Rezolucija Europskog parlamenta od 30. svibnja 2018. o budućnosti hrane i poljoprivrede (2018/2037(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. studenoga 2017. naslovljenu „Budućnost hrane i poljoprivrede” (COM(2017)0713),
– uzimajući u obzir članke 38. i 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o uspostavi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i utvrđivanju njezinih ciljeva,
– uzimajući u obzir članke 40. i 42. UFEU-a o uspostavi zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednim proizvodima i opsegu u kojem se pravila o tržišnom natjecanju primjenjuju na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima,
– uzimajući u obzir članak 13. UFEU-a,
– uzimajući u obzir članak 349. UFEU-a kojim se definira status najudaljenijih regija i utvrđuju uvjeti za primjenu Ugovora na te regije,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/2393 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017. o izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1307/2013 o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i (EU) br. 652/2014 o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal(1) („Skupna uredba”),
– uzimajući u obzir Uredbu 98/58/EZ Vijeća od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje(2),
– uzimajući u obzir informativni dokument Europskog revizorskog suda o budućnosti ZPP-a od 19. ožujka 2018.,
– uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida(3) i izvješće Komisije od 10. listopada 2017. o nacionalnim akcijskim planovima država članica i napretku u provedbi Direktive 2009/128/EZ o održivoj upotrebi pesticida (COM(2017)0587),
– uzimajući u obzir svoju Odluku od 6. veljače 2018. o osnivanju, nadležnostima, brojčanom sastavu i trajanju mandata posebnog odbora za postupak Unije za odobravanje pesticida(4),
– uzimajući u obzir tematska izvješća Revizorskog suda br. 16/2017 naslovljeno „Izrada programa ruralnog razvoja: potrebno je pojednostavnjenje i stavljanje većeg naglaska na rezultate” te br. 21/2017 pod naslovom „Ekologizacija: složeniji oblik potpore dohotku koji još nije djelotvoran u pogledu okoliša”,
– uzimajući u obzir Dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a koji je Komisija objavila 28. lipnja 2017. (COM(2017)0358),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. veljače 2018. pod naslovom „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” (COM(2018)0098),
– uzimajući u obzir Deklaraciju iz Corka 2.0 pod nazivom „Bolji život u ruralnim područjima”, koja je donesena 2016. na Europskoj konferenciji o ruralnom razvoju,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. svibnja 2018. o trenutačnom stanju i budućnosti sektora ovčarstva i kozarstva u Uniji(5),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o Europskoj strategiji za promicanje proteinskih usjeva – poticanje proizvodnje proteinskih kultura i mahunarki u europskom poljoprivrednom sektoru(6),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2018. o sljedećem VFO-u: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u za razdoblje nakon 2020.(7),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. ožujka 2018. o mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU-a(8),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. travnja 2017. naslovljenu „Aktualno stanje koncentracije poljoprivrednih zemljišta u EU-u: kako poljoprivrednicima olakšati pristup zemljištu(9),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima(10),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2016. o alatima ZPP-a za smanjenje nestabilnosti cijena na poljoprivrednim tržištima(11),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. listopada 2016. o tome kako se ZPP-om može potaknuti otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima(12),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o jačanju inovacija i gospodarskog razvoja u upravljanju europskim poljoprivrednim gospodarstvima u budućnosti(13),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2015. o budućnosti sektora mlijeka i mliječnih proizvoda EU-a – revizija provedbe „mliječnog paketa”(14),
– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Moguća izmjena zajedničke poljoprivredne politike”(15),
– uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija naslovljeno „Zajednička poljoprivredna politika nakon 2020.”(16),
– uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja UN-a, od kojih je većina relevantna za ZPP,
– uzimajući u obzir izvješće i zaključke iz studenog 2016. Radne skupine za poljoprivredna tržišta pod nazivom „Poboljšanje tržišnih rezultata – jačanje položaja poljoprivrednika u opskrbnom lancu”,
– uzimajući u obzir Pariški sporazum postignut na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2015. (COP 21), a posebno obveze koje je preuzela Europska unija kao „nacionalno utvrđene doprinose” kako bi se postigli globalni ciljevi Sporazuma,
– uzimajući u obzir izvješće Komisije od 15. prosinca 2016. o provedbi programa posebnih mjera za poljoprivredu u korist najudaljenijih regija Unije (POSEI) (COM(2016)0797),
– uzimajući u obzir pomoćni alat Pregled aktivnosti u području okoliša (COM(2016)0316), najavljen 2016., na temelju kojega će se omogućiti bolja provedba pravnih propisa i politika EU-a u području okoliša i tako pogodovati poduzećima i građanima,
– uzimajući u obzir pismo Odbora za proračunski nadzor,
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračune te Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0178/2018),
A. budući da se u komunikaciji Komisije naslovljenoj „Budućnost hrane i poljoprivrede” prepoznaje da je zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedna od najstarijih i najintegriranijih politika EU-a te da je ujedno i od globalne strateške važnosti; budući da bi ZPP trebao biti oblikovan tako da poljoprivrednom i šumarskom sektoru EU-a omogući da odgovori na opravdane zahtjeve građana koji se ne odnose samo na sigurnost opskrbe hranom te zaštitu, kvalitetu i održivost hrane već i na zaštitu okoliša, zaštitu biološke raznolikosti i prirodnih resursa, klimatsku politiku, ruralni razvoj, zdravlje i visoke standarde u pogledu dobrobiti životinja te zapošljavanje;
B. budući da ZPP sada treba reformirati kako bi se njime bolje zadovoljile potrebe i onih kojima je u prvom redu namijenjena, a to su poljoprivrednici, i građana u cjelini;
C. budući da je ZPP od presudne važnosti za oko 12 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u cijeloj Europi;
D. budući da poljoprivredna zemljišta čine 47 % europskog teritorija i da u EU-u živi 22 milijuna poljoprivrednika i poljoprivrednih radnika;
E. budući da bi ciljevi ZPP-a trebali biti jamčenje sigurnosti hrane i neovisnosti u opskrbi hranom, kao i otpornosti i održivosti europskih poljoprivrednih sustava i područja;
F. budući da je glavni cilj EU-a, odnosno multifunkcionalan i diversificiran sektor poljoprivrede i šumarstva kojim se stvaraju radna mjesta, koji je pravedan, čiji su pokretač održive poljoprivredne prakse i kojim se omogućuje očuvanje održivih malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se mogu stjecati i prenositi s koljena na koljeno, i dalje ključan za ostvarivanje pozitivnih vanjskih učinaka i osiguravanje javnih dobara (prehrambeni i neprehrambeni proizvodi i usluge) koje europski građani očekuju;
G. budući da je od ključne važnosti zaustaviti i smanjiti trenutačnu koncentraciju moći u rukama velikog maloprodajnog sektora i velikih poduzeća;
H. budući da se izmjene postojećeg ZPP-a trebaju temeljiti na strateškim ciljevima za jačanje konkurentnosti te da se njima treba osigurati kvalitetna i sigurna hrana;
I. budući da je tijekom više od 25 godina ZPP redovito bio predmet reformi uvjetovanih otvaranjem europske poljoprivrede međunarodnim tržištima i pojavom novih izazova kao što su oni u području okoliša i klimatskih promjena; budući da je sada potrebno učiniti još jedan korak u tom kontinuiranom procesu prilagodbe kako bi se ZPP pojednostavnio, modernizirao i preusmjerio te se tako osigurao dohodak za poljoprivrednike i učinkovitije odgovorilo na očekivanja društva općenito, posebno u području kvalitete hrane i sigurnosti opskrbe hranom, klimatskih promjena, javnog zdravlja i zapošljavanja, uz istovremeno jamčenje sigurnosti politike i financijske sigurnosti za sektor, s ciljem stvaranja održivih ruralnih područja, suočavanja s problemima sigurnosti opskrbe hranom i jamčenja ostvarivanja europskih ciljeva u području klime i okoliša te povećanja dodane vrijednosti EU-a;
J. budući da je Komisija svoju komunikaciju o tekućoj reformi ZPP-a nazvala „Budućnost hrane i poljoprivrede”, no nije dala nikakva jamstva u pogledu zadržavanja proračuna ZPP-a te budući da je od ključne važnosti da se to pitanje riješi prije predstavljanja predstojećih zakonodavnih prijedloga; budući da se njima mora osigurati da se ZPP neće ponovno nacionalizirati i da se neće narušiti pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta te da postoje stvarna pojednostavljenja za korisnike, ne samo na razini EU-a nego i na razini država članica, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini poljoprivrednih gospodarstava, kao i fleksibilnost i pravna sigurnost za poljoprivrednike i vlasnike šuma, pri čemu se također treba jamčiti ostvarivanje ambicioznih ciljeva u području zaštite okoliša i novog ZPP-a bez dodavanja novih ograničenja za države članice, a posljedično i dodatne složenosti koja bi dovela do kašnjenja u provedbi nacionalnih strategija;
K. budući da bi se novim modelom ostvarivanja ciljeva trebao zajamčiti izravni odnos između EU-a i europskih poljoprivrednika;
L. budući da ZPP mora imati važnu ulogu u jačanju dugoročne produktivnosti i konkurentnosti sektora te izbjegavanju stagnacije i nestabilnosti prihoda poljoprivrednih gospodarstava koji su, unatoč koncentriranju i intenziviranju proizvodnje te povećanju produktivnosti u prosjeku i dalje niži nego u drugim sektorima;
M. budući da izravna plaćanja daju prvi značajni sloj stabilnosti i sigurnosti za prihode poljoprivrednih gospodarstava, s obzirom na to da ona predstavljaju opipljiv udio godišnjih poljoprivrednih prihoda, odnosno do čak 100 % poljoprivrednih prihoda u određenim regijama; budući da bi se ta plaćanja trebala zadržati kako bi se pomoglo poljoprivrednicima da se natječu s trećim zemljama pod jednakim uvjetima;
N. budući da se novim ruralnim vrijednosnim lancima u biogospodarstvu može pružiti dobar potencijal za rast i otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima;
O. budući da izravna plaćanja trebaju biti jače usmjerena na poljoprivrednike s obzirom na to da su oni ti koji doprinose stabilnosti i budućnosti naših ruralnih regija te se suočavaju s gospodarskim tržišnim rizicima;
P. budući da se tijekom posljednjih nekoliko godina poljoprivrednici suočavaju sa sve većom nestabilnošću cijena, u kojoj se odražavaju fluktuacije cijena na globalnim tržištima i nesigurnost koju uzrokuju makroekonomska kretanja, vanjske politike poput trgovine, politički i diplomatski problemi, sanitarne krize, prekomjerna proizvodnja u određenim europskim sektorima, klimatske promjene i sve učestaliji ekstremni vremenski uvjeti u EU-u;
Q. budući da posebni alati za sredozemne sektore trebaju ostati u prvom stupu;
R. budući da je nužno pružiti fleksibilne i prilagodljive alate kojima bi se pomoglo osjetljivim i strateškim sektorima da se nose sa strukturnim promjenama kao što su mogući učinci Brexita ili usvojenih bilateralnih trgovinskih sporazuma s glavnim partnerima EU-a;
S. budući da sektorske strategije za voće i povrće, vino i pčelarstvo trebaju i dalje biti obvezujuće za zemlje u kojima se ti proizvodi proizvode te da se posebnosti povezanih alata i pravila trebaju zadržati;
T. budući da je od ključne važnosti osigurati jednake uvjete, poštene cijene i primjeren životni standard za sve poljoprivrednike u svim regijama i državama članicama EU-a te na taj način zajamčiti prihvatljive cijene za građane i potrošače kao i poljoprivrednu aktivnost u svim dijelovima Unije, među ostalim i u područjima s prirodnim ograničenjima; budući da je od presudne važnosti promicati pristup visokokvalitetnoj hrani i pristup njoj te zdravu i održivu prehranu uz istodobno ispunjavanje obveza u pogledu socijalne i okolišne održivosti, klimatske politike, zdravlja, zdravlja i dobrobiti životinja i bilja te uravnoteženog razvoja ruralnih područja;
U. budući da su voda i poljoprivreda neraskidivo povezane te da je održivo upravljanje vodom u poljoprivrednom sektoru ključno kako bi se zajamčila kvalitetna i dostatna proizvodnja hrane i zaštita vodnih resursa;
