Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 3., kao i Ugovor o funkcioniranju Europske unije, posebno njegov članak 4., članak 11., članke 174. do 178., članak 191. i članak 349.,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21 te 21. konferenciju stranaka (COP21) UNFCCC-a i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11), koje su održane u Parizu (Francuska) od 30. studenog do 11. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 7. stavak 2. i članak 11. stavak 2. Pariškog sporazuma, u kojima su prepoznate lokalna, podnacionalna i regionalna dimenzija klimatskih promjena i klimatskog djelovanja;

–  uzimajući u obzir nove ciljeve UN-a za održivi razvoj, a posebno cilj br. 7: „osigurati pristup cijenom pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji za sve” i cilj br. 11: „učiniti gradove uključivima, sigurnima, izdržljivima i održivima”,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1) (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbamaˮ),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(7),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 16. siječnja 2018. o okviru za praćenje kružnog gospodarstva (COM(2018)0029),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. siječnja 2017. naslovljenu „Uloga pretvaranja otpada u energiju u kružnom gospodarstvu” (COM(2017)0034),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 26. siječnja 2017. o provedbi Akcijskog plana za kružno gospodarstvo (COM(2017)0033),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. prosinca 2015. pod naslovom „Ulaganje u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova” (COM(2015)0639),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. prosinca 2015. naslovljenu „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” (COM(2015)0614),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2014. naslovljenu „Prema kružnom gospodarstvu: program nulte stope otpada za Europu” (COM(2014)0398),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2014. naslovljenu „Zeleni akcijski plan za mala i srednja poduzeća: Kako malim i srednjim poduzećima omogućiti pretvaranje ekoloških izazova u poslovne prilike” (COM(2014)0440),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. – strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. veljače 2012. naslovljenu „Inovacijama do održivog rasta: biogospodarstvo za Europu” (COM(2012)0060),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. srpnja 2012. naslovljenu „Pametni gradovi i zajednice – Europsko partnerstvo za inovacije” (C(2012)4701),

–  uzimajući u obzir studiju koju je naručila Komisija iz prosinca 2017. pod naslovom „Uključivanje pitanja zaštite okoliša u fondove kohezijske politike (EFRR, ESF, KF) – Rezultati, razvoj i kretanja tijekom tri programska razdoblja (2000.–2006., 2007.–2013., 2014.–2020.)”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o ulaganju u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova: ocjena izvješća u skladu s člankom 16. stavkom 3. Uredbe o zajedničkim odredbama(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o europskoj teritorijalnoj suradnji – najbolje prakse i inovativne mjere(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o sinergijama u svrhu inovacija: europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020. i ostali europski fondovi povezani s inovacijama i programi EU-a(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja 2015. o učinkovitoj upotrebi resursa: prijelaz na cirkularnu ekonomiju(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2015. o mogućnostima zelenog rasta za mala i srednja poduzeća(12),

–  uzimajući u obzir izjavu o pametnim otocima od 28. ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, članak 1. stavak 1. točku (e) odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0184/2018),

A.  budući da su lokalne i regionalne vlasti, koje su najviše upućene u lokalna i regionalna pitanja te su ključni akteri za učinkovitu provedbu kohezijske politike, također predvodnice prelaska na kružno gospodarstvo; budući da je europski model višerazinskog upravljanja, koji se temelji na aktivnoj i konstruktivnoj suradnji između različitih razina upravljanja i dionika, zajedno s odgovarajućim informacijama i aktivnom uključenosti građana, ključan za ostvarenje tog prelaska;

B.  budući da gradovi zauzimaju samo 3 % površine zemlje, no u njima živi više od polovine svjetskog stanovništva te se troši više od 75 % globalnih resursa i ispušta 60 – 80 % emisija stakleničkih plinova te budući da se očekuje da će se do 2050. u gradove preseliti 70 % svjetskog stanovništva;

