Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2273(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0197/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0197/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 14/06/2018 - 7.13
CRE 14/06/2018 - 7.13

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0268

Usvojeni tekstovi
PDF 477kWORD 70k
Četvrtak, 14. lipnja 2018. - Strasbourg
Praćenje primjene zakonodavstva EU-a 2016.
P8_TA(2018)0268A8-0197/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. lipnja 2018. o praćenju primjene zakonodavstva EU-a 2016. (2017/2273(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 1., 2. i 3.,

–  uzimajući u obzir 33. godišnje izvješće Komisije o praćenju primjene zakonodavstva Unije (2015.) (COM(2016)0463),

–  uzimajući u obzir 34. godišnje izvješće Komisije o praćenju primjene zakonodavstva Unije (2016.) (COM(2017)0370),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Izvješće o ocjeni projekta EU Pilot” (COM(2010)0070),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Drugo izvješće o ocjeni projekta EU Pilot” (COM(2011)0930),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. listopada 2016. naslovljenu „Praćenje primjene zakonodavstva Unije: godišnje izvješće za 2014.”(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. prosinca 2016. pod naslovom „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata” (C(2016)8600),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. ožujka 2002. o odnosu prema podnositelju prigovora o povredi prava Zajednice (COM(2002)0141),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. travnja 2012. o ažuriranju načina upravljanja odnosima s podnositeljem prigovora u pogledu primjene prava Unije (COM(2012)0154),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2014. o novom okviru EU-a za jačanje vladavine prava (COM(2014)0158),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. svibnja 2015. naslovljenu „Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a” (COM(2015)0215),

–  uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije(2),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2001/470/EZ od 28. svibnja 2001. o uspostavi Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima(3),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o 30. i 31. godišnjem izvješću o praćenju primjene prava EU-a (2012. – 2013.)(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2016. o otvorenoj, učinkovitoj i neovisnoj upravi Europske unije(7) te svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. s preporukama Komisiji o zakonu o upravnom postupku Europske unije(8);

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2016. o ostvarivanju koristi od politika EU-a u području okoliša u okviru Pregleda aktivnosti u području okoliša (COM(2016)0316) i onu od 3. veljače 2017. naslovljenu „Pregled aktivnosti u području okoliša u EU-u: Zajednički izazovi i kako suradnjom postići bolje rezultate” (COM(2017)0063),

–  uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava,

–  uzimajući u obzir članak 52. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za ustavna pitanja, Odbora za prava žena i jednakost spolova te Odbora za predstavke (A8-0197/2018),

A.  budući da se u članku 17. UEU-a utvrđuje temeljna uloga Komisije kao „čuvarice Ugovorâ”;

B.  budući da je člankom 2. UEU-a utvrđeno da se Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina; i budući da je ispravna provedba zakonodavstva EU-a stoga od ključne važnosti za postizanje ciljeva politike EU-a utvrđenih Ugovorima i sekundarnim zakonodavstvom; budući da se člankom 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Uniji daje zadaća da u svim svojim aktivnostima teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena;

C.  budući da je u skladu s člankom 2. UEU-a i člankom 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima jednakost žena i muškaraca jedna od glavnih vrijednosti na kojima se temelji EU te budući da Unija u svim svojim aktivnostima mora težiti suzbijanju svih oblika diskriminacije, uklanjanju nejednakosti te promicanju jednakih mogućnosti i jednakog postupanja;

D.  budući da je člankom 3. UEU-a utvrđeno da je cilj Unije, među ostalim, promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda, kao i rad na održivom razvoju Europe koji se temelji na uravnoteženom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena, visoko konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu, s ciljem pune zaposlenosti i društvenog napretka, te visokoj razini zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša te da Unija suzbija društvenu isključenost i diskriminaciju, promiče socijalnu pravdu i zaštitu, ravnopravnost žena i muškaraca, međugeneracijsku solidarnost i zaštitu prava djeteta;

E.  budući da, u skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda Europske unije, države članice moraju Komisiji dostaviti jasne i precizne informacije o načinu njihova prenošenja direktiva EU-a u nacionalno zakonodavstvo; i budući da se u skladu sa Zajedničkom političkom deklaracijom od 28. rujna 2011. između Komisije i država članica(9) te Zajedničkom političkom deklaracijom od 27. listopada 2011. Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije(10), od država članica može, kada Komisiju obavješćuju o nacionalnim mjerama za prenošenje, tražiti i da dostave dokumente u kojima objašnjavaju način na koji su prenijele direktive u nacionalno pravo;

F.  budući da u skladu s člankom 4. stavkom 3. UEU-a, člankom 288. stavkom 3. i člankom 291. stavkom 1. UFEU-a države članice imaju glavnu odgovornost za ispravno prenošenje, primjenu i provedbu prava EU-a u utvrđenim vremenskim rokovima, kao i za pružanje dostatnih pravnih sredstava za jamčenje učinkovite pravne zaštite u područjima obuhvaćenim pravom EU-a;

G.  budući da se pravilnom primjenom prava EU-a jamči da će politike Unije koristiti svim europskim građane, kao i da će se na sva poduzeća primjenjivati jednaki uvjeti;

H.  budući da se, nakon donošenja svoje komunikacije u prosincu 2016. pod nazivom „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata”, Komisija odlučila usredotočiti na slučajeve u kojima države članice ne obavještavaju o mjerama za prenošenje odnosno tim mjerama netočno prenose direktive ili u kojima države članice ne postupaju u skladu s presudom Suda Europske unije (na temelju članka 260. stavka 2. UFEU-a), nanose ozbiljnu štetu financijskim interesima EU-a ili zadiru u isključivu nadležnost EU-a;

I.  budući da u skladu s člankom 6. stavkom 1. UEU-a Povelja Europske unije o temeljnim pravima ima istu pravnu snagu kao Ugovori te se odnosi na institucije, tijela, urede i agencije Unije i na države članice kada primjenjuju pravo Unije (članak 51. stavak 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima);

J.  budući da je cilj postupaka EU Pilot suradnju između Komisije i država članica učiniti bližom kako bi se u ranoj fazi s pomoću bilateralnog dijaloga ispravila kršenja zakonodavstva EU-a i na taj način, gdje je to moguće, izbjegla potreba za pokretanjem formalnih postupaka zbog povrede prava;

K.  budući da Europski parlament smatra da je nužno, kao odgovor na trenutačni demokratski deficit i pozivajući se na svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, uspostaviti novi mehanizam za pružanje jedinstvenog i dosljednog okvira koji se nadovezuje na postojeće instrumente i mehanizme i koji bi se trebao primjenjivati na jedinstven način na sve institucije EU-a i sve države članice;

