Rezolucija Europskog parlamenta od 30. svibnja 2018. o godišnjem izvješću o funkcioniranju schengenskog prostora (2017/2256(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. rujna 2017. o očuvanju i jačanju schengenskog područja (COM(2017)0570),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. ožujka 2016. naslovljenu „Povratak Schengenu – Plan” (COM(2016)0120),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži(1) („Uredba o europskoj graničnoj i obalnoj straži”),
– uzimajući u obzir Zakonik o schengenskim granicama, a posebno njegove članke 14. i 17.;
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol)(2),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o uspostavi Europskog sustava nadzora granica (Eurosur)(3),
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0160/2018),
A. budući da se schengenskim prostorom, jednim od najvećih postignuća Europske unije, jedinstvenim po svom uređenju, omogućuje slobodno kretanje ljudi bez kontrola na njegovim unutarnjim granicama; budući da je to ostvareno na temelju različitih kompenzacijskih mjera, kao što su bolja razmjena informacija koja proizlazi iz uspostave Schengenskog informacijskog sustava (SIS) i osnivanje mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine koju provode države članice, te jačanja uzajamnog povjerenja u funkcioniranje schengenskog prostora; budući da uzajamno povjerenje zahtijeva solidarnost, sigurnost, pravosudnu i policijsku suradnju u kaznenim stvarima, zajedničku zaštitu vanjskih granica EU-a, zajedničko shvaćanje i zajedničke strategije u vezi s migracijskom i viznom politikom te politikom azila, kao i poštovanje međunarodnog i europskog prava u tom području;
B. budući da je posljednjih godina nekoliko čimbenika utjecalo na funkcioniranje schengenskog prostora; budući da su među tim čimbenicima utjecaj međunarodnih kretanja i turističkih tokova, koji su i bili početni razlog za uvođenje zakonodavstva o tzv. „pametnim granicama”, kao i velik broj tražitelja azila i nezakonitih migranata s povezanim sekundarnim kretanjima te naknadno ponovno uvođenje i produljenje kontrola na unutarnjim granicama od strane nekih država članica od 2014.; budući da se čini da je ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama povezano s predodžbom o prijetnjama javnom poretku i unutarnjoj sigurnosti u vezi s kretanjem ljudi i terorizmom, brojem osoba koje traže međunarodnu zaštitu i nezakonitim migrantima koji pristižu, a ne s pouzdanim dokazima o stvarnom postojanju ozbiljne prijetnje ili stvarnom broju onih koji pristižu; budući da su među tim čimbenicima i terorizam i snažnija prijetnja javnom poretku i unutarnjoj sigurnosti država članica;
C. budući da su jačanje vanjskih granica EU-a i uvođenje sustavnih kontrola pregledavanjem odgovarajućih baza podataka, uključujući za europske građane, bili dio mjera uspostavljenih za zaštitu schengenskog prostora;
D. budući da su neke države članice na dolazak tražitelja azila i izbjeglica reagirale ponovnim uvođenjem kontrola na unutarnjim granicama, koje su obrazložile potrebom za „reguliranjem” kretanja državljana trećih zemalja koji traže međunarodnu zaštitu, i to unatoč činjenici da se člankom 14. stavkom 1. Zakonika o schengenskim granicama propisuje da se „uobičajeni postupak na granicama” ne primjenjuje na tražitelje azila; budući da je za procjenu zahtjeva za azil potrebno primijeniti pravedan i solidaran sustav podjele odgovornosti;
E. budući da je Komisija u ožujku 2016. predložila niz mjera u cilju ponovne uspostave normalnog funkcioniranja schengenskog prostora; budući da pravilno funkcioniranje schengenskog prostora još nije ponovno uspostavljeno i prije svega ovisi o državama članicama, njihovu međusobnom povjerenju, solidarnosti koju pokazuju u potpori zemljama prvog ulaska, donošenju odgovarajućih mjera i provedbi takvih mjera, posebno u državama članicama;
F. budući da se poticaji državama članicama za donošenje mjera za ponovno nesmetano funkcioniranje schengenskog prostora u najvećoj mjeri temelje na tome da se zahtjevi za provođenje graničnih kontrola ne podnesu ponovno;