V. budući da su ZPP-u potrebni odgovarajući alati za rješavanje ranjivosti poljoprivrede u kontekstu klimatskih promjena te za istodobno smanjenje pritiska tog sektora na slatkovodne rezerve, s obzirom na to da on iskorištava 50 % slatkovodnih resursa u EU-u;
W. budući da u svrhu postizanja veće jednakosti i legitimnosti postoji potreba za moderniziranim, jednostavnijim i pravednijim sustavom plaćanja;
X. budući da u aktualnom ZPP-u ne postoje potrebni instrumenti koji bi osiguravali pristojna primanja nužna za dostojanstven život starijih poljoprivrednika;
Y. budući da ne postoje odgovarajući instrumenti koji bi poticali prijenos poslovanja sa starije generacije poljoprivrednika na one mlađe;
Z. budući da je, prema informativnom dokumentu Europskog revizorskog suda iz ožujka 2018. o budućnosti ZPP-a, 2010. godine na svakih 100 upravitelja poljoprivrednih gospodarstava starijih od 55 godina bilo njih 14 mlađih od 35 godina, a taj je broj 2013. godine pao na 10,8; budući da se u razdoblju od 2004. do 2013. prosječna dob poljoprivrednika u EU-u povećala s 49,2 na 51,4 godine; budući da najmanja poljoprivredna gospodarstva najčešće pripadaju starijim poljoprivrednicima;
AA. budući da sve opsežnija globalna trgovina sa sobom donosi i prilike i izazove, između ostalog, u pogledu okoliša, klimatskih promjena, zaštite voda, nedostatka poljoprivrednog zemljišta i degradacije tla, i stoga zahtijeva prilagodbu pravila međunarodne trgovine kako bi se omogućila uspostava jednakih uvjeta za sve na temelju visokih standarda te poštenih i održivih uvjeta za razmjenu robe i usluga kao i obnovljenih i učinkovitih mehanizama za zaštitu trgovine, u skladu s postojećim europskim socijalnim, gospodarskim, okolišnim, zdravstvenim, sanitarnim i fitosanitarnim standardima te standardima dobrobiti životinja;
AB. budući da se ti visoki standardi trebaju i dalje primjenjivati te da ih treba dodatno promicati na globalnoj razini, posebno u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO), štiteći tako interese europskih proizvođača i potrošača i osiguravajući primjenu europskih standarda u trgovinskim sporazumima o uvozu;
AC. budući da se oko 80 % potrebnih proteina u EU-u uvozi iz trećih zemalja i da dosad nije poduzeto dovoljno napora kako bi se u okviru ZPP-a provela proteinska strategija;
AD. budući da treba pozdraviti stavljanje naglaska na istraživanje i razvoj za inovacije u području proizvoda i postupaka kojima se štede resursi, no da je unatoč tome potrebno učiniti više za razvoj istraživačkih kapaciteta i infrastrukture potrebne za prijenos rezultata istraživanja u područje hrane i poljoprivrede te održive agrošumarske prakse, uz odgovarajuću potporu, kao i za promicanje pristupa zasnovanog na sudjelovanju više dionika s poljoprivrednikom u njegovu središtu, uz pomoć neovisnih, transparentnih, dostatno financiranih poljoprivrednih savjetodavnih službi iz cijelog EU-a u svim državama članicama i regijama, odnosno uz pomoć službi za razmjenu znanja i osposobljavanje na razini država članica;
AE. budući da bi potpore za izravna ulaganja trebale biti bolje usmjerene na dvostruki zahtjev ekonomske i okolišne učinkovitosti i da bi pritom trebalo uzimati u obzir potrebe poljoprivrednih gospodarstava;
AF. budući da je Europska unija razvila niz svemirskih programa (EGNOS i Galileo) i programa za promatranje Zemlje (Copernicus) čiji potencijal u pogledu praćenja provedbe ZPP-a i prelaska europske poljoprivrede na preciznu poljoprivredu te usmjerenosti gospodarstava na dvostruku okolišnu i ekonomsku učinkovitost treba iskoristiti u najvećoj mogućoj mjeri;
AG. budući da se većina biotehnoloških istraživanja trenutačno provodi izvan EU-a te da su ona u pravilu usmjerena na poljoprivredno-gospodarska pitanja koja nisu relevantna za sektor EU-a, što dovodi do potencijalnih gubitaka u pogledu ulaganja i usmjerenja;
AH. budući da je na temelju trenutačnih iskustava izgledno da će iskorištavanje i poticanje prirodnih procesa za povećanje prinosa i otpornosti smanjiti proizvodne troškove;
AI. budući da konkurentni sektori poljoprivrede, prehrane i šumarstva moraju i dalje imati važnu ulogu u ostvarivanju ciljeva EU-a u pogledu zaštite okoliša i klime, kako je utvrđeno u međunarodnim sporazumima kao što su COP 21 i ciljevi održivog razvoja UN-a, pri čemu poljoprivrednike treba poticati i plaćati za njihov doprinos te im pomoći smanjivanjem nepotrebnih regulatornih i administrativnih opterećenja kada je riječ o mjerama koje poduzimaju;
AJ. budući da je zbog predviđenog povećanja globalne prosječne površinske temperature u 21. stoljeću i izravnih posljedica u pogledu klimatskih uvjeta potreban prehrambeni sustav koji je ekološki održiv i kojim se jamči sigurna i obilna proizvodnja, a da Unija pritom ne ovisi o drugim tržištima;
AK. budući da je važno da budući ZPP bude usklađen s ciljevima održivog razvoja, Pariškim sporazumom i politikama EU-a, posebice u područjima održivosti, okoliša, klime, javnog zdravlja i hrane;
AL. budući da je poljoprivreda jedan od sektora gospodarstva od kojeg se očekuje da će pridonijeti cilju zacrtanom za 2030. u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za 30 % u odnosu na razine iz 2005. u skladu s Uredbom o raspodjeli tereta;
AM. budući da mali poljoprivrednici čine otprilike 40 % poljoprivrednih gospodarstava EU-a, ali da primaju samo 8 % subvencija ZPP-a;
AN. budući da se uz pomoć 17 ciljeva održivog razvoja utvrđuju novi, jasni ciljevi za ZPP nakon 2020.;
AO. budući da je ZPP postupno obuhvatio okolišne ciljeve jamčenjem toga da su njegovi propisi kompatibilni s okolišnim zahtjevima iz zakonodavstva EU-a te da poljoprivrednici poštuju te zahtjeve i promiču održive poljoprivredne prakse kojima se čuvaju okoliš i biološka raznolikost;
AP. budući da je potrošnja zasićenih masti i crvenog mesa u Uniji i dalje znatno iznad preporučenog nutritivnog unosa te da prehrambena industrija nastavlja uvelike pridonositi emisijama stakleničkih plinova i dušika;
AQ. budući da zatvoreni proizvodni krugovi, u kojima se postupci proizvodnje, prerade i pakiranja odvijaju u istoj regiji, zadržavaju dodanu vrijednost u dotičnoj regiji te tako osiguravaju više lokalnih radnih mjesta i stoga imaju potencijal za oživljavanje ruralnih područja;
AR. budući da se u sklopu ZPP-a nastoje ostvariti neodvojivi okolišni i gospodarski ciljevi te da taj dvojni pristup treba očuvati pa čak i ojačati u okviru reforme prvog stupa i programa ekologizacije u korist prelaska na održiv i učinkovit europski poljoprivredni model;
AS. budući da Europska unija u okviru budućeg ZPP-a mora težiti znatnom ograničenju uporabe antibiotika u poljoprivredi i prehrambenom sektoru kako bi se ojačala održiva poljoprivreda;
AT. budući da će povećanje dugoročne otpornosti i održivosti poljoprivrednih sustava i područja biti korisno za EU u cjelini;
AU. budući da je Revizorski sud naglasio da se zbog zahtjeva ekologizacije kojima se često samo odražavaju već postojeće prakse, zelenim plaćanjima uvedenima reformom iz 2013. povećava složenost i birokracija te da ih je teško razumjeti; budući da se, prema mišljenju Revizorskog suda, njima ne poboljšava dovoljno učinkovitost ZPP-a pri zaštiti okoliša i klime zbog načina na koji su koncipirana, što je važno imati na umu pri oblikovanju nove zelene strukture ZPP-a;
AV. budući da je Revizorski sud utvrdio značajne nedostatke u provedbi drugog stupa, posebno u pogledu dugog postupka odobrenja te složene i birokratske prirode programâ ruralnog razvoja;
AW. budući da je metaanalizom učinkovitosti koja se temelji na dokazima iz znanstvenih istraživanja utvrđeno da mjerama ekologizacije nije znatno poboljšana okolišna učinkovitost, uglavnom zato što su ti zahtjevi već bili ispunjeni;
AX. budući da se u ciljevima Deklaracije iz Corka 2.0 za bolji život u ruralnim područjima spominju dinamična ruralna područja, pametna multifunkcionalnost, biološka raznolikost u poljoprivredi i šumarstvu i izvan njih, rijetke pasmine životinja i očuvanje usjeva, kao i ekološka poljoprivreda, potpora područjima u nepovoljnom položaju i obveze u okviru mreže Natura 2000; budući da se u Deklaraciji također ističe važnost napora koji se ulažu u sprečavanje depopulacije ruralnih područja i uloga koju u tom procesu imaju žene i mladi, kao i potreba za boljim korištenjem svih endogenih resursa ruralnih područja na temelju primjene integriranih strategija i multisektorskih pristupa kojima se jačaju pristup „odozdo prema gore” i sinergije među dionicima i u sklopu kojih se zahtijeva ulaganje u održivost ruralnih područja, zaštita prirodnih resursa i bolje upravljanje njima, poticanje djelovanja u području klimatske politike, poticanje znanja i inovacija, bolje upravljanje ruralnim područjima te pojednostavljenje politike ruralnog razvoja i njezine provedbe;
AY. budući da u okviru ZPP-a zbog dodatnih ograničenja u pogledu pristupa zemljištu treba uzeti u obzir područja u nepovoljnijem položaju, kao što su regije u kojima postoji snažna konkurencija između urbanog razvoja i poljoprivrede, radi održanja poljoprivrede u takvim područjima;
AZ. budući da se u okviru ZPP-a i dalje trebaju nadoknađivati dodatni troškovi područja u nepovoljnom položaju, kao što su planinske i najudaljenije regije, povezani s njihovim posebnim ograničenjima, kako bi se održala poljoprivredna djelatnost u tim područjima;
BA. budući da bi se u okviru ZPP-a trebalo odati dužno priznanje velikim koristima određenih sektora za okoliš, kao što su sektori ovčarstva i kozarstva ili sektor proteinskih usjeva;
BB. budući da je pčelarski sektor od ključne važnosti za EU te znatno doprinosi društvu i s gospodarskog i s okolišnog aspekta;
BC. budući da je nužno dodatno ojačati položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom i osigurati pošteno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu primjenom poštenih i transparentnih pravila kojima se uzimaju u obzir posebnosti poljoprivrede u odnosima između proizvodnje i drugih dijelova lanca opskrbe hranom, i na početku i na kraju lanca, te zajamčiti poticaje za djelotvorno sprečavanje kriza i rizika, uključujući instrumente za aktivno upravljanje kojima se u većoj mjeri mogu uskladiti opskrba i potražnja i koje tijela javne vlasti mogu uvesti na razini sektora, kao što je istaknuto u izvješću Radne skupine za tržišta poljoprivrednih proizvoda; budući da se i aspekti izvan područja primjene ZPP-a koji utječu na konkurentnost i jednake uvjete za poljoprivrednike moraju uzeti u obzir i pratiti na odgovarajući način;
BD. budući da je zbog novih izazova u području sigurnosti i neovisnosti opskrbe hranom europske poljoprivrede u sklopu političkih prioriteta EU-a, kako se navodi u dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a koji je objavila Komisija, u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) proračun za poljoprivredu potrebno povećati ili zadržati na istoj razini po stalnim cijenama (u eurima) radi suočavanja s postojećim i novim izazovima;
BE. budući da društvo od poljoprivrednika očekuje da promijene svoje prakse kako bi postale u potpunosti održive i da bi ih stoga u toj tranziciji trebalo podržati javnim sredstvima;
BF. budući da se sve izmjene aktualnog ZPP-a moraju uvesti na takav način da se uz pomoć odgovarajućih prijelaznih razdoblja i mjera osigura stabilnost sektora, pravna sigurnost i sigurnost planiranja za poljoprivrednike i vlasnike šuma;
BG. budući da Parlament mora imati sveobuhvatnu ulogu u uspostavi jasnog političkog okvira kako bi se održale zajedničke ambicije na europskoj razini i kako bi se nastavila demokratska rasprava o strateškim pitanjima koja utječu na svakodnevni život svih građana kad je riječ o održivom korištenju prirodnih resursa, uključujući vodu, tlo i zrak, kvalitetu naše hrane, financijsku stabilnost poljoprivrednih proizvođača, sigurnost hrane, zdravlje te održivu modernizaciju poljoprivrednih i higijenskih praksi s ciljem uspostave društvenog ugovora na europskoj razini između proizvođača i potrošača;
BH. budući da je ZPP potrebno preinačiti kako bi se njime uspješno odgovorilo na aktualne izazove te da je od iznimne važnosti suzakonodavcima osigurati sredstva kako bi mogli u potpunosti izvršavati svoje zadaće u propisanom vremenskom okviru; budući da je prisutna neizvjesnost povezana s Brexitom;
BI. budući da se sigurnost hrane u Europi ubuduće treba zajamčiti i Ujedinjenoj Kraljevini i 27 država članica EU-a, pri čemu je najviše napora potrebno uložiti kako bi se smanjilo ometanje proizvodnje i omogućio pristup hrani za obje strane; budući da je potrebno uložiti sve napore kako bi se zajamčila jedinstvena usklađenost sa standardima u području zaštite okoliša i sigurnosti hrane i tako osiguralo da se građani Ujedinjene Kraljevine i EU-a neće suočiti sa smanjenjem kvalitete i sigurnosti hrane;
BJ. budući da obnova, održavanje i jačanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom, između ostalog i u područjima iz programa Natura 2000, ulaze u šest glavnih prioriteta za razvoj ruralnih područja u EU-u;
BK. budući da EU trenutačno radi na proteinskoj strategiji radi promicanja samodostatnosti u opskrbi proteinskim usjevima;
BL. budući da je 2017. godine 124 milijuna ljudi u 51 zemlji bilo pogođeno velikom nesigurnošću opskrbe hranom, a to je 16 milijuna više nego 2016. godine; budući da većina ljudi pogođena nesigurnošću opskrbe hranom živi u ruralnim područjima;
BM. budući da je ravnopravnost žena i muškaraca jedan od temeljnih ciljeva EU-a i njegovih država članica, budući da žene svojim brojnim ulogama u ruralnim područjima doprinose održavanju uspješnih poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih zajednica; budući da su napori koji se ulažu u sprečavanje depopulacije ruralnih područja povezani sa stvaranjem prilika za žene i mlade; budući da se žene u ruralnim područjima i dalje suočavaju s brojnim izazovima te da politike poljoprivrednog i ruralnog razvoja ne uključuju u dovoljnoj mjeri rodnu dimenziju; budući da žene nisu dovoljno zastupljene među korisnicima izravnih plaćanja ili fondova za ruralni razvoj, iako rodna dimenzija u tom slučaju nije pouzdan pokazatelj učinka programa;
BN. budući da, kako bi se pred europskim poreznim obveznicima opravdao proračun ZPP-a, buduća financijska sredstva moraju biti povezana s proizvodnjom sigurne i visokokvalitetne hrane i jasnom društvenom dodanom vrijednošću u pogledu održive poljoprivrede, ambiciozne i učinkovite zaštite okoliša i klime, standarda javnog zdravlja te zdravlja i dobrobiti životinja kao i drugih društvenih učinaka ZPP-a kako bi se stvorili istinski jednaki uvjeti u EU-u i izvan njega;
BO. budući da iz posebne studije Eurobarometra br. 442 na temu stava Europljana o dobrobiti životinja proizlazi da 82 % europskih građana smatra da je dobrobit životinja na poljoprivrednim gospodarstvima potrebno poboljšati;
BP. budući da upotreba pesticida, smanjivanje biološke raznolikosti i promjene u poljoprivrednom okolišu negativno utječu na broj oprašivača i raznolikost njihovih vrsta; budući da se i udomaćeni i divlji oprašivači suočavaju sa znatnim izazovima te da bi posljedice toga mogle biti pogubne za poljoprivredu i sigurnost hrane u EU-u s obzirom na ovisnost većine proizvodnje EU-a o uslugama oprašivanja; budući da je u siječnju 2018. pokrenuto javno savjetovanje u okviru Inicijative EU-a za oprašivače kako bi se utvrdio najbolji pristup problemu opadanja broja oprašivača u EU-u i odgovarajući koraci koje valja poduzeti;
BQ. budući da je potrebno izraditi posebnu mjeru u sklopu ruralnog razvoja, temeljenu na osam načela integrirane zaštite bilja (IPM) Europske unije, kako bi se potaknulo smanjenje upotrebe teških pesticida i promicalo uvođenje nekemijskih alternativa;
BR. budući da se u okviru ZPP-a i dalje trebaju nadoknađivati dodatni troškovi područja u nepovoljnom položaju, kao što su planinske i najudaljenije regije, povezani s njihovim posebnim ograničenjima, kako bi se održala poljoprivredna djelatnost u tim područjima;
BS. budući da bi pri primjeni okvira ZPP-a u najudaljenijim regijama trebalo u cijelosti ispitati područje primjene članka 349. UFEU-a jer su ta područja u posebno nepovoljnom položaju u pogledu socioekonomskog razvoja s obzirom na aspekte kao što su starenje stanovništva i depopulacija; budući da je POSEI učinkovit instrument namijenjen za razvoj i jačanje strukturiranja sektora, kojim se rješavaju konkretni poljoprivredni problemi u najudaljenijim regijama; podsjeća da je Komisija u svojem izvješću Parlamentu i Vijeću od 15. prosinca 2016. o provedbi programa POSEI zaključila da „uzimajući u obzir ocjenu programa ... smatra se da nije potrebno mijenjati osnovnu Uredbu (EU) br. 228/2013.”;
BT. budući da i gospodarenje šumama i agrošumarstvo koje obuhvaća gornji sloj drvenaste vegetacije iznad pašnjaka ili poljoprivrednih kultura, mogu doprinijeti otpornosti na razini poljoprivrednih gospodarstava i krajolika te potrebnim mjerama za ublažavanje klimatskih promjena pružanjem šumarskih ili poljoprivrednih proizvoda ili ostalih usluga ekosustava, čime se učvršćuju ciljevi ZPP-a i omogućuje da kružno i biogospodarstvo doprinesu novim poslovnim modelima od kojih koristi imaju poljoprivrednici, šumari i ruralna područja; budući da se strategijom EU-a za šume promiče dosljedan, cjelovit pristup upravljanju šumama i višestruke prednosti šuma te se obuhvaća cijeli vrijednosni lanac sektora šuma; ističe da ZPP ima ključnu ulogu u ciljevima te strategije i da se u okviru njega posebna pozornost posvećuje mediteranskim šumama, koje su više pogođene klimatskim promjenama i požarima, zbog čega su biološka raznolikost i potencijalna poljoprivredna proizvodnja u opasnosti;
Novi odnos između Europske unije, država članica, regija i poljoprivrednika
1. pozdravlja namjeru da se ZPP pojednostavi i modernizira radi ostvarivanja ekonomske koristi za poljoprivrednike i ispunjavanja očekivanja građana, no naglašava da najvažniji prioriteti reforme moraju biti načela navedena u Ugovoru iz Rima, cjelovitost jedinstvenog tržišta i istinska zajednička politika koju na odgovarajući način financira EU, koja je moderna i usmjerena na rezultate, kojom se podržava održiva poljoprivreda te osiguravaju sigurna, visokokvalitetna i raznovrsna hrana, zapošljavanje i razvoj u ruralnim područjima;
2. prima na znanje komunikaciju Komisije naslovljenu „Budućnost hrane i poljoprivrede” te pozdravlja priznanje da jedan od ciljeva ZPP-a mora biti poboljšanje i jamčenje održivog upravljanja prirodnim resursima i pridonošenje ciljevima EU-a u pogledu zaštite okoliša i klime;
3. poziva na to da najviši prioritet ZPP-a bude prijelaz svakog europskog poljoprivrednog gospodarstva prema poduzeću koje objedinjuje gospodarske standarde i standarde okolišne učinkovitosti;
4. ističe da u okviru ZPP-a treba zadržati ključni odnos između zakonodavaca, poljoprivrednika i građana EU-a; odbacuje svaku mogućnost ponovne nacionalizacije ZPP-a, čime bi se povećale nejednakosti u pogledu konkurentnosti na jedinstvenom tržištu;
5. skreće pozornost na veoma važnu ulogu malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava, koju je potrebno prepoznati i cijeniti;
6. ističe da se fleksibilnošću koju države članice trenutačno imaju u pogledu opcija utvrđenih u osnovnim pravilima može reagirati na konkretne slučajeve, ali istodobno pokazuje da se neki dijelovi ZPP-a ne mogu više smatrati zajedničkima; ističe potrebu da se zadrže uvjeti tržišnog natjecanja unutar jedinstvenog tržišta i zajamče jednaki uvjeti u pogledu pristupa potpori za poljoprivrednike u različitim državama članicama ili regijama, zajedno s potrebom za prikladnim i učinkovitim rješenjima kako bi se na najmanju moguću mjeru sveo svaki rizik od narušavanja tržišnog natjecanja ili rizici za koheziju;
7. smatra da bi države članice trebale imati razuman stupanj fleksibilnosti unutar čvrstog zajedničkog okvira pravila, osnovnih standarda, intervencijskih alata, kontrola i financijskih sredstava EU-a koje je na razini EU-a dogovorio suzakonodavac kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za poljoprivrednike, a posebno europski pristup potpori u sklopu prvog stupa, u cilju jamčenja poštovanja uvjeta poštenog tržišnog natjecanja;
8. smatra da bi, kako bi provedba ZPP-a bila učinkovitija i bolje prilagođena stvarnosti različitih oblika poljoprivrede u Europi, trebalo pojednostaviti nacionalne odluke koje se donose u okviru instrumenata EU-a dostupnih u sklopu prvog i drugog stupa te da bi države članice uz sudjelovanje svih relevantnih dionika trebale osmisliti vlastite dosljedne nacionalne strategije utemeljene na dokazima na osnovi europskih ciljeva i pokazatelja koji se odnose na glavne vrste mogućih mjera intervencije, koje bi također trebalo odrediti na razini EU-a, te svoje kriterije odabira, unutar jasnog zajedničkog okvira pravila primjenjivih diljem EU-a i uz poštovanje pravila i načela jedinstvenog tržišta;
9. ističe da bi dodatnu supsidijarnost trebalo dopustiti samo pod uvjetom da postoji čvrst zajednički skup pravila, ciljeva, pokazatelja i provjera EU-a;
10. poziva Komisiju da usvoji potrebne prilagodbe u sljedećem ZPP-u kako bi se proveo poziv Parlamenta na to da se poljoprivredne subvencije ne dodjeljuju za uzgoj bikova namijenjenih za borbe bikova;
11. ističe rizik od prekomjerne regulacije na nacionalnoj i regionalnoj razini i visok stupanj nesigurnosti za poljoprivrednike zbog mogućnosti da države članice moraju neovisno definirati svoje nacionalne planove i preispitivati svoje odluke na godišnjoj razini, ovisno o stajalištima aktualne vlade; stoga poziva Komisiju da zajedno sa svojim zakonodavnim prijedlozima suzakonodavcima predstavi jasan i jednostavan model nacionalnog strateškog plana kako bi im se omogućilo da procijene opseg, stupanj detaljnosti i sadržaj tih planova, koji su ključni elementi u predstojećem prijedlogu Komisije, te kako bi im se objasnili kriteriji za ocjenjivanje tih nacionalnih strategija;
12. poziva Komisiju da pruži mehanizme namijenjene za povećanje uporabe sinergija između ZPP-a i financiranja u okviru kohezijske politike;
13. ističe potrebu za time da se budućim ZPP-om u potpunosti poštuje podjela ovlasti unutar svake države članice, često utvrđena u njihovim ustavima, osobito kad je riječ o poštovanju pravnih nadležnosti regija EU-a pri osmišljavanju i provedbi politika kao što je EPFRR te upravljanju njima; ističe da je potrebno osigurati da poljoprivrednici i drugi korisnici budu propisno uključeni u sve faze razvoja politika;
14. pozdravlja nastojanja Komisije da uvede izradu programa, provedbu i nadzor pristupa temeljenog na rezultatima kako bi se poticala uspješnost, a ne puko poštovanje propisa te da istodobno osigura odgovarajuće praćenje utemeljeno na riziku s pomoću jasno definiranih, jednostavnijih, manje birokratskih (uključujući sprečavanje prekomjerne regulacije), čvrstih, transparentnih i mjerljivih pokazatelja na razini EU-a, uključujući odgovarajuće kontrole mjera i izrade programa te provedbe i sankcija u državama članicama; smatra da treba uspostaviti jedinstvene osnovne kriterije za određivanje sličnih kazni za jednakovrijedne nesukladnosti otkrivene pri provedbi raznih mjera koje primjenjuju države članice ili regije radi ostvarivanja zajedničkih općih ciljeva koje je utvrdio EU;
15. naglašava da bi pristup koji se temelji isključivo na rezultatima mogao biti rizičan za države članice koje zbog specifičnih okolnosti možda ne mogu u potpunosti ostvariti sve rezultate utvrđene u njihovim nacionalnim planovima i koje bi mogle podlijegati ex-post smanjenju nacionalnih omotnica i obustavama financiranja;
16. prepoznaje da će za usklađivanje i izmjene novog modela ostvarenja ciljeva trebati nekoliko godina kako bi se osiguralo da se poljoprivrednici ne sankcioniraju zbog prelaska na model temeljen na rezultatima;
17. međutim, napominje da potencijalno kašnjenje u donošenju strateških planova ZPP-a može dovesti do zakašnjelih plaćanja, što valja izbjeći;
18. napominje da u prvome stupu države članice mogu odabrati programe iz prioritetnog kataloga koji je uspostavio EU;
19. poziva na razvoj sustava prikladnih institucionalnih i zakonskih prilagodbi kojima bi se pospješila izmjena modela provedbe kako bi se spriječili nastanak dodatnih troškova i smanjenje apsorpcije sredstava u državama članicama;
20. smatra da se prikupljanje informacija treba temeljiti na satelitskima snimkama i bazama podataka integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, a ne na podnošenju podataka pojedinačnih poljoprivrednika;
21. poziva Komisiju da razvije relevantne sinergije između vodećih programa EU-a koji se odnose na svemir i ZPP, posebice programa Copernicus, koji je od posebnog interesa za poljoprivrednu zajednicu u kontekstu praćenja klimatskih promjena i okoliša;
22. poziva na donošenje mjera kojima se povećava recikliranje hranjivih tvari; poziva na usklađivanje poljoprivredne strukturne politike s okolišnim programima potpore, npr. boljom kombinacijom uzgoja kultura i stoke;
23. zahtjeva očuvanje pojednostavljenog programa za male poljoprivrednike;
24. smatra da se poljoprivrednicima koji imaju zemljište manje od 5 hektara treba mogućiti da dobrovoljno pristupe tom sustavu;
25. poziva Komisiju da provede kontrolu i revizije financija i uspješnosti kako bi se zajamčilo da se funkcije obavljaju prema jednakim visokim standardima i u skladu s jednakim kriterijima u svim državama članicama, bez obzira na veću fleksibilnost država članica u izradi programa i upravljanju, a posebno kako bi se diljem država članica osigurala pravodobna isplata sredstava svim poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama koji ispunjavaju uvjete, uz istodobno smanjivanje administrativnog opterećenja za korisnike na najmanju moguću mjeru;
26. podsjeća da u prethodnoj reformi nije bilo lako dogovoriti definiciju „aktivnog poljoprivrednika”; stoga smatra da bi rezultati poljoprivrednog gospodarstva predstavljali usmjerenije i mjerljivo rješenje (primjerice održavanje dobrog stanja poljoprivrednog zemljišta, provedba dobrih uvjeta uzgoja životinja, doprinos kružnom gospodarstvu) za definiranje „aktivnog poljoprivrednika”;
27. odbacuje smanjenje proračuna za ruralni razvoj za 25 % spomenuto u nedavnom prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021.–2027. od 2. svibnja 2018.; ustraje u tome da nikakvi rezovi u području poljoprivrede i ruralnog razvoja ne smiju dovesti do smanjenja ambicija u odnosu na postojeći ZPP;
28. smatra da svi dionici u postupku nadzora financijskih sredstava EU-a, uključujući Europski revizorski sud, moraju dijeliti stajalište o sustavu nadzora na temelju uspješnosti kako države članice ili korisnici ne bi bili suočeni s neočekivanim financijskim ispravcima;
29. naglašava da su poljoprivrednici poduzetnici i stoga moraju uživati poduzetničku slobodu kako bi mogli postići odgovarajuće cijene svojih proizvoda na tržištu;
30. naglašava da se poljoprivrednici koji se poljoprivredom bave na nepuno radno vrijeme i poljoprivrednici s više izvora dohotka ne smiju isključiti;
31. pozdravlja prijedlog Komisije da se državama članicama, regijama i poljoprivrednicima omogući veća fleksibilnost u okviru višeg financijskog praga za pravila de minimis za poljoprivredu te da se istodobno sačuva cjelovitost unutarnjeg tržišta;
32. osim toga, poziva Komisiju da državama članicama omogući veću fleksibilnost u okviru pravila o državnoj potpori u području poljoprivrede u cilju poticanja poljoprivrednika na uspostavu dobrovoljnih preventivnih ušteda kako bi se bolje nosili s naglim porastom klimatskih i zdravstvenih rizika te gospodarskim krizama;
33. međutim, poziva na pravedno nagrađivanje javnih dobara koje osiguravaju mikro i mala poljoprivredna gospodarstva, uključujući njihovo sudjelovanje u zadružnim i društvenim aktivnostima;
34. poziva države članice da traže bolje sinergije između ZPP-a i drugih politika i fondova, kao što su kohezijski, strukturni i drugi investicijski fondovi, kako bi se ostvario multiplikacijski učinak za ruralna područja;
35. poziva na bolju usklađenost ZPP-a i drugih politika i mjera EU-a, posebice Direktive 2000/60/EZ, Direktive 91/676/EEZ i Uredbe (EZ) br. 1107/2009, kao sredstava za ostvarivanje održive zaštite vodnih resursa na čiju kvantitetu i kvalitetu poljoprivreda negativno utječe; poziva na poticaje za potporu lokalnih projekata suradnje između poljoprivrednika i dobavljača vode kako bi se povećala zaštita vodnih resursa;
36. napominje da brojna sela i regije, iako ruralni po svojoj naravi, zbog administrativnih razloga ostaju izvan područja primjene programa ruralnog razvoja u nekim državama članicama, što ih dovodi u nepovoljan položaj;
37. poziva države članice da razmotre fleksibilnije pristupe kako se ne bi naškodilo tim regijama i proizvođačima iz tih regija;
Pametan, učinkovit, održiv i pravedan ZPP – zadovoljavanje potreba poljoprivrednika, građana, ruralnih područja i okoliša
38. smatra da je potrebno zadržati postojeću strukturu sastavljenu od dvaju stupova te ističe da stupovi moraju biti usklađeni i komplementarni, pri čemu će se prvi stup u potpunosti financirati sredstvima EU-a i biti učinkovito sredstvo potpore za dohodak, osnovne mjere povezane s okolišem i nastavak primjene postojećih tržišnih mjera, a drugim stupom zadovoljavat će se posebne potrebe država članica; istodobno smatra da je potrebno poticati poljoprivrednike i ostale korisnike da provode mjere kojima se pružaju okolišna i društvena javna dobra koja se ne nadoknađuju na tržištu te da poštuju i nove i postojeće prakse u poljoprivredi utemeljene na zajedničkim, jedinstvenim i objektivnim kriterijima, te da istodobno treba zadržati mogućnost država članica da primjenjuju poseban pristup kako bi se odrazili lokalni i sektorski uvjeti; smatra da je najviši prioritet prelazak svih europskih poljoprivrednih gospodarstava na održiv sustav i njihovo integriranje u kružno gospodarstvo, pri čemu će se kombinirati ekonomski i okolišni standardi uspješnosti i neće se smanjivati socijalni ili radni standardi;
39. podsjeća Komisiju da ciljevi ZPP-a iz članka 39. UFEU-a podrazumijevaju povećanje poljoprivredne produktivnosti, osiguranje primjerenog životnog standarda poljoprivrednoj zajednici, stabiliziranje tržišta, osiguranje raspoloživosti namirnica i osiguranje da namirnice dođu do potrošača po razumnim cijenama;
40. naglašava potencijal tehnoloških inovacija za pametan i učinkovit sektor koji pruža održivost, osobito u pogledu učinkovite uporabe resursa, praćenja zdravlja usjeva i životinja te okoliša;
41. poziva na to da se ZPP-om olakša i podupre primjena takvih inovacija;
42. smatra da se budućom strukturom ZPP-a mogu ostvariti njegovi ciljevi samo ako mu se dodijeli dovoljno financijskih sredstava; stoga traži da se proračun ZPP-a u sljedećem VFO-u poveća ili zadrži barem na sadašnjoj razini kako bi se ostvarile ambicije revidiranog i učinkovitog ZPP-a nakon 2020.;
43. smatra da bi daljnja liberalizacija tržišta i povezano smanjenje zaštite za poljoprivrednike podrazumijevali potrebu za naknadama za poljoprivredni sektor, osobito za ona poljoprivredna gospodarstva koja se suočavaju s nepovoljnim konkurentskim položajem, posebice s teškoćama u vezi s uporabom poljoprivrednog zemljišta ili smještenosti u planinskim područjima, te da se samo takvim mjerama može osigurati ekstenzivno upravljanje poljoprivrednim zemljištem i očuvanje kulturnog krajolika;
44. naglašava da je proračun ZPP-a potrebno prilagoditi budućim potrebama i izazovima, kao što su oni koji proizlaze iz utjecaja Brexita i sporazuma o slobodnoj trgovini koje je EU sklopio sa svojim glavnim trgovinskim partnerima;
45. ističe trajne razlike u razvoju među ruralnim područjima u različitim regijama i državama članicama te stoga smatra da bi kohezijski kriteriji trebali i dalje imati važnu ulogu u distribuciji sredstava iz drugog stupa među državama članicama;
46. naglašava važnost dodjeljivanja opsežnog proračuna drugom stupu (politika ruralnog razvoja) u ukupnom proračunu ZPP-a;
47. smatra da je potrebno pružiti potporu poljoprivrednicima u prijelazu na potpunu održivost;
48. smatra da se nove politike i ciljevi EU-a ne smiju razvijati na štetu uspješnog ZPP-a i njegovih resursa;
49. uzima u obzir trenutačnu neizvjesnost u pogledu budućeg proračuna ZPP-a;
50. naglašava da sredstva ZPP-a sačinjava novac poreznih obveznika iz svake države članice te da porezni obveznici diljem EU-a imaju pravo biti sigurni u to da se ta sredstva upotrebljavaju isključivo na usmjeren i transparentan način;
51. smatra da je potrebno izbjegavati nove linije ruralnog razvoja koje nisu popraćene dodatnim sredstvima;
52. smatra da je nužna usmjerenija potpora za raznolike poljoprivredne sustave, posebno za mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mlade poljoprivrednike, kako bi se produktivnim poljoprivrednim sektorom u ekonomskom, okolišnom i socijalnom pogledu ojačala regionalna gospodarstva; smatra da se to može ostvariti uvođenjem obvezne više stope potpore za prve hektare gospodarstva, povezane s prosječnom veličinom gospodarstava u državama članicama, s obzirom na širok raspon veličine poljoprivrednih gospodarstava diljem EU-a; ističe da bi potpora za veća poljoprivredna gospodarstva trebala biti degresivna i odražavati ekonomiju razmjera, a da se o obveznim gornjim granicama odlučuje na europskoj razini te da se fleksibilnim kriterijima uzme u obzir kapacitet poljoprivrednih gospodarstava i zadruga da pružaju stabilna radna mjesta kojima će se stanovništvo zadržati u ruralnim područjima; smatra da bi sredstva koja budu dostupna na temelju gornjih granica i degresije trebalo zadržati u državi članici ili regiji iz koje potječu;
53. smatra da je ključno osigurati da se potpora usmjerava na prave poljoprivrednike i da se usredotoči na one koji zarađuju za život aktivnim bavljenjem poljoprivredom;
54. smatra da treba održati pojednostavljeni sustav za male proizvođače kako bi im se olakšao pristup i upravljanje izravnim plaćanjima ZPP-a;
55. ističe da je potrebno odrediti ključne elemente dobro uravnoteženog, transparentnog, jednostavnog i objektivnog sustava sankcija i poticaja u kombinaciji s transparentnim i pravovremenim sustavom za utvrđivanje prihvatljivosti korisnika javnog financiranja namijenjenog za pružanje javnih dobara, koji bi se trebao sastojati od jednostavnih, obveznih i neobveznih mjera te biti usmjeren na rezultate, čime se naglasak prebacuje s poštovanja propisa na stvarnu uspješnost;
56. naglašava da se i poljoprivrednici koji se poljoprivredom bave na nepuno radno vrijeme i poljoprivrednici s više izvora dohotka, koji na razne načine oživljavaju ruralno područje, poljoprivredom bave kako bi zarađivali za život te se smatraju pravim poljoprivrednicima u smislu komunikacije Komisije;
57. poziva da se postojeći sustav za izračun izravnih plaćanja u okviru prvog stupa, posebno u državama članicama u kojima se vrijednost prava još djelomice izračunava na temelju povijesnih referentnih vrijednosti, modernizira i zamijeni metodom izračuna plaćanja na razini EU-a, čija bi osnovna sastavnica bila potpora dohotku poljoprivrednika u okviru određenih granica i kojom bi se taj dohodak mogao povećati razmjerno njihovu doprinosu pružanju javnih dobara u skladu s ciljevima EU-a do 2030., kako bi sustav postao jednostavniji i transparentniji;
58. pozdravlja jednostavan, opravdan, transparentan i lako provediv program jedinstvenih plaćanja po površini koji se uspješno primjenjuje u mnogim državama članicama; stoga poziva na zadržavanje tog programa nakon 2020. godine i predlaže da se njegova primjena omogući u svim državama članicama i svim poljoprivrednicima u EU-u;
59. ističe da bi administrativno složeni sustav zahtjeva za plaćanja tako mogao biti zamijenjen, što bi dovelo do značajnog smanjenja birokracije;
60. smatra da ta nova plaćanja ne bi trebala postati roba koja se može prodavati, kako bi se osigurala njihova dugoročna djelotvornost;
61. traži od Komisije da preispita potrebu za zahtjevima za plaćanja u pogledu usklađenosti s pravilima WTO-a;
62. naglašava činjenicu da su javna sredstva postojećeg ZPP-a koja se troše na konkretne aktivnosti poljoprivrednika podložna vrlo preciznim kontrolama malih razmjera;
63. smatra da plaćanja također trebaju uključivati snažan zajednički uvjet, uključujući rezultate u području okoliša i druga javna dobra, kao što su kvalitetna radna mjesta;
64. podsjeća da se u Rezoluciji Parlamenta o temi „Aktualno stanje koncentracije poljoprivrednih zemljišta u EU-u: kako poljoprivrednicima olakšati pristup zemljištu?” prepoznaje da plaćanja zemljišta bez jasnih uvjeta dovode do narušavanja tržišta zemljišta te tako utječu na koncentraciju sve većeg broja poljoprivrednih zemljišta u rukama nekolicine pojedinaca;
65. objašnjava da javna dobra podrazumijevaju usluge koje nadilaze zakonodavstvo o dobrobiti okoliša, klime i životinja, i uključuju posebice očuvanje vode, zaštitu biološke raznolikosti, zaštitu plodnosti tla, zaštitu oprašivača, zaštitu humusnog sloja i dobrobit životinja;
66. naglašava da je potrebna pravednija raspodjela izravnih plaćanja među državama članicama, što je ključno za funkcioniranje jedinstvenog tržišta, pri čemu se u obzir moraju uzeti objektivni kriteriji poput iznosa koje države članice primaju u sklopu prvog i drugog stupa, kao i činjenica da prirodni uvjeti, okolnosti u pogledu zapošljavanja i socioekonomske okolnosti, opći životni standardi, troškovi proizvodnje, posebno troškovi zemljišta, i kupovna moć nisu jednaki diljem EU-a;
67. ističe da se veća konvergencija iznosa izravnih plaćanja između država članica može postići samo odgovarajućim povećanjem proračuna;
68. ističe da je svrha izravnih plaćanja pružanje potpore poljoprivrednicima u proizvodnji hrane i zaštiti standarda zaštite okoliša i dobrobiti životinja;
69. smatra da bi, pod strogim uvjetom da se zajamče jednaki uvjeti na jedinstvenom tržištu, ne narušava tržišno natjecanje, posebno u pogledu robe, osigura usklađenost s pravilima WTO-a te da se ne ugrožava ostvarenje okolišnih i klimatskih ciljeva, trebalo zadržati dobrovoljne proizvodno vezane potpore, no da bi ih trebalo aktivirati tek nakon procjene Komisije; smatra da dobrovoljna proizvodno vezana potpora služi kao sredstvo za zadovoljavanje potreba osjetljivih sektora i postizanje konkretnih ciljeva povezanih s okolišem, klimom ili kvalitetom i stavljanjem na tržište poljoprivrednih proizvoda, za poticanje poljoprivrednih praksi kojima se poštuju visoki okolišni standardi i standardi u pogledu dobrobiti životinja te kao sredstvo za rješavanje konkretnih poteškoća, osobito onih koje proizlaze iz strukturne nekonkurentnosti regija u nepovoljnom položaju i planinskih regija, kao i poteškoća koje su više privremene naravi i koje nastaju, primjerice, zbog napuštanja starog sustava prava; također smatra da dobrovoljna proizvodno vezana potpora služi za promicanje strateški važne proizvodnje u budućnosti, kao što su proteinski usjevi, ili za nadoknadu učinaka sporazuma o slobodnoj trgovini; nadalje, ističe da su isplate dobrovoljne proizvodno vezane potpore važne za održavanje raznolikosti u poljoprivrednoj proizvodnji, zapošljavanju u poljoprivredi i sustavima održive proizvodnje EU-a;
70. poziva na to da se plaćanja iz prvog stupa, uključujući proizvodno vezanu potporu, ograniče po hektaru i korisniku, na iznos jednakovrijedan prosječnim izravnim plaćanjima EU-a po hektaru, kako bi se spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja;
71. podsjeća da jamčenje generacijske obnove i ulaska novih poljoprivrednika na tržište predstavlja izazov u području poljoprivrede u mnogim državama članicama te da se u okviru svake nacionalne ili regionalne strategije to pitanje stoga mora rješavati sveobuhvatnim pristupom kojim se aktiviraju sva financijska sredstva ZPP-a, među ostalim dodatnom dodjelom sredstava za mlade poljoprivrednike u okviru prvog stupa i ciljanim mjerama za pomoć mladim poljoprivrednicima u sklopu drugog stupa, što bi trebalo biti obvezno za države članice, uz potporu novih financijskih instrumenata poput instrumenta za pristup kapitalu u kontekstu ograničenih resursa; nadalje ističe važnost nacionalnih mjera za uklanjanje regulatornih i gospodarskih prepreka, uz istovremeno promicanje planiranja nasljeđivanja, mirovinskih paketa i pristupa zemljištu te olakšavanje i poticanje dogovora o suradnji, kao što su partnerstva, zajednička poljoprivredna proizvodnja, uslužni uzgoj i zakup između starijih i mladih poljoprivrednika; smatra da bi se pravilima o državnim potporama također trebala uzeti u obzir važnost generacijske obnove i spriječiti nestanak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava;
72. smatra da je u novom zakonodavstvu Unije potrebno napraviti veću distinkciju u kriterijima za ostvarivanje poticaja po osnovama „mladog poljoprivrednika” i „poljoprivrednika koji tek počinje obavljati poljoprivrednu djelatnost” (mladi poljoprivrednici po osnovi dobne starosti, a poljoprivrednici početnici po osnovi godina od osnutka njihova gospodarstva) kako bi se potaknuo potencijal obiju skupina za ostvarivanje generacijske obnove i unapređenja života u ruralnim područjima;
73. potiče Komisiju i države članice da priznaju da društvene, tehnološke i gospodarske promjene, kao što su čista energija, digitalizacija i pametna rješenja, utječu na život u ruralnim područjima;
74. poziva Komisiju da pruži potporu naporima za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima kako bi se ljude, osobito mlade, potaknulo da ostanu u ruralnim područjima ili da se onamo vrate te potiče Komisiju i države članice da podupiru razvoj novih usluga koje pružaju poduzetnici, osobito žene i mladi;
75. sa zabrinutošću napominje da nedostatak radne snage u nekoliko poljoprivrednih sektora dovodi do prestanka poljoprivrednih aktivnosti; poziva na osiguranje potpore za privlačenje radnika u poljoprivredni sektor;
76. ističe potrebu za razmjenom uspješnih modela iz država članica kojima se mladi i stariji poljoprivrednici okupljaju radi postizanja ciljeva generacijske obnove;
77. preporučuje da se pristup financiranju poboljša s pomoću subvencioniranih kamatnih stopa na zajmove za nove poljoprivrednike;
78. podsjeća da je ruralnim područjima i naseljima potrebno posvetiti posebnu pozornost te uložiti zajedničke napore za razvoj pametnih sela;
79. poziva na bolju suradnju s Europskom investicijskom bankom (EIB) i Europskim investicijskim fondom (EIF) radi poticanja stvaranja financijskih instrumenata namijenjenih mladim poljoprivrednicima u svim državama članicama;
80. poziva na uspostavu jednakih uvjeta tržišnog natjecanja kako bi se zajamčila posebna tehnološka poboljšanja za ruralne centre i mreže;
81. ističe važnost ruralnog razvoja, uključujući inicijativu LEADER, u poboljšanju sinergija između različitih politika i povećanju konkurentnosti, promicanju učinkovitih i održivih gospodarstava, pružanju potpore održivoj i multifunkcionalnoj poljoprivredi i šumarstvu te proizvodnji prehrambene i neprehrambene robe i usluga, koje stvaraju dodanu vrijednost i otvaraju radna mjesta; naglašava važnost ruralnog razvoja u promicanju partnerstva između poljoprivrednika, lokalnih zajednica i civilnog društva te u poticanju dodatnih poduzetničkih aktivnosti i prilika, koje se često ne mogu eksternalizirati, u područjima poljoprivrednog poslovanja, agroturizma, izravnog marketinga, poljoprivrede koju podržava zajednica, biogospodarstva i održive proizvodnje bioenergije i obnovljive energije, koja sva pomažu kako bi se očuvala gospodarska aktivnost u regijama; stoga ističe važnost pružanja financijske potpore drugom stupu, čime se povećava potencijal za ostvarivanje prihoda, rješavanje problema depopulacije, nezaposlenosti, siromaštva te promicanje socijalne uključenosti, pružanja socijalnih usluga i jačanje socioekonomske strukture u ruralnim područjima, u općem cilju poboljšanja kvalitete života u tim područjima;
82. poziva Komisiju na uvođenje ulagačkog pristupa koji uključuje više fondova u zakonodavnom razdoblju nakon 2020. godine kako bi se zajamčila neometana provedba integriranih alata za ruralni razvoj, kao što je inicijativa za pametna sela;
83. poziva na uspostavu novog fonda za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice, na temelju iskustava stečenih u okviru inicijative LEADER i iskustava na terenu, za koji će biti namijenjeno 10 % sredstava iz svih strukturnih fondova za postizanje ciljeva utvrđenih u strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, bez razgraničenja između strukturnih sredstava koja bi trebala biti raspoređena na decentraliziranoj osnovi;
84. naglašava da bi programi ruralnog razvoja trebali imati dodanu vrijednost za gospodarstva i zadržati svoju važnu ulogu u olakšavanju višegodišnjih aktivnosti u pogledu inovativnih praksi i poljoprivredno-okolišnih mjera;
85. smatra da je unutar inicijative LEADER potrebno dodatnu pažnju posvetiti potrebama i projektima mikro obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, uz osiguranje potrebne financijske pomoći;
86. smatra da je dokazano da je ruralnim područjima potrebno da poljoprivredna djelatnost bude u rukama malih i srednjih poljoprivrednika i poljoprivrednica;
87. naglašava važnost zadržavanja posebne kompenzacijske potpore za poljoprivredna gospodarstva koja se nalaze u područjima u nepovoljnom položaju, u skladu s uvjetima koje su utvrdile države članice prema predmetnim lokalnim posebnostima;
88. naglašava, nadalje, da provedba financijskih instrumenata u ruralnom razvoju mora biti na dobrovoljnoj osnovi, dok bi se ulaganja u ruralna područja trebala povećati;
89. poziva Komisiju na uspostavu mjera za provedbu inicijative za pametna sela kako bi se pametnim selima dala prednost u budućoj politici ruralnog razvoja;
90. smatra da bi financiranje pčelarstva unutar drugog stupa trebalo biti usmjerenije i učinkovitije te da se u novom zakonodavnom okviru treba predvidjeti novi program potpore za pčelare u prvom stupu, uključujući izravne potpore po pčelinjoj zajednici;
91. naglašava da mjere koje su manje povezane s poljoprivredom moraju biti podložne višoj stopi sufinanciranja;
92. poziva Komisiju da uvede novi, usklađeni, pojačani i pojednostavljeni sustav uvjetovanosti u okviru prvog stupa kojim se omogućuje integracija i provedba različitih vrsta postojećih aktivnosti u području zaštite okoliša, kao što su aktualne mjere višestruke sukladnosti i ekologizacije; ističe da bi osnova prvog stupa za postizanje održivog poljoprivrednog razvoja trebala biti obvezna i njome bi se trebale jasno propisati mjere i rezultati koji se od poljoprivrednika očekuju kako bi se osigurali jednaki uvjeti, uz istovremeno jamčenje minimalne birokracije na razini poljoprivrednog gospodarstva te, uzimajući u obzir lokalne uvjete, odgovarajuće kontrole država članica; nadalje, poziva na uspostavu novog i jednostavnog programa koji bi trebao biti obvezan za države članice i dobrovoljan za poljoprivredna gospodarstva, na temelju pravila EU-a koja nadilaze osnovu kako bi se poljoprivrednike potaknulo na prijelaz na održive tehnike i prakse za klimu i okoliš koje su u skladu s poljoprivredno-okolišnim i klimatskim mjerama u okviru drugog stupa; smatra da provedbu tog programa treba utvrditi u nacionalnim strateškim planovima unutar okvira EU-a;
93. poziva Komisiju da zajamči da se poljoprivredno-okolišnim i klimatskim mjerama za ruralni razvoj u okviru drugog stupa i dalje nadoknađuju dodatni troškovi i nedostaci do kojih dolazi kada poljoprivrednici dobrovoljno uvode prakse pogodne za okoliš i klimu, s mogućnošću dodavanja poticaja za ulaganje u zaštitu okoliša, biološku raznolikost i učinkovito korištenje resursa; smatra da bi ti programi trebali biti pojednostavljeni, usmjereniji i učinkovitiji, kako bi poljoprivrednici stvarno mogli ostvariti ambiciozne političke ciljeve u pogledu zaštite okoliša, biološke raznolikosti, upravljanja vodama i klimatske politike te ublažavanja klimatskih promjena, uz jamčenje minimalne birokracije na razini poljoprivrednog gospodarstva i, uzimajući u obzir lokalne uvjete, odgovarajuće kontrole koju provode države članice;
94. zahtijeva da se, osim gospodarstava koja se bave isključivo ekološkom proizvodnjom u skladu s člankom 11. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i oslobođena su obveza u pogledu ekologizacije u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) br. 1307/2013, izuzmu i gospodarstva koja provode poljoprivredno-okolišne mjere u smislu Uredbe (EU) br. 1305/2013;
95. naglašava da su sredozemne regije EU-a osjetljivije na učinke klimatskih promjena, kao što su suša, požari i dezertifikacija i da će stoga poljoprivrednici na tim područjima trebati uložiti veće napore kako bi svoje aktivnosti prilagodili promijenjenom okolišu;
96. smatra da bi se budućim zakonodavnim prijedlozima Komisije trebao moći podržati najveći broj poljoprivrednika u njihovim nastojanjima da se moderniziraju u svrhu održivijeg poljoprivrednog razvoja;
97. radi pojednostavljenja ZPP-a poziva na zadržavanje postojećeg izuzeća te na to da se najmanja poljoprivredna gospodarstva, površine manje od 15 hektara, ne opterećuje dodatnim okolišnim i klimatskim mjerama u okviru ZPP-a;
98. predlaže da taj novi oblik ekologizacije, kao dodatni pokretač promjene, treba biti popraćen značajnim, koordiniranim i učinkovitijim sredstvima iz drugog stupa s pomoću ciljanih materijalnih i nematerijalnih ulaganja (prijenos znanja, osposobljavanje, savjeti, razmjena znanja, umrežavanje i inovacije u sklopu europskih partnerstava za inovacije);
99. potiče Komisiju da se pobrine za to da njezini zakonodavni prijedlozi reforme ZPP-a sadržavaju prikladne mjere i instrumente s pomoću kojih će se uzgoj proteinskih usjeva i poboljšani sustavi plodoreda integrirati u cilju uklanjanja postojećeg manjka proteina, poboljšanja prihoda poljoprivrednika i svladavanja ključnih izazova s kojima se suočava poljoprivreda, kao što su klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti i plodnosti tla održivo gospodarenje vodnim resursima i zaštita tih resursa;
100. smatra da se minimalni iznos iz ukupnog raspoloživog proračuna u drugom stupu treba dodijeliti poljoprivredno-okolišnim mjerama, uključujući ekološku poljoprivredu, sekvestraciju CO2, zdravlje tla, mjere za održivo upravljanje šumama, plan upravljanja hranjivim tvarima za zaštitu biološke raznolikosti te oprašivanje i genetsku raznolikost životinja i bilja; u tom kontekstu naglašava važnost zadržavanja plaćanja u okviru mreže Natura 2000 i osiguravanja da su ona dostatna kao stvarni poticaj za poljoprivrednike;
101. ističe da su u okviru ruralnog razvoja potrebna plaćanja poljoprivrednicima koji se nalaze u područjima s prirodnim ograničenjima, teškim klimatskim uvjetima, strmim padinama ili ograničenjima u pogledu kvalitete tla; poziva na pojednostavljenje i bolju usmjerenost programa za područja s prirodnim ograničenjima za razdoblje nakon 2020.;
102. podsjeća na to da je Europski parlament već naglasio da se u procjeni prikladnosti Direktive o mreži Natura ističe potreba za poboljšanjem usklađenosti sa ZPP-om te ističe zabrinjavajući pad broja vrsta i staništa, prouzročen poljoprivrednom djelatnošću; poziva Komisiju da provede ocjenu učinka ZPP-a na biološku raznolikost; nadalje, poziva na povećanje plaćanja u okviru mreže Natura 2000. kako bi se potaknula bolja zaštita poljoprivrednih područja mreže Natura 2000 koja su u vrlo lošem stanju;
103. poziva na jačanje i provedbu klimatski povoljnih poljoprivrednih mjera jer će se u budućnosti učinci klimatskih promjena na poljoprivredu u Europi povećavati;
104. smatra da se u okviru ZPP-a mora upravljati rizicima povezanima s klimatskim promjenama i degradacijom zemljišta na cijelom obrađenom krajoliku ulaganjem u stvaranje čvrstih i otpornih poljoprivrednih ekosustava te u ekološku infrastrukturu za izgradnju površinskog sloja tla, zaustavljanje erozije tla, uvođenje i produljenje plodoreda, dodavanje više stabala u krajolik i poticanje biološke i strukturne raznolikosti na poljoprivrednom gospodarstvu;
105. smatra da bi se trebala podupirati i promicati veća uporaba ostataka iz poljoprivredne proizvodnje kao obnovljivog, učinkovitog i održivog izvora energije za ruralna područja;
106. poziva Komisiju da potiče inovacije, istraživanje i modernizaciju u poljoprivredi, agrošumarstvu i sektoru hrane pružanjem potpore snažnom savjetodavnom sustavu i osposobljavanju koje je bolje prilagođeno potrebama korisnika ZPP-a u razvoju njihovih praksi u pogledu veće održivosti i zaštite resursa te podržavanjem primjene pametnih tehnologija kako bi se učinkovitije odgovorilo na izazove u području zdravlja, okoliša i konkurentnosti; naglašava da osposobljavanje i poljoprivredno savjetovanje trebaju biti preduvjet u izradi i provedbi programa u svim državama članicama i da je ključno poticati prijenos znanja i razmjenu modela najboljih praksi među zadrugama i organizacijama proizvođača u državama članicama, primjerice, putem europskog sustava znanja i informacija o poljoprivredi (AKIS); smatra da agroekološke metode i načela koja su temelj precizne poljoprivrede mogu donijeti znatne koristi za okoliš, povećati prihode poljoprivrednika, racionalizirati uporabu poljoprivrednih strojeva te znatno povećati učinkovito korištenje resursa;
107. naglašava činjenicu da su ZPP, Obzor 2020. i drugi programi financiranja i potpore potrebni kako bi se poljoprivrednike potaknulo da ulažu u nove tehnologije prilagođene veličini njihova poljoprivrednog gospodarstva, kao što su alati precizne i digitalne poljoprivrede kojima se povećava otpornost i smanjuju učinci poljoprivrede na okoliš;
108. poziva Komisiju na poticanje razvoja i uvođenja inovativnih tehnologija za sve vrste poljoprivrednih gospodarstva, bez obzira na njihovu veličinu i vrstu proizvodnje, neovisno o tome je li riječ o konvencionalnim ili ekološkim, stočarskim ili poljodjelskim, malim ili velikim gospodarstvima;
109. poziva Komisiju da osmisli ZPP kojim će se ostvariti više inovacija, pridonijeti napretku biogospodarstva i iznaći rješenja u područjima biološke raznolikosti, okoliša i klime;
110. poziva Komisiju da se usredotoči na kvalitetu života u ruralnim područjima i da takav način života učini privlačnim svim ljudima, osobito mlađim generacijama;
111. smatra da digitalizacija i precizna poljoprivreda koje se promiču u okviru ZPP-a ne bi trebale poljoprivrednike učiniti ovisnijima o dodatnim doprinosima ili vanjskom financiranju niti bi smjele spriječiti njihov pristup sredstvima, već bi trebale biti otvorene i razvijene na uključiv način u suradnji s poljoprivrednicima;
112. poziva, ne dovodeći u pitanje ponovno utvrđivanje ukupnog iznosa potpore EU-a za ruralni razvoj, na daljnju provedbu postojećeg programa za ruralni razvoj odobrenog u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013 do 2024. ili do donošenja nove reforme;
113. pozdravlja obvezu Komisije da promiče koncept „pametnih sela” u EU-u kojim će se s pomoću koordiniranijeg razvoja različitih politika omogućiti rješavanje pitanja nedovoljne širokopojasne veze, mogućnosti zapošljavanja i pružanja usluga u ruralnim područjima;
114. zahtijeva da se poduzmu mjere za rješavanje ozbiljnog problema nesreća na poljoprivrednom gospodarstvu, što dovodi do ozljeda i smrtnih slučajeva na poljoprivrednim gospodarstvima u EU-u, s pomoću mjera iz drugog stupa za poticanje ulaganja u mjere i osposobljavanje u području sigurnosti;
115. zahtijeva da se u okviru izrade strategije EU-a za uzgoj proteinskih usjeva dopusti jednokratna primjena sredstava za zaštitu bilja prije sjetve i neposredno nakon nje na svim površinama s proteinskim usjevima;
116. smatra da su ulaganja u inovacije, obrazovanje i osposobljavanje od velikog značaja za budućnost europske poljoprivrede;
117. naglašava da bi u okviru budućeg ZPP-a trebalo dodatno razmotriti pristup temeljen na rezultatima na razini država članica i regionalnoj razini i inovativnim rješenjima omogućenima u okviru sustava certificiranja bez uvođenja dodatne birokracije i nadzora na terenu;
118. poziva na uvođenje ciljanih mjera za modernizaciju i strukturno unaprjeđenje u okviru drugog stupa kako bi se ostvarili prioritetni ciljevi kao što je Digital Farming 4.0;
119. potiče Komisiju i države članice da zaštite i promiču pristup sjemenju i poljoprivrednim sirovinama za male poljoprivrednike i marginalizirane skupine te da promiču i zaštite razmjene sjemenja i njihovo javno vlasništvo, zajedno s održivim tradicionalnim tehnikama kojima se jamči ljudsko pravo na kvalitetnu hranu i prehranu;
120. poziva Komisiju i države članice da stave veći naglasak na mogućnosti za poduzetnike u pogledu usluga namijenjenih selima i onih koje iz njih potječu;
121. napominje da je svako gospodarstvo drugačije te su stoga potrebna zasebna rješenja;
Čvrsto stajalište u pogledu poljoprivrednika u globalnom prehrambenom sustavu
122. poziva Komisiju da u sklopu prvog stupa zadrži sadašnji okvir zajedničke organizacije tržišta (jedinstveni ZOT), uključujući posebne instrumente politike i tržišne norme, te da poboljša program EU-a za distribuciju voća, povrća i mlijeka u školama; naglašava važnost postojećih sustava upravljanja proizvodnjom za određene proizvode i održavanja obaveznih programa za pojedinačne sektoru (vino, voće i povrće, maslinovo ulje i pčelarstvo) za zemlje u kojima se ti proizvodi proizvode, s krajnjim ciljem jačanja održivosti i konkurentnosti svakog od tih sektora i održavanja ravnopravnih uvjeta uz istodobno omogućavanje pristupa za sve poljoprivrednike;
123. smatra da je pozitivno i tržišno orijentirano iskustvo operativnih programa jedinstvenog ZOT-a u sektoru voća i povrća, koje su provele organizacije proizvođača i koji su financirani na temelju vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište, dokazalo njihovu učinkovitost u pogledu jačanja konkurentnosti, strukturiranja ciljanih sektora i poboljšanja njihove održivosti; stoga poziva Komisiju da razmotri uvođenje sličnih operativnih programa za druge sektore; smatra da bi to moglo biti posebno korisno za organizacije proizvođača koje predstavljaju mljekare u planinskim i najudaljenijim područjima Unije, koji prerađuju i stavljaju na tržište visokokvalitetne proizvode i održavaju proizvodnju mlijeka u tim područjima koja su nepovoljna za proizvodnju;
124. podsjeća da neravnopravna tržišna moć posebno ometa proizvodnju kojom se pokrivaju troškovi u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda;
125. skreće pozornost na mogućnost uvođenja dobrovoljnog programa smanjenja ponude mlijeka u okviru zajedničke organizacije tržišta;
126. poziva na uvođenje novog alata za samopomoć pri upravljanju u sektoru maslinova ulja, kojim bi se u godinama prekomjerne proizvodnje omogućilo skladištenje ulja, koje bi se zatim stavilo na tržište kada proizvodnja bude manja od potražnje;
127. ustraje u tome da je iznimno potrebno da se u okviru budućeg ZPP-a poljoprivrednicima pruža učinkovitija, pravednija i brža potpora kako bi se mogli nositi s nestabilnošću cijena i prihoda zbog klimatskih uvjeta i nepovoljnih vremenskih uvjeta te sanitarnih i tržišnih rizika stvaranjem dodatnih poticaja i tržišnih uvjeta kojima se potiču razvoj i dobrovoljno korištenje instrumenata za upravljanje rizicima i stabilizaciju (sustavi osiguranja, instrumenti za stabilizaciju prihoda, mehanizmi za individualno pružanje usluga i uzajamni fondovi) uz istodobno osiguravanje dostupnosti za sve poljoprivrednike i usklađenosti s postojećim nacionalnim programima;
128. poziva na pružanje bolje potpore za povećanje proizvodnje mahunarki u EU-u i na posebne potpore za ekstenzivni uzgoj ovaca i koza, uzimajući u obzir pozitivan utjecaj tih sektora na okoliš i potrebu za smanjenjem ovisnosti EU-a o uvozu proteina za hranu za životinje;
129. ističe da ZPP usmjeren na budućnost treba biti osmišljen na način da se njime bolje odgovara na kritična zdravstvena pitanja, kao što su pitanja povezana s antimikrobnom otpornošću, kvalitetom zraka i zdravijom prehranom;
130. ističe izazove koje antimikrobna otpornost predstavlja za zdravlje životinja i ljudi; smatra da bi se novim pravnim okvirom trebala aktivno promicati viša razina zdravlja i dobrobiti životinja kao sredstvo za borbu protiv otpornosti na antibiotike, čime bi se u većoj mjeri štitilo javno zdravlje i poljoprivredni sektor u cjelini;
131. skreće pozornost na činjenicu da se tržišnim rizicima također može upravljati poboljšanim pristupom tržištu za proizvode poljoprivrednog i prehrambenog sektora EU-a na izvoznim tržištima;
132. ustraje u tome da je potrebno ojačati položaj primarnih proizvođača u lancu opskrbe hranom, posebno jamčenjem pravedne raspodjele dodane vrijednosti između proizvođača, prerađivača i maloprodajnog sektora uvođenjem potrebnih financijskih sredstava i poticaja za podupiranje stvaranja i razvoja gospodarskih organizacija, vertikalnih i horizontalnih, kao što su organizacije proizvođača, uključujući zadruge, njihova udruženja i međustrukovne organizacije, pružanjem usklađenih minimalnih normi za borbu protiv nepoštenih i štetnih trgovinskih praksi u lancu opskrbe hranom, jačanjem transparentnosti na tržištima i korištenjem instrumenata za prevenciju krize;
133. naglašava da se u skladu s ciljevima iz članka 39. UFEU-a i izuzećima iz članka 42. UFEU-a Skupnom uredbom pojašnjava pravni odnos između odredbi jedinstvenog ZOT-a i pravila EU-a o tržišnom natjecanju te uvode nove zajedničke mogućnosti za poljoprivrednike da ojačaju svoju pregovaračku moć u lancu opskrbe hranom; smatra da su te odredbe od ključne važnosti u okviru budućeg ZPP-a te da bi ih trebalo dodatno poboljšati;
134. smatra da bi, na temelju iskustava stečenih u vezi s funkcioniranjem različitih promatračkih skupina za tržište EU-a (mlijeko, meso, šećer i usjevi), takvi alati trebali biti prošireni na sektore koji još nisu obuhvaćeni te da bi ih trebalo dodatno razviti kako bi tržišnim subjektima pružali pouzdane podatke i predviđanja radi davanja ranog upozorenja i omogućivanja da se poduzmu hitne i preventivne mjere u slučaju poremećaja na tržištu kako bi se spriječile krize;
135. poziva na promicanje lokalnih tržišta i kratkih lanaca opskrbe hranom te na pružanje jače potpore tim elementima; ističe potrebu za razvojem lokalnih usluga povezanih s kratkim lancima opskrbe hranom;
136. poziva Komisiju da, gdje je to potrebno, dodatno objasni i ažurira pravila za organizacije proizvođača i međustrukovne organizacije, osobito u pogledu politike tržišnog natjecanja te kako bi mjere i sporazumi međustrukovnih organizacija ispunjavali društvene zahtjeve;
137. naglašava da povijesni alati ZPP-a za upravljanje tržištem (odnosno javna intervencija i privatno skladištenje) imaju smanjen i nedostatan učinak u kontekstu globalnih gospodarstava te da alati za upravljanje rizikom nisu uvijek dovoljni za suočavanje sa znatnom nestabilnošću cijena i ozbiljnim poremećajima na tržištu;
138. stoga naglašava da bi u budućem ZPP-u jedinstveni ZOT trebao i dalje imati važnu ulogu kao sigurnosna mreža u brzom stabiliziranju poljoprivrednih tržišta i predviđanju kriza te ističe važnost Skupne uredbe u omogućivanju i poticanju – oslanjajući se na iskustva stečena tijekom posljednjih kriza na tržištu, osobito u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda – komplementarne upotrebe inovativnih instrumenata za upravljanje tržištem i instrumenata za upravljanje krizama, kao što su dobrovoljni sektorski sporazumi među proizvođačima, organizacijama proizvođača, udruženjima organizacija proizvođača te međustrukovnim organizacijama i prerađivačima za upravljanje opskrbom i, po potrebi, smanjenje opskrbe u smislu količine (npr. program EU-a za smanjenje proizvodnje mlijeka);
139. pozdravlja rad na održivoj proteinskoj strategiji za EU;
140. primjećuje potrebu za stvaranjem lokalnih i regionalnih tržišta za mahunaste usjeve u cijelom EU-u, za poboljšanjem okolišne učinkovitosti na način da se uzgajaju u plodoredu, smanjujući pritom ovisnost o uvezenoj hrani za životinje i unosu gnojiva i pesticida te za povećanjem održivosti i gospodarskih poticaja za prijelaz na održivije poljoprivredne prakse;
141. smatra da su se mjere za upravljanje opskrbom za sireve i šunku sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla pokazale djelotvornima u poboljšanju održivosti, konkurentnosti i kvalitete ciljanih proizvoda te da ih zbog toga treba zadržati i, ako je to prikladno, proširiti kako bi obuhvaćale sve proizvode s oznakom kvalitete u skladu s ciljevima ZPP-a;
142. poziva na detaljno preispitivanje aktualnog mehanizma pričuve za slučaj krize kako bi se stvorio funkcionalan i neovisan fond EU-a za poljoprivredne krize koji bi bio izuzet iz proračunskog načela jedne godine i time dopustio prijenos proračunskih sredstava iz jedne godine u drugu, posebno kad su tržišne cijene dovoljno visoke, uz održavanje pričuva za slučaj krize na stalnoj razini tijekom cijelog razdoblja VFO-a, čime bi se omogućile brže, dosljednije i učinkovitije preventivne mjere i odgovori koji bi dopunjavali upotrebu instrumenata za upravljanje tržištem i instrumenata za upravljanje krizama u ozbiljnim kriznim situacijama, uključujući one koje se odnose na ekonomske posljedice za poljoprivrednike zbog pitanja u vezi sa zdravljem životinja, bolestima bilja i sigurnošću hrane, ali i one koje su prouzročene vanjskim šokovima koji utječu na poljoprivredu;
143. smatra da su trgovinski sporazumi korisni za neke poljoprivredne sektore EU-a i neophodni za jačanje položaja Unije na svjetskom poljoprivrednom tržištu i da koriste gospodarstvu EU-a u cjelini, ali i da donose brojne izazove, posebno za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva i osjetljive sektore, koje treba uzeti u obzir kao što su poštovanje standarda EU-a, točnije sanitarnih i fitosanitarnih standarda i standarda dobrobiti životinja, okolišnih i društvenih standarda, za koje je potrebna dosljednost između trgovinske politike i određenih ciljeva ZPP-a te ne smiju prouzročiti snižavanje visokih europskih standarda ili ugrožavati ruralna područja Europe;
144. ističe da bi primjenom različitih standarda povećao rizik od izvoza domaće proizvodnje EU-a u inozemstvo na štetu ruralnog razvoja, zaštite okoliša i, u određenim slučajevima, kvalitete hrane;
145. ističe da potreba za ojačanim zaštitnim mehanizmima podrazumijeva i pojašnjenje rasprava koje se odnose na buduće trgovinske sporazume (Mercosur, Novi Zeland, Australija itd.) i njihov učinak na poljoprivredu u Europi;
146. naglašava da su, iako je važno i dalje raditi na povećanom pristupu europskih poljoprivrednih proizvoda tržištu, potrebne odgovarajuće mjere za zaštitu europske poljoprivrede kojima se u obzir uzimaju pitanja karakteristična za sektor, kao što su zaštitni mehanizmi, za izbjegavanje štetnih socioekonomskih utjecaja na male i srednje poljoprivrednike u EU-u i trećim zemljama, moguće isključenje najosjetljivijih sektora iz pregovora i primjena načela reciprociteta u uvjetima proizvodnje kako bi se zajamčili jednaki uvjeti između poljoprivrednika u EU-u i inozemne konkurencije; insistira na tome da europska proizvodnja ne smije biti dovedena u pitanje uvoznim proizvodima lošije kvalitete ili onima koji ne zadovoljavaju standarde;
147. poziva Komisiju da na poljoprivredu počne gledati kao na stratešku djelatnost i da sporazumima o slobodnoj trgovini pristupi na način da poljoprivredu više ne smatra varijablom koja se prilagođava u odnosu na ostale sektore obuhvaćene trgovinom te da zaštiti ključne sektore kao što je proizvodnja sirovog mlijeka;
148. smatra da su zahtjevi međunarodne trgovine i WTO-a imali znatan utjecaj na niz revizija ZPP-a koje su provedene od 90-ih godina 20. stoljeća; smatra da su zbog tih revizija europski poljoprivredni proizvodi i europski poljoprivredno-prehrambeni sektor postali konkurentniji, ali da su zbog njih i veliki dijelovi poljoprivrednog sektora ugroženi jer su izloženi nestabilnosti svjetskih tržišta; smatra da je sada došlo vrijeme, kako se naznačuje u komunikaciji Komisije naslovljenoj „Budućnost poljoprivrede i hrane u Europi”, za veću usredotočenost na ciljeve ZPP-a kao što su životni standard poljoprivrednika i pitanja koja se odnose na zdravlje, zapošljavanje, okoliš i klimu;
149. ističe da trgovinska politika EU-a mora biti usklađena s drugim poltikama EU-a kao što su politike u području razvoja i okoliša i podupirati ostvarenje ciljeva održivoga razvoja te da može doprinijeti postizanju ciljeva ZPP-a, osobito kako bi se zajamčilo da poljoprivredna zajednica ima primjeren životni standard i da roba dolazi do potrošača po razumnim cijenama; naglašava da bi poljoprivredno-prehrambeni sektor EU-a trebao iskoristiti prilike za rast koje nudi izvoz s obzirom na to da će oko 90 % dodatne potražnje za poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u svijetu u sljedećem desetljeću doći izvan Europe; ističe da ZPP mora ispunjavati potrebe europskog društva koje se odnose na hranu, okoliš i klimu prije nego što se usmjeri na proizvodnju za prodaju na međunarodnom poljoprivrednom tržištu; naglašava da bi takozvane zemlje u razvoju trebale imati dovoljno prilika da uspostave i održavaju vlastite snažne poljoprivredno-prehrambene sektore;
150. također smatra da robi proizvedenoj na temelju krčenja šuma, jagme za zemljištem ili resursima te kršenja ljudskih prava ne bi trebalo dopustiti pristup tržištu EU-a;
151. podsjeća na novi Europski konsenzus o razvoju, kojim EU i njegove države članice ponovno potvrđuju svoju predanost načelu usklađenosti politika radi razvoja utvrđenog u članku 208. UFEU-a i prepoznaju iznimnu važnost njegova poštovanja, što podrazumijeva uzimanje u obzir ciljeva razvojne suradnje u svim politikama EU-a, uključujući poljoprivrednu politiku i financiranje, koji bi mogle negativno utjecati na zemlje u razvoju; u tom kontekstu smatra da bi se reformom ZPP-a trebalo poštovati pravo zemalja u razvoju da oblikuju svoje poljoprivredne i prehrambene politike bez slabljenja vlastitih kapaciteta za proizvodnju hrane i dugoročne sigurnosti opskrbe hranom, što osobito vrijedi za najmanje razvijene zemlje;
152. podsjeća na predanost EU-a i njegovih država članica ciljevima održivog razvoja i ističe da je od ključne važnosti usklađenost ZPP-a s ciljevima održivog razvoja, osobito u slučaju cilja br. 2 (iskorijeniti glad), cilja br. 5 (ravnopravnost spolova), cilja br. 12 (odgovorna potrošnja i proizvodnja), cilja br. 13 (klimatska politika) i cilja br. 15 (očuvanje života na zemlji), s kojima treba uskladiti budući ZPP;
153. poziva, u skladu s načelom proračunske učinkovitosti, na dosljednost i bolju sinergiju između ZPP-a i svih ostalih politika EU-a i međunarodnih obveza, posebno u područjima energije, opskrbe vodom, korištenja zemljišta, bioraznolikosti i ekosustava te razvoja udaljenih i planinskih područja;
154. traži od Komisije da provodi sustavnu procjenu učinka odredaba u pogledu poljoprivrednog sektora u svakom trgovinskom sporazumu i da ponudi konkretne strategije kojima se jamči da nijedan poljoprivredni sektor neće biti oštećen trgovinskim sporazumom sklopljenim s trećom zemljom;
155. ustraje u tome da su postupci i proizvodne metode osnovni dio socijalnih, ekonomskih i okolišnih standarda u svjetskoj trgovini poljoprivrednim proizvodima te potiče Komisiju da apelira na WTO da postupke i proizvodne metode potvrdi kao takve;
156. ističe da ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i ciljeva održivog razvoja mora biti jedno od vodećih načela svake trgovinske politike u pogledu poljoprivrednih proizvoda; napominje da Komisija u svom dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije s pravom ističe potražnju za više proizvoda s oznakom pravedne trgovine te održivih i lokalnih proizvoda kao trend koji se mijenja u globalizaciji; naglašava da trgovinska politika EU-a može u velikoj mjeri doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja i klimatskih ciljeva iz Pariškog sporazuma;
157. podsjeća da je EU ukinuo izvozne subvencije sa svoje strane i da u aktualnom proračunu EU-a više ne postoji proračunska linija za izvozne subvencije; poziva trgovinske partnere EU-a da se u tom pogledu obvežu na smanjenje domaće potpore kojom se narušava trgovina; traži od članica WTO-a koje i dalje dodjeljuju izvozne subvencije da provode Ministarsku odluku o izvoznoj konkurenciji donesenu u Nairobiju 19. prosinca 2015.;
158. zahtijeva da Komisija bude na oprezu i pojača obrambeno djelovanje Unije u svrhu rješavanja postojećih i budućih prepreka za pristupanje tržištima u trećim zemljama, koje su u porastu, istodobno poštujući okoliš i ljudska prava, uključujući pravo na hranu; ističe da većina tih prepreka utječe na poljoprivredne proizvode (27 % prema bazi podataka Komisije o pristupu tržištu), a one se pak uglavnom odnose na sanitarne i fitosanitarne mjere za pristup tržištu;
159. poziva Komisiju da u pripremi razmjene ponuda i izračunu kvota predvidi i uzme u obzir posljedice Brexita;
160. poziva Komisiju da pokrene jasne i transparentne inicijative kako bi se dodatno ojačalo promicanje standarda EU-a u pogledu proizvodnje, sigurnosti, dobrobiti životinja i okoliša, kao i kratkih opskrbnih lanaca te da podupire programe za proizvodnju kvalitetne hrane, što bi se moglo postići i s pomoću programa označivanja europskog podrijetla te marketinškim i promidžbenim aktivnostima na unutarnjem tržištu i tržištima trećih zemalja za one sektore koji imaju koristi od posebnih instrumenata politike u okviru ZPP-a; ustraje u potrebi za smanjenjem birokracije i nepotrebnih uvjeta kako bi se manjim proizvođačima omogućilo sudjelovanje u tim programima; pozdravlja stalno povećanje proračunskih sredstava dostupnih za promidžbene programe te apelira na Komisiju da održi tempo povećanja tih odobrenih sredstava u svjetlu sve većeg interesa proizvođača;
161. ističe važnost kratkih lokalnih i regionalnih lanaca opskrbe, koji su okolišno održiviji jer manje zagađuju okoliš s obzirom na kraće trajanje prijevoza te podrazumijevaju bolju sljedivost i svježije proizvode;
162. podsjeća na važnost osnaživanja lokalnih poljoprivrednika u pogledu napredovanja u vrijednosnom lancu osiguravajući im pomoć i podršku u vezi s ekološkim proizvodima i proizvodima s dodanom vrijednošću i stavljajući im na raspolaganje novo znanje i tehnologije, s obzirom na to da postizanje održivosti zahtijeva izravno djelovanje kako bi se očuvali, zaštitili i poboljšali prirodni resursi;
163. podsjeća da se lokalnom proizvodnjom podupiru lokalna gastronomija i lokalna gospodarstva;
164. naglašava da bi budućnost poljoprivrede trebala biti usmjerena na proizvodnju visokokvalitetne hrane, jer u tome leži konkurentska prednost Europe; naglašava da se standardi EU-a trebaju održavati i jačati kad god je to moguće; poziva na mjere za daljnje povećanje dugoročne produktivnosti i konkurentnosti u sektoru proizvodnje hrane, uvođenje novih tehnologija i učinkovitiju upotrebu resursa, čime će se ojačati vodeća uloga EU-a u svijetu;
165. smatra da je neprihvatljivo da postoje razlike u kvaliteti između prehrambenih proizvoda koji se na jedinstvenom tržištu oglašavaju i distribuiraju pod istom robnom markom i u istom pakiranju; pozdravlja poticaje Europske komisije za rješavanje pitanja različite kvalitete prehrambenih proizvoda na jedinstvenom tržištu, uključujući njezin rad na zajedničkoj metodologiji ispitivanja;
166. pozdravlja napredak postignut u promicanju poljoprivrednih interesa EU-a u nedavnim bilateralnim trgovinskim pregovorima, osobito u pogledu pristupa tržištu za visokokvalitetne poljoprivredno-prehrambene proizvode iz EU-a i zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla u trećim zemljama; vjeruje da se taj trend može nastaviti i poboljšati;
Transparentan proces odlučivanja u cilju konsolidacije prijedloga ZPP-a za razdoblje 2021. – 2028.
167. ističe da bi Parlament i Vijeće postupkom suodlučivanja trebali utvrditi opće zajedničke ciljeve, osnovne standarde, mjere i dodjelu financijskih sredstava te odrediti primjerenu razinu fleksibilnosti potrebnu da bi se države članice i njihove regije mogle nositi sa svojim posebnostima i zadovoljavati svoje potrebe u skladu s jedinstvenim tržištem kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja zbog nacionalnih odabira;
168. žali zbog toga što cijeli postupak programiranja ZPP-a nakon 2020. – savjetovanje, komunikacija, procjena učinka i zakonodavni prijedlozi – opetovano počinje sa znatnim zakašnjenjem s obzirom na to da se približava kraj osmog parlamentarnog saziva, čime se stvara rizik da raspravu o budućem ZPP-u zasjene predizborne rasprave te se ugrožava mogućnost za postizanje konačnog sporazuma prije europskih izbora;
169. poziva Komisiju da uvede prijelaznu uredbu kojom će se u slučaju kašnjenja u donošenju ZPP-a poljoprivrednicima omogućiti da i dalje imaju pristup mjerama programa ruralnog razvoja, osobito mjerama u pogledu okoliša i ulaganja;
170. poziva države članice da se pobrinu za to da pri provedbi nove reforme ne bude kašnjenja u plaćanjima poljoprivrednicima te da preuzmu odgovornost i u slučaju kašnjenja primjereno obeštete poljoprivrednike;
171. međutim, naglašava da je potrebno postići što veći napredak prije isteka trenutačnog mandata i isticati tu temu u predizbornoj kampanji za Europski parlament;
172. priznaje da je važno da u postupku odlučivanja u okviru ZPP-a sudjeluju institucije i stručnjaci odgovorni za zdravstvene i ekološke politike koje utječu na biološku raznolikost, klimatske promjene te onečišćenje zraka, tla i vode;
173. poziva Komisiju da prije uvođenja suštinskih promjena u oblikovanje i/ili provedbu ZPP-a predloži dovoljno dugo prijelazno razdoblje kako bi se državama članicama omogućio što bezbolniji prijelaz i vrijeme za pravilnu i propisnu provedbu nove politike te da bi se izbjegla kašnjenja u godišnjim plaćanjima poljoprivrednicima i u provedbi mjera ruralnog razvoja;
174. poziva EU i njegove države članice da ojačaju dijalog sa zemljama u razvoju i stave na raspolaganje svoju stručnost i financijsku potporu za promicanje ekološki održive poljoprivrede koja se temelji na malim i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, uz posebno usmjeravanje na žene i mlade, na što su se obvezale u Zajedničkoj deklaraciji sa sastanka na vrhu Afričke unije i EU-a 2017. naslovljenoj „Ulaganje u mlade za ubrzani uključivi rast i održivi razvoj”; podsjeća na doprinos žena u ruralnim područjima u ulozi poduzetnica i promicateljica održivog razvoja; ističe da je potrebno razviti njihov potencijal u održivoj poljoprivredi i njihovu otpornost u ruralnim područjima;
175. podsjeća da su glad i pothranjenost u zemljama u razvoju uglavnom povezani s nedostatkom kupovne moći i/ili nemogućnošću siromašnog ruralnog stanovništva da bude samodostatno; stoga apelira na EU da aktivno pomogne zemljama u razvoju da svladaju prepreke (npr. lošu infrastrukturu, manjak logistike) u vlastitoj poljoprivrednoj proizvodnji;
176. naglašava da će do 2050. više od polovice stanovništva najslabije razvijenih zemalja i dalje živjeti u ruralnom okruženju te da će se razvojem održive poljoprivrede u zemljama u razvoju pridonijeti iskorištavanju potencijala ruralnih zajednica, zadržati stanovnike u ruralnim područjima i smanjiti nezaposlenost, siromaštvo i nesigurnost hrane, što će pak pridonijeti borbi protiv temeljnih uzroka prisilnih migracija;
177. prepoznaje važnu ulogu koju svemirske tehnologije, kao što su one osmišljene u okviru svemirskih i satelitskih programa EU-a kojima upravlja Agencija za europski GNSS (Galileo, EGNOS i Copernicus), mogu imati u postizanju ciljeva održivog razvoja UN-a nudeći pristupačna rješenja za olakšavanje prelaska na preciznu poljoprivredu, uz uklanjanje rasipanja, uštedu vremena, smanjenje zamora i optimiziranje uporabe opreme;
178. poziva Komisiju da istraži svemirske tehnologije i alate povezane te Globalno partnerstvo za djelotvornu razvojnu suradnju kao mehanizme za pomoć u praćenju usjeva, stočarstva, šumarstva, ribarstva i akvakulture, pružanje potpore poljoprivrednicima, ribarima, šumarima i donositeljima politika u njihovim nastojanjima da primjene različite metode za postizanje održive proizvodnje hrane i davanje odgovora na povezane izazove;
179. poziva Komisiju da se pobrine za to da države članice u svojim akcijskim planovima osiguraju jednakost žena i muškaraca u ruralnim područjima; apelira na Komisiju i države članice da podrže jednaku zastupljenost žena u strukturama institucija za dijalog sa sektorom i u tijelima strukovnih organizacija, zadruga i udruženja u sektoru koja su nadležna za donošenje odluka; smatra da bi se novim zakonodavstvom EU-a trebali znatno poboljšati tematski potprogrami za žene u ruralnim područjima;
180. naglašava da bi Komisija i dalje trebala osiguravati da se zakonodavstvo EU-a o dobrobiti životinja strogo izvršava, i to uvijek ujednačeno u svim državama članicama, uz pravilnu kontrolu i sankcije; poziva Komisiju da prati i izvješćuje o zdravlju i dobrobiti životinja, među ostalim i o prijevozu životinja; podsjeća da proizvodi koji ulaze u EU moraju ispunjavati standarde u pogledu dobrobiti životinja te okolišne i društvene standarde; poziva na financijske poticaje za dobrovoljno donošenje mjera za dobrobit životinja koje nadilaze minimalne zakonodavne norme;
181. poziva Komisiju da provede odgovarajuće zakonodavstvo EU-a, a posebno Uredbu Vijeća 1/2005/EZ od 22. prosinca 2004. o zaštiti životinja tijekom prijevoza; u tom kontekstu smatra da je potrebno poštovati presudu Suda Europske unije kojom je presuđeno da zaštita dobrobiti životinja ne prestaje na vanjskim granicama EU-a i da stoga prijevoznici životinja koje se izvoze iz Europske unije moraju poštovati pravila EU-a o dobrobiti životinja, među ostalim i izvan EU-a;
182. ustraje u tome da bi se posebna pozornost trebala posvetiti poljoprivrednicima koji se suočavaju s dodatnim troškovima zbog posebnih ograničenja povezanih s prirodnim područjima velike vrijednosti, kao što su planinska područja, otoci, najudaljenije regije i ostala područja u nepovoljnom položaju; smatra da je zbog njihovih posebnih ograničenja financiranje u okviru ZPP-a od ključne važnosti za te regije i da bi svako smanjenje vrlo štetno utjecalo na brojne poljoprivredne proizvode; apelira na države članice da izrade i primijene sustave kvalitete kako bi zainteresiranim proizvođačima pružile priliku da ih brzo uvedu;
183. smatra da bi proračun programa POSEI trebalo održati na dovoljno visokoj razini da se najudaljenije regije mogu suočiti s izazovima u poljoprivredi, kako je Parlament tražio u nekoliko navrata; pozdravlja rezultate najnovijeg izvješća Komisije o provedbi programa POSEI te smatra da bi programi za najudaljenije regije i za manje egejske otoke trebali i dalje biti odvojeni od općeg sustava izravnih plaćanja EU-a kako bi se zajamčio uravnotežen teritorijalni razvoj sprečavanjem rizika od napuštanja proizvodnje zbog izazova povezanih s udaljenošću, izoliranošću, malom površinom, nepovoljnom topografijom i klimom te gospodarskom ovisnošću o malom broju proizvoda;
184. poziva Komisiju da u Opservatorij za tržište mlijeka uvede samostalni odjel koji će proučavati cijene u najudaljenijim regijama radi brze reakcije na krizu u tom sektoru; smatra da bi definiciju „krize” i potom intervenciju Komisije trebalo prilagoditi najudaljenijim regijama uzimajući u obzir veličinu tržišta, ovisnost o ograničenom broju gospodarskih djelatnosti i manju mogućnost za diversifikaciju;
185. poziva na bolju integraciju „kružnog gospodarstva” kako bi se zajamčila najbolja i najučinkovitija upotreba primarnih materijala i nusproizvoda u biogospodarstvima u razvoju te pritom poštovala ograničenja u pogledu dostupnosti biomase i zemljišta te ostalih usluga ekosustava te smatra da bi razvoj bioindustrije u ruralnim područjima mogao omogućiti nove poslovne modele koji bi poljoprivrednicima i vlasnicima šuma mogli pomoći da nađu nova tržišta za svoje proizvode i otvore radna mjesta; stoga poziva Komisiju i države članice da pruže potrebnu potporu sektoru poljoprivrede i šumarstva radi većeg doprinosa daljnjem razvoju biogospodarstva u EU-u; naglašava da je potrebno promicati agrošumarstvo koje može ponuditi višenamjenske, rekreacijske i produktivne ekosustave i mikroklime te ukloniti nedostatke koji bi mogli omesti njegov razvoj;
186. smatra da bi se potporom u sklopu poljoprivredno-okolišno-klimatskih mjera, dopunjenom eko-programima na razini država članica, trebali pokriti troškovi prijelaza poljoprivrednika na nove održive prakse, primjerice promicanjem i agrošumarstva i ostalih mjera za održivo šumarstvo te potporom za te mjere kojima se podupire biološka raznolikost i genetska raznolikost životinjskih i biljnih vrsta, te troškovi prilagodbe promjenjivim klimatskim uvjetima;
187. poziva Komisiju da zajamči inovacije, istraživanja i modernizaciju u agrošumarstvu i šumarstvu podupiranjem snažnog i prilagođenog sustava savjetovanja, ciljanog osposobljavanja i prilagođenih rješenja za poticanje inovacija te razmjenu znanja i najboljih praksi među državama članicama, uz opći naglasak na relevantnim novim tehnologijama i digitalizaciji; istodobno naglašava ključnu ulogu udruga vlasnika šuma u prijenosu informacija i inovacija, osposobljavanju i daljnjem obrazovanju vlasnika malih šuma te provedbi aktivnog višenamjenskog upravljanja šumama.
o o o
188. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.