L.  međutim, budući da u okviru novih politika koje je usvojila Komisija kako bi se osigurala usklađenost s pravom EU-a, cilj projekta EU Pilot nije produljenje postupka zbog povrede koji je sam po sebi sredstvo za pokretanje dijaloga s državom članicom za rješavanje problema;

M.  budući da je, kako bi se osigurao u većoj mjeri strateški i učinkovit pristup izvršenju u slučajevima povreda, Komisija odlučila, kao što je navedeno u njezinoj komunikaciji pod naslovom „Boljom primjenom do boljih rezultata”, pokrenuti postupke zbog povrede bez oslanjanja na mehanizam rješavanja problema EU Pilot, osim ako se to ne procijeni korisnim u određenom slučaju;

N.  budući da je Komisija 2016. godine zaprimila 3783 nove pritužbe o mogućim povredama prava EU-a, pri čemu su Italija (753), Španjolska (424) i Francuska (325) države članice protiv kojih je podneseno najviše pritužbi;

O.  budući da Komisija, u skladu s člankom 258. stavcima 1. i 2. UFEU-a, državi članici daje obrazloženo mišljenje ako smatra da ta država članica nije ispunila neku obvezu na temelju Ugovorâ i može taj predmet uputiti Sudu Europske unije ako dotična država članica ne postupi u skladu s mišljenjem u roku koji odredi Komisija;

P.  budući da je Komisija 2016. godine pokrenula 847 nova postupka zbog povrede za kasno prenošenje direktiva;

Q.  budući da je 2016. godine bilo još uvijek otvoreno 95 predmeta zbog povrede, na temelju čega je Sud Europske unije donio presudu da su uključene države članice prekršile pravo EU-a;

R.  budući da je u svojoj Rezoluciji od 25. listopada 2016. o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, Parlament zatražio da Komisija do rujna 2017. na temelju članka 295. UFEU-a podnese prijedlog za sklapanje Pakta Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava u obliku međuinstitucijskog sporazuma o utvrđivanju mjera za olakšavanje suradnje između institucija Unije i država članica u okviru članka 7. UEU-a;

S.  budući da se Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije predviđa razmjena informacija o svim postupcima povrede na temelju službene opomene, no njime nije obuhvaćen neformalni postupak EU Pilot koji prethodi pokretanju formalnog postupka zbog povrede;

T.  budući da se člankom 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima definira pravo na dobru upravu kao pravo svakoga na to da institucije njegove predmete obrađuju nepristrano, pravično i u razumnom roku i da se člankom 298. UFEU-a predviđa da u obavljanju svojih zadaća, institucije, tijela, uredi i agencije Unije imaju potporu otvorene, učinkovite i neovisne europske administracije;

U.  budući da u svojoj Komunikaciji od 3. veljače 2017. o Pregledu aktivnosti u području okoliša u EU-u, Komisija tvrdi da je uspostavila strukturirani i sveobuhvatni dijalog s državama članicama o provedbi zakonodavstva EU-a o okolišu te, ne dovodeći u pitanje svoje provedbene ovlasti na temelju Ugovorâ, nudi novi namjenski okvir kako bi olakšala napore država članica;

V.  budući da se člankom 157. UFEU-a dopušta te člankom 19. omogućuje donošenje zakonodavstva za borbu protiv svih oblika diskriminacije, uključujući rodno uvjetovanu diskriminaciju;

W.  budući da su se u izjavi br. 19 priloženoj Završnom aktu Međuvladine konferencije na kojoj je donesen Ugovor iz Lisabona EU i njegove države članice obvezali na „suzbijanje svih vrsta nasilja u obitelji […] kako bi spriječile i kaznile ta kaznena djela te poduprle i zaštitile žrtve”;

X.  budući da je zakonodavstvo EU-a za borbu protiv trgovanja ljudima, prije svega ženama i djecom, doneseno na temelju članaka 79. i 83. UFEU-a; budući da se Programom o pravima, jednakosti i građanstvu među ostalim financiraju mjere kojima se doprinosi iskorjenjivanju nasilja nad ženama;

Y.  budući da se u brojnim državama članicama neke direktive EU-a, posebno one u čijem je središtu rodna ravnopravnost, ne provode ispravno, zbog čega su osobe različita roda nezaštićene od diskriminacije pri zapošljavanju te nabavi robe i usluga;

Z.  budući da je rodno uvjetovana diskriminacija često popraćena nekim drugim oblikom diskriminacije, uključujući diskriminaciju na temelju rase, etničke pripadnosti, vjere, invaliditeta, zdravlja, rodnog identiteta, seksualne orijentacije, dobi i/ili socioekonomskih uvjeta;

AA.  budući da je u EU-u 33 % žena iskusilo fizičko i/ili seksualno nasilje, dok je 55 % žena bilo seksualno uznemiravano, od čega njih 32 % na radnom mjestu; budući da su žene posebno izložene seksualnom, tjelesnom i internetskom nasilju, kiberzlostavljanju i uhođenju; budući da je u slučaju više od polovice ubojstava žena počinitelj ubojstva partner ili srodnik žrtve; budući da je nasilje nad ženama jedan od najraširenijih oblika kršenja ljudskih prava na svijetu, neovisno o dobi, nacionalnosti, vjeri, obrazovanju ili financijskom i društvenom statusu žrtve, što je ozbiljna prepreka za ravnopravnost žena i muškaraca; budući da se učestalost pojave ubojstva žena u državama članicama ne smanjuje;

AB.  budući da su prema istraživanju EU-a o zajednici LGBT lezbijke, biseksualne i transrodne žene izložene golemom riziku od diskriminacije zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta; budući da je u posljednjih pet godina 23 % lezbijki i 35 % transrodnih osoba barem jednom bilo tjelesno/seksualno napadnuto ili se suočilo s prijetnjama nasiljem kod kuće ili drugdje (na ulici, u javnom prijevozu, na radnom mjestu itd.);

AC.  budući da je u pogledu primjene i provedbe zakonodavstva EU-a o rodnoj ravnopravnosti u državama članicama utvrđeno da pri prenošenju i provedbi relevantnih direktiva postoje konkretni problemi, kao što su bitni nedostaci u zakonodavstvu i nedosljedna primjena zakonodavstva od strane nacionalnih sudova;

AD.  budući da se institucije i mehanizmi za rodnu ravnopravnost u nacionalnim vladajućim strukturama često marginaliziraju i dijele među različitim područjima politike te da ih koče složeni mandati, kao i nedostatak adekvatnog osoblja, obuke, podataka i dovoljnih resursa te da ne dobivaju dovoljnu potporu političkih vođa;