G. budući da održavanje graničnih kontrola na unutarnjim granicama ili ponovno uvođenje takvih kontrola u schengenskom prostoru ima ozbiljne posljedice na život europskih građana i svih onih koji imaju koristi od načela slobodnog kretanja unutar EU-a te ozbiljno ugrožava njihovo povjerenje u europske institucije i europsku integraciju; budući da održavanje i ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama za sobom povlači izravne operativne troškove i troškove ulaganja za prekogranične radnike, turiste, cestovne prijevoznike tereta i javnu upravu, što vrlo negativno utječe na gospodarstva država članica; budući da se troškovi povezani s ponovnim uvođenjem graničnih kontrola procjenjuju na između 0,05 milijardi EUR i 20 milijardi EUR jednokratnih troškova i 2 milijarde EUR godišnjih operativnih troškova(4) i da će u prvom redu biti pogođene prekogranične regije;
H. budući da različite države članice sve češće podižu zidove i ograde na vanjskim i unutarnjim granicama EU-a kao mjeru za odvraćanje od ulaska u EU i tranzita njegovim teritorijem, između ostalog, i za tražitelje azila; podsjeća da su prema procjenama Transnacionalnog instituta (TNI) europske države izgradile više od 1200 kilometara zidova i granica, na što su utrošile barem 500 milijuna eura, i da se od 2007. do 2010. godine iz fondova EU-a financiralo uvođenje 545 sustava za nadzor granica duž 8279 kilometara vanjskih granica EU-a kao i 22 347 nadzornih uređaja;
I. budući da je schengenski prostor danas na svojoj prekretnici te zahtijeva poduzimanje odlučnih i zajedničkih mjera kako bi građani od njega opet imali punu korist; budući da su u tom smislu također potrebni uzajamno povjerenje, suradnja i solidarnost među državama članicama; budući da u političkom diskursu ne bi trebalo okrivljavati schengenski prostor;
J. budući da je proširenje schengenskog prostora i dalje glavni instrument za širenje gospodarskih i društvenih koristi koje proizlaze iz prava na slobodno kretanje ljudi, usluga, robe i kapitala na nove države članice, poticanje kohezije i premošćivanje razlika među zemljama i regijama; budući da je potpuna primjena schengenske pravne stečevine u svim državama članicama koje su ispunile kriterije za uspješno zaključenje postupka evaluacije schengenske pravne stečevine ključna za stvaranje usklađenog i čvrstog okvira pravne sigurnosti; budući da je predsjednik Komisije u nekoliko navrata najavio spremnost Rumunjske i Bugarske za pristupanje schengenskom prostoru te su njihovu spremnost naveli i Parlament u svojem stajalištu od 8. lipnja 2011. o nacrtu odluke Vijeća o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj(5) te Vijeće u svojim zaključcima;
K. budući da je radna skupina za kontrolu Schengena izbliza pratila provedbu schengenske pravne stečevine u okviru mehanizama za evaluaciju primjene schengenske pravne stečevine, metodologije za procjenu osjetljivosti, saslušanja u odborima i službenih putovanja u države članice i treće zemlje; budući da je utvrdila mjere koje su već provedene ili će to uskoro biti, najveće nedostatke u funkcioniranju schengenskog prostora i mjere koje je potrebno poduzeti u budućnosti;
Ključna pitanja
Napredak postignut u uklanjanju utvrđenih nedostataka
1. ističe da je zakonodavac EU-a u posljednje tri godine donio niz mjera namijenjenih jačanju integriteta schengenskog prostora bez kontrola na unutarnjim granicama; pozdravlja učinkovitost mjera poduzetih na vanjskim granicama kao i osnivanje Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu; prima na znanje napore koje je Agencija uložila u provedbu novih propisa, posebno u izvođenju zajedničkih operacija za nadzor granica i vraćanje kao i pružanju potpore državama članicama izloženima povećanoj razini migracije, uz nastavak potpunog poštovanja temeljnih prava kao što se navodi u Uredbi o europskoj graničnoj i obalnoj straži; uviđa važnu ulogu nedavno uvedenog mehanizma za procjenu osjetljivosti u otkrivanju slabih točaka na zajedničkim vanjskim granicama i sprječavanju kriza; ustraje u ulaganju zajedničkih napora i suradnji između agencija i drugih dionika u pogledu primjene pristupa na temelju žarišnih točaka u području osposobljavanja;
2. prima na znanje mjere poduzete u okviru izmjene Zakonika o schengenskim granicama i uvođenja obveznih provjera u relevantnim bazama podataka na vanjskim granicama na ulasku i izlasku za građane trećih zemalja i građane EU-a, uz daljnje pomno praćenje učinka, nužnosti i proporcionalnosti tih mjera u vezi s prelaskom granica građana EU-a; naglašava da su u nekim slučajevima obvezne sustavne provjere na vanjskim schengenskim granicama zamijenjene ciljanim provjerama zbog njihova nerazmjernog učinka na protok prometa; podsjeća da bi Komisija trebala uzeti u obzir te posljedice prilikom provođenja procjene predviđene u Uredbi (EU) 2017/458;
3. pozdravlja trenutačnu reformu Schengenskog informacijskog sustava i činjenicu da je agencija eu-LISA 5. ožujka 2018. uvela Sustav za automatsku identifikaciju otisaka prstiju (AFIS) u sustav SIS II, kojim se uvodi mogućnost biometrijskog pretraživanja, što će doprinijeti jačanju borbe protiv kriminala i terorizma;
4. naglašava da je potrebno bolje iskoristiti postojeće instrumente, osobito kako bi se maksimalno iskoristile pogodnosti postojećih sustava i kako bi se riješio problem strukturnih nedostataka u podacima, u skladu sa zahtjevima u pogledu zaštite podataka i uz poštovanje načela prava na privatnost, nediskriminacije, nužnosti i proporcionalnosti;
5. pozdravlja postignuća u područjima prekogranične policijske i pravosudne suradnje te kaznenog progona kao i rad Eurojusta i Europola u borbi protiv prekograničnog i organiziranog kriminala, trgovanja ljudima i terorizma uz pomoć rada obavještajnih službi, razmjene informacija te zajedničkih istraga;
6. izražava zabrinutost zbog napora Komisije uloženih u razradu koncepta i strategije europskog integriranog upravljanja granicama na temelju informacija objavljenih 14. ožujka 2018. usmjerenih na usklađivanje s odredbama u Uredbi o europskoj graničnoj i obalnoj straži; izražava sumnju u pogledu njezine djelotvornosti u postavljanju željenih općih ciljeva i ciljeva u području europskog integriranog upravljanja granicama, a posebno u jačanju i provedbi temeljnih prava i ostalih elemenata strategije;
7. uviđa veliku vrijednost novog mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine jer se njime promiče transparentnost, međusobno povjerenje i odgovornost među državama članicama tako što se nadzire način na koji one provode različita područja schengenske pravne stečevine;
Utvrđeni kritični nedostaci
8. izražava zabrinutost zbog kritičnih nedostataka i manjkavosti otkrivenih u okviru mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine i procjene osjetljivosti;
9. izražava duboku zabrinutost zbog vrlo ozbiljnih nedostataka u provedbi schengenske pravne stečevine koji su utvrđeni tijekom evaluacije privremene upotrebe Schengenskog informacijskog sustava od strane UK-a te u interesu integriteta tog sustava poziva Vijeće i Komisiju da s Parlamentom povedu rasprave o prikladnim popratnim mjerama u vezi s tim zaključcima;
10. osuđuje činjenicu da se nastavlja s ponovnim uvođenjem unutarnjih graničnih kontrola jer se time u pitanje dovode osnovna načela schengenskog prostora; smatra da mnoga produljenja u pogledu trajanja, nužnosti ili proporcionalnosti nisu u skladu s postojećim pravilima te su stoga nezakonita; žali zbog toga što države članice nisu poduzele odgovarajuće mjere da bi osigurale suradnju s drugim državama članicama koje dijele taj problem kako bi se minimizirali učinci spomenutih mjera te nisu pružile dostatna obrazloženja o razlozima za provođenje takvih kontrola ni dostatne informacije o njihovim rezultatima, što otežava analizu Komisije i nadzor Parlamenta; žali i zbog prakse u državama članicama koja obuhvaća umjetne promjene pravne osnove za ponovno uvođenje kontrola te njihovo produljenje iznad najvećeg mogućeg razdoblja u slučaju istih činjeničnih okolnosti; smatra da gospodarski, politički i društveni učinci te prakse negativno utječu na jedinstvo schengenskog prostora, smanjuju blagostanje europskih građana te dovode u pitanje načelo slobodnog kretanja; ponavlja da je zakonodavac Unije donio mnoge mjere u posljednje tri godine za jačanje i nadzor vanjskih granica; ističe da nije bilo odgovarajuće reakcije u pogledu ukidanja nadzora unutarnjih granica;