C.  budući da je prelazak na jače gospodarstvo s izraženijom kružnom dimenzijom velika prilika, ali i izazov za EU, njegove države članice i njegove građane da se europsko gospodarstvo modernizira i bolje usmjeri prema održivosti; budući da je taj prelazak prije svega prilika za sve europske regije i lokalne vlasti koje su, kao razina vlasti, najbliže lokalnim zajednicama; budući da europskim regijama donosi prilike za razvoj i rast, a može im pomoći da izgrade održiv model kojim će se ostvariti ekonomski razvoj, promijeniti postojeći sektori, poboljšati njihova ravnoteža između trgovine i industrijske konkurentnosti povećanjem produktivnosti, stvoriti nova, visokokvalitetna radna mjesta i novi lanci vrijednosti;

D.  budući da se u EU-u trenutno oko 60 % otpada ne reciklira te da bi se ispitivanjem i uvođenjem novih kružnih modela poslovanja mogle stvoriti velike troškovne koristi i poslovne prilike u korist malih i srednjih poduzeća u EU-u:

E.  budući da postizanje ciljeva iz Pariškog sporazuma iziskuje pomak prema većoj dimenziji kružnog gospodarstva, čime će se bitno doprinijeti razvoju gospodarskog modela čiji cilj nije samo dobit već i zaštita okoliša;

F.  budući da kohezijska politika ne nudi samo prilike za ulaganja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kao odgovor na lokalne i regionalne potrebe, već pruža i integrirani okvir politike kako bi se smanjile razlike u razvijenosti među europskim regijama, pomoglo pri rješavanju brojnih izazova u pogledu njihova razvoja, među ostalim podupiranjem učinkovite upotrebe resursa i održivog razvoja, kao i teritorijalne suradnje i izgradnje kapaciteta, te privuklo i poticalo privatno ulaganje;

G.  budući da se u aktualnom zakonodavnom okviru za kohezijsku politiku prelazak na kružno gospodarstvo ne spominje kao cilj, i budući da je održivi razvoj horizontalno načelo za korištenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, kako je definirano u članku 8. kao i u zajedničkom strateškom okviru (Prilog I.) Uredbe o zajedničkim odredbama, kojim će se omogućiti jačanje veze među postojećim instrumentima koji su usmjereni na projekte s naglaskom na kružnom gospodarstvu;

H.  budući da su mnogi tematski ciljevi koji su postavljeni kako bi europski strukturni i investicijski fondovi bili u skladu sa strategijom Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast kao i povezani ex ante uvjeti relevantni za ciljeve kružnog gospodarstva;

I.  budući da prema članku 6. Uredbe o zajedničkim odredbama operacije koje se podupiru iz europskih strukturnih i investicijskih fondova moraju biti u skladu s mjerodavnim pravom Unije i nacionalnim pravom koje se tiče primjene prava Unije, uključujući posebno pravo u području okoliša;

J.  budući da je jedan od ciljeva kružnog gospodarstva smanjenje otpada na odlagalištima i da je apsolutni prioritet osigurati i očistiti zakonita i nezakonita odlagališta na teritoriju država članica;

K.  budući da je od 1. siječnja 2018. Kina zabranila uvoz otpadne plastike i nesortiranog otpadnog papira te da ta zabrana predstavlja izazov za Uniju u pogledu recikliranja s kojim se treba suočiti na regionalnoj i lokalnoj razini;

Uloga kohezijske politike u promicanju kružnog gospodarstva

1.  pozdravlja napore Komisije za pružanje potpore kružnom gospodarstvu u sklopu kohezijske politike, posebno preko aktivnosti informiranja, kako bi se državama članicama i regijama EU-a pomoglo u apsorpciji sredstava kohezijske politike za kružno gospodarstvo;

2.  napominje da prema Komisijinom izvješću o provedbi Akcijskog plana za kružno gospodarstvo potpora EU-a za inovacije, MSP-ove, gospodarstvo s niskim razinama ugljika i zaštitu okoliša u razdoblju 2014.–2020. iznosi 150 milijardi EUR, i da mnoga ta područja doprinose postizanju kružnog gospodarstva;

3.  napominje da je analiza ishoda pregovora o sporazumima o partnerstvu i operativnim programima u sklopu Europskog socijalnog fonda (ESF) za tekuće programsko razdoblje pokazala da se ESF koristio kako bi se poduprle mjere za uvođenje zelenijih modela organizacije rada i mjere u zelenom sektoru;

4.  napominje, međutim, da u aktualnom političkom okviru, kao što je istaknuto u studiji koju je naručila Komisija, nije moguće utvrditi puni doprinos kohezijske politike kružnom gospodarstvu; u tom pogledu skreće pozornost na činjenicu da kružno gospodarstvo kao takvo nije obuhvaćeno definicijom postojećih kategorija područja intervencije koje se koriste za dodjelu financijskih sredstava;

5.  poziva Komisiju da provede planirane mjere za kružno gospodarstvo uz poštovanje dobre regulatorne prakse, te naglašava potrebu za praćenjem provedbenih mjera;

6.  naglašava potrebu da se provede obveza Komisije u vezi s okvirom za praćenje kružnog gospodarstva(13) kako bi se povećao i ocjenjivao napredak ostvaren u prijelazu na kružno gospodarstvo na razini EU-a i država članica, a pritom smanjilo administrativno opterećenje;

7.  traži od Komisije da donese izvanrednu mjeru za čišćenje područja koja se koriste za nezakonito izlijevanje i zakapanje opasnog otpada koji ugrožava zdravlje te gospodarsku i socijalnu dobrobit lokalnog stanovništva;

8.  ističe ulogu koju imaju Okvirni program EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020. i program LIFE za razdoblje 2014. – 2020. u financiranju inovativnih projekata i pružanju potpore za smanjenje otpada, recikliranje i projekte ponovne uporabe koji su bitni za kružno gospodarstvo;

9.  napominje da je nekoliko regija svoje strategije pametne specijalizacije iskoristilo za postavljanje prioriteta povezanih s kružnim gospodarstvom i za usmjeravanje ulaganja u istraživanje i inovacije iz kohezijske politike prema tom cilju, što ima temeljnu ulogu u podupiranju ulaganja i infrastrukture koji odgovaraju potrebama malih i srednjih poduzeća; poziva regionalne vlasti da iskoriste te primjere dobre prakse za zajednički način rada i da primijene te strategije pametne specijalizacije;

10.  pozdravlja osnivanje Europskog centra izvrsnosti za učinkovitu upotrebu resursa za MSP-ove kao i platforme za potporu financiranju kružnog gospodarstva;

11.  ponavlja svoj stav da kružno gospodarstvo nadilazi gospodarenje otpadom i obuhvaća područja kao što su zelena radna mjesta, obnovljiva energija, učinkovita upotreba resursa, biogospodarstvo, poljoprivredna i ribarstvena politika s bioindustrijom čiji je cilj fosilna goriva zamijeniti prirodnim materijalima, upravljanje vodama, energetska učinkovitost, otpad od hrane, morski otpad, poboljšanje kvalitete zraka; istraživanje, razvoj i inovacije u povezanim područjima; potvrđuje, međutim, da je infrastruktura za gospodarenje otpadom ključni element za smanjenje linearnih obrazaca proizvodnje i potrošnje te da je potrebno podržati inovacije u području ekološkog dizajna kako bi se smanjila razina plastičnog otpada;

12.  podsjeća da je temeljni problem koji prvo treba riješiti tržište sekundarnih materijala, s obzirom na to da je, ako su sirovine jeftinije od recikliranih materijala, jasno da je prijelaz na zeleno gospodarstvo znatno usporen i da bi primjena strukturnih fondova mogla biti izgubljena u začaranom krugu; u tom kontekstu smatra da neki zakoni doneseni ad hoc (poput budućeg prijedloga Europske komisije o jednokratnoj upotrebi plastičnih proizvoda) i odgovarajuće oporezivanje na razini EU-a kao dio vlastitih sredstava u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru mogu biti odlučujući doprinos u prijelazu na kružno gospodarstvo;

13.  naglašava činjenicu da reciklirani materijali u prosjeku zadovoljavaju samo oko 10 % potražnje za materijalima u EU-u; uzimajući u obzir nova kretanja na svjetskim tržištima, osobito nedavnu zabranu uvoza otpadne plastike i nesortiranog otpadnog papira koju je uvela Kina, prepoznaje novi potencijal za regije i lokalne zajednice da ulažu u infrastrukturu za recikliranje, otvore nova zelena radna mjesta i suoče se s aktualnim izazovima s kojima se susreće EU;

14.  ističe postojanje i važnost ex ante uvjeta za europske strukturne i investicijske fondove u pogledu tematskog cilja očuvanja i zaštite okoliša i promicanja učinkovitosti resursa; posebno skreće pozornost na uvjet za „promicanje gospodarskih i ekološko održivih ulaganja u sektor otpada”; žali, međutim, zbog zanemarivanja hijerarhije otpada i nedostatka pouzdanih procjena učinka dugoročnih ishoda ulaganja u okviru strukturnih i investicijskih fondova;

15.  poziva na usklađivanje i veću suradnju među regijama, malim i srednjim poduzećima i ostalim javnim/privatnim subjektima radi uspostave novih tematskih platformi pametne specijalizacije, osobito između poljoprivredno-prehrambenog, energetskog i industrijskog sektora;

16.  naglašava važnost primjene hijerarhije otpada kao preduvjeta za postizanje kružnog gospodarstva kao i potrebu za većom transparentnošću u opskrbnom lancu radi učinkovitog praćenja i oporabe proizvoda i materijala na kraju životnog vijeka; nadalje, uviđa negativan trend ulaganja sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u niže razine hijerarhije otpada, posebno u postrojenja za mehaničku biološku obradu i spaljivanje, što u nekim slučajevima dovodi do viška kapaciteta i dugoročne ovisnosti o određenoj vrsti tehnologije, te time ugroziti postizanje ciljeva EU-a u pogledu recikliranja; podsjeća da bi se poticanjem poslovne zajednice da poštuje hijerarhiju trebali stvoriti dodatni materijali u izvorima resursa te potencijalni kanali za njihovu upotrebu u proizvodnji;

17.  podsjeća na nove ciljeve o otpadu za 2025., 2030. i 2035. godinu utvrđene revidiranim zakonodavstvom EU-a o otpadu i ističe da ostvarivanje tih ciljeva iziskuje političke obveze na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te ekonomska ulaganja; poziva države članice da u potpunosti iskoriste raspoloživa sredstva Unije za potporu tim ulaganjima i ističe da će to dovesti do velike koristi u vidu gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta;

18.  naglašava važnost regionalnih projekata za obradu preostalog otpada koji se uopće ne može reciklirati radi potpore proizvodnji održivih biogoriva druge generacije, nakon pažljivog odvajanja ili zasebnog prikupljanja u skladu s hijerarhijom otpada;

19.  poziva Komisiju da se pobrine da sve definicije koje se odnose na otpad budu usklađene s Okvirnom direktivom o otpadu i da budu dostupni usporedivi podaci o napretku država članica te lokalnih i regionalnih vlasti;

20.  naglašava važnost inicijative „Inovativne mjere za gradove“, u okviru koje su dosad odobrena sredstva EFRR-a za osam inovativnih projekata kružnog gospodarstva u gradovima, te poziva Komisiju da prati i ocjenjuje njihovu provedbu kako bi se oblikovale šire politike kružnog gospodarstva;

Kružno gospodarstvo kao pokretač održivog i regionalnog razvoja

21.  ističe važnost načela partnerstva i važnu ulogu svih dionika, posebno regionalnih i lokalnih vlasti te nevladinog sektora, uključujući MSP-ove i poduzeća socijalne ekonomije, tijekom sastavljanja sporazuma o partnerstvu i operativnih programa; poziva na istinsku uključenost partnera u procese politike, uz uspostavu međusektorskih partnerstva, i na adekvatno uvrštavanje ciljeva povezanih s kružnim gospodarstvom u programske dokumente; potiče države članice da u skladu s pristupom EU-a u pogledu kružnog gospodarstva razviju vlastite nacionalne strategije u tom području; skreće pozornost na to da lokalne vlasti mogu imati vodeću ulogu u ostvarivanju kružnog gospodarstva;

22.  naglašava važnost uloge javno-privatnih partnerstva u osmišljavanju i planiranju novih proizvoda i usluga pri čemu se u obzir uzima životni ciklus radi primjene četiri modela dizajniranja koji bi se mogli koristiti u kružnom gospodarstvu: dizajniranje za dugi životni vijek dizajniranje za zakup/usluge dizajniranje za ponovnu upotrebu u proizvodnji dizajniranje za oporabu materijala;

23.  naglašava da je potrebno izmijeniti i prilagoditi aktualne strategije i tržišne modele kako bi se regijama pomoglo u prelasku na taj održiviji oblik gospodarstva, čime će se istodobno doprinijeti njihovoj gospodarskoj, industrijskoj i okolišnoj konkurentnosti;

24.  poziva na provedbu kružnog gospodarstva u okviru koordiniranog višerazinskog upravljanja i načela partnerstva, uz potpunu transparentnost, uključivanje lokalnih zajednica i sudjelovanje šire javnosti;

25.  naglašava potrebu da se promiče veća suradnja među svim akterima koji su uključeni u procese kružnog gospodarstva;

26.  napominje da su projekti povezani s kružnim gospodarstvom koji su primili potporu kohezijske politike donijeli više koristi razvijenijim regijama; prepoznaje ograničene administrativne kapacitete manje razvijenih regija te stoga poziva nacionalne vlasti država članica i Komisiju da iskoriste sve postojeće mogućnosti za pružanje stručne pomoći i jačanje kapaciteta tih regija ne bi li im pomogle u povećanju njihovih kapaciteta te da stvore uvjete za postizanje skokovitog tehnološkog napretka provedbom većeg broja projekata koji ispunjavaju načela kružnog gospodarstva te razvojem partnerstva i uže suradnje s dionicima, kao što su stručnjaci za materijale, kemičari, proizvođači i subjekti koji recikliraju, osobito u okviru inicijative „Industrija 2020. i kružno gospodarstvo”;

27.  ističe da bi se prema procjenama prelaskom na biološke sirovine i biološke metode prerade do 2030. godišnje moglo uštedjeti do 2,5 milijardi tona ekvivalenata CO2, čime bi se višestruko povećala tržišta za biološke sirovine i nove potrošačke proizvode; naglašava da je održivo upravljanje prirodnim resursima i očuvanje biološke raznolikosti od ključne važnosti pri njihovoj transformaciji u biološke proizvode, materijale i goriva;

28.  smatra da je biogospodarstvo koje ključno za regionalni i lokalni razvoj jer ima potencijal za otvaranje radnih mjesta i ostvarivanje rasta u ruralnim područjima te tako povećava koheziju među regijama; poziva na korištenje više sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova za provedbu postojećih inovacija, preko politika za poticanje sudionika, uz daljnje poticanje inovacija u razvoju bioloških materijala, biorazgradivih materijala i materijala koji se mogu kompostirati proizvedenih iz zaliha biološke hrane za životinje kojom se održivo upravlja; podsjeća da se dosljednom primjenom biogospodarstva može također riješiti problem rasipanja hrane; poziva na bolju suradnju nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela u stvaranju sustava i platformi koje povezuju različite aktere u sektorima proizvodnje hrane, prijevoza, maloprodaje, potrošačkog sektora, sektora otpada i druge zainteresirane strane, čime se postižu veće sinergije za pronalaženje učinkovitih rješenja;

29.  ističe da bi, osim poticaja za lokalne, regionalne i nacionalne vlasti, poticaje trebalo dati i samim potrošačima koji bi stalno trebali biti informirani i koje bi trebalo poticati na promjenu ponašanja u pogledu gospodarenja otpadom te njegove proizvodnje i recikliranja kao i u pogledu pitanja u vezi s održivim rješenjima u njihovu svakodnevnom životu;

30.  poziva na bolji, lakši i transparentniji pristup financiranju za lokalne i regionalne vlasti, među ostalim jačanjem njihovih administrativnih kapaciteta i pojačanom suradnjom s EIB-om, u okviru Europskog savjetodavnog centra za ulaganja, kako bi se omogućilo veće ulaganje u zelena poslove, gospodarenje otpadom, pametnu specijalizaciju, daljnji razvoj ruralnih područja uključujući u pogledu potrebne infrastrukture i ekološki održivih tehnologija, prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije i lokalnu energetsku tranziciju, uključujući energetsku učinkovitost, decentraliziranu distribuciju energije, inovacije u području čiste energije i kružno gospodarstvo; pozdravlja činjenicu da je EIB tijekom posljednjih pet godina osigurao oko 2,4 milijarde EUR za sufinanciranje projekata kružnog gospodarstva za gospodarenje otpadom, upravljanje vodama ili istraživanje i razvoj u području poljoprivrede; ističe važnost bolje koordinacije europskih strukturnih i investicijskih fondova i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u području kružnog gospodarstva, također da bi programi sadržavali regionalni pristup i da bi se bolje iskoristio regionalni potencijal obnovljivih izvora energije;

31.  poziva države članice, regionalna i lokalna tijela da potaknu uspostavu mreža za ponovnu uporabu i popravak te potporu za te mreže, posebno kada je riječ o onima koje će poslovati kao poduzeća socijalne ekonomije, kako bi se produljio životni vijek proizvoda ponovnom uporabom i popravljanjem, olakšavajući pristup tih mreža točkama za prikupljanje otpada te potičući uporabu ESI fondova, ekonomskih instrumenata, primjenu kriterija javne nabave ili drugih mjera u tom smislu;

32.  ističe da održivost životnog ciklusa ponovne upotrebe i recikliranja ovisi i o potrošnji energije u prijevozu; naglašava da to posebno vrijedi za ruralna područja gdje treba prijeći veće udaljenosti između mjesta za prikupljanje i mjesta obrada; poziva Komisiju, države članice i lokalna tijela da u svojim strategijama kružnog gospodarstva za ruralna područja uzmu u obzir pristup s obzirom na životni ciklus kako bi se izbjegle negativne ukupne posljedice na okoliš i klimu;

33.  ističe da se iz uzorka od 32 operativna programa pregledana za potrebe studije o uključivanju pitanja okoliša u fondove kohezijske politike njih devet bavi pitanjem kružnog gospodarstva, a njih šest zelenim radnim mjestima; pozdravlja trenutačne napore koje ulažu nacionalne i regionalne vlasti, no istodobno poziva države članice da pitanje kružnog gospodarstva bolje integriraju u svoje operativne i regionalne programe te sporazume o partnerstvu; poziva da se ta potpora dodijeli regijama kako bi se osigurao što je moguće neometaniji prelazak na kružno gospodarstvo;

34.  poziva države članice za zajamče da će kružno gospodarstvo biti na primjeren način uvršteno u obrazovne programe te stručno osposobljavanje i programe prekvalifikacije kao interdisciplinarni predmet kako bi se oblikovali novi stavovi koji će pomoći u utvrđivanju novih poslovnih modela i otvaranju novih radnih mjesta;

35.  Poziva nacionalne i regionalne vlasti zadužene za pripremu operativnih programa da tematiku kružnog gospodarstva snažnije uključi u programe teritorijalne suradnje, naročito u programe prekogranične suradnje kako bi se time implementirala prekogranična rješenja koja mogu generirati efikasnije i jeftinije rezultate.

36.  vjeruje da bi buduće planiranje europskih strukturnih i investicijskih fondova tijekom sljedećeg programskog razdoblja trebalo biti bolje koordinirano s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima za 2030., istodobnom uporabom pokazatelja koji su slični onima navedenima u Uredbi o upravljanju energetskom unijom kad je to moguće; poziva na donošenje ambiciozne i dosljedne strategije za države članice kako bi se na razini EU-a ostvarili postojeći obvezujući ciljevi ublažavanja klimatskih promjena;

37.  poziva države članice da iskoriste priliku za daljnju integraciju kružnog gospodarstva u svoje sadašnje operativne programe tijekom razdoblja revizije; smatra da bi Komisija trebala olakšati taj proces pružanjem pomoći državama članicama u analizi trenutnog stanja i mogućih područja u kojima bi se kružno gospodarstvo i njegova načela mogla dodati i primijeniti;

38.  smatra da treba dodatno ojačati ulogu europske teritorijalne suradnje u odgovaranju na izazove povezane s primjenom kružnog gospodarstva; poziva države članice da potiču prekograničnu suradnju, posebno preko europske teritorijalne suradnje, kako bi provele projekte kružnog gospodarstva; nadalje, naglašava važnost pronalaženja održivih rješenja u okviru pretpristupnih sporazuma sa zemljama koje nisu članice EU-a kako bi se odgovorilo na aktualne izazove, posebice u području onečišćenja zraka;

39.  naglašava nedovoljno iskorišten potencijal aktualnih makroregionalnih strategija za pomoć pri rješavanju izazova povezanih s provedbom kružnog gospodarstva, ne samo u državama članicama već i u trećim zemljama na istom zemljopisnom području; ističe da bi te strategije trebale biti usmjerene na prioritete kojima bi se poduprla uspostava tržišta sekundarnih sirovina za Uniju; poziva na razvoj inicijativa za suradnju EU-a sa susjednim zemljama;

40.  ponavlja svoj stav o važnosti izgradnje i održavanja adekvatnih kapaciteta u okviru lokalnih, regionalnih i nacionalnih javnih tijela, što je također vrlo relevantno za prelazak na kružno gospodarstvo; ističe važnu ulogu koju tehnička pomoć može imati u tom području; konstatira da regije i urbana područja imaju vitalnu ulogu u promicanju odgovornosti za energetsku tranziciju odozdo prema gore te su najpogodniji za testiranje i primjenu integriranih energetskih rješenja u izravnoj vezi s građanima; naglašava ulogu koju inicijativa za pametne gradove može imati u kružnom gospodarstvu promicanjem modela zelene tehnologije kao dijela strategija održivog urbanog razvoja; ističe da su održivi i „kružni” gradovi instrument za učinkovito kružno gospodarstvo;

41.  ističe važnost zelene javne nabave kao pokretača kružnog gospodarstva, s procijenjenim potencijalnim tržištem od 1,8 bilijuna EUR godišnje u pružanju javnih radova, robe i usluga(14);

42.  naglašava potrebu za energetskim regulatornim okvirom kojim se građane i energetske zajednice potiče da sudjeluju u energetskoj tranziciji na temelju prava da sami proizvode i konzumiraju kao i provedbom kontinuiranih programa potpore, zajamčenim prioritetnim pristupom mreži i prioritetnom distribucijom za obnovljivu energiju;

43.  potiče regionalne i lokalne vlasti da dodatno ulažu u obrazovne programe, stručno osposobljavanje i prekvalifikaciju radniku, kao i u kampanje za podizanje razine osviještenosti o koristima i prednostima svih mjera čiji je cilj provedba kružnog gospodarstva preko projekata kohezijske politike i da time povećaju sudjelovanje građana i utječu na ponašanje potrošača; ističe u tom smislu potencijal Europskog socijalnog fonda; naglašava da mora poticati mlade poduzetnike na prelazak na kružno gospodarstvo, posebno u regijama s niskom razinom prihoda i rasta; ističe također da kružno gospodarstvo predstavlja priliku da ruralna područja suzbiju problem depopulacije, da diversificiraju svoja gospodarstva i da se zaštite od rizika; u tom pogledu ističe da su ruralnim područjima potrebni poticaji za prijelaz na održive lance vrijednosti; naglašava da je važno razviti posebnu strategiju za otočne regije;

44.  potiče Komisiju da promiče lokalni razvoj pod vodstvom zajednice i integrirana teritorijalna ulaganja kako bi se dionicima na lokalnoj razini pomoglo da kombiniraju izvore financiranja i osmisle lokalne inicijative usmjerene na kružno gospodarstvo;

45.  primjećuje da 80 % morskog otpada potječe iz kopnenih izvora; stoga naglašava da je važno riješiti problem onečišćavanja mora i kopna otpadom djelovanjem na lokalnoj i regionalnoj razini koje donosi ekološku korist i korist za ljudsko zdravlje; poziva države članice, regionalna i lokalna tijela da usredotoče svoje napore na sprečavanje stvaranja otpada na kopnu;

46.  poziva Komisiju da u kontekstu europskog semestra razmotri utjecaj izračuna državnog deficita regionalnih i nacionalnih ulaganja koja se sufinanciraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u projektima koji se tiču kružnog gospodarstva;

47.  pozdravlja prijedlog da se revidira Direktiva 98/83/EZ o pitkoj vodi, što će olakšati prijelaz na kružno gospodarstvo smanjenjem plastičnog otpada od voda u boci i dovesti do velike uštede energije i efikasnog upravljanja izvorima pitke vode;

Kružno gospodarstvo u okviru kohezijske politike nakon 2020.

48.  poziva Komisiju da u sljedećem programskom razdoblju osmisli relevantnu metodologiju praćenja i odgovarajuće pokazatelje u cilju boljeg praćenja doprinosa kohezijske politike postizanju kružnog gospodarstva kako bi se dobila preciznija slika ekoloških i socio-ekonomskih uvjeta;

49.  ističe da se velika potpora za ostvarenje prijelaza na kružno gospodarstvo pruža i iz drugih programa kao što su LIFE, COSME i Obzor 2020.; naglašava važnost poboljšanja sinergija između navedenih instrumenata kako bi se postigli ciljevi utvrđeni u akcijskom planu Komisije za kružno gospodarstvo;

50.  poziva Komisiju da u kontekstu novih zakonodavnih prijedloga za budući okvir kohezijske politike razvije odgovarajuće ex ante uvjete u pogledu ostvarivanje kružnog gospodarstva; smatra da bi strategije kružnog gospodarstva trebalo razvijati u partnerstvu s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima te ekonomskim i socijalnim partnerima;

51.  poziva Komisiju da se pobrine za to da se u okviru programa Obzor 2020. još više pozornosti i sredstava usmjerava na projekte inovacija i istraživanja u području kružnoga gospodarstva;

52.  ističe važnost jačanja potpore kohezijske politike za održiv urbani i ruralni razvoj te poziva na to da se ciljevima povezanim s kružnim gospodarstvom u tom kontekstu prida istaknutija uloga; traži da se nastavi s inovativnim urbanim i ruralnim mjerama u tom području i poziva Komisiju da pri pripremi prijedloga za budućnost što bolje iskoristi iskustvo iz razdoblja 2014. – 2020.; poziva na uvođenje fleksibilnog, prilagođenog pristupa provedbi Plana za gradove, pri čemu će se davati poticaji i smjernice kako bi se u punoj mjeri iskoristio potencijal gradova u provedbi kružnog gospodarstva;

53.  poziva Komisiju da Platformu europskih dionika kružnog gospodarstva pretvori u mjesto razmjene najboljih praksi kako bi se za prijelaz na kružno gospodarstvo što bolje iskoristili resursi kohezijske politike;

54.  naglašava međusobnu povezanost kružnog gospodarstva i ublažavanja klimatskih promjena i stoga poziva na izdvajanje više sredstava za kružno gospodarstvo i ulaganja povezanih s klimom u okviru kohezijske politike nakon 2020.; nadalje, ističe da bi u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) troškove povezane s borbom protiv klimatskih promjena općenito trebalo povećati u odnosu na sadašnji okvir;

o
o   o

55.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 289. (3) SL L 347, 20.12.2013., str. 470. (4) SL L 347, 20.12.2013., str. 259. (5) SL L 347, 20.12.2013., str. 303. (6) SL L 347, 20.12.2013., str. 281. (7) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0053. (9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0321. (10) SL C 101, 16.3.2018., str. 111. (11) SL C 265, 11.8.2017., str. 65. (12) SL C 353, 27.9.2016., str. 27. (13) Komunikacija Komisije od 16. siječnja 2018. o okviru za praćenje kružnog gospodarstva (COM(2018)0029). (14) „Kupujmo zeleno! – Priručnik o zelenoj javnoj nabavi”, 3. izdanje, Europska komisija, 2016.