AE.  budući da je, prema usporednoj analizi antidiskriminacijskog zakonodavstva u Europi koju je 2017. objavila Europska mreža pravnih stručnjaka za rodnu ravnopravnost i nediskriminaciju, u velikoj većini država i dalje prisutna zabrinutost u pogledu predodžbi i osviještenosti jer pojedinci često nisu informirani o svojim pravima na zaštitu od diskriminacije ili o zaštitnim mehanizmima; budući da se, prema toj analizi, u vezi s provedbom antidiskriminacijskih direktiva EU-a pojavljuju daljnja pitanja koja izazivaju zabrinutost, kao što je nepostojanje pravnog statusa organizacija i udruga (ili njihov previše restriktivan status) u pogledu angažiranja u postupcima u ime žrtava diskriminacije ili radi pružanja potpore tim žrtvama te restriktivna primjena prenošenja tereta dokazivanja, kao i niz prepreka za učinkovit pristup pravosuđu, a sve to u stvarnosti onemogućuje građane u tome da u potpunosti uživaju i štite svoja prava koja proizlaze iz odredbi antidiskriminacijskog zakonodavstva;

AF.  budući da Indeks ravnopravnosti spolova za 2017. Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) upućuje na tek neznatno poboljšanje situacije, sa sadašnjom općom ocjenom 66,2 od 100, odnosno samo četiri boda više u odnosu na razdoblje od prije deset godina, zbog čega je jasno da je EU i dalje daleko od postizanja rodne ravnopravnosti;

AG.  budući da u pogledu područja donošenja odluka navedeni podaci o rodnoj ravnopravnosti pokazuju poboljšanje od gotovo 10 bodova tijekom posljednjeg desetljeća, pa je rezultat sada 48,5, no to područje i dalje ima najnižu stopu uspješnosti; budući da ta negativna slika prvenstveno odražava nejednaku zastupljenost žena i muškaraca u politici i demokratski deficit u upravljanju EU-om;

AH.  budući da se u izvješću Eurofounda o razlici u zaposlenosti muškaraca i žena procjenjuje da ta razlika EU košta oko 370 milijardi EUR godišnje, što je 2,8 % BDP-a EU-a;

AI.  budući da prema istraživanju Eurofounda o radnim uvjetima složeni pokazatelj plaćenog i neplaćenog radnog vremena pokazuje da prema izračunu plaćenih i neplaćenih radnih sati žene rade dulje;

AJ.  budući da, unatoč predanosti EU-a rodnoj ravnopravnosti pri donošenju odluka, upravni odbori agencija EU-a u velikoj mjeri ne primjenjuju načelo rodne ravnoteže te pokazuju postojane obrasce rodne segregacije;

AK.  budući da je feminizacija siromaštva činjenica u EU-u i budući da ispravna i puna primjena i provedba zakonodavstva EU-a o jednakosti i rodnoj ravnopravnosti trebaju ići ruku pod ruku s politikama za suzbijanje visokih stopa nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti među ženama; budući da nedostatak politika jednakosti i manjkava provedba zakonodavstva o rodnoj ravnopravnosti i jednakosti još više ugrožavaju žene i povećavaju rizik od siromaštva i socijalne marginalizacije isključivanjem žena s tržišta rada;

AL.  budući da je pravilna provedba postojećeg zakonodavstva ključna za unapređenje ravnopravnosti žena i muškaraca; budući da je razlika u plaćama između spolova 2015. i dalje bila 16,3 % iako se preinakom Direktive 2006/54/EZ jasno zabranjuje izravna i neizravna diskriminacija te unatoč činjenici da žene u prosjeku imaju visoku razinu obrazovanja;

AM.  budući da načelo rodne ravnopravnosti mora biti ključni element pri praćenju primjene postojećeg zakonodavstva EU-a;

AN.  budući da je prikupljanje podataka, po mogućnosti razvrstanih po spolu, od presudne važnosti za ocjenjivanje dosad ostvarenog napretka u primjeni zakonodavstva EU-a;

1.  pozdravlja odluku Komisije(11) da na povrede prava reagira bez odgode te podupire napore koje Komisija ulaže kako bi probleme u provedbi prava EU-a riješila neformalno; poziva Komisiju da unaprijedi mehanizam rješavanja problema u okviru EU Pilota;

2.  iskazuje svoju zabrinutost zbog porasta ukupnog broja postupaka zbog povrede prava 2016. godine, što je dovelo do toga da je dostignut najveći broj takvih slučajeva u proteklih pet godina;

3.  pozdravlja godišnje izvješće Komisije za 2016. o praćenju primjene zakonodavstva EU-a i napominje da su prema tom izvješću, četiri područja u kojima je protiv država članica tijekom 2016. pokrenut najveći broj postupaka zbog povrede u smislu prenošenja u nacionalno zakonodavstvo bili okoliš, pravosuđe i potrošači, oporezivanje i unutarnje tržište;

4.  podsjeća da je pravo na podnošenje predstavki Parlamentu temelj europskog građanstva, kako je utvrđeno u člancima 20. i 227. UFEU-a te članku 44. Povelje EU-a o temeljnim pravima te da je to pravo prema nedavnim anketama po svojoj važnosti za građane na drugom mjestu; ističe važnost predstavki kao sredstva s pomoću kojeg se građani osjećaju uključenima u aktivnosti Unije te izražavaju svoju zabrinutost zbog slučajeva pogrešne primjene ili kršenja zakonodavstva EU-a i potencijalnih manjkavosti te istodobno skreću pozornost na navedene nedostatke, u nadi brzog i djelotvornog rješavanja problema; slaže se sa stajalištem Komisije da se rad uložen u osiguravanje djelotvorne provedbe postojećeg zakonodavstva EU-a mora smatrati jednako važnim kao i rad posvećen izradi novog zakonodavstva; poziva Komisiju da u tom smislu poboljša rješavanje podnesenih predstavki pružanjem pravodobnih i detaljnih odgovora;

5.  skreće pozornost na studiju koju je od Resornog odjela C naručio Odbor za predstavke Parlamenta naslovljenu „Praćenje provedbe zakonodavstva EU-a: alati i izazovi” i pozdravlja njezine konkretne preporuke Parlamentu za djelovanje; skreće pozornost na nedavno objavljenu studiju koju je naručio Resorni odjel C naslovljenu „Učinkovit pristup pravosuđu”, nakon opetovanih navoda proizašlih iz rješavanja nekoliko predstavki; podupire prijedlog Komisije za poticanje pravosudnog osposobljavanja različitih država članica u području zakonodavstva EU-a kako bi se osigurala dosljednost odluka te stoga i jednako ostvarivanje prava na području Unije;