11. naglašava da se ponovno uvođenje graničnih kontrola na unutarnjim granicama pokazalo mnogo lakšim od uklanjanja tih kontrola nakon njihova ponovnog uvođenja;
12. izražava zabrinutost zbog manjkave provedbe nekih dijelova zakonodavstva kojima se uređuju određena područja kontrole vanjskih granica, kao što su sustavno pretraživanje baza podataka tijekom graničnih kontrola i temeljite provjere propisanih uvjeta ulaska; također izražava zabrinutost zbog povremene nedostupnosti određenih baza podataka, kao što su Schengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS), na određenim graničnim prijelazima; napominje da se u mnogim državama članicama često pri uspostavi nacionalnih koordinacijskih centara očito ne poštuju odredbe Uredbe o uspostavi Europskog sustava nadzora granica (Eurosur); ponovno ističe da je radi postizanja učinkovitosti zakonodavstva o unutarnjim i vanjskim granicama od presudne važnosti da države članice propisno provode mjere dogovorene na razini Unije;
13. podsjeća na to da su državama članicama dostupni i drugi alati osim nadzora unutarnjih granica, uključujući, prema preporuci Komisije, ciljane policijske kontrole pod uvjetom da takve kontrole nemaju za cilj nadzor granica, da se temelje na općim policijskim informacijama ili iskustvu vezanom za moguće prijetnje javnoj sigurnosti te da su posebno usmjerene na suzbijanje prekograničnog kriminala, da su osmišljene i da se provode na razvidno drukčiji način od sustavnog provjeravanja osoba na vanjskim granicama; podsjeća na to da takve kontrole mogu biti učinkovitije od kontrola unutarnjih granica, posebno zato što su fleksibilnije i mogu se lakše prilagoditi procjenama rizika;
14. podsjeća na to da se mogu provesti nenajavljene provjere na licu mjesta na unutarnjim granicama schengenskog prostora bez da se prethodno o tome obavijesti dotičnu državu članicu;
15. osuđuje konstrukciju fizičkih prepreka, uključujući ograde, između država članica i podsjeća na svoje sumnje u pogledu spojivosti takvih mjera sa Zakonikom o schengenskim granicama; poziva Komisiju da temeljito istraži postojeće i buduće konstrukcije i da o tome izvijesti Parlament;
16. prima na znanje kao dio rada na ponovnoj uspostavi normalnog funkcioniranja schengenskog prostora, prijedlog izmjene Zakonika o schengenskim granicama u pogledu pravila primjenjivih na privremeno ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama; ističe da je potrebno uspostaviti jasna pravila i da bi se u tim izmjenama trebali samo uzeti u obzir novi izazovi i prijetnje unutarnjoj sigurnosti, bez da se potiče ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama; podsjeća da izmjene ne bi trebale otvoriti novi put produljenju kontrole unutarnjih granica; u tom smislu izražava zabrinutost zbog toga što se prijedlog Komisije o ponovnom uvođenju unutarnjih graničnih kontrola temelji na procjeni „percipiranog rizika” umjesto na provjerenim i čvrstim dokazima te postojanju ozbiljne prijetnje kao i zbog toga što je takozvana „procjena rizika” u cijelosti povjerena državi koja ponovno uvodi kontrole na granicama; smatra da bi te korake trebalo poduzeti oprezno kako se ne bi nanijela nepopravljiva šteta osnovnoj ideji slobodnog kretanja, posebno u vidu uspostavljanja snažnih postupovnih jamstava, osobito za zadržavanje strogog vremenskog ograničenja ponovne uspostave unutarnjih graničnih kontrola;
17. naglašava da bi daljnje produljenje postojećih kontrola na unutarnjim granicama ili ponovno uvođenje novih kontrola nametnulo znatne ekonomske troškove EU-u kao cjelini te bi se jedinstvenom tržištu nanijela velika šteta;
Mjere koje treba poduzeti
18. naglašava hitnu potrebu za uklanjanjem utvrđenih kritičnih nedostataka bez odgode kako bi schengenski prostor opet funkcionirao normalno, bez graničnih kontrola na unutarnjim granicama;
19. poziva sve države članice da u potpunosti provedu postojeće uredbe i poziva Komisiju da odlučno djeluje u pitanjima kršenja zajednički dogovorenih pravila uz pomoć uvođenja proporcionalnih i nužnih mjera usmjerenih na predmetne države članice, uključujući postupke zbog povrede, u cilju zaštite interesâ drugih država članica i Unije u cjelini;
20. naglašava važnost reformi i prilagodbe sustava SIS radi brzog reagiranja na nove izazove, posebno u pogledu zaštite djece u opasnosti i nestale djece, izravne i obavezne razmjene informacija o terorizmu, uz poštovanje temeljnih prava građana EU-a i državljana trećih zemalja te jamčenje mjera za zaštitu podataka i privatnosti, kao i obvezne razmjene informacija o odlukama o vraćanju; naglašava da se takvim reformama ne smiju ugroziti načela nužnosti i proporcionalnosti; ističe da su za pravilno djelovanje sustava potrebna upozorenja kako bi se pokrenule mjere te da bi njihovo uvrštenje u sustav trebalo biti opravdano; ističe očekivano znatno povećanje aktivnosti ureda SIRENE (Zahtjevi za dodatne informacije o nacionalnom unosu) i poziva države članice da ojačaju sredstva koja su tim uredima na raspolaganju osiguravanjem odgovarajućih financijskih i ljudskih resursa za obavljanje njihovih novih funkcija;
21. ističe da su mehanizmom za evaluaciju schengenske pravne stečevine utvrđeni kritični nedostaci i poziva države članice da stoga provedu preporuke koje su im upućene; također ističe i procjenu osjetljivosti te poziva države članice da djeluju na temelju preporuka Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu;
22. poziva Komisiju da Europskom parlamentu i Vijeću podnosi sveobuhvatno godišnje izvješće o provedenim ocjenjivanjima u skladu s Uredbom (EU) br. 1053/2013;
23. odlučno ustraje u tome da Komisija ne smije obnavljati zahtjeve za odstupanje od Schengena ako predmetna država članica nije provela preporuke koje su joj bile upućene u okviru mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine;
24. naglašava da bi sve države članice, uključujući one bez vanjskih kopnenih granica, trebale činiti sve u svojoj moći kako bi osigurale visoku razinu kontrole na svojim vanjskim granicama dodjeljivanjem dostatnih resursa s pomoću osiguravanja osoblja, opreme i stručnosti, uz osiguravanje potpunog poštovanja temeljnih prava, uključujući i u područjima koja se odnose na međunarodnu zaštitu i zabranu prisilnog udaljenja i vraćanja, uspostavom potrebnih zapovjednih i kontrolnih struktura i oblikovanjem ažuriranih analiza rizika u skladu s Uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži za sve razine zapovijedanja kako bi se olakšale učinkovite operacije i osigurala odgovarajuća infrastruktura za siguran, uređen i tečan prelazak granice;
25. smatra da bi se mogućim prijedlozima za evaluaciju mehanizma schengenske pravne stečevine trebala ponuditi rješenja u pogledu velikog vremenskog razmaka između provjera na licu mjesta te provedbenih odluka i akcijskih planova kao i da bi državama članicama trebalo omogućiti brzu primjenu korektivnih mjera; smatra da bi vrijednost nenajavljenih provjera na licu mjesta u okviru mehanizma evaluacije schengenske pravne stečevine mogla biti veća ako bi te provjere stvarno bile nenajavljene (bez obavijesti 24 sata prije);
26. podsjeća da Parlament treba biti odmah i u potpunosti obaviješten o svakom prijedlogu o izmjeni ili zamjeni mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine; napominje da bi Komisija trebala preispitati funkcioniranje tog mehanizma u roku od šest mjeseci od donošenja svih izvješća o evaluaciji u vezi s ocjenama obuhvaćenima prvim višegodišnjim programom ocjenjivanja i proslijediti zaključke Parlamentu;
27. ustraje u razvoju mehanizma za evaluaciju schengenske pravne stečevine zajedno s instrumentom za procjenu osjetljivosti na način koji onemogućuje nepredviđena pogoršanja u cjelokupnom upravljanju vanjskim granicama te unaprjeđuje to upravljanje, povećava poštovanje schengenske pravne stečevine i temeljnih prava, uključujući poštovanje Ženevske konvencije, koju su potpisale sve države članice Europske unije, i koji olakšava temeljitu kontrolu i transparentnost između država članica i europskih institucija, posebice Europskog parlamenta; poziva Komisiju i države članice da dodijele dostatna sredstva za provedbu i praćenje schengenskih ocjenjivanja i procjena osjetljivosti; poziva Komisiju da organizira provjere unutarnjih granica na licu mjesta koje su zaista nenajavljene i da ocijeni prirodu i učinak mjera na snazi;
28. poziva nadležna tijela država članica da unaprijede prikupljanje informacija i statističkih podataka o nacionalnom upravljanju resursima i kapacitetima za kontrolu granice; poziva države članice da pravodobno stave na raspolaganje sve potrebne informacije za mehanizam procjene osjetljivosti;
29. poziva države članice, posebno one koje su izravno pogođene, da pripreme i u dovoljnoj mjeri testiraju krizne planove potrebne za suočavanje sa situacijama povećanih razina migracije, kao i da poboljšaju svoje registracijske i smještajne kapacitete u slučaju pojave takvih situacija; poziva države članice da unaprijede svoje kapacitete za otkrivanje krivotvorenih isprava i nezakonitih ulazaka, uz puno poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja i temeljnih prava; poziva na ulaganje velikih napora u borbu protiv trgovanja ljudima i protiv terorizma kako bi se preciznije utvrdile kriminalne organizacije i njihov način financiranja;
30. naglašava da će siguran i zakonit pristup EU-u, uključujući i na vanjskim granicama schengenskog prostora, pridonijeti njegovoj ukupnoj stabilnosti;
31. smatra nezadovoljavajućim sadašnje stanje provedbe strategije integriranog upravljanja granicama; traži da Komisija i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu podupru države članice u njihovim nastojanjima da ispune zahtjeve utvrđene Uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži te da pravodobno započnu s tematskim evaluacijama integriranog upravljanja granicama u državama članicama; poziva države članice da usklade svoje upravljanje granicama s konceptom integriranog upravljanja granicama s pomoću primjene sveobuhvatnog pristupa upravljanju granicama na temelju njegovih osnovnih načela i posebno jamčenjem punog poštovanja temeljnih prava, s posebnim naglaskom na ugrožene skupine i maloljetnike, u svim aktivnostima upravljanja granicama i vraćanja, uključujući poštovanje načela zabrane prisilnog vraćanja; ističe da je potrebno zajamčiti punu provedbu strategije integriranog upravljanja granicama na europskoj i nacionalnoj razini, kao i poštovanje međunarodnih konvencija, te time ojačati upravljanje vanjskim granicama, uz poštovanje temeljnih prava;
32. inzistira na potrebi brzog uvođenja cjelokupne strategije integriranog upravljanja granicama, kao što je dogovoreno na razini institucija, tehničke i operativne strategije Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i nacionalnih strategija država članica koje iz njih proizlaze; u potpunosti je svjestan nedosljednosti u provedbi strategije integriranog upravljanja granicama u državama članicama i ističe da je puna provedba te strategije u svim državama članicama ključna za pravilno funkcioniranje schengenskog prostora;
33. poziva Komisiju da donese zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe Eurosur, s obzirom na velike nedostatke na koje se naišlo u provedbi postojećih propisa te smatra da bi se takvim prijedlogom trebalo potaknuti veću upotrebu Eurosur-a pri pokretanju i podupiranju razmjene informacija, analize rizika te operacija traganja i spašavanja;
34. ponavlja potporu Parlamenta žurnom pristupanju Bugarske i Rumunjske schengenskom prostoru te pristupanju Hrvatske čim ispuni odgovarajuće kriterije; poziva Vijeće da odobri pristupanje Bugarske i Rumunjske kao punopravnih članica schengenskog prostora;
Ostala relevantna pitanja za schengenski prostor
35. naglašava da trenutačno stanje u kojem se nalazi schengenski prostor i nastavak provedbe kontrole na unutarnjim granicama ne proizlaze prvenstveno iz njegove strukture i pravila, već u većoj mjeri iz područja povezanih sa schengenskom pravnom stečevinom, poput nedostataka u zajedničkom europskom sustavu azila, uključujući nedostatak političke volje, solidarnosti i podjele odgovornosti, Dublinske uredbe i upravljanja vanjskim granicama;
Napredak postignut u uklanjanju utvrđenih nedostataka
36. ističe mjere potpore i izgradnje kapaciteta poduzete radi suzbijanja temeljnih uzroka nezakonite migracije i poboljšanja životnih uvjeta u zemljama podrijetla;
37. smatra da je suradnja s trećim zemljama jedan element kojim se ublažavaju okolnosti koje dovode do prisilne i nezakonite migracije; naglašava da su za postizanje željenih ciljeva potrebne sveobuhvatne mjere;
Utvrđeni kritični nedostaci
38. žali zbog toga što su mnoge osobe poginule ili nestale u Sredozemnom moru u zadnjih nekoliko godina; nadalje, naglašava da je traganje i spašavanje zaseban dio europskog integriranog upravljanja granicama, kao što je utvrđeno u Uredbi o Europskoj agenciji za graničnu i obalnu stražu; mišljenja je da je trajno, pouzdano i učinkovito postupanje Unije u okviru operacija traganja i spašavanja na moru ključno za sprečavanje gubitka života na moru; smatra da je od ključne važnosti da adekvatni aspekti traganja i spašavanja na moru, kao i odgovarajuće sposobnosti budu dio svih mjera planiranja operacija nadzora morskih granica i provedbe takvih operacija od strane Europske agencije za graničnu i obalnu stražu, kako je predviđeno u Uredbi (EU) br. 656/2014;
39. izražava veliku zabrinutost u pogledu provedbe Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži te naglašava potrebu da države članice ispunjavaju zahtjeve navedene u Uredbi, osobito kada je riječ o obvezama u vezi s osiguravanjem dostatnih ljudskih resursa i tehničke opreme za zajedničke operacije i pričuvu opreme za brzu reakciju, kao i dodjelom odgovarajućih sredstava za provedbu procjene osjetljivosti; zabrinut je zbog resursa i financijskog planiranja u vezi s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu te zbog procjena na kojima se temelje financiranje operacija i potrebni doprinosi država članica; poziva države članice da zajamče odgovarajuću obuku o temeljnim pravima za nacionalne službenike graničnog nadzora;
40. smatra da suradnja na nacionalnoj razini između različitih službi kaznenog progona, vojske, službenika graničnog nadzora, carine te službi traganja i spašavanja na moru često nije odgovarajuća, što je uzrok necjelovite upućenosti u situaciju i slabe učinkovitosti; napominje da nedostatak struktura za suradnju može dovesti do neučinkovitih i/ili nerazmjernih mjera; podsjeća na to da ni jedna količina dobronamjernih mjera na razini Unije ne može nadoknaditi nedostatak unutarnje suradnje između nadležnih tijela država članica;
41. prima na znanje uspostavu drugih opsežnih informacijskih sustava i cilj poboljšanja njihove interoperabilnosti, pri čemu treba očuvati potrebne zaštitne mehanizme, posebno kada je riječ o zaštiti podataka i privatnosti;
42. smatra da bi rad na prijedlozima o interoperabilnosti informacijskih sustava trebao biti prilika za poboljšanje i djelomično usklađivanje nacionalnih IT sustava i nacionalnih infrastruktura na graničnim prijelazima;
Mjere koje treba poduzeti
43. potiče agencije i države članice da nastave s provedbom višenamjenskih operacija i da osiguraju poduzimanje pravih koraka kako bi se s pomoću odgovarajućih sredstava i ljudskih resursa u operacije uključile službe za traganje i spašavanje na moru; potiče Agenciju da osigura provedbu mehanizma za podnošenje pritužbi, kao i primjerene resurse i osoblje za potporu službeniku za temeljna prava;
44. poziva države članice da se pobrinu za brzu i učinkovitu provedbu postupaka vraćanja, nakon izdavanja odluke o vraćanju, uz puno poštovanje temeljnih prava te ljudske i dostojanstvene uvjete;
45. napominje da države članice u okviru Direktive 2001/40/EZ imaju mogućnost priznati i provesti odluku o vraćanju koju je donijela druga država članica umjesto da donose novu odluku o vraćanju ili slanju nezakonitih migranata natrag u državu članicu koja je prva izdala odluku o azilu;
46. poziva države članice da poduzmu konkretne korake kako bi se zajamčila odgovarajuća infrastruktura, smještaj i životni uvjeti za sve tražitelje azila, uzimajući posebno u obzir potrebe maloljetnika bez pratnje, obitelji s maloljetnicima i žena u osjetljivom položaju; poziva države članice da svoje objekte za pritvor usklade sa zahtjevima međunarodnih najboljih praksi te normama i konvencijama ljudskih prava, da osiguraju dovoljne kapacitete, imajući na umu da je pritvor krajnja mjera i da nije u najboljem interesu djeteta, te da povećaju korištenje mjera alternativnih pritvoru; poziva države članice da poštuju svoje obveze u pogledu preseljenja, s čime se složilo Europsko vijeće u rujnu 2015. i što je ponovno potvrdio Sud Europske unije u rujnu 2017., kako bi se ponovno uspostavio red u upravljanju migracijama i ojačala solidarnost i suradnja unutar EU-a;
47. poziva države članice da osiguraju neovisnost nacionalnih tijela za zaštitu podataka, i to osiguravanjem dostatnih financijskih sredstava i dovoljnog broja osoblja za ispunjavanje sve većeg broja zadaća; poziva nezavisna tijela za kontrolu iz država članica da zajamče provođenje potrebnih revizija informacijskih sustava i njihova korištenja; poziva države članice da provedu odredbe kako bi se osobama čiji se podaci obrađuju omogućilo da podnesu pritužbe i zatraže svoje osobne podatke kao i da rade na podizanju razine osviještenosti javnosti u vezi s informacijskim sustavima;
48. ustraje u tome da višenamjenske operacije provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u cilju odgovaranja na potrebu da službe za traganje i spašavanje na moru budu na raspolaganju u relevantnim područjima (kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 656/2014); podsjeća na to da nacionalna tijela granične straže također moraju osigurati odgovarajuće resurse za njezine aktivnosti, posebno za traganje i spašavanje; ističe da bi nadzor državne granice trebao obavljati osposobljeni službenik graničnog nadzora ili bi se trebao odvijati pod strogim nadzorom nadležnog tijela;
49. napominje da Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu ima širi mandat koji može koristiti za preuzimanje uloge u pružanju potpore državama članicama pri koordiniranim operacijama vraćanja;
50. poziva države da dodatno razvijaju uzajamnu prekograničnu policijsku suradnju u obliku zajedničkih procjena prijetnji, analiza rizika i ophodnji; poziva na punu provedbu Konvencije iz Prüma i Odluke Vijeća 2008/615/PUP te pristupanje Europskom modelu za razmjenu informacija i Švedskoj inicijativi; poziva države članice da poboljšaju svoje nacionalne strukture za suradnju u području kaznenog progona i razmjenu informacija kao i praktičnu suradnju, posebno sa susjednim državama članicama;
51. podsjeća na veliku važnost dodijeljenu reformi zajedničkog europskog sustava azila u okviru sveobuhvatnog pristupa rješavanju izazova politika u pogledu izbjeglica, tražitelja azila i migranata te migracijskog programa Komisije; podsjeća na to da je Europski parlament u više navrata izjavio da je otvaranje pravnih puteva za migrante i izbjeglice najbolji način borbe protiv trgovanja ljudima, a time i „nezakonite” migracije; poziva Vijeće da brzo slijedi Parlament u donošenju mandata za pregovore o svakom prijedlogu u tom pogledu, osobito u vezi s Dublinskom uredbom; naglašava da nova Europska agencija za azil još čeka na odobrenje rada i poziva Vijeće da odblokira taj predmet po hitnom postupku;
52. naglašava potrebu za poboljšanjem sigurnosti osobnih iskaznica koje su države članice izdale državljanima Unije; stoga poziva Komisiju da predloži, kao što je već učinila u slučaju putovnica, standarde za sigurnosna obilježja i biometrijske podatke u putovnicama, ugrađene u osobne iskaznice.
o o o
53. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, nacionalnim parlamentima i Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu.
Wouter van Ballegooij, The Cost of Non-Schengen: Civil Liberties, Justice and Home Affairs aspects (Cijena nepostojanja schengenskog područja: pitanja povezana s građanskim slobodama, pravosuđem i unutarnjim poslovima), Izvješće o trošku neujedinjene Europe, Odjel za europsku dodanu vrijednost, 2016., str. 32.