3 % za agencije, s 9,6 % u decentraliziranim agencijama i 33,7 % u izvršnim agencijama). Prosječna stopa slobodnih radnih mjesta smanjila se sa 6,9 % 1. siječnja 2013. na 4,5 % 1. siječnja 2017. i dosegnula razinu ispod 2 % u nekim institucijama i tijelima.”(16);
"

306.  sa zabrinutošću primjećuje stalnu diskriminaciju osoblja Unije čije je mjesto rada u Luksemburgu, unatoč presudi Suda iz listopada 2000. u predmetu Ferlini (C-411/98) i Direktivi 2011/24/EU kojima se osuđuje ta praksa; naglašava je prekomjerna naplata i dalje prisutna jer se koriste dva sporazuma s Luksemburškim bolničkim savezom (FH) i Udruženjem liječnika i zubara (AMD), kojima se postavlja granica od 15 % prekomjerne naplate, ali se dopušta do 500 % prekomjerne naplate za bolničko liječenje; žali zbog činjenice da presuda Suda iz 2000. godine i Direktiva 2011/24/EU nisu prekršene samo tim sporazumima, nego i brojem nacionalnih pružatelja usluga zdravstvene zaštite; poziva Komisiju da, prvo, izračuna dodatni godišnji trošak prekomjerne naplate za proračun Unije (JSIS) i da ga opravda i, drugo, da utvrdi postupak zbog povrede ili slično pravno djelovanje protiv Velikog Vojvodstva; treće, traži od Komisije da obavijesti Parlament o ishodu javne predstavke br. 765 koja je podnesena luksemburškom Zastupničkom domu i javne rasprave koja se tamo održala 19. listopada 2017. i, četvrto, protestira protiv dvaju sporazuma s FD-om i AMD-om;

307.  pozdravlja izjave povjerenika Oettingera o ukidanju ograničenja politika zapošljavanja kako bi se izbjeglo ozbiljno ugrožavanje pravilnog funkcioniranja europskih institucija i kvalitete javne službe koju Unija osigurava svojim građanima; naglašava da je važno imati snažnu europsku javnu službu, koja je na usluzi građanima i koja može odgovoriti na izazove s kojima se Unija susreće i provoditi svoje politike u skladu s najvišim mogućim standardima izvrsnosti i profesionalnosti te da je važno tu uslugu pružati s pomoću svih potrebnih pravnih i proračunskih resursa; naglašava da je važno europsku javnu službu ponovno učiniti privlačnom za mlade stručnjake u Unije; poziva Komisiju da sastavi izvješće o posljedicama ograničenja za privlačnost javne službe Unije i o trenutačnoj situaciji u kojoj raspolaže premalim resursima, u kojem će predložiti rješenja s pomoću kojih bi se ta služba približila europskim građanima te bi se povećao interes za zapošljavanje u njoj;

308.  naglašava važnost pronalaska rješenja za problem prekomjerne, a katkad i malverzacijske, naplate troškova zdravstvene zaštite za osoblje i zastupnike u Parlamentu u nekim državama članicama; poziva Komisiju da iznađe rješenja za taj problem koji, u zemljama poput Luksemburga, predstavlja trošak od oko 2 milijuna EUR godišnje (npr. pregovori sa sustavima socijalnog osiguranja država članicama, javnim ili privatnim, uspostava iskaznice nalik europskoj iskaznici znanstvenog osiguranja za putovanja u inozemstvo i sl.);

Zgrade Jean Monnet (JMO I, JMO II) u Luxembourgu

309.  uviđa da se znatno kasni s izgradnjom zgrade Jean Monnet (JMO II), što je povezano s dodatnim troškovima;

310.  žali zbog činjenice da je Komisiji i luksemburškim tijelima bilo potrebno 15 godina (1994. – 2009.) da se slože oko budućih dogovora o smještaju službi Komisije u Luxembourgu;

311.  s nestrpljenjem iščekuje podatke o cjelokupnoj povijesti zgrada JMO I i JMO II u razdoblju od 1975. do 2011. u skladu s obećanjem koje je Komisija dala u pisanim odgovorima u pripremi za saslušanje povjerenika Oettingera od 23. siječnja 2018.;

312.  žali zbog činjenice da je, iako je potpuni popis materijala koji sadrže azbest u zgradi JMO I sastavljen 1997., Komisija ispraznila zgradu tek u siječnju 2014. i da je AIB-Vinçotte Luxembourg tek 2013. revidirao svoje nalaze; napominje da su azbestne ploče u zgradi JMO I niže gustoće nego što se prethodno mislilo i da su stoga osjetljivije na mehaničko djelovanje (obično trenje dovoljno je da se vlakna otpuste u zrak gdje ih se može udahnuti); smatra da je Komisija, s obzirom na ozbiljne zdravstvene rizike koji proizlaze iz udisanja azbesta, trebala uzeti u obzir izvješće stručnjaka i uvjetna mišljenja drugih stručnjaka u tom području, naročito nakon događaja u zgradi Berlaymont u Bruxellesu; poziva Komisiju da obavijesti Parlament o tome jesu li svi zaposlenici bili propisno obaviješteni o situaciji i o povezanom ozbiljnom riziku za zdravlje, o tome jesu li zabilježene kakve bolesti koje bi mogle biti posljedica udisanja čestica azbesta i o tome koje su mjere poduzete u tim slučajevima te jesu li poduzete preventivne mjere (pregledi i testovi za rano otkrivanje itd.); također poziva Komisiju da izvijesti o tome je li u tom pogledu pokrenula kakav postupak protiv društva AIB-Vinçotte Luxembourg;

313.  napominje da su u prosincu 2015. Komisija i luksemburška tijela postigla dogovor o podjeli troškova povezanih s ranim iseljenjem iz zgrade JMO I; međutim, napominje da je zgrada JMO II izvorno trebala postati dostupna 31. prosinca 2014.;

314.  poziva Komisiju da detaljno izvijesti o troškovima najma šest zgrada u kojima Komisija u međuvremenu posluje (ARIA, LACC, HITEC, DRB, BECH i T2) zbog kašnjenja u izgradnji zgrade JMO II i o posljedicama produženja tih ugovora o najmu; poziva Komisiju da se pobrine za poboljšanje radnih uvjeta u tih šest zgrada, u bliskoj suradnji s Odborom za zdravlje i sigurnost na radu i da hitro zaključi pregovore s luksemburškim tijelima o poboljšanju uvjeta za mobilnost i pristupa njima; podsjeća na to da bi u svakoj zgradi trebala postojati liječnička ordinacija, u skladu s luksemburškim zakonodavstvom;

315.  nedavno je doznao da će se prva faza izgradnje zgrade JMO II vjerojatno završiti tek početkom 2020., a druga početkom 2024. godine; prima na znanje objašnjenja Komisije o uzrocima kašnjenja:

   (a) konzorcij arhitekata KSP tražio je reviziju određenih odredbi ugovora o upravljanju;
   (b) postupak javnog natječaja za zemljane radove naišao je na administrativne probleme;
   (c) znatne promjene u pogledu sigurnosnih mjera;

te je poziva da dostavi dokumentaciju uz ta objašnjenja kao i detalje o troškovima koji proizlaze iz kašnjenja u dovršetku izgradnje zgrade;

316.  želi dobiti dokumente koji podupiru ova objašnjenja do 30. lipnja 2018.;

Europske škole

317.  podsjeća da je Komisija platila 61 % (177,8 milijuna EUR) školskog proračuna u 2016. godini;

318.  žali zbog toga što nakon 15 godina(17) još uvijek ne postoji sustav dobrog financijskog upravljanja za europske škole;

319.  u tom kontekstu upućuje na godišnje izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji europskih škola za financijsku godinu 2016. u kojem su otkriveni sljedeći nedostatci(18):"“27. Revizorski sud utvrdio je znatne nedostatke u primjeni računovodstvenog sustava utemeljenog na obračunu u računovodstvu središnjeg ureda i škola u Alicanteu i Karlsruheu, posebno u izračunu i knjiženju rezerviranja za primanja zaposlenih i evidentiranju obveza i potraživanja. Značajne pogreške ispravljene su tijekom postupka konsolidacije. [...] 30. Iako su sustavi unutarnje kontrole škola u Alicanteu i Karlsruheu pokazali ograničene nedostatke, i dalje postoje znatni nedostatci u sustavu unutarnje kontrole središnjeg ureda. Izvješća o reviziji neovisnog vanjskog revizora također su otkrila znatne nedostatke u postupcima zapošljavanja, nabave i plaćanja. Revizorski sud stoga ne može potvrditi da je financijsko upravljanje provedeno u skladu s općim okvirom.”"

320.  potvrđuje da je glavna direktorica stoga djelovala primjereno kada je ograničila svoju izjavu o jamstvu: „Glavna direktorica, u svojstvu dužnosnice za ovjeravanje na osnovi delegiranja, potpisala je izjavu o jamstvu, iako uz zadršku povezanu s ugledom u pogledu djelotvornog upravljanja određenim sredstvima Komisije dodijeljenim europskim školama.”(19);

321.  žali zbog toga što su u godišnjem izvješću Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji europskih škola za financijsku godinu 2016. otkriveni brojni nedostatci; smatra da financijsku odgovornost sustava europskih škola treba dovesti do odgovarajuće visoke razine uvođenjem zasebnog postupka donošenja razrješnice za iznos od 177,8 milijuna EUR kojim raspolaže;

322.  ponavlja stajalište Parlamenta da je hitno potrebna „sveobuhvatna revizija” sustava europskih škola kako bi se razmotrio postupak reforme koji bi obuhvaćao upravna, financijska, organizacijska i pedagoška pitanja te ponavlja svoj zahtjev za time da Komisija Parlamentu svake godine podnosi izvješće o ocjeni napretka postignutog u navedenim područjima;

323.  pita Komisiju kada očekuje uspostavu sustava dobrog financijskog upravljanja za europske škole; poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere kako bi osigurala da se što prije uspostavi sustav dobrog financijskog upravljanja za europske škole;

Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)

324.  zapanjen je što će razvoj novog sustava vođenja predmeta, koji se razvija interno, koštati 12,2 milijuna EUR; pita je li OLAF proveo istraživanje tržišta za povoljnija rješenja prije upuštanja u taj trošak; očekuje od Komisije i OLAF-a da tijelu nadležnom za davanje razrješnice predstave detaljno objašnjenje procijenjenih troškova i koraka poduzetih u cilju pronalaska isplativijeg rješenja;

325.  ima velike dvojbe o:

   (a) otvaranju radnih mjesta koja služe isključivo kao odskočna daska za upućivanje
   (b) slučajevima u kojima visoki dužnosnik ne poštuje razdoblje mirovanja prije prihvaćanja položaja koji je usko povezan s njegovim prethodnim radnim mjestom
   (c) opasnosti od toga da visoki dužnosnik bude umiješan u sukob interesa u pogledu odanosti bivšem i sadašnjem poslodavcu;

Stručne skupine

326.  poziva Komisiju da zajamči uravnotežen sastav stručnih skupina; prima na znanje izvješća Opservatorija korporacijske Europe od 14. veljače 2017. naslovljeno „Corporate interests continue to dominate key expert groups” (Korporativni interesi i dalje prevladavaju u ključnim stručnim skupinama)(20); zabrinut je zbog zaključaka tog izvješća, posebno u vezi s neuravnoteženostima u stručnoj skupini GEAR2030, stručnoj skupini za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima, Zajedničkom forumu o transfernim cijenama, Platformi za dobro porezno upravljanje i podskupini Radne skupina za motorna vozila nadležne za stvarne emisije lakih vozila tijekom vožnje; smatra da Parlament još nije primio službeni odgovor na svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o nadzoru registra i sastavu stručnih skupina Komisije(21); poziva Komisiju da bez odgode pruži detaljan odgovor;

Istraživačko novinarstvo i borba protiv korupcije

327.  osuđuje ubojstvo slovačkog istraživačkog novinara Jána Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnírove koje se dogodilo 22. veljače 2018., vrlo je zabrinut zbog informacija prema kojima bi to ubojstvo moglo biti povezano s lažnim transferom financijskih sredstava Unije osobi s boravištem u Slovačkoj i s navodnim vezama s organiziranom zločinačkom skupinom 'Ndràngheta; poziva Komisiju i OLAF da pomno ispitaju taj dosje i da o njemu izvijeste u okviru mjera poduzetih na temelju razrješnice Komisiji;

328.  žali zbog toga što u drugom izvješću EU-a o borbi protiv korupcije Komisija nije nastavila s navođenjem podataka raščlanjenih po državama; poziva Komisiju da počne odvojeno od ekonomskog semestra ponovno izvještavati o stanju korupcije u državama članicama, uključujući evaluaciju učinkovitosti napora za borbu protiv korupcije koje podupire EU; snažno apelira na Komisiju da napore za borbu protiv korupcije ne ocjenjuje samo u smislu gospodarskih gubitaka;

329.  poziva Komisiju da uloži nove napore kako bi EU postao potpisnik Skupine država protiv korupcije (GRECO);

Prijelazne naknade

330.  prima na znanje zaključke i preporuke studije Resornog odjela D Parlamenta pod nazivom „Prijelazne naknade za bivše dužnosnike Unije – premalo uvjeta?”; poziva Komisiju da uzme u obzir te preporuke i da pokrene reviziju prijelaznih naknada za bivše dužnosnike EU-a kako bi se povećala transparentnost naknada i odgovornost proračuna EU-a prema građanima; posebno poziva bivše dužnosnike EU-a da se suzdrže od aktivnosti lobiranja u institucijama EU-a dok primaju prijelaznu naknadu;

Izvršne agencije

331.  poziva predmetne izvršne agencije:

   (a) da prate i provode preporuke Službe za unutarnju reviziju;
   (b) da u što većoj mjeri izbjegavaju prijenose uvođenjem diferenciranih odobrenih proračunskih sredstava radi boljeg odražavanja višegodišnje prirode poslovanja;
   (c) da vode detaljnu i sveobuhvatnu evidenciju postupaka javne nabave i zapošljavanja.

Mišljenja odbora

Vanjski poslovi

332.  prima na znanje završno izvješće o vanjskoj evaluaciji Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava objavljeno u lipnju 2017. i pozdravlja naznake da promatranje izbora doprinosi općim i posebnim ciljevima Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava; ističe važnost jamčenja kontinuirane potpore lokalnog stanovništva misijama za promatranje izbora; u tu svrhu upućuje na potrebu jamčenja ekonomičnosti i uvođenja razmjernosti između sredstava izdvojenih za misije za promatranje izbora i za mjere koje se poduzimaju nakon donesenih preporuka; poziva Komisiju da razmotri prijedloge predstavljene u završnom izvješću o vanjskoj evaluaciji Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava kako bi se dodatno poboljšala provedba mjera u vezi s preporukama donesenima nakon promatranja izbora;

333.  iako pozdravlja postignuti napredak, napominje da za četiri od deset civilnih misija u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) Komisija još nije utvrdila da su u skladu s člankom 60. Financijske uredbe; snažno potiče Komisiju da intenzivnije radi kako bi sve civilne misije u okviru ZSOP-a bile akreditirane u skladu s preporukama Revizorskog suda te kako bi im se mogle povjeriti zadaće izvršenja proračuna na temelju neizravnog upravljanja;

Razvoj i suradnja

334.  duboko je zabrinut zbog primjetnog trenda u nedavnim prijedlozima Komisije da se ignoriraju pravno obvezujuće odredbe Uredbe (EU) br. 233/2014(22) kada je riječ o prihvatljivim rashodima u okviru službene razvojne pomoći i zemljama koje imaju pravo na sredstva iz Instrumenta za razvojnu suradnju; podsjeća da je zakonitost potrošnje sredstava Unije ključno načelo dobrog financijskog upravljanja i da politička razmatranja ne bi trebala imati premoć nad jasnim pravnim odredbama; podsjeća da je Instrument za razvojnu suradnju prije svega instrument namijenjen borbi protiv siromaštva;

335.  podržava upotrebu proračunske potpore, ali poziva Komisiju da u svakom pojedinom slučaju utvrdi i jasno ocijeni rezultate razvoja koje treba ostvariti i da prije svega poveća nadzorne mehanizme koji se odnose na stanje u državama primateljicama u pogledu korupcije, poštovanja ljudskih prava, vladavine prava i demokracije; izražava duboku zabrinutost zbog mogućeg korištenja proračunske potpore u zemljama u kojima nema dovoljno demokratskog nadzora, bilo zbog nedostatka funkcionalne parlamentarne demokracije, manjka slobode za civilno društvo i medije ili zbog manjka kapaciteta nadzornih tijela;

336.  izražava zabrinutost zbog izjave Revizorskog suda da postoji ozbiljan rizik da Unija neće postići cilj uključivanja klimatskih promjena u cjelokupni proračun Unije te da se cilj potrošnje 20 % rashoda na klimatske aktivnosti neće ostvariti;

337.  zabrinut je zbog zaključka Revizorskog suda da certifikacijski sustav Unije za održivost biogoriva nije u potpunosti pouzdan(23); naglašava potencijalne negativne posljedice za zemlje u razvoju koje je naveo Revizorski sud: „Komisija nije zahtijevala da dobrovoljni programi provjeravaju da proizvodnja biogoriva koji se u okviru njih certificiraju ne predstavlja znatne rizike u smislu nepovoljnih posljedica za društvo i gospodarstvo, kao što su sukobi u vezi sa zakupom zemljišta, prisilni/dječji rad, loši radni uvjeti poljoprivrednika ili opasnost za zdravlje i sigurnost.” traži od Komisije da riješi taj problem;

338.  s nestrpljenjem iščekuje da bude u potpunosti obaviješten i da se s njim provedu savjetovanja o reviziji u sredini programskog razdoblja Instrumenta za razvojnu suradnju kojom bi se trebali uzeti u obzir Program održivog razvoja do 2030. i novi Europski konsenzus o razvoju;

339.  poziva Komisiju da, kada je riječ o razvoju, zauzme pristup koji se temelji na poticajima uvođenjem načela „više za više”, uzimajući kao primjer europsku politiku susjedstva; vjeruje da što više i brže neka država napreduje u svojim unutarnjim reformama izgradnje i učvršćivanja demokratskih institucija, iskorjenjivanja korupcije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, to bi i potpora Unije trebala biti veća; naglašava da bi taj pristup „pozitivne uvjetovanosti”, zajedno s jakim naglaskom na financiranju malih projekata za ruralne zajednice, mogao donijeti stvarnu promjenu i zajamčiti da se novac poreznih obveznika Unije troši na održiviji način; s druge strane, snažno osuđuje svaki pokušaj da se pomoć uvjetuje kontrolom granica;

Zapošljavanje i socijalna pitanja

340.  izražava zabrinutost zbog toga što je Revizorski sud tijekom revizije 168 dovršenih projekata u području „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” utvrdio da je samo jedna trećina njih imala sustav mjerenja uspješnosti s pokazateljima ostvarenja i rezultata povezanima s ciljevima operativnog programa te zbog toga što 42 % njih nije imalo pokazatelje ostvarenja ili ciljeve, pa je bilo nemoguće ocijeniti konkretan doprinos tih projekata ukupnim ciljevima programa;

341.  prima na znanje preporuku Revizorskog suda prema kojoj bi Komisija prilikom preispitivanja ustroja i mehanizama provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje nakon 2020. godine trebala staviti veći naglasak na uspješnost programa te pojednostavniti mehanizam plaćanja tako što bi, po potrebi, poticala uvođenje dodatnih mjera kojima bi razina plaćanja ovisila o uspješnosti, umjesto da se samo nadoknađuju troškovi;

342.  pozdravlja rezultate ostvarene 2016. u okviru tri potprograma Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI); usmjerava pozornost na važnost potpore EaSI-ja, a osobito njegovih potprograma povezanih s mrežom Progress i Europskom mrežom službi za zapošljavanje (EURES), u provedbi europskog stupa socijalnih prava; sa zabrinutošću napominje da se u tematskom odjeljku socijalnog poduzetništva u okviru potprograma EaSI-ja Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo i dalje ne ostvaruju očekivani rezultati; poziva Komisiju da ustraje u tome da se Europski investicijski fond obveže na upotrebu svih sredstava u okviru tematskog odjeljka socijalnog poduzetništva;

Okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

343.  naglašava da je 2016. na temelju primjedbi Revizorskog suda pripremljen akcijski plan kako bi se zajamčila poboljšanja u pogledu kašnjenja u plaćanjima u okviru programa LIFE; napominje da je 2016. stopa kašnjenja u plaćanjima dosegla 3,9 %;

344.  izražava žaljenje zbog činjenice da ne postoji poseban okvir za izvješćivanje pod upravom Komisije u vezi s utvrđivanjem i mjerenjem neželjenih posljedica politika Unije koje negativno utječu na klimatske promjene te s kvantificiranjem udjela tih rashoda u ukupnom proračunu Unije;

345.  ističe da je unutarnja revizija također pokazala da je došlo do kašnjenja u provedbi jedne vrlo važne preporuke u vezi s sigurnošću informacijskih tehnologija (o upravljanju informatičkom sigurnošću sustava za trgovanje emisijama EU-a), što izlaže službe Komisije riziku od povreda sigurnosti;

346.  napominje da je ex post evaluacijom drugog Programa za zdravlje, pokrenutom u srpnju 2016., utvrđeno da su, iako je program postigao vrijedne rezultate jasno povezane s prioritetima zdravstvenih politika država članica i Unije, moguća poboljšanja u pogledu informiranja o rezultatima djelovanja i ostvarivanja sinergije s drugim instrumentima financiranja Unije, primjerice strukturnim fondovima;

Promet i turizam

347.  žali zbog činjenice da Revizorski sud, imajući u vidu da je u tijeku priprema sljedećeg VFO-a, nije pružio nikakve sveobuhvatne podatke o revizijama provedenima u sektoru prometa u području „Konkurentnost za rast i zapošljavanje”, posebno u pogledu Instrumenta za povezivanje Europe;

348.  napominje da je do kraja 2016. iz Instrumenta za povezivanje Europe pružena potpora za 452 projekta u području prometa s ukupnom vrijednosti ulaganja u cijeloj Europi u visini od 19,4 milijarde EUR; ponovno ističe važnost Instrumenta za povezivanje Europe u pogledu financiranja dovršetka mreže TEN-T i ostvarenja jedinstvenog europskog prometnog prostora; naglašava da bi u budućnosti trebalo izbjegavati da se, kako je to bilo u prošlosti, proračun Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) smanjuje radi financiranja EFSU-a;

349.  napominje da je 2016. iz EFSU-a financirano 29 operacija ukupne vrijednosti 3,64 milijarde EUR, od toga 25 projekata u području prometa i četiri višesektorska fonda, s ukupnom očekivanom vrijednosti ulaganja u visini od 12,65 milijardi EUR; izražava žaljenje zbog toga što Komisija i EIB nisu pružile sveobuhvatne podatke o projektima koji primaju potporu iz EFSU-a, raščlanjene po pojedinim sektorima na godišnjoj osnovi;

350.  prima na znanje da je 2016., preko novog dužničkog instrumenta za CEF i EFSU-a, pokrenut program za jamstvo zelenog pomorskog prometa unutar kojeg će se mobilizirati ulaganja do potencijalnog iznosa od 3 milijarde EUR kako bi se plovila opremila čistim tehnološkim rješenjima; traži od Komisije da pruži detaljne informacije o provedbi toga programa, među ostalim o financijskim i tehnološkim aspektima te o utjecaju koji će imati na okoliš i gospodarstvo;

351.  napominje da je broj financijskih instrumenata znatno porastao, što omogućava nove prilike za mješovito financiranje u sektoru prometa, čime je istodobno stvorena složena mreža mehanizama izvan proračuna Unije; izražava zabrinutost zbog toga što bi se korištenjem tih instrumenta uz proračun Unije mogla stvoriti opasnost od narušavanja razine odgovornosti i transparentnosti s obzirom na to da izvješćivanje, revizija i javni nadzor nisu usklađeni; nadalje, izražava žaljenje zbog toga što su zbog korištenja sredstava iz EFSU-a provedbene ovlasti delegirane EIB-u, pri čemu je javni nadzor ograničeniji nego za ostale instrumente za koje se izdvajaju sredstva iz proračuna Unije;

352.  poziva Komisiju da, pravovremeno u odnosu na predstavljanje prijedloga za sljedeći VFO i sljedeću generaciju Instrumenta za povezivanje Europe, predstavi jasnu procjenu učinka koji je EFSU u sektoru prometa imao na druge financijske instrumente, osobito na CEF, te procjenu usklađenosti dužničkog instrumenta za CEF s drugim inicijativama Unije; zahtijeva da se u toj procjeni predstavi jasna analiza geografske raspodjele ulaganja u prometnom sektoru; podsjeća, međutim, da se iznos novca potrošenog u okviru financijskog instrumenta ne treba smatrati jedinim relevantnim kriterijem pri ocjeni njegove uspješnosti; stoga poziva Komisiju da svoju ocjenu rezultata projekata u sektoru prometa financiranih sredstvima Unije učini detaljnijom i mjeri njihovu dodanu vrijednost;

353.  ponovno zahtijeva da Komisija, s obzirom na višestruke izvore financiranja, pruži jednostavan, one-stop-shop pristup projektima kako bi se građanima omogućio jasan pregled razvoja i financiranja infrastrukture koju sufinanciraju fondovi Unije i EFSU;

354.  poziva Komisiju da ocijeni financijsku učinkovitost sporazuma s Eurocontrolom u pogledu tijela za reviziju performansi te da doradi prijedlog kako bi spomenuto tijelo postalo europski gospodarski regulator pod nadzorom Komisije; štoviše, uzimajući u obzir da je za povećanje konkurentnosti zrakoplovne industrije potrebno što prije uspostaviti jedinstveno europsko nebo, poziva Komisiju da doradi prijedlog kako bi se upravitelji mreža imenovali samostalnim pružateljima usluga u obliku industrijskog partnerstva;

355.  poziva Komisiju da predstavi procjenu učinka projekata koje financiraju države članice u području prometa i u okviru Strategije za dunavsku regiju te da podnese prijedlog za povećanje dodane vrijednosti budućih projekata u cilju doprinosa dovršenju tog važnog prometnog koridora;

356.  izražava duboko žaljenje zbog činjenice da je, zbog toga što ne postoji posebna proračunska linija za turizam, primjetan manjak transparentnosti u pogledu sredstava Unije kojima se pruža potpora turizmu; ponovno upućuje svoj zahtjev da se u buduće proračune Unije unese namjenska proračunska linija za turizam;

Regionalni razvoj

357.  skreće pozornost na ulogu koju imaju administrativni kapaciteti u pravilnoj uporabi europskih strukturnih i investicijskih fondova; smatra da razmjena dobrih praksi može efektivno pridonijeti jačanju kapaciteta država članica u tom području;

358.  izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je znatno kašnjenje u provedbi politika gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije pogoršalo višestruke nejednakosti diljem Unije i unutar država članica i regija, čime je ugrožen integritet Unije;

359.  prima na znanje strateško izvješće za 2017. o provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova(24), naglašavajući pritom da je od početka razdoblja financiranja odabir projekata europskih strukturnih i investicijskih fondova ukupno dosegao 278 milijardi EUR, odnosno da je 44 % ukupnog ulaganja planiranog za razdoblje 2014. – 2020. uloženo u europsko realno gospodarstvo; smatra da je provedba programâ za razdoblje 2014. – 2020. sada u punoj brzini, čime se pokazuje dodana vrijednost ulaganja u okviru kohezijske politike za sve regije u Uniji, ali i potreba za daljnjim naporima u jačanju administrativnih kapaciteta nacionalnih, regionalnih i lokalnih nadležnih tijela;

Poljoprivreda i ruralni razvoj

360.  pozdravlja činjenicu da je Sustav za identifikaciju zemljišnih čestica dodatno poboljšan i da je povećana njegova preciznost, čime je postao izvrsno sredstvo za smanjenje stope pogreške i administrativnog opterećenja za poljoprivrednike i agencije za plaćanja;

361.  poziva Komisiju i države članice da prate znatnu nestabilnost cijena poljoprivrednih proizvoda, koja nepovoljno utječe na prihode poljoprivrednika, te da pravovremeno i učinkovito reagiraju kad to bude potrebno;

362.  napominje da prva puna godina provedbe „ekologizacije” očito nije utjecala na stopu pogreške, što se može smatrati izuzetnim postignućem poljoprivrednika i agencija za plaćanja ima li se u vidu složenost pravila „ekologizacije”; međutim, dijeli mišljenje Komisije da je još prerano donositi zaključke o točnom ishodu za okoliš; napominje da i drugi faktori, a ne samo „ekologizacija”, utječu na okolišnu učinkovitost poljoprivrednog sektora; ističe da je „ekologizacija” primjer sve veće potrebe za provedbom revizije uspješnosti i u području poljoprivrede;

363.  pozdravlja program „ekologizacije” i njegov cilj da se poljoprivredna gospodarstva u Uniji učine prihvatljivijima za okoliš praksom diversifikacije usjeva, očuvanjem postojećih trajnih travnjaka i utvrđivanjem ekološki značajnih površina na obradivom zemljištu, kako je navedeno u godišnjem izvješću Revizorskog suda;

364.  podsjeća na to da postoji i znatna razlika u vrstama i opsegu pogrešaka, npr. između nenamjernih administrativnih propusta i slučajeva prijevare, i da propusti u pravilu ne dovode do financijske štete za porezne obveznike, što bi trebalo uzeti u obzir pri utvrđivanju stvarne stope pogreške; podsjeća Komisiju na činjenicu da rizik od nenamjernih pogrešaka koje nastaju zbog složenih propisa na kraju snosi korisnik; žali zbog činjenice da, čak i ako je ulaganje bilo djelotvorno, Revizorski sud u slučaju pogrešaka pri javnoj nabavi i dalje rashode ocjenjuje 100 % neprihvatljivima; stoga ističe da je poželjno dodatno objašnjenje u okviru metode za izračun pogreške;

365.  napominje da su pristup podacima i kvalitetan nadzor, posebno u pogledu aspekata povezanih s okolišem, od ključnog značaja jer su neki prirodni resursi, kao što su tlo i biološka raznolikost, osnovni preduvjet za dugoročnu poljoprivrednu proizvodnju;

366.  nada se da Revizorski sud prilagođava svoj pristup kontroli kako bi se njime jednaka važnost posvećivala upotrebi sredstava kao i njihovoj dodjeli;

Ribarstvo

367.  poziva Revizorski sud da u svojim sljedećim izvješćima utvrdi zasebnu stopu pogreške za ribarstvo i pomorstvo kako bi ispravio neprecizne podatke koji proizlaze iz uključivanja drugih područja u isto poglavlje; napominje da područje pomorstva i ribarstva u godišnjem izvješću Revizorskog suda nije prikazano dovoljno detaljno, što otežava pravilnu ocjenu financijskog upravljanja;

368.  čestita Komisiji na izrazito visokoj stopi izvršenja glave 11. dijela III. proračuna za 2016. u području pomorstva i ribarstva, kako za odobrena sredstva za preuzimanje obveza (99,2 %) tako i za odobrena sredstva za plaćanja (94,7 %); ističe da se u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 508/2014(25) proračunska sredstva prikazuju prema području namjene, zbog čega bi bilo primjereno da Komisija u svojem izvješću navede stope izvršenja prema proračunskim linijama;

369.  prima na znanje zadršku izraženu u godišnjem izvješću o radu DG-a MARE u pogledu neprihvatljivih rashoda utvrđenih u Europskom fondu za ribarstvo, koja se odnosi na osam država članica;

370.  podržava DG MARE u djelovanju usmjerenom prema kontroli odobrenih sredstava u okviru podijeljenog upravljanja, posebno u mjerama koje se odnose na Europski fond za ribarstvo i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR);

371.  napominje da sredstva za koja postoji rizik od gubitka iznose 5,9 milijuna EUR te da je Komisija donijela potrebne mjere za ocjenu rashoda u 2017. i da će, bude li za to potrebe, zajamčiti povrat dodijeljenih sredstava;

372.  napominje da su razine provedbe EFPR-a za razdoblje 2014. – 2020. tri godine nakon njegova usvajanja 15. svibnja 2014. i dalje nezadovoljavajuće, imajući u vidu da je do rujna 2017. iskorišteno samo 1,7 % sredstava za podijeljeno upravljanje, koja ukupno iznose 5,7 milijardi EUR; napominje da je korištenje sredstava EFPR-a u nadležnosti država članica; ističe da se u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 508/2014 proračunska sredstva prikazuju prema području namjene, zbog čega bi bilo primjereno da Komisija u svojem izvješću navede stope izvršenja prema proračunskim linijama;

373.  smatra da se državama članicama treba pružiti sva moguća potpora kako bi se zajamčilo ispravno i potpuno iskorištavanje sredstava EFPR-a uz visoku stopu izvršenja, u skladu s njihovim prioritetima i potrebama, ponajprije onima koji se odnose na održivi razvoj sektora ribarstva;

Kultura i obrazovanje

374.  pozdravlja činjenicu da je 2016. godine zahvaljujući programu Erasmus + 500 000 osoba otišlo na studij, osposobljavanje ili volontiranje u inozemstvo, te da je taj program na putu da ostvari svoj cilj od 4 milijuna sudionika do 2020.; naglašava da su studenti koji su sudionici programa Erasmus + skloniji imati širi raspon prenosivih vještina, kompetencija i znanja te bolje izglede za razvoj karijere nego studenti koji nisu sudjelovali u programu mobilnosti te naglašava da program kao strateško ulaganje u mlade Europljane ostvaruje rezultate; međutim, ističe da je potrebno osigurati širu dostupnost programa, posebno za mlade osobe s manje mogućnosti;

375.  pozdravlja činjenicu da je postupak podnošenja prijava za financiranje iz programa Erasmus + u velikoj mjeri prenesen na internet; međutim smatra da bi se postupak mogao dodatno pojednostavniti ukidanjem zahtjeva da se akreditacijska pisma projektnih partnera potpisuju ručno;

376.  ističe da i dalje postoje problemi u pogledu pristupa financiranju iz programa Erasmus + u sektoru mladih jer programom upravljaju nacionalne agencije na decentraliziranoj osnovi; poziva Komisiju da poduzme potrebne korake, primjerice centralizacijom dijelom sredstava u okviru izvršne agencije; usto poziva Komisiju da omogući svim korisnicima programa da postanu angažiraniji, primjerice uspostavom stalnih pododbora za pojedine sektore kao što je predviđeno Uredbom (EU) br. 1288/2013(26);

377.  drži da je dosadašnji ključ uspjeha programa Erasmus + sveučilišna razmjena te se, kako ona ne bi bila dovedena u pitanje, sredstva ne bi smjela koristiti za neki drugi program niti bi se područje primjene programa Erasmus + trebalo proširiti na ostale korisnike, npr. migrante;

378.  zabrinut je zbog kronično niske stope uspješnosti projekata u okviru programa Europa za građane i potprograma Kultura programa Kreativna Europa (16 % odnosno 11 % 2016.); ističe da je niska stopa uspješnosti uzrok frustracija kod podnositelja zahtjeva i posljedica neadekvatnih razina financiranja, što nije u skladu s ambicioznim ciljevima programa;

379.  ističe da Izvršna agencija Komisije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu („Izvršna agencija”) navodi da je program Europa za građane postigao fazu potpune zrelosti 2016., u svojoj trećoj godini provedbe; stoga poziva Komisiju i Vijeće da omoguće duge vremenske okvire koji su se pokazali potrebnima za potpunu provedbu novih programa u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. kako bi se spriječila slična kašnjenja unutar financijskog okvira nakon 2020.;

380.  pohvaljuje ulogu te Izvršne agencije u provedbi triju programa za kulturu i obrazovanje, o čemu svjedoče pozitivne ocjene njezina rada za 2016.; pozdravlja činjenicu da se Izvršna agencija više služila e-izvješćivanjem za financirane projekte, što bi trebalo poboljšati prikupljanje podataka i praćenje projekata te doprinijeti političkom radu Komisije i pomoći korisnicima; sa zadovoljstvom prima na znanje da Izvršna agencija izvršava 92 % svojih plaćanja u okviru rokova utvrđenih Financijskom uredbom; s obzirom na to da su korisnici programa za obrazovanje i kulturu često vrlo male organizacije, poziva Izvršnu agenciju da teži postizanju boljih rezultata, potencijalno s pomoću pokazatelja prosječnog vremena za plaćanje;

381.  prima na znanje pokretanje Instrumenta jamstva za kulturni i kreativni sektor 2016. godine s proračunom od 121 milijun EUR do 2022., te početno zanimanje koje su iskazali sektor i financijski posrednici; poziva na brzu isplatu planiranog višeg iznosa sredstava na početku razdoblja Instrumenta u visini od 60 milijuna EUR iz EFSU-a; podsjeća na to da zajmovi dopunjuju druge bitne izvore financiranja sektora, kao što su bespovratna sredstva;

382.  zabrinut je zbog vrlo male količine sredstava EFSU-a koja su 2016. doprla do obrazovnih, kulturnih i kreativnih sektora; smatra da je prilagođena sektorska pomoć nužna kako bi kulturni i kreativni sektori imali koristi od zajmova EFSU-a;

383.  ponovno ističe svoju potporu neovisnom medijskom praćenju europskih pitanja, posebno posredstvom proračunske pomoći za televizijske, radijske i internetske mreže; pozdravlja nastavak dodjele bespovratnih sredstava za Euranet + do 2018. i poziva Komisiju da pronađe više održivih modela financiranja za tu mrežu;

Građanske slobode, pravosuđe i unutarnji poslovi

384.  podsjeća da su 2016. u širokoj upotrebi bili posebni instrumenti, kako bi se odgovorilo na humanitarnu situaciju s kojom se suočavaju tražitelji azila u Uniji te da stoga postoji opasnost da iznosi preostali do kraja sadašnjeg VFO-a možda neće biti dovoljni da se odgovori na neočekivane događaje do kojih može doći prije 2020.; traži od Komisije da riješi ovaj strukturni problem u sljedećem VFO-u te da o tome na odgovarajući način obavijesti Parlament;

385.  potiče razvoj dosljedne i sustavne strategije s jasnijim, snažnijim i dugoročnim političkim i operativnim prioritetima za zaštitu temeljnih prava i sloboda, uz istodobno osiguranje njezine efektivne provedbe, između ostalog, i dodjelom dostatnih sredstava u tu svrhu.

Prava žena i jednakost spolova

386.  naglašava da bi u svim područjima politika trebalo zajamčiti ravnopravnost između žena i muškaraca; stoga ponovno poziva na uključivanje rodne perspektive u proračunskom planiranju u sve faze proračunskog procesa, uključujući izvršenje proračuna i ocjenu njegova izvršenja;

387.  žali zbog toga što se u proračunskim linijama Programa o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014. – 2020. ne određuju pobliže resursi dodijeljeni onim ciljevima programa koji su povezani s rodnom ravnopravnošću; pozdravlja činjenicu da su 2016. godine mreža Žene protiv nasilja i Europski ženski lobi primili bespovratna sredstva namijenjena za borbu protiv nasilja nad ženama i rodnu ravnopravnost;

388.  ponavlja svoj poziv da se zadrži zasebna proračunska linija i povećaju sredstva za posebni cilj programa Daphne, kako bi se preokrenuo trend smanjivanja sredstava za program Daphne u razdoblju 2014. –2020.;

389.  žali zbog toga što Europski fond za strateška ulaganja ne sadrži rodnu perspektivu i ističe da uspješan proces oporavka nije moguć bez rješavanja učinka krize na žene;

390.  ističe da je rodno osviještena politika jedno od temeljnih načela FAMI; žali, međutim, zbog izostanka ciljanih aktivnosti u pogledu rodne ravnopravnosti koje bi imale posebne proračunske linije, unatoč višestrukim pozivima Parlamenta da se rodna dimenzija uzima u obzir i u politikama migracija i azila;

391.  ponavlja svoj zahtjev da se u opći niz pokazatelja rezultata za izvršenje proračuna Unije, uzimajući u obzir načela dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti, uključe rodno specifični pokazatelji;

392.  poziva na procjenu utjecaja s obzirom na rod kao dio općenitog ex ante uvjeta za pristup sredstvima Unije i, kada je to moguće, na prikupljanje podataka o korisnicima i sudionicima raščlanjenih po spolu;

393.  pozdravlja relativno uravnoteženu zastupljenost spolova (52 % žena i 48 % muškaraca) u intervencijama ESF-a 2016. godine;

394.  poziva Parlament, Vijeće i Komisiju da zajedničkom izjavom priloženom sljedećem VFO-u ponovno izraze predanost rodnoj ravnopravnosti, što uključuje i predanost uključivanju rodne perspektive u izradu proračuna te djelotvorno praćenje provedbe te izjave u godišnjem proračunskom postupku na način da se unese odgovarajuća odredba u klauzulu o preispitivanju u novoj Uredbi o VFO-u.

(1) Uredba Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (SL L 210, 31.7.2006., str. 25.).
(2) COM(2017) 0351, dio 2.2.
(3) Godišnje izvješće o upravljanju i izvršenju za 2016., dio 2.2., DG AGRI, prilog 10. godišnjem izvješću o radu, str. 140.
(4) Godišnje izvješće o upravljanju i izvršenju za 2016., prilog 4., str. 20.
(5) Vidi Godišnje izvješće o upravljanju i izvršenju za 2016., dio 2.2.
(6)Odluka Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (SL L 168, 7.6.2014., str. 105.).
(7) Stavci 120. i 121. Rezolucije Parlamenta od 27. travnja 2017. s primjedbama koje su sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije (SL L 252, 29.9.2017., str. 28.).
(8) Sažetak podataka o napretku ostvarenom u financiranju i provedbi financijskih instrumenata na temelju izvješća koja su dostavila upravljačka tijela u skladu s člankom 67. stavkom 2. točkom (j) Uredbe (EZ) br. 1083/2006, str. 11.
(9) Studija naslovljena „Ocjena desete godišnjice mehanizma suradnje i provjere za Bugarsku i Rumunjsku”; koju je naručio DG IPOL, Resorni odjel D: Proračunska pitanja.
(10) Vidi godišnje izvješće o radu za 2016. DG-a AGRI, str. 17.
(11) Vidi stavak 207. Rezolucije Europskog parlamenta od 27. travnja 2017.
(12) Vidi indikativne podatke o raspodjeli potpora, po razredu veličine potpore, primljene u kontekstu izravne potpore koja se plaća proizvođačima u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1307/2013 (financijska godina 2016.).
(13) Naslov 3. VFO-a obuhvaća niz politika; najveće rashodovno područje čine migracije i sigurnost ali se financiranje pruža i za hranu i hranu za životinje, kulturne i kreativne aktivnosti, kao i programe koji obuhvaćaju pravdu, prava, jednakost i građanstvo te potrošače i zdravlje.
(14) FAMI zamjenjuje program Solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima (SOLID).
(15)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0477.
(16) Europski revizorski sud, Brza revizija predmeta u pogledu provedbe smanjenja broja osoblja od 5 %, str. 27.
(17) Stavci 276., 281. i 282. Rezolucije Parlamenta od 27. travnja 2017.
(18) Izvješće o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji europskih škola za financijsku godinu 2016. zajedno s odgovorima škola, 29. studenoga 2017.
(19) DG HR, godišnje izvješće o radu, str. 6.
(20) https://corporateeurope.org/expert-groups/2017/02/corporate-interests-continue-dominate-key-expert-groups
(21) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0021.
(22) Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 77, 15.3.2014., str. 44.).
(23) Tematsko izvješće br. 18/2016: Sustav EU-a za certifikaciju održivih biogoriva.
(24) http://ec.europa.eu/regional_policy/en/policy/how/stages-step-by-step/strategic-report/
(25) Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 149, 20.5.2014., str. 1.).
(26) Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+: programa Unije za obrazovanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, br. 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 50.).

Posljednje ažuriranje: 4. prosinca 2018.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti