Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2206(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0194/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0194/2018

Rasprave :

PV 02/07/2018 - 17
CRE 02/07/2018 - 17

Glasovanja :

PV 03/07/2018 - 11.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0279

Usvojeni tekstovi
PDF 204kWORD 74k
Utorak, 3. srpnja 2018. - Strasbourg
Kršenje prava autohtonih naroda u svijetu
P8_TA(2018)0279A8-0194/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 3. srpnja 2018. o kršenju prava autohtonih naroda u svijetu, uključujući jagmu za zemljištem (2017/2206(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima (UDHR) i ostale sporazume i instrumente Ujedinjenih naroda (UN) u vezi s ljudskim pravima, posebno Deklaraciju UN-a o pravima autohtonih naroda (UNDRIP) koju je 13. prosinca 2007. usvojila Opća skupština UN-a,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada (MOR) br. 169 o autohtonim narodima i plemenima, usvojenu 27. lipnja 1989.,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te Međunarodni pakt o socijalnim, gospodarskim i kulturnim pravima,

–  uzimajući u obzir članke 21., 22. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Strateški okvir EU-a za ljudska prava i demokraciju koji je 25. lipnja 2012. usvojilo Vijeće za vanjske poslove i Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2015. – 2019. koji je 20. srpnja 2015. usvojilo Vijeće,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a o borcima za ljudska prava iz 1998.,

–  uzimajući u obzir smjernice Europske unije za ljudska prava, posebno smjernice Europske unije o borcima za ljudska prava i Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije u vezi sa slučajevima kršenja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenoga 2016. o stanju naroda Gvarani-Kajova u brazilskoj saveznoj državi Mato Grosso do Sul(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. travnja 2016. o Hondurasu: položaj branitelja ljudskih prava(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2015. o Tanzaniji, posebno o pitanju otimanja zemlje(3),

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2016. te politiku Europske unije o tom pitanju(4),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 69/2 Opće skupštine UN-a od 22. rujna 2014. o usvajanju završnog dokumenta Svjetske konferencije o autohtonim narodima iz 2014.(5),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 71/178 Opće skupštine UN-a od 19. prosinca 2016. o pravima autohtonih naroda, posebno njezin stavak 13. kojim se 2019. proglašava međunarodnom godinom autohtonih jezika(6),

–  uzimajući u obzir izvješće Posebnog izvjestitelja UN-a o pravima autohtonih naroda upućeno Vijeću UN-a za ljudska prava od 8. kolovoza 2017.(7),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 26/9 Vijeća UN-a za ljudska prava od 26. lipnja 2014. o uspostavi međuvladine radne skupine otvorenog tipa čiji je zadatak izrada pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta za transnacionalne korporacije i druga poduzeća u području ljudskih prava(8),

–  uzimajući u obzir proces otvorene međuvladine radne skupine u vezi sa sastavljanjem deklaracije o pravima seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnim područjima koju je 13. listopada 2015. uspostavilo Vijeće UN-a za ljudska prava(9),

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. koji je Opća skupština UN-a usvojila 25. rujna 2015.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o biološkoj raznolikosti usvojenu 22. svibnja 1992.,

–  uzimajući u obzir Sporazum iz Durbana i akcijski plan koji je usvojila Međunarodna unija za zaštitu prirode na petom Svjetskom kongresu parkova održanom 2003.(10),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu od 19. listopada 2004. naslovljenu Smjernice EU-a za potporu oblikovanju i procesima reforme zemljišne politike u zemljama u razvoju (COM(2004)0686),

–  uzimajući u obzir Dobrovoljne smjernice Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu o odgovornom upravljanju u poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu u kontekstu nacionalne sigurnosti opskrbe hranom, koje je 11. svibnja 2012. izdao Odbor UN-a za svjetsku sigurnost opskrbe hranom(11),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o Akcijskom planu EU-a za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva (FLEGT) donesen 2003. (COM(2003)0251) i bilateralne dobrovoljne sporazume o partnerstvu (DSP) o FLEGT-u između EU-a i partnerskih zemalja,

–  uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i Globalni sporazum UN-a,

–  uzimajući u obzir načela iz Maastrichta objavljena 28. rujna 2011., u kojima se razjašnjavaju izvanteritorijalne obveze država na temelju važećeg međunarodnog prava(12),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o autohtonim narodima od 15. svibnja 2017.(13),

–  uzimajući u obzir odredbe o ljudskim pravima sadržane u Sporazumu iz Cotonoua,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini od 9. kolovoza 2017. povodom Međunarodnog dana autohtonih naroda svijeta(14),

–  uzimajući u obzir odluku da se Aura Lolita Chavez Ixcaquic predloži za Nagradu Saharov za slobodu mišljenja za 2017. godinu, čime je ona postala prvi borac za ljudska prava iz redova autohtonih naroda nominiran za Nagradu,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum od 12. prosinca 2015. o klimatskim promjenama,

–  uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi od 21. rujna 2015. naslovljen „Rodna ravnopravnost i jačanje položaja žena: vanjskim odnosima EU-a u razdoblju 2016. – 2020. do preobrazbe života djevojčica i žena” (SWD(2015)0182),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a 64/292 od 3. kolovoza 2010. o ljudskom pravu na vodu i sanitarne usluge(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2017. o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama(17),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2017. o mjerama EU-a za održivost(18),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0194/2018),

A.  budući da se procjenjuje da autohtonim narodima pripada više od 370 milijuna osoba u više od 70 zemalja svijeta, što predstavlja oko 5 % ukupnog svjetskog stanovništva te budući da postoji najmanje 5 000 različitih autohtonih naroda; budući da se usprkos geografskoj raspršenosti ti narodi suočavaju sa sličnim prijetnjama i izazovima;

B.  budući da autohtoni narodi imaju jedinstvenu vezu sa zemljom i okolišem u kojem žive, služeći se dostupnim prirodnim resursima za uspostavljanje jedinstvenog sustava znanja, inovacija i praksi, čime se pak oblikuje središnji dio njihova identiteta i duhovnosti te je on od velike važnosti za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti; budući da tradicionalna znanja znatno doprinose razvoju čovječanstva; budući da komercijalizacija i/ili marginalizacija znanja autohtonih naroda prijeti njihovoj ulozi kao tradicionalnih nositelja i čuvara tih znanja;

C.  budući da vlasnička prava autohtonih naroda proizlaze iz tradicionalnog zauzimanja teritorija, a osjećaj pripadnosti koji ih povezuje s navedenim područjima ne podudara se s pojmom vlasništva kako je obično zamišljen u zapadnim društvima;

D.  budući da teritoriji na kojima tradicionalno obitavaju autohtoni narodi čine 22 % ukupne površine tla na Zemlji te se procjenjuje da ta područja sadrže 80 % biološke raznolikosti našeg planeta; budući da rezervati autohtonih vrsta predstavljaju važnu obranu od krčenja šuma; budući da se u tropskim šumama u kojima žive autohtono stanovništvo i lokalne zajednice skladišti ugljik u biomu tropskih šuma, što ih čini vrijednima za svaku strategiju za suočavanje s klimatskim promjenama; budući da su autohtoni narodi s obzirom na blisku povezanost sa zemljištem i način života, koji izravno ovisi o postojanosti i dostupnosti prirodnih resursa, najosjetljiviji na negativne učinke koji su posljedica klimatskih promjena;

E.  budući da je zemljište osnovni, ograničen i neobnovljiv prirodni resurs, koji je sastavni dio prirodnog bogatstva svake zemlje;

F.  budući da se ugovorima o ljudskim pravima priznaje pravo autohtonih naroda na zemlju i resurse koji su pripadali njihovim precima i utvrđuje da se države moraju u dobroj vjeri savjetovati s autohtonim narodima kako bi dobile njihov dobrovoljni, prethodni i informirani pristanak u vezi s projektima koji mogu imati posljedice na njihov tradicionalni način života, ugroziti prirodne resurse koje su tradicionalno obrađivali i o njima i dalje ovise ili dovesti do raseljavanja pripadnika autohtonih naroda, a time i do gubitka svojstvene kulturne materijalne i nematerijalne baštine; budući da se ta savjetovanja trebaju održati prije donošenja ili provedbe zakonodavnih i administrativnih mjera, u skladu s pravom na samoodređenje autohtonih naroda, koje podrazumijeva njihovo pravo na posjedovanje i razvoj zemljišta, teritorija, voda, obalnih mora i drugih resursa kao i na njihov razvoj i kontrolu nad njima; budući da autohtoni narodi imaju pravo slobodno određivati svoj politički status, slobodno ostvarivati gospodarski, društveni i kulturni razvoj i slobodno raspolagati svojim prirodnim bogatstvom i resursima i da ni u kojem slučaju ne smiju biti lišeni sredstava za život;

G.  budući da Deklaracija UN-a o pravima autohtonih naroda priznaje pojedinačna i kolektivna prava autohtonih naroda, osobito pravo na zemljište, imovinu, prirodne resurse, teritorije, kulturu, jezik i identitet, zapošljavanje, zdravlje, obrazovanje te slobodan odabir svog političkog statusa i gospodarskog razvoja;

H.  budući da državni i nedržavni akteri i dalje krše kolektivna i individualna prava autohtonih naroda u različitim regijama svijeta te se oni zbog toga i dalje suočavaju s fizičkim, psihičkim i seksualnim nasiljem kao i rasizmom, isključenošću, diskriminacijom, prisilnim iseljenjem, destruktivnim naseljavanjem, nezakonitim ili prisilnim izvlaštenjima tradicionalnih dobara ili uskraćivanjem pristupa njihovim resursima, sredstvima za život i tradicionalnom znanju; budući da se prema UN-u pripadnici autohtonih naroda suočavaju s većim kršenjem njihovih prava nego prije 10 godina;

I.  budući da se pripadnice autohtonih naroda suočavaju s preprekama u pristupu spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, uključujući nepostojanje savjetovanja u tom području, nepostojanje pristupa objektima i potrepštinama te zakonodavstvo kojim se zabranjuje pobačaj, čak i u slučajevima silovanja, što dovodi do visokih stopa smrtnosti majki pri porodu, maloljetničkih trudnoća i spolno prenosivih bolesti;

J.  budući da se pripadnice autohtonih naroda suočavaju s raširenim nekažnjavanjem kada je riječ o kršenjima njihovih prava, posebno zbog uskraćivanja prava na pravnu zaštitu te izostanka mehanizma praćenja i podataka razvrstanih po spolu;

K.  budući da su države u konačnici odgovorne za sigurnost i prava autohtonih naroda, kao i boraca za okolišna i ljudska prava iz redova autohtonih naroda;

L.  budući da autohtoni jezici diljem svijeta i dalje nestaju alarmantnom brzinom, iako su jezici temeljna sastavnica ljudskih prava i temeljnih sloboda te su ključni za ostvarivanje održivog razvoja; budući da je međugeneracijski prijenos autohtonog znanja od ključne važnosti za rješavanje globalnih ekoloških izazova; budući da se u izvješću Ujedinjenih naroda iz 2016.(19) procjenjuje da od gotovo 6 700 jezika koji se danas govore na svijetu postoji mogućnost da njih 95 % nestane do kraja stoljeća, od čega većinu čine autohtoni jezici; budući da države imaju obvezu štititi i promicati jezike autohtonih naroda kako bi se zajamčilo da ti narodi u potpunosti uživaju svoja kulturna prava; budući da bi države trebale uložiti napore u promjenu društveno ukorijenjenih stereotipa i zabluda u vezi s autohtonim narodima;

M.  budući da je u nekim zemljama velik broj autohtonog stanovništva odselio u glavna urbana središta, u kojima se javlja osjećaj otuđenosti i gubitka kulturnih vrijednosti; budući da ih neusklađenost njihova tradicionalnog znanja i prakse s urbanim okruženjima i suvremenim tržištem rada izlaže siromaštvu i novim oblicima isključenosti i diskriminacije;

N.  budući da se autohtoni narodi suočavaju sa zabrinjavajućim stopama siromaštva, obolijevanja i nepismenosti, nedovoljnim pristupom čistoj sigurnoj vodi, sanitarnim uslugama, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, zapošljavanju i građanskim pravima, uključujući političko sudjelovanje i zastupanje te visokim stopama ovisnosti o opojnim drogama i samoubojstava kod mladih;

O.  budući da su žene u autohtonim zajednicama posebno marginalizirane zbog nedostatnog pristupa zdravstvenoj skrbi, socijalnim uslugama i poslovnim mogućnostima kao i na osnovu svog spola, etničkog i socioekonomskog porijekla, što dovodi do više stope smrtnosti, ali su također i žrtve rodno uvjetovanog nasilja i femicida; budući da, prema UN-u, barem svaka treća pripadnica autohtonih naroda tijekom svoga života postane žrtvom silovanja i da su stope smrtnosti rodilja, maloljetničkih trudnoća i spolno prenosivih bolesti, uključujući HIV/AIDS, više od prosjeka; budući da se žene često suočavaju sa specifičnim rodno uvjetovanim prijetnjama i preprekama koje treba promatrati iz perspektive intersekcionalnosti;

P.  budući da nezakonita trgovina drogom nerazmjerno utječe na autohtone zajednice s obzirom na to da potražnja za drogama i dalje raste, a proizvođači nezakonitih droga sve više prisiljavaju autohtone zajednice da napuste svoja tradicionalna zemljišta; budući da je autohtono stanovništvo često fizički ili ekonomski prisiljeno sudjelovati u trgovini drogom, osobito u aktivnostima prenošenja droge; budući da oružani sukobi povećavaju militarizaciju zemljišta autohtonih naroda i dovode do kršenja ljudskih prava i upotrebe prekomjerne sile protiv autohtonih zajednica;

Q.  budući da sve veća potražnja i nadmetanje za prirodnim resursima dovode do „globalne utrke za zemljištem” zbog kojeg se u nekoliko zemalja područja na kojima tradicionalno žive i koja koriste autohtoni narodi i lokalne zajednice nalaze pod neizdrživim pritiskom; budući da je jedan od glavnih uzroka trajnih sukoba oko zakupa zemljišta i glavni uzrok zagađenja vode i tla činjenica da poduzeća iz sektora poljoprivrede, energetike, šumarstva, rudarstva i drugih ekstraktivnih industrija, kao i vlade i lokalno stanovništvo, iskorištavaju te prirodne resurse te da se na njima vrši ilegalna sječa i provode veliki infrastrukturni i razvojni projekti;

R.  budući da se razvoj ne može mjeriti na temelju pokazatelja rasta, nego se prije svega mora uzeti u obzir smanjenje siromaštva i nejednakosti;

S.  budući da loše reguliran turizam može imati negativan kulturni i ekološki učinak na te zajednice i u nekim je slučajevima uzrok jagme za zemljištem;

T.  budući da je jagma za zemljištem iza koje stoje privatna poduzeća često popraćena prisutnošću vojnih snaga ili privatnih snaga sigurnosti te da to, među ostalim, dovodi do povećanja izravnog i neizravnog nasilja na područjima autohtonih naroda, čime se izravno utječe na zajednice i naročito na društvene vođe tih zajednica i žene;

U.  budući da danas postoji trend militarizacije određenih rezervata i zaštićenih područja koji se ponekad preklapaju s teritorijem autohtonih i lokalnih zajednica zbog čega dolazi do ozbiljnih povreda ljudskih prava;

V.  budući da se građanski sukobi u nekim zemljama odnose na prava na zemljište te su uzrok prisilnog raseljavanja autohtonih i lokalnih zajednica, čime se otvaraju vrata jagmi za zemljištem i koncentraciji posjeda;

W.  budući da je jagma za zemljištem složeno pitanje koje zahtijeva sveobuhvatno međunarodno rješenje; budući da bi se trebao staviti poseban naglasak na zaštitu žena i djevojčica pripadnica autohtonih naroda;

X.  budući da jagma za zemljištem nije nužno rezultat stranih ulaganja i budući da iza nje mogu stajati i vlade i lokalne zajednice;

Y.  budući da se povećavaju privatni oblici naknade štete kojima poduzeća u privatnom vlasništvu ženama žrtvama nasilja nude financijsku naknadu ako potpišu sporazum o tome da neće tužiti poduzeće; budući da države imaju primarnu odgovornost za jamčenje ispunjavanja međunarodnih obveza u vezi s poštovanjem prava autohtonih naroda te da stoga moraju biti glavne odgovorne za izbjegavanje kršenja prava i promicanje istine, pravde i odštete za žrtve;

Z.  budući da su određeni autohtoni narodi diljem svijeta odlučili prekinuti kontakt s vanjskim svijetom te žive u dobrovoljnoj izolaciji, nisu sposobni zaštiti svoja prava te su stoga posebno osjetljivi u slučaju kršenja njihovih prava; budući da su to najosjetljivije zajednice na svijetu te da istraživanje nafte i plina, krčenje šuma, trgovina drogom te infrastruktura povezana s tim aktivnostima naročito ugrožavaju njihov opstanak;

AA.  budući da su brojni pripadnici autohtonih naroda zbog toga što brane pravo na teritorij svojih predaka i njihove prirodne resurse, uključujući pristup vodi i hrani, kao i mjesta od duhovne važnosti i sveta groblja, i dalje žrtve ubojstava, izvansudskih pogubljenja, sakaćenja, mučenja, silovanja, proizvoljnih uhićenja, fizičkih napada, maltretiranja i zastrašivanja;

AB.  budući da su borci za ljudska prava među središnjim i ključnim akterima održivoga razvoja, posebno u izgradnji društvene otpornosti te su među ključnim akterima u uključivom demokratskom upravljanju; budući da ti borci rade ne samo na osiguravanju prava svojih naroda, nego i održivosti okoliša i prirodne baštine čitavog čovječanstva; budući da borci i aktivisti za ljudska prava koji su pripadnici autohtonih naroda nastoje omogućiti svojim zajednicama da sudjeluju u političkim procesima, socijalnoj inkluziji i ekonomskom osnaživanju i da na demokratski i miran način podignu svoj glas u svojim zemljama i prema međunarodnoj zajednici;

AC.  budući da je proteklih godina došlo do zabrinjavajućeg porasta ubojstava, napada i drugih oblika nasilja nad borcima za ljudska prava i aktivistima, koji su među ključnim akterima održivog razvoja, a koji su branili prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica, okolišna prava i zemljišna prava; budući da se, prema navodima organizacije Front Line Defenders, od 312 boraca za ljudska prava koji su ubijeni u svijetu 2017. godine, 67 % borilo za zemljišna i okolišna prava autohtonih naroda koja su ugrožena ekstraktivnim projektima; budući da se borci za ljudska prava iz redova autohtonih naroda često suočavaju sa sustavnim nekažnjavanjem počinitelja napada na njih;

AD.  budući da su, iako borkinje za ljudska prava iz redova autohtonih naroda imaju ključnu ulogu u zaštiti žena u autohtonim zajednicama, njihove aktivnosti kriminalizirane, a one su često podvrgnute raznim oblicima nasilja, uključujući uznemiravanje, silovanje i ubojstvo;

AE.  budući da se provedba neobvezujućih programa društveno odgovornog poslovanja i dobrovoljne regulacije mora unaprijediti kada je riječ o zaštiti autohtonih naroda i lokalnih zajednica od kršenja njihovih ljudskih prava, sprječavanju jagme za zemljištem i jamčenju stvarne korporativne odgovornosti; budući da je nedostatak mehanizama kontrole i odgovornosti glavna prepreka učinkovitoj i adekvatnoj pravnoj pomoći;

AF.  budući da je niz investitora i poduzeća sa sjedištem u EU-u, među mnogim drugima, uključen u stotine operacija stjecanja zemljišta u Africi, Aziji i Latinskoj Americi koje ponekad mogu dovesti do kršenja prava autohtonih i lokalnih zajednica; budući da akteri sa sjedištem u EU-u mogu na razne načine biti umiješani u kršenja ljudskih prava koja se odnose na jagmu na zemljištem, primjerice posredstvom privatnih poduzeća i financijskih poduzeća sa sjedištem u EU-u koja izravno ili neizravno financiraju jagmu za zemljištem, ili posredstvom javno-privatnih partnerstava; budući da u brojnim slučajevima njihove višestruke međunarodne veze mogu otežati utvrđivanje povezanosti tih aktera s njihovim zemljama podrijetla; budući da, čak i kada im se uspije ući u trag, ostaju znatne pravne i praktične prepreke u pristupu pravdi i odgovornosti posredstvom sudova EU-a i njegovih država članica, među ostalim zbog ograničenja nadležnosti u pogledu slučajeva koji se odnose na nepokretnu imovinu (uključujući zemljišne i prirodne resurse), ozbiljnih ograničenja u pogledu vrijednosti dostupnih pravnih sredstava i pristupačnosti pravnoj pomoći, te poteškoća u dokazivanju odgovornosti matičnog društva;

AG.  budući da je većina zemljišta u zemljama u razvoju naseljena, što ulaganja i ugled poduzeća izlaže rizicima i znatno povećava njihove operativne troškove kada dođe do prijenosa zemljišta u konfliktnom okruženju, bez prethodne suglasnosti autohtonih i lokalnih zajednica i bez poštovanja njihovih prava;

AH.  budući da je posebni izvjestitelj UN-a za borce za ljudska prava Michel Frost izdvojio Latinsku Ameriku kao regiju koja izaziva posebnu zabrinutost te u kojoj su „vladini i korporativni dionici uključeni u ubojstva boraca za okolišna ljudska prava”;

AI.  budući da se obveza o zaštiti i pristupu pravnom lijeku u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima odnosi na aktivnosti u inozemstvu i na aktivnosti u EU-u koje imaju međunarodni učinak; budući da EU i njegove države članice trebaju znatno snažnije provoditi svoje obveze u vezi s aktivnostima u inozemstvu;

AJ.  budući da EU pruža pomoć za promicanje i zaštitu demokracije i ljudskih prava diljem svijeta putem EIDHR-a, koji dopunjuje druge instrumente vanjske pomoći i uglavnom se usmjerava preko organizacija civilnog društva; budući da zahvaljujući mehanizmu protectdefenders.eu EU osigurava brzu pomoć ugroženim borcima za ljudska prava te im pomaže da ispune svoje najhitnije potrebe i povećava njihovu sposobnost za obavljanje svog posla u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju;

AK.  budući da se međunarodne financijske institucije moraju pobrinuti da projekti koje financiraju ne uključuju kršenja ljudskih prava i prava autohtonih naroda povezanih s okolišem ili pak da ne doprinose tim kršenjima; budući da je odgovonorst multinacionalnih korporacija pobrinuti se da u svom poslovanju i/ili svojim lancima opskrbe ne budu uključene u kršenja ljudskih i okolišnih prava, a posebno prava autohtonih naroda;

AL.  budući da je EU najveći pružatelj razvojne pomoći u svijetu, a veliki dio namijenjen je Africi; budući da Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) i Komisija moraju izvršiti potpun nadzor upotrebe sredstava u trećim zemljama primateljicama, stavljajući poštovanje ljudskih prava u prvi plan svojih politika dodjele potpora;

AM.  budući da autohtoni narodi u Europi još uvijek trpe marginalizaciju, diskriminaciju i socijalnu isključenost, protiv čega se treba boriti i pronaći rješenje koristeći se pristupom koji se temelji na pravima;

1.  poziva EU, države članice i njihove partnere iz međunarodne zajednice da donesu sve potrebne mjere kako bi se u potpunosti priznala, zaštitila i promicala prava autohtonih naroda, uključujući njihovu zemlju, teritorije i resurse; pozdravlja rad civilnog društva i nevladinih organizacija u tom pogledu;

2.  poziva EU da se pobrine da se u svim njegovim razvojnim, ulagačkim i trgovinskim politikama poštuju ljudska prava autohtonih naroda kako je utvrđeno u sporazumima i konvencijama o ljudskim pravima i u pravnim instrumentima koji se izričito bave pravima autohtonih naroda;

3.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da poduzmu sve potrebne mjere kako bi učinkovito ispunjavale odredbe sadržane u Konvenciji Međunarodne organizacije rada br. 169 o autohtonim narodima i plemenima(20) i podsjeća da su sve države koje su ratificirale Konvenciju obvezne razviti usklađeno i sustavno djelovanje u svrhu zaštite prava autohtonih naroda;

4.  poziva sve države koje još nisu ratificirale Konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 169 o autohtonim narodima i plemenima, a posebno države članice EU-a, da to učine; osuđuje činjenicu da je samo nekoliko država članica do sada ratificiralo Konvenciju; poziva EU da s pomoću političkih dijaloga i dijaloga o ljudskim pravima s trećim zemljama potakne ratifikaciju Konvencije MOR-a br. 169., Konvencije UN-a o pravima djeteta i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, te da usvoji njihove neobavezne protokole kao da i poštuje UNDRIP;

5.  uviđa da je ostvaren napredak u priznavanju prava autohtonih naroda i da civilno društvo postaje sve svjesnije njihove situacije; prepoznaje doprinos EU-a u tom pogledu; međutim upozorava da je prisutnost tog pitanja u politikama EU-a još uvijek minimalna, uključujući u pregovorima o trgovinskim sporazumima i sporazumima o suradnji;

6.  poziva EU i njegove države članice da stvore uvjete za ostvarenje ciljeva utvrđenih u UNDRIP-u i da potiču međunarodne partnere da je usvoje i provedu u potpunosti;

7.  skreće pozornost na ulogu dijaspora kao posrednika i prenositelja znanja autohtonim narodima;

Ljudska prava autohtonih naroda

8.  poziva EU i njegove države članice da podrže i glasaju za Deklaraciju o pravima seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnim područjima o kojoj će se 2018. glasati u Vijeću Ujedinjenih naroda za ljudska prava; sa zanimanjem prima na znanje naglasak Konferencije UN-a 2018. na statusu žena u ruralnim područjima;

9.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da zakonski priznaju i prihvate teritorijalnu autonomiju i samoodređenje autohtonih naroda, što podrazumijeva pravo na vlasništvo, korištenje, razvoj i kontrolu zemljišta, teritorija, voda i obalnih mora i drugih sredstava kojima raspolažu na temelju tradicionalnog vlasništva ili drugog tradicionalnog posjedovanja ili korištenja, kao i na ona koja su stečena na neki drugi način;

10.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da donesu strategije za obnovu područja zahvaćenih sukobima ili da se priključe takvim strategijama kako bi se promicala i jamčila prava autohtonih naroda;

11.  prima na znanje zabrinjavajuće rezultate studije koju su Ujedinjeni narodi objavili 2010. iz kojih proizlazi da su pripadnice autohtonih naroda češće pogođene nasiljem i silovanjem nego globalno žensko stanovništvo; stoga poziva države članice i Europsku uniju da oštro osude upotrebu nasilja, uključujući seksualno nasilje, nad pripadnicama autohtonih naroda; mišljenja je da ženama, djevojkama i djevojčicama žrtvama nasilja treba posvetiti posebnu pažnju i zajamčiti im pristup hitnoj zdravstvenoj i psihološkoj pomoći;

12.  poziva na povlačenje vojnih snaga i privatnih snaga sigurnosti razmještenih na teritorijima autohtonih naroda, čime se krše njihova prava;

13.  poziva sve države da zajamče da pripadnici, a posebno pripadnice, autohtonih naroda imaju pristup pravosudnim mehanizmima u slučajevima korporativnog kršenja njihovih prava te da se ne legitimiziraju privatni oblici pravnih lijekova kojima se ne osigurava stvaran pristup pravosuđu; poziva sve države da zapošljavaju više žena u okviru svojih pravosudnih sustava kako bi se okončao patrijarhalni sustav koji je obično prisutan u tim strukturama; naglašava da je potrebno uspostaviti potrebne mehanizme kako bi se osiguralo da se prema pripadnicama autohtonih naroda ne postupa na diskriminirajući način, uključujući odgovarajuće usluge usmenog prevođenja i pravne pomoći;

14.  pozdravlja činjenicu da je Europsko vijeće zaštitu prava autohtonih naroda učinilo prioritetnom, kao što je utvrđeno u zaključcima Vijeća iz svibnja 2017.;

15.  poziva partnerske zemlje da osiguraju univerzalan pristup autohtonih naroda njihovim nacionalnim registrima stanovništva kao prvi korak prema priznavanju njihovih pojedinačnih i kolektivnih prava; poziva EU da podupre partnerske zemlje u osnivanju matičnih ureda i upravljanju tim uredima na odgovarajući način;

16.  sa zabrinutošću ukazuje na rizike u području ljudskih prava povezane s rudarstvom te vađenjem nafte i plina, koji nerazmjerno pogađaju autohtono stanovništvo; poziva zemlje u razvoju da provode obvezne procjene učinka na ljudska prava prije provođenja novih aktivnosti u tim sektorima i da objave svoje zaključke; naglašava potrebu da se zajamči uvrštavanje odredbi o načelima dobrovoljnog prethodnog pristanka utemeljenog na dobroj obaviještenosti u zakonodavstvo kojim se uređuje dodjela koncesija; preporučuje da se standardi Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija prošire kako bi se uključila zaštita ljudskih prava lokalnih i autohtonih zajednica;

17.  poziva sve države, posebno EU i njegove države članice, da autohtone narode i ruralne zajednice uključe u svoje strategije za suočavanje s klimatskim promjenama, koje bi također trebale obuhvaćati slučajeve nepovratne štete kao posljedice klimatskih promjena zbog čega dolazi do migracija i naposljetku dvostruke diskriminacije – kao ekološki raseljenih osoba i kao pripadnika autohtonih naroda;

18.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da prepoznaju važnost savjetovanja s autohtonim narodima o svim pitanjima koja bi ih se mogla ticati, jamčeći njihovo pravo na prethodno, slobodno i informirano savjetovanje; poziva u tom pogledu na uspostavu mehanizama na razini EU-a za savjetovanje i sudjelovanje autohtonih naroda sa zadaćom sudjelovanja u političkom dijalogu i praćenju provedbe politike, obveza i akcijskog plana EU-a koji se odnosi na autohtone narode; poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da stvore uvjete za stvarnu prisutnost predstavnika i vođa autohtonih naroda u civilnom društvu i javnom prostoru, i za veću vidljivost i sudjelovanje u političkom sustavu i donošenju odluka o temama koje su za njih važne, između ostalog u ustavnim reformama;

19.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da usvoje i provedu preporuke iz završnog dokumenta donesenog na Svjetskoj konferenciji o autohtonim narodima predstavljene UN-u 2014., kao i preporuke Stalnog foruma UN-a za pitanja autohtonog stanovništva i preporuke posebne izvjestiteljice UN-a za prava autohtonih naroda;

20.  ističe da je u svojoj Rezoluciji o autohtonim narodima Opća skupština UN-a 2019. proglasila međunarodnom godinom autohtonih jezika; naglašava da je kultura jedan od čimbenika u razvoju;

21.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da doprinesu provedbi i ostvarenju 2019. godine kao međunarodne godine autohtonih jezika;

22.  potiče EU i njegove države članice da nastave raditi na osiguravanju fizičkog integriteta i pružanju pravne pomoći borcima za prava autohtonih naroda, okolišna prava, intelektualno vlasništvo i prava na zemlju i to provedbom EIDHR-a i različitih postojećih instrumenata i mehanizama, kao što je protectdefendeurs.eu, radi zaštite aktivista koji se bore za ljudska prava i zaštitu okoliša, s posebnim naglaskom na ženama borcima za ljudska prava i s povećanim sudjelovanjem u inicijativama koje predlažu međunarodne organizacije kao što je UN; traži od EU-a da naloži svojim izaslanstvima da prate i podupiru borce za ljudska prava, uzimajući posebno u obzir zaštitu žena, djece i osoba s invaliditetom te da sustavno i snažno izvještavaju o kršenjima ljudskih prava; poziva ESVD da se priključi planu koji su izradili Međuamerička komisija za ljudska prava i Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava radi zaštite boraca za ljudska prava u Latinskoj Americi;

23.  osuđuje stalnu kriminalizaciju boraca za prava autohtonih naroda i njihovih prava na zemljište diljem svijeta; poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da istragom i kaznenim progonom spriječe nekažnjavanje za kaznena djela počinjena protiv boraca za ljudska prava autohtonih naroda

24.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da se pobrinu da se njihovim političkim strategijama u potpunosti poštuju prava autohtonih naroda i ruralnih zajednica kako bi poštovanje tih prava bilo uvijek zajamčeno i kada se stvaraju ili šire zaštićena područja i u vezi s postojećim zaštićenim područjima čije je stvaranje prethodno prouzročilo prisilna iseljavanja, isključivanja ili neku drugu vrstu nerazmjernog ograničenja prava autohtonih naroda i ruralnih zajednica;

25.  podržava zahtjev autohtonih naroda za međunarodnu repatrijaciju i uspostavu međunarodnog mehanizma kako bi se borilo protiv prodaje autohtonih artefakata koji su im nezakonito oduzeti; poziva Komisiju da podupre takve napore, među ostalim i pružanjem financijske pomoći u okviru EIDHR-a;

26.  ističe da međunarodna zajednica, uključujući EU i države članice, mora pokazati veliku predanost uključivanju osoba s invaliditetom koje su pripadnici autohtonih naroda, a posebno djece, u sva područja politika, promicanju prava i potreba osoba s invaliditetom koje su pripadnici autohtonih naroda u međunarodnom pravnom okviru te jamčenju da se slobodni, prethodni i informirani pristanak osoba s invaliditetom, posebno djece, uzima u obzir;

27.  poziva Komisiju da pokrene akcijski plan EU-a o odgovornom poslovnom ponašanju kako bi se riješilo pitanje provedbe Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, među ostalim s obzirom na dužnu pažnju i pristup pravnom lijeku; poziva Komisiju da ovlasti Agenciju EU-a za temeljna prava (FRA) da prikupi informacije o sudskim i izvansudskim mehanizmima u državama članicama u pogledu pristupa pravnom lijeku za žrtve prijestupa u vezi s poslovanjem, uključujući autohtono stanovništvo; smatra da bi partneri EU-a u privatnom i javnom sektoru trebali pružati cjelovite i lako dostupne informacije o pridržavanju pravila o slobodnom, prethodnom i informiranom pristanku autohtonih naroda;

Jagma za zemljištem

28.  pozdravlja izjavu Međunarodnog kaznenog suda iz 2016. kojom se utvrđuje da su jagma za zemljištem i uništavanje okoliša temeljni razlozi mnogih kršenja ljudskih prava te da bi mogli ubuduće rezultirati optužbom za zločin protiv čovječnosti;

29.  i dalje je zabrinut zbog stanja u pogledu jagme za zemljištem kao posljedice koruptivnih praksi korporacija, stranih ulagača, nacionalnih i međunarodnih državnih aktera, dužnosnika i tijela vlasti; poziva EU i njegove države članice da u svojim planovima za ljudska prava stave veći naglasak na pitanja jagme za zemljištem;

30.  poziva EU i njegove države članice da potiču svoje partnerske države koje su uključene u izgradnju mira nakon sukoba, koja podrazumijeva prava na zemljište, da izrade mjere kako bi omogućile vraćanje raseljenih autohtonih i lokalnih zajednica na njihove tradicionalne teritorije, kao ključni element za postizanje održivog mira i socijalne stabilnosti;

31.  izražava žaljenje zbog činjenice da je, u mnogim zemljama u kojima se odvija jagma za zemljištem, autohtonom stanovništvu i nomadskim stočarima ograničen djelotvoran pristup pravosuđu i pravnim lijekovima zbog slabog upravljanja i zbog toga što njihova prava na zemljište često nisu službeno priznata u lokalnim ili nacionalnim zakonodavnim okvirima; napominje da su, primjerice, pravo ispaše i zajednički pašnjaci tradicionalna prava korištenja zemljišta koja se temelje na običajnom pravu, a ne na dodijeljenom pravu vlasništva; snažno potiče partnerske zemlje da priznaju i zaštite prava nomadskih stočara i autohtonih naroda, ponajprije prava na običajno vlasništvo i na kontrolu svojega zemljišta i prirodnih resursa kako navodi UNDRIP i kako je navedeno u Konvenciji MOR-a br. 169, tj. tako da se omogući kolektivna registracija korištenja zemljišta i uspostave politike čiji je cilj osiguravanje pravednijeg pristupa zemljištu; poziva EU i njegove države članice da aktivno podupru partnerske zemlje u tome i u primjeni načela dobrovoljnog prethodnog pristanka utemeljenog na dobroj obaviještenosti za stjecanje zemljišta velikih razmjera, kako je utvrđeno u Dobrovoljnim smjernicama o odgovornom upravljanju u poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu i u skladu s međunarodnim pravom u području ljudskih prava; nadalje, poziva EU da podupre partnerske zemlje u poboljšanju njihova zakonodavstva u pogledu posjeda zemljišta prepoznajući univerzalno pravo žena kao punopravnih vlasnika na pristup zemljištu;

32.  poziva Europsku uniju da osnaži svoje Smjernice EU-a za zemljišnu politiku i zaštitu ljudskih prava u međunarodnim sporazumima i ugovorima te da promiče svoje vrijednosti u pogledu zaštite žena i djevojčica, a posebno žena i djevojčica u ruralnim područjima na koje promjene u vezi sa zemljištem snažnije utječu te koje imaju ograničen pristup zemljištu i manja prava na zemljište;

33.  poziva sve države da ulažu u istraživanje kako bi se popunile praznine u znanju o utjecaju jagme za zemljištem na žene te da izrade temeljitije analize utjecaja te pojave na spolove, što bi dovelo do donošenja provedivih smjernica kojima se uređuju transakcije zemljišta;

34.  potiče EU i sve njegove države članice da zatraže objavu slučajeva stjecaja zemljišta koji uključuju korporacije i subjekte sa sjedištem u EU-u ili razvojne projekte koje financira EU kako bi se povećala transparentnost i odgovornost za stjecanje tih zemljišta; poziva EU da davanjem uputa delegacijama EU-a i veleposlanstvima država članica te pružanjem podrške istima prati neophodni slobodni, prethodni i informirani pristanak autohtonih zajednica kako bi se povećala transparentnost i odgovornost budućih akvizicija, u suradnji s relevantnim nevladinim organizacijama; poziva EU da bude posebno oprezan u vezi s projektima koje podupiru međunarodne i europske financijske institucije i da osigura da to financiranje ne podrazumijeva kršenje ljudskih i okolišnih prava autohtonih naroda ili pak doprinosi njihovu kršenju;

35.  poziva sve države da predvide odgovarajuće propise s pomoću kojih bi vođe zajednica bili odgovorni za svoje odluke i aktivnosti u pogledu upravljanja javnim, državnim i komunalnim zemljištem te da potaknu promjene zakonskih i običajnih praksi kojima se diskriminiraju žene kad je riječ o vlasništvu i nasljeđivanju zemljišta;

36.  poziva sve države, a posebno EU i njegove države članice, da donesu i pruže potporu provedbi Dobrovoljnih smjernica o odgovornom upravljanju u poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu i da sklope dobrovoljne sporazume o partnerstvu o provedbi zakona o šumarstvu, upravljanju i trgovini sa što više relevantnih zemalja; traži od Komisije da se pobrine o dosljednom pridržavanju Uredbe o drvu(21) i njezinoj provedbi te da sankcionira države članice koje se ne pridržavaju Uredbe u borbi protiv krčenja šuma;

37.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da omoguće autohtonim zajednicama ostvarivanje gospodarskog razvoja u skladu s globalnim politikama zaštite okoliša; potiče EU i njegove države članice da promiču i podupiru organizacije autohtonih naroda koje imaju program društvenog razvoja u okviru kojeg se osmišljava i razvija pravni i institucionalni okvir za razgraničenje i vlasništvo nad zemljištem teritorija pripadnika autohtonih naroda; naglašava da bi se priznavanjem i formaliziranjem zemljišta autohtonih naroda i osnaživanjem nadležnih tijela i pripadnika zajednica autohtonih naroda osigurala održivost i društvena odgovornost te bi se doprinijelo rješavanju sporova oko zemljišta i sukobima unutar države;

38.  poziva sve države da poduzmu potrebne mjere kako bi se osiguralo da se državne vlasti suzdrže od davanja javnih izjava kojima se stigmatizira i ugrožava legitimna uloga pripadnica autohtonih naroda u zaštiti njihovih teritorija u kontekstu jagme za zemljištem i ekstrakcije resursa te potiče na to da se javno prizna važna uloga koju one imaju u demokratskim društvima;

39.  poziva sve države članice na poštovanje, zaštitu i ispunjavanje zemljišnih prava malih poljoprivrednika, kao i prava pojedinaca na druge resurse, npr. vodu, šume, stoku i ribarstvene resurse; priznaje da diskriminirajuća izvlaštenja zemljišta i prisilno iseljavanje, koji negativno utječu na stanovništvo u zemljama u razvoju, mogu imati znatan učinak na život i ograničiti temeljna ljudska prava, kao što su pravo na život, hranu, stanovanje, zdravlje i vlasništvo;

Poslovanje i ljudska prava

40.  poziva EU da zajamči da se Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima u potpunosti integriraju u nacionalne programe država članica i uključe u prakse i aktivnosti transnacionalnih korporacija i poduzeća s europskim vezama;

41.  apelira na Uniju da zadrži potporu za Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i nastavi promicati njihovu pravilnu primjenu;

42.  poziva EU da na konstruktivan način sudjeluje u pregovorima o sporazumu na razini UN-a o transnacionalnim poduzećima, kojim bi se osiguralo poštovanje ljudskih prava autohtonih naroda, a posebno žena i djevojčica;

43.  preporučuje da EU na temelju načela utvrđenih u UNDRIP-u donese europski regionalni akcijski plan za poslovanje i ljudska prava i poziva da se izrade i provedu nacionalni akcijski planovi koji će se usredotočiti na to pitanje;

44.  ustraje u tome da se EU i njegove države članice moraju pobrinuti da multinacionalne korporacije i međunarodne financijske institucije odgovaraju za svoj utjecaj na autohtone zajednice i njihova ljudska prava i prava povezana s okolišem; poziva EU da se pobrine da se svako kršenje prava autohtonih naroda od strane europskih poduzeća na odgovarajući način istraži i sankcionira preko primjerenih mehanizama i potiče EU da povuče institucionalnu ili financijsku potporu u slučaju kršenja ljudskih prava;

45.  poziva EU da uspostavi mehanizam za podnošenje pritužbi, u skladu s preporukom Komisije 2013/396/EU od 11. lipnja 2013.(22), koji bi autohtoni narodi i lokalne zajednice mogli koristiti u slučaju kršenja i povrede njihovih prava do kojih je došlo zbog poslovnih aktivnosti poduzeća sa sjedištem u EU-u ili razvojnih ili ulagačkih projekata EU-a, bez obzira na to u kojoj je zemlji došlo do kršenja ili povrede prava, kako bi se osiguralo da žrtve imaju djelotvoran pristup pravdi i potrebnoj tehničkoj i pravnoj pomoći; potiče sve države, uključujući EU i države članice, da se uključe u pregovore o donošenju pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta za ljudska prava za transnacionalne korporacije i druga poduzeća, kada je riječ o ljudskim pravima, putem aktivnog sudjelovanja u otvorenim međuvladinim radnim skupinama uspostavljenima na razini UN-a;

46.  poziva Uniju i njezine države članice da zajamče pristup pravnom lijeku za žrtve kršenja i povreda ljudskih prava koje proizlaze iz aktivnosti poduzeća sa sjedištem u Uniji, uklanjajući sve praktične i pravne prepreke kako podjela nadležnosti ne bi spriječila da krivci snose odgovornost ili uskratila pristup pravdi u zemlji u kojoj je došlo do kršenja;

47.  podsjeća na odgovornost poduzeća da zajamče pravo na slobodno, prethodno i informirano savjetovanje s autohtonim narodima kada se unutar njihovih teritorija provode projekti, radovi ili aktivnosti, kao i odgovornost za uključivanje i naknadnu primjenu društveno odgovornog poslovanja u svojim politikama;

48.  poziva EU da ispuni svoje izvanteritorijalne obveze povezane s ljudskim pravima; poziva EU da osmisli jasna pravila ponašanja i regulatorne okvire za izvanteritorijalne aktivnosti poduzeća i ulagača koji potpadaju pod njegovu nadležnost kako bi se jamčilo da se poštuju prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica te da ih se na odgovarajući način može pozvati na odgovornost i kazniti ako njihove aktivnosti rezultiraju kršenjem tih prava; potiče Komisiju da razmotri djelotvorne mehanizme u pogledu dužne pažnje za poduzeća kako bi se osiguralo da uvezena roba nije povezana s jagmom za zemljištem i ozbiljnim kršenjima prava autohtonih naroda; potiče ESVD da razvije operativne alate kojima će se osoblju delegacija EU-a pružiti vodstvo;

Održivi i gospodarski razvoj za autohtone narode

49.  poziva EU i njegove države članice da uvrste pitanje prava autohtonih naroda i jagme za zemljištem u provedbu Programa za održivi razvoj do 2030.;

50.  naglašava ključnu ulogu autohtonih naroda u zaštiti okoliša zbog njihova načina života i tipa razvoja;

51.  poziva EU da potakne partnerske države da u okviru razvojne suradnje s trećim zemljama posebno uzmu u obzir položaj autohtonih naroda, uključujući izradom uključivih socijalnih politika na tradicionalnim područjima ili u urbanom okruženju i da u okviru nastojanja za suzbijanjem siromaštva smanje posljedice preseljenja i neusklađenosti između tradicionalnih sposobnosti i kulturnih posebnosti autohtonih naroda i urbanog okruženja;

52.  ističe izravan utjecaj klimatskih promjena na pripadnice autohtonih naroda, zbog kojih su prisiljene na napuštanje svojih tradicionalnih praksi ili na raseljavanje, s posljedičnim rizikom da dožive nasilje, zlostavljanje ili iskorištavanje; poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da autohtone narode, a posebice žene pripadnice tih naroda i ruralne zajednice, uključe u svoje strategije za suočavanje s klimatskim promjenama i izradu učinkovitih klimatskih strategija povezanih s prilagodbom i ublažavanjem te da pritom vode računa o rodno specifičnim faktorima; zahtijeva da se pitanje raseljavanja potaknutog klimatskim promjenama shvati ozbiljno; poziva na snažniju međunarodnu suradnju kako bi se zajamčila otpornost na klimatske promjene;

53.  ističe veliku važnost ciljeva održivog razvoja za autohtone narode, posebno cilja 2 (svijet bez gladi) te ciljeva 4.5 (dostupnost obrazovanja) i 5 (rodna ravnopravnost); ponovno naglašava da su autohtoni narodi diljem svijeta nerazmjerno često žrtve kršenja ljudskih prava, zločina, rasizma, nasilja, eksploatacije prirodnih resursa, zdravstvenih problema te visokih stopa siromaštva, te da čine 15 % osoba koje žive u siromaštvu, a predstavljaju tek 5 % svjetskog stanovništva; naglašava da se vođama autohtonih naroda i borcima za ljudska prava koji progovaraju protiv nepravdi mora pružiti potpuna i temeljita zaštita;

54.  podsjeća da se Program održivog razvoja do 2030. bavi tim razvojnim problemima autohtonih naroda i naglašava da su potrebni dodatni napori za njegovu provedbu; naglašava potrebu za jačanjem Glavne skupine autohtonih naroda za održivi razvoj (IPMG) kao globalnog mehanizma za koordinaciju i usklađene napore u cilju jačanja prava i razvojnih prioriteta autohtonih naroda; poziva Komisiju da bolje surađuje s IPMG-om i da ga uključi u svoju platformu za više interesnih skupina o provedbi ciljeva održivog razvoja;

55.  podsjeća na to da 80 % šuma diljem svijeta predstavlja tradicionalno zemljište i teritorij autohtonih naroda; naglašava ključnu ulogu autohtonih naroda za održivo upravljanje prirodnim resursima i očuvanje biološke raznolikosti; podsjeća da Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) poziva svoje države potpisnice da poštuju znanje i prava autohtonih naroda kao zaštitne mjere u provedbi programa REDD+; snažno potiče partnerske zemlje da usvoje mjere za učinkovito sudjelovanje autohtonih naroda u prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica;

56.  napominje da između 200 i 500 milijuna ljudi diljem svijeta prakticira nomadsko stočarstvo i da nomadsko stočarstvo zauzima središnje mjesto u strategijama za stjecanje životnih prihoda u pustarama i planinskim regijama istočne Afrike; naglašava da je potrebno poticati održivo nomadsko stočarstvo kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja; potiče EU i njegove države članice da podrže afričku arhitekturu upravljanja (AGA) i posebno Afrički sud za ljudska prava i prava naroda, kako bi proveli Politički okvir Afričke unije za nomadsko stočarstvo u Africi i, u širem smislu, kako bi se priznala prava nomadskih stočara i autohtonih naroda u vezi sa zajedničkim vlasništvom nad zemljištem predaka, pravo slobodnog raspolaganja prirodnim resursima i prava na kulturu i religiju;

57.  podsjeća na pravo vlada na zakonsko uređivanje u općem interesu; jednako tako podsjeća da se međunarodnim sporazumima o ulaganju mora poštovati međunarodno pravo u području ljudskih prava, uključujući odredbe o autohtonim narodima, te poziva na veću transparentnost u tom pogledu, osobito uspostavljanjem odgovarajućih postupaka i mehanizama savjetovanja, u suradnji s autohtonim narodima; poziva razvojne financijske institucije koje financiraju ulaganja da ojačaju svoje mjere za zaštitu ljudskih prava kako bi se osiguralo da iskorištavanje zemljišta i resursa u zemljama u razvoju ne dovodi do kršenja ili povrede ljudskih prava, posebno vodeći računa o autohtonim narodima;

58.  poziva sve države da se obvežu na jamčenje stvarnog pristupa zdravstvenim uslugama, obrazovanju i gospodarskim prilikama za pripadnike autohtonih naroda; potiče sve države da promiču uvrštavanje interkulturnih javnih politika i autohtonih jezika, povijesti i kulture u svoje obrazovne programe ili da nude dodatnu nastavu kako bi se kultura autohtonih naroda očuvala, oživjela i promicala i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini; smatra da bi se razvojem inicijativa za podizanje svijesti civilnog društva, šire javnosti i medija o važnosti poštovanja prava, uvjerenja i vrijednosti autohtonih naroda moglo doprinijeti suzbijanju predrasuda i prestanku širenja netočnih informacija;

59.  poziva EU i njegove države partnere da u partnerstvu s autohtonim zajednicama osiguraju službe za mentalno zdravlje koje dobro poznaju kulturu autohtonih naroda kako bi se spriječila zlouporaba opojnih sredstava i samoubojstva; naglašava važnost pružanja potpore organizacijama pripadnica autohtonih naroda radi osnaživanja žena i povećanja njihove sposobnosti da sudjeluju u civilnom društvu;

60.  poziva EU i njegove države članice da podrže napore autohtonih naroda i lokalnih zajednica kako bi razvili vlastite poslovne modele i modele za upravljanje zemljištem;

61.  poziva sve države da se pobrinu da autohtone zajednice imaju koristi od prihoda ostvarenih održivim turizmom i da ne budu pogođene negativnim posljedicama koje bi masovni turizam mogao prouzročiti te pozdravlja primjere dijeljenog upravljanja rezervatima i zaštićenim područjima kojima se omogućuje bolja zaštita ekosustava i kontrola nad brojem turista; u tom kontekstu podsjeća na važnost koncepta održivog razvoja;

Politika EU-a o suradnji s trećim zemljama

62.  preporučuje da se u okviru vanjske politike EU-a razmatranju položaja autohtonih naroda posveti veća pozornost, uključujući dijaloge o ljudskim pravima s trećim zemljama i u trgovinskim i razvojnim sporazumima te sporazumima o suradnji; ustraje u tome da Vijeće sustavno izvješćuje o aktivnostima EU-a za potporu autohtonim narodima u godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu; poziva EU i njegove države članice da uzmu u obzir zaključke Univerzalnog periodičnog pregleda i ugovornih tijela UN-a za ljudska prava u navedenom godišnjem izvješću ESVD-a kako bi se utvrdila usklađenost njihovih politika s pravima autohtonih naroda;

63.  naglašava da EU i njegove države članice u bilateralnim i multilateralnim pregovorima i diplomatskoj komunikaciji moraju povesti raspravu o ljudskim pravima autohtonih naroda i borcima za ljudska prava iz redova autohtonih naroda i zalagati se za oslobađanje zatvorenih boraca za ljudska prava; poziva EU i njegove države