6.  pozdravlja činjenicu da je, u usporedbi s prethodnim izvješćima, u izvješću Komisije iz 2016. povećana transparentnost te pruženo više statističkih podataka; međutim, žali zbog činjenice da nisu navedeni precizni podaci o broju predstavki koje su dovele do pokretanja postupka EU Pilot ili postupaka zbog povrede prava i traži od Komisije da pruži te konkretne podatke; sa žaljenjem napominje da ni Parlament ni podnositelji predstavki nisu uključeni u te postupke; ponovno poziva Komisiju da obavijesti Parlament o svim pokrenutim postupcima EU Pilot i pokrenutim postupcima zbog povrede prava u cilju poboljšanja transparentnosti, smanjenja vremenskog okvira za rješavanje sporova s pomoću Odbora za predstavke, izgradnje povjerenja građana u projekt EU-a te, u konačnici, unaprjeđenja legitimnosti postupka EU Pilot, osobito kada je riječ o postupcima zbog povrede prava; poziva Komisiju da sustavno obavješćuje o svojim odlukama i raznim koracima Kolegija povjerenika te da objavljuje dnevni red i glavne zaključke zajedničkih sastanaka; prima na znanje odluku Suda u predmetima C-39/05 P, C-52/05 P i C-562/14 P iz svibnja 2017. prema kojoj se dokumenti u okviru postupka EU Pilot ne bi trebali javno objavljivati ako postoji rizik da će takva objava utjecati na prirodu postupka zbog povrede prava, izmijeniti njegov tijek ili ugroziti ciljeve postupka; poziva Komisiju da objavi dokumente razmijenjene s državama članicama kada taj rizik prestane postojati, osobito nakon zaključenja postupaka EU Pilot; u tom smislu podupire prijedlog Europskog ombudsmana o pravodobnosti i transparentnosti predmeta EU Pilot u predsudskom postupku zbog povrede prava; naglašava važnost obavješćivanja svih zainteresiranih dionika i uvođenja veće transparentnosti u postupcima EU Pilot; žali zbog nedostatka predanosti koji je Komisija pokazala u odgovoru na zabrinutost zastupnika u Europskom parlamentu tijekom postupaka EU Pilot i poziva Komisiju da Odbor za predstavke informira o svim značajnim novim koracima u istrazi i tekućem dijalogu s državama članicama kada je riječ o otvorenim predstavkama; ponovno poziva Komisiju da u svoje godišnje izvješće uključi stopu provedbe uredbi i direktiva EU-a;

7.  smatra da velik broj postupaka zbog povrede pokazuje da osiguravanje pravovremene i pravilne primjene zakonodavstva EU-a u državama članicama i dalje predstavlja ozbiljan izazov i prioritet, imajući na umu novi, u većoj mjeri strateški i učinkovit pristup izvršenju koji je Komisija usvojila za 2016.; smatra da bi neke od tih povreda mogle biti rezultat nedostatka resursa namijenjenih javnoj upravi u nekim državama članicama;

8.  naglašava činjenicu da je broj novih pritužbi najveći od 2011., uz povećanje od 67,5 % u odnosu na prethodnu godinu, rekordni broj od 3 783 nove pritužbe i smanjenje stope rješavanja, te da je, osim toga, krajem 2016. ostalo otvoreno 1 657 predmeta zbog povrede, dok je 986 predmeta zbog povrede pokrenuto tijekom te godine, među kojima se 847 odnosi na kasno prenošenje; sa zabrinutošću napominje da je nakon presude Suda još uvijek otvoreno 95 predmeta zbog povrede jer je Komisija smatrala da predmetne države članice još nisu postupile u skladu s presudama sukladno članku 258. UFEU-a, i da su, općenito gledajući, područja „zapošljavanje” i „pravosuđe i potrošači” najviše pogođena, nakon čega slijede unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća, oporezivanje i carina te okoliš;

9.  pozdravlja smanjenje broja novih spisa u EU Pilotu otvorenih 2016. (790 u usporedbi s 881 tijekom 2014.), kao i činjenicu da je taj broj dosegnuo najnižu razinu od 2011., iako Komisija ne pokreće nikakve postupke EU Pilot u slučaju zakašnjelog prijenosa direktiva; napominje, međutim, da je stopa rješavanja nešto niža u odnosu na 2015. (pala je sa 75 % na 72 %); traži od Komisije da pojasni svoje određivanje prioriteta u pogledu svoje politike provedbe, u skladu s kojom će usmjeriti svoje mjere provedbe na područja u kojima stvarno može nešto učiniti, kao i svoje političke prioritete pri pokretanju postupaka u slučajevima u kojima se pojavljuju sistemske slabosti u pravnom sustavu neke države članice;

10.  napominje da je obveza Komisije u pogledu usvajanja boljeg strateškog pristupa pri provedbi prava EU-a nedavno dovela do zaključenja predmeta zbog povrede iz političkih razloga; stoga poziva Komisiju da u budućim izvješćima o praćenju obrazloži razloge zbog kojih su takve odluke donesene;

11.  naglašava da je većina spisa EU Pilot koji su doveli do formalnih postupaka zbog povrede uglavnom bila povezana s područjima politika koje se odnose na okoliš, unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i mala i srednja poduzeća, energetiku te oporezivanje i carine; također napominje da su Mađarska, Njemačka, Španjolska i Poljska imale najveći broj spisa u EU Pilotu koji su se nastavili rješavati u okviru postupaka zbog povrede;

12.  priznaje da glavnu odgovornost za ispravnu provedbu i primjenu zakonodavstva EU-a imaju države članice, ali ističe da to ne lišava institucije EU-a njihove dužnosti poštovanja primarnog prava EU-a pri izradi sekundarnog prava EU-a, pogotovo u području vladavine prava i temeljnih prava s obzirom na Povelju Europske unije o temeljnim pravima;

13.  ističe da je pravilna provedba i primjena prava EU-a ključna za ostvarivanje politika EU-a u pogledu načela ravnopravnosti žena i muškaraca utvrđenog u Ugovorima te za poticanje i promicanje uzajamnog povjerenja među javnim institucijama i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, kao i između institucija i građana, te također podsjeća da povjerenje i pravna sigurnost služe kao temelj dobre suradnje i učinkovite primjene zakonodavstva EU-a;

14.  zabrinut je što u nekim državama članicama još uvijek postoje znatni nedostaci u provedbi i izvršenju zakonodavstva EU-a u području okoliša, posebno u područjima gospodarenja otpadom, infrastrukture za pročišćavanje otpadnih voda i sukladnosti s graničnim vrijednostima za kvalitetu zraka;

15.  ističe važnu ulogu socijalnih partnera, organizacija civilnog društva, europskih građana i drugih dionika u praćenju nedostataka u prenošenju i primjeni prava EU-a u državama članicama te izvještavanju o tome; stoga pozdravlja veću odgovornost među građanima u vezi s provedbom zakonodavstva EU-a, uključujući ključnu ulogu zviždača u privatnom i javnom sektoru; ističe da građani EU-a, po svojem pravu, moraju na jasan, lako pristupačan, transparentan i pravovremen način biti prvi obaviješteni o tome jesu li i koji su nacionalni zakoni doneseni pri prenošenju zakonodavstva EU-a i koja su nacionalna tijela nadležna za njihovu pravilnu provedbu;

16.  napominje važnost koju Komisija daje pravovremenom i ispravnom prenošenju prava EU-a u nacionalno zakonodavstvo, kao i postojanju jasnih unutarnjih okvirnih odredbi kojima se od država članica zahtijeva da daju prednost tom cilju, kako bi se izbjegla kršenja prava EU-a, osiguravajući pritom da pojedinci i poduzeća mogu imati koristi od njegove učinkovite i efikasne provedbe;

17.  ističe, međutim, da nerealni rokovi za provedbu zakonodavstva mogu dovesti do toga da ih države članice ne mogu ostvariti, što upućuje na to da se prešutno prihvaća zakašnjela provedba; poziva europske institucije da se dogovore o realnijim rokovima za provedbu uredbi i direktiva, uzimajući pritom u obzir vrijeme potrebno za provjeru i savjetovanje; smatra da bi Komisija trebala dostavljati izvješća, sažetke i revizije zakonodavstva na datume koje su odobrili suzakonodavci te u skladu s važećim zakonskim odredbama;

18.  ističe da je tijekom 2016. trebalo prenijeti 70 direktiva, što je povećanje u usporedbi s 2015. kad ih je trebalo prenijeti 56; izražava zabrinutost jer se naglo povećao broj novih predmeta u vezi s povredom zbog kasnog prenošenja s 543 na 847; žali zbog toga što je krajem 2016. bilo otvoreno još 868 predmeta povrede zbog kasnog prenošenja, što je povećanje od 67,5 % u odnosu na 518 otvorenih predmeta na kraju 2015.;

19.  izražava zabrinutost zbog činjenice da, kao i 2015., države članice nisu ispunile sve svoje obveze dostavljanja dokumenata s obrazloženjima zajedno s mjerama koje su poduzele za prenošenje direktiva u nacionalno zakonodavstvo; smatra da bi, s obzirom na neujednačenu kvalitetu mnogih podnesenih dokumenata s obrazloženjima, Komisija trebala pružiti veću pomoć državama članicama u njihovoj pripremi i sastavljanju korelacijskih tablica;

20.  ističe činjenicu da se propustima u osiguravanju pravodobnog i ispravnog prenošenja postojećeg zakonodavstva EU-a u vezi s načelima jednakih mogućnosti za muškarce i žene te jednakog postupanja prema njima u pitanjima obrazovanja, zapošljavanja i rada, jednake plaće za jednak rad, jednakog postupanja prema ženama i muškarcima u pogledu pristupa robi i uslugama te njihovoj nabavi, kao i postojećih odredbi za poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života te okončanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama, u konačnici građanima i poslovnim subjektima uskraćuju prednosti na koje imaju pravo u skladu s pravom EU-a;

21.  naglašava činjenicu da je EU osnovan kao Unija koja se temelji na vladavini prava i poštovanju ljudskih prava (članak 2. UEU-a); napominje da prilikom provedbe zakonodavstva EU-a, države članice moraju u potpunosti poštovati temeljna prava utvrđena u Ugovorima i u Povelji Europske unije o temeljnim pravima; ponavlja da je pomno praćenje djelovanja i propusta država članica i institucija EU-a od iznimne važnosti;

22.  ponovno izražava zabrinutost zbog broja predstavki upućenih Parlamentu i pritužbi dostavljenih Komisiji u vezi s problemima koje je ona navodno riješila;

23.  naglašava važnost očuvanja integriteta pravnog poretka EU-a, što uključuje primarno i sekundarno zakonodavstvo te neobvezujuće zakonodavstvo; stoga poziva na pravodobno donošenje zakonodavnih i nezakonodavnih inicijativa potrebnih kako bi europski stup socijalnih prava za građane postao stvarnost; poziva Komisiju da primijeni najveću moguću razinu transparentnosti i dosljednosti u svojim nastojanjima da izradi novi okvir posvećen pravilnoj provedbi zakonodavstva EU-a, kao što je Pregled aktivnosti u području okoliša; poziva Komisiju da razmotri stvaranje takvog okvira posebno namijenjenog pravednom i uravnoteženom razvoju, zapošljavanju, socijalnim pitanjima i pitanjima uključenosti u vezi s europskim stupom socijalnih prava;

24.  ponavlja svoj poziv Komisiji, u skladu sa svojom Rezolucijom od 25. listopada 2016., da podnese prijedlog za sklapanje Pakta Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, čime će učinkovito povezati svoja relevantna godišnja tematska izvješća s ishodom postojećih mehanizama za praćenje i alata za redovno ocjenjivanje koji će se pravodobno predstaviti; podsjeća da je Komisija, kao čuvarica Ugovorâ uz potpuno poštovanje načela dobre i učinkovite uprave utvrđenih člancima 298. UFEU-a i člancima 41. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, dužna nadzirati i ocjenjivati ispravnu primjenu prava Unije i poštovanje načela i ciljeva iz Ugovora od strane država članica i svih institucija i tijela Unije te poštovati svoju obvezu da aktivno pomaže državama članicama u prenošenju i provedbi određenih direktiva i uredbi; stoga preporučuje da se taj zadatak razmotri u okviru navedenog političkog ciklusa Pakta Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava od 2018. nadalje, te da se relevantna godišnja tematska izvješća te ishod postojećih mehanizama za praćenje i alata za periodično ocjenjivanje pravodobno predstave;

25.  podsjeća da je Parlament u nekoliko navrata pozvao Komisiju da proaktivnije prati, upravlja i podržava provedbu zakonodavstva i politika o okolišu;

26.  pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala na aktivno pomaganje državama članicama pri prenošenju i provedbi europskog zakonodavstva pripremanjem provedbenih planova za određene direktive i uredbe;

27.  smatra da bi, s obzirom na to da je zajednički odgovoran za osiguravanje provedbe i primjene zakonodavstva EU-a u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom i s obzirom na njegovu bitnu funkciju političkog nadzora nad Komisijom na temelju članka 14. UEU-a, Parlament trebao automatski biti obaviješten o svakom pokrenutom postupku EU Pilot i pokrenutim postupcima zbog povrede prava te bi mu trebalo dati odgovarajući pristup dokumentima povezanima s tim dvjema vrstama postupaka, osobito kada proizlaze iz predstavki, poštujući pritom odredbe o povjerljivosti potrebne za uspješno postupanje s predmetima;

28.  predlaže da predstavnici država članica više prisustvuju raspravama o predstavkama u Odboru za predstavke;

29.  primjećuje nezadovoljavajuću razinu primjene prava EU-a među državama članicama, kao što je vidljivo iz velikog broja pritužbi poslanih Komisiji i znatnog priljeva predstavki upućenih Parlamentu; pozdravlja namjeru Komisije, kako je izražena u njezinoj komunikaciji iz prosinca 2016., da poveća primjenu preventivnih alata kao što su zajednički sastanci, smjernice za provedbu, stručne skupine i specijalizirane mreže, kao što je mreža SOLVIT, te da podupre izgradnju kapaciteta u državama članicama u cilju provedbe prava EU-a; poziva Komisiju da u svrhe primjene te obnovljene politike provedbe upotrebljava odredbe članka 197. UFEU-a na temelju sveobuhvatnog partnerstva s državama članicama i europskim institucijama; poziva Komisiju da poboljša obradu podnesenih predstavki pružanjem pravodobnih i detaljnih odgovora;

30.  napominje da je 95 predmeta zbog povrede prava još uvijek otvoreno i da je Sud Europske unije donio presudu da države članice ne poštuju pravo EU-a, ali je Komisija samo tri od navedenog broja predmeta uputila Sudu u skladu s člankom 260. UFEU-a; smatra da je od ključne važnosti osigurati potpuno i pravodobno izvršenje odluka Suda i, kada je to potrebno, u potpunosti primijeniti odredbe članka 279. UFEU-a kako bi se izbjeglo ugrožavanje prava EU-a odnosno nadležnosti Suda Europske unije; poziva Komisiju da riješi tu situaciju i da redovno izvješćuje Parlament o postignutom napretku s tim u vezi;

31.  ističe činjenicu da su Ugovori i Povelja Europske unije o temeljnim pravima obvezujući za sve institucije EU-a(12);

32.  preporučuje da svaka međuparlamentarna rasprava o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima uključuje civilno društvo i građansko sudjelovanje, na primjer kroz predstavke upućene Parlamentu i europske građanske inicijative;

33.  naglašava da se memorandumi o razumijevanju sklopljeni između institucija EU-a i država članica ne smatraju aktima EU-a u skladu s člankom 288. UFEU-a;

34.  ističe da su učinkovitost, transparentnost i odgovornost od ključne važnosti pri izradi i provedbi zakonodavstva od strane institucija EU-a; posebno naglašava načelo demokratske odgovornosti i ulogu Parlamenta u njegovu jamčenju, kao i pravo građana EU-a na pravdu i dobru upravu, kako je navedeno u člancima 41. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima; ističe da se u okviru tih prava i načela građanima mora omogućiti primjeren i jednostavan pristup nacrtima zakonodavnih akata koji se na njih odnose; podsjeća da bi ista prava i načela također trebala biti od presudne važnosti državama članicama pri predlaganju nacrta akata za provedbu prava EU-a;

35.  poziva Komisiju da poboljša, ako je to moguće i potrebno, financijske resurse EU-a, kao što je Europski socijalni fond, namijenjene „jačanju institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave” radi promicanja socijalne skrbi i gospodarskog razvoja, te da unaprijedi učinkovitost zakonodavstva koje stanovništvu donosi prednosti; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi članak 197. UFEU-a u cilju jačanja kapaciteta država članica za provedbu i primjenu prava EU-a;

36.  poziva Komisiju da razradi instrumente osmišljene kako bi se državama članicama pomoglo da prepoznaju probleme u prenošenju, riješe ih u ranoj fazi postupka zbog povrede i pronađu zajednička rješenja;

37.  podsjeća da je ono zakonodavstvo koje je dovelo do najočitijih postupaka zbog povrede rezultat provedbe direktiva; podsjeća na to da se uredbe izravno i obvezno primjenjuju u svim državama članicama; stoga poziva Komisiju da iskoristi uredbe u najvećoj mogućoj mjeri kada god namjerava iznijeti zakonodavne prijedloge; smatra da bi takav pristup mogao ublažiti rizik od prekomjerne regulacije;

38.  podsjeća na to da prethodne odluke doprinose pojašnjenju načina na koji se pravo Europske unije treba primjenjivati; smatra da primjena tog postupka omogućuje jedinstveno tumačenje i provedbu zakonodavstva EU-a; stoga poziva Komisiju da učinkovitije prati ispunjavaju li nacionalni sudovi svoju dužnost da od Suda Europske unije zatraže odluku o prethodnim pitanjima, kako je navedeno u članku 267. UFEU-a; stoga potiče nacionalne sudove da, u slučaju dvojbe, upute pitanja Sudu Europske unije i time spriječe pokretanje postupaka zbog povrede;

39.  poziva Komisiju da obrati posebnu pozornost na svoju kontrolu nad provedbom Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta(13), i da po potrebi pokrene postupke zbog povrede, uz poseban oprez u vezi s netočnom ili pogrešnom primjenom;

40.  pozdravlja kontinuirane napore Komisije za provedbu pravila EU-a o okolišu kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve države članice i gospodarske subjekte te kako bi se uklonili nedostaci u primjeni i provedbi zakonodavstva EU-a o okolišu, među ostalim primjenom postupka zbog povrede ako je potrebno; međutim, ističe poznata ograničenja učinkovitosti pravila EU-a o okolišu, a posebno Direktive o odgovornosti za okoliš; poziva Komisiju da u obzir uzme Rezoluciju Parlamenta od 26. listopada 2017.(14) o provedbi Direktive o odgovornosti za okoliš; ističe da je u određenim državama članicama pravo na zdrav okoliš ugroženo zbog propusta u primjeni i provedbi zakonodavstva EU-a o okolišu, posebno u pogledu sprječavanja onečišćenja zraka i vode, gospodarenja otpadom i infrastrukture za pročišćavanje otpadnih voda; ističe da bi se punom provedbom zakonodavstva EU-a o okolišu gospodarstvu EU-a moglo uštedjeti 50 milijardi EUR godišnje, osobito kad je riječ o troškovima za zdravstvo i izravnim troškovima za okoliš;

41.  naglašava da pravna stečevina EU-a također obuhvaća međunarodne sporazume koje je sklopio EU; s ozbiljnom zabrinutošću primjećuje da pravila EU-a o okolišu možda nisu u skladu s Aarhuškom konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Aarhuška konvencija”)(15) s obzirom na to da organizacijama za zaštitu okoliša i građanima ne omogućuju dostatan pristup pravosuđu; stoga poziva Komisiju da posebnu pozornost obrati na zaključke i preporuke Odbora za praćenje usklađenosti s Aarhuškom konvencijom(16) i stajalište Vijeća od 17. srpnja 2017.(17) te da istraži načine i sredstva za usklađivanje s Aarhuškom konvencijom na način koji je kompatibilan s temeljnim načelima pravnog poretka Unije i njezinim sustavom sudskog preispitivanja;

42.  poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti provedbi mjera donesenih u području azila i migracija kako bi se zajamčilo da su usklađene s načelima iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima, da surađuje s državama članicama kako bi se savladale sve poteškoće s kojima bi se mogle susresti tijekom provedbe tih mjera i da po potrebi pokrene potrebne postupke zbog povrede; sa zabrinutošću napominje da neke države članice ne ispunjavaju svoje obveze u pogledu azila i migracija, posebno kad je riječ o premještaju tražitelja azila; naglašava potrebu za rješavanjem nedostatka solidarnosti među nekim državama članicama u pogledu azila i migracija kako bi sve države članice ispunile svoje obveze; poziva države članice da se bore protiv porasta trgovanja ljudima u svrhu izrabljivanja radne snage ili seksualnog iskorištavanja;

43.  poziva Komisiju da učinkovito odgovori na razvoj situacije povezane s migracijom i sigurnošću i da na djelotvoran način ojača Europski migracijski program i povezane pakete za provedbu; traži od država članica da ispravno provode Direktivu o vraćanju (2008/115/EZ)(18) i da redovito izvještavaju o provedbi Europskog migracijskog programa;

44.  poziva Komisiju da provjeri usklađenost ugovora bez radnog vremena s radnim zakonodavstvom EU-a, uključujući Direktivu o radu s nepunim radnim vremenom, s obzirom na to da su 2016. zaprimljene brojne predstavke koje se odnose na nesigurna radna mjesta;

45.  pozdravlja činjenicu da se u izvješću priznaje uloga Parlamenta u okviru koje parlamentarnim pitanjima i predstavkama usmjerava pozornost Komisije na nedostatke pri primjeni prava EU-a u državama članicama; ističe da će se pomnijim nadzorom nacionalnih parlamenata nad svojim vladama pri njihovu sudjelovanju u zakonodavnom procesu potaknuti učinkovitija primjena prava EU-a predviđena Ugovorima;

46.  izražava zabrinutost jer se zbog neusklađenih prijevoda brojnih direktiva na službene jezike EU-a može dogoditi da različite jezične verzije dovedu do nejednakih tumačenja predmetnih tekstova i razlika u njihovu prenošenju u državama članicama; žali zbog toga što se takve razlike u prenošenju i pravnom tumačenju direktiva ne mogu sustavno otkrivati, nego tek onda kad se pojasne presudama Suda Europske unije;

47.  podsjeća na to da nacionalni parlamenti imaju ključnu ulogu i u kontroli nacrta pravnih akata EU-a prije njihova donošenja i u naknadnom nadzoru pravilne provedbe prava EU-a u državama članicama; poziva nacionalne parlamente da nastave proaktivno ispunjavati tu ulogu;

48.  smatra kako u skladu s nastojanjima Komisije za boljim i učinkovitijim zakonodavstvom EU-a treba uvijek u obzir uzimati primjenu načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

49.  ponavlja svoj poziv da se u suradnji s relevantnim glavnim upravama (DG IPOL, DG EXPO i DG EPRS) uspostavi neovisan sustav ex-post procjene utjecaja glavnih zakonodavnih akata EU-a koje Parlament donese u okviru postupka suodlučivanja i u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom;

50.  poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti kontroli provedbe zakonodavstva EU-a o utvrđivanju pravila protiv korupcije koja izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta te da poduzme odgovarajuće mjere za suzbijanje takvih pojava;

51.  podsjeća države članice i institucije EU-a da je jamčenje pravovremene i pravilne primjene zakonodavstva EU-a u državama članicama i dalje prioritet EU-a; ističe važnost poštovanja načela dodjeljivanja nadležnosti, supsidijarnosti i proporcionalnosti, u skladu s člankom 5. UEU-a, kao i načela jednakosti pred zakonom radi boljeg praćenja primjene zakonodavstva EU-a; podsjeća na važnost podizanja razine osviještenosti o odredbama postojećih direktiva usmjerenih na rješavanje raznih aspekata načela ravnopravnosti žena i muškaraca te na njihovu provedbu u djelo;

52.  potiče institucije EU-a da u svakom trenutku ispunjavaju svoju dužnost poštovanja primarnog prava EU-a pri izradi odredbi sekundarnog prava EU-a i neobvezujućeg prava, oblikovanju politika i potpisivanju sporazuma ili ugovora s institucijama izvan EU-a, da svim raspoloživim sredstvima pružaju pomoć državama članicama u njihovim nastojanjima za prenošenje zakonodavstva EU-a u svim područjima te da poštuju vrijednosti i načela Unije, osobito u vezi s nedavnim događanjima u državama članicama;

53.  slaže se sa stajalištem Komisije da pojedinačni podnositelji pritužbi imaju ključnu ulogu u utvrđivanju opsežnijih problema povezanih s provedbom i primjenom prava EU-a koji utječu na interese građana i poduzeća;

54.  ističe da se zbog nedostatka usklađenih i sveobuhvatnih kodificiranih pravila dobre uprave diljem Unije građanima i poduzećima otežava lako i potpuno razumijevanje njihovih prava u skladu s pravom Unije; stoga naglašava da je kodificiranje pravila dobre uprave u obliku uredbe kojom se utvrđuju razni aspekti upravnog postupka, uključujući obavijesti, obvezujuće rokove, pravo na saslušanje i pravo svake osobe da pristupi svojem spisu, istovjetno jačanju prava građana i transparentnosti; smatra da bi tom uredbom tumačenje postojećih propisa postalo dostupnije, jasnije i dosljednije, od čega bi korist imali građani i poduzeća te uprave i njezini službenici;

55.  podsjeća da je u svojim rezolucijama od 15. siječnja 2013. i 9. lipnja 2016. Parlament pozvao na donošenje uredbe o otvorenoj, učinkovitoj i neovisnoj upravi EU-a na temelju članka 298. UFEU-a te napominje da Komisija na taj zahtjev nije odgovorila izradom prijedloga; stoga još jednom poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog o europskom zakonu o upravnom postupku, uzimajući u obzir korake koje je Parlament dosad poduzeo u tom području;

56.  naglašava da je nedovoljna integracija pitanja povezanih s okolišem u druga područja politika jedan od temeljnih uzroka loše provedbe zakonodavstva i politike o okolišu;

57.  ističe da je potrebno održati visoku razinu zaštite okoliša, kao i zdravlja i sigurnosti hrane;

58.  naglašava da je učinkovita primjena propisa EU-a u područjima zdravstva, sigurnosti hrane i okoliša važna za europske građane jer utječe na njihov svakodnevni život te je u javnom interesu;

59.  poziva Komisiju da pozorno prati slučajeve povrede prava u području okoliša s prekograničnom dimenzijom, posebice u području zakonodavstva o čistom zraku, uključujući pravilno prenošenje i primjenu europskog prava u budućim državama članicama; poziva Komisiju da pravodobno te na odgovarajući i transparentan način obavijesti podnositelje pritužbi o argumentima koje su kao odgovor na pritužbu iznijele dotične države;

60.  ističe kako je tijekom 2016. godine u odnosu na 2015. godinu smanjen broj postupaka zbog povrede prava iz područja okoliša, ali je zabrinut zbog povećanja broja postupaka iz područja zdravlja i sigurnosti hrane te poziva Komisiju da tome posveti posebnu pozornost;

61.  ističe činjenicu da je ravnopravnost žena i muškaraca temeljno načelo EU-a koje treba uključiti u sve politike;

62.  ističe temeljnu ulogu vladavine prava u pogledu pružanja legitimiteta svim oblicima demokratskog upravljanja; ističe da je to okosnica pravnog poretka Unije te je stoga u skladu s idejom Unije koja počiva na vladavini prava;

63.  podsjeća na to da je načelo jednake plaće za jednak rad dio europskih ugovora još od 1957. (vidi članak 157. UFEU-a) te ističe činjenicu da se člankom 153. UFEU-a Europskoj uniji omogućuje da djeluje u širem području jednakih mogućnosti i jednakog postupanja u pitanjima zapošljavanja i rada;

64.  s uvažavanjem primjećuje da se širokim tumačenjem pojma jednake plaće za jednak rad, kako ga je definirao Sud Europske unije i kako stoji u njegovoj opsežnoj sudskoj praksi u vezi s tim člankom, zacijelo proširuju mogućnosti za suzbijanje izravne i neizravne diskriminacije u plaćama muškaraca i žena te za smanjivanje razlika u plaći između spolova, no ističe da je potrebno učiniti više kako bi se iskorijenila postojana razlika u plaćama između spolova u EU-u;

65.  duboko žali zbog toga što se pokazalo da samo uvođenje pravnih načela kojima se zabranjuje nejednakost u plaćama između muškaraca i žena nije dovoljno da bi se iskorijenila postojana razlika u plaći između spolova; ističe da za preinaku Direktive 2006/54/EZ države članice moraju osigurati da se sve odredbe kolektivnih ugovora, ljestvice plaća, kolektivni ugovori o plaćama i pojedinačni ugovori o radu koji su u suprotnosti s načelom jednakih plaća proglase ili mogu proglasiti nevažećima i ništavnima ili da se mogu izmijeniti;

66.  ističe da bi države članice i Komisija trebale posvetiti pozornost provedbi prava EU-a, a posebno odredbi o jednakosti plaća; ponovno ističe važnost uključivanja načela ravnopravnosti žena i muškaraca u brojne direktive EU-a i smatra da su alternativni instrumenti vrijedni alati za ispravnu provedbu prava EU-a; podsjeća na važnost podizanja razine osviještenosti o odredbama postojećih direktiva usmjerenih na rješavanje raznih aspekata načela ravnopravnosti žena i muškaraca te na njegovu provedbu u djelo; ističe da kolektivno pregovaranje može omogućiti daljnju primjenu i prava EU-a o jednakoj plaći za jednak rad muškaraca i žena, roditeljskom dopustu, uvjetima rada i radnom vremenu, uključujući zajednički tjedni dan odmora, kako bi se postigla ravnoteža između poslovnog i privatnog života žena i muškaraca i kako bi se poboljšao njihov položaj na tržištu rada;

67.  podsjeća na svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. u kojoj se poziva na donošenje uredbe EU-a o europskom zakonu o upravnom postupku u skladu s člankom 298. UFEU-a; s razočaranjem primjećuje da Komisija nije slijedila zahtjev Parlamenta da podnese prijedlog zakonodavnog akta o zakonu o upravnom postupku;

68.  uviđa važnost prikupljanja podataka, po mogućnosti razvrstanih po spolu, kako bi se ocijenio napredak ostvaren u jačanju prava žena;

69.  žali zbog manjkavosti pristupa Komisije u pogledu dobrobiti životinja, i to zanemarivanja ozbiljnih nedosljednosti koje je prijavio velik broj građana koji su ostvarili pravo na predstavku; ponavlja svoj poziv za pokretanje nove strategije na razini EU-a kako bi se premostile sve postojeće manjkavosti i osigurala potpuna i učinkovita zaštita dobrobiti životinja s pomoću jasnog i sveobuhvatnog zakonodavnog okvira kojim se u potpunosti ispunjavaju zahtjevi iz članka 13. UFEU-a;

70.  poziva Komisiju da temeljito ispita predstavke koje se odnose na različitu kvalitetu prehrambenih proizvoda iste marke u različitim državama članicama; poziva Komisiju da zaustavi nepoštene prakse i osigura jednako postupanje prema svim potrošačima;

71.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0385.
(2) SL L 304, 20.11.2010., str. 47.
(3) SL L 174, 27.6.2001., str. 25.
(4) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(5) SL C 316, 22.9.2017., str. 246.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0409.
(7) SL C 86, 6.3.2018., str. 126.
(8) SL C 440, 30.12.2015., str. 17.
(9) SL C 369, 17.12.2011., str. 14.
(10) SL C 369, 17.12.2011., str. 15.
(11) SL C 18, 19.1.2017., str. 10.
(12) Presuda Suda Europske unije od 20. rujna 2016. u spojenim predmetima C-8/15 P do C-10/15 P Ledra Advertising Ltd (C-8/15 P), Andreas Eleftheriou (C-9/15 P), Eleni Eleftheriou (C-9/15 P), Lilia Papachristofi (C-9/15 P), Christos Theophilou (C-10/15 P), Eleni Theophilou (C-10/15 P) protiv Europske komisije i Europske središnje banke (ECLI:EU:C:2016:701).
(13) SL L 193, 19.7.2016., str. 1.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0414.
(15) SL L 124, 17.5.2005., str. 4.
(16) ACCC/C/2008/32 (EU), Dio II., usvojen 17. ožujka 2017.
(17) SL L 186, 19.7.2017., str. 15.
(18) SL L 348, 24.12.2008., str. 98.

Posljednje ažuriranje: 8. siječnja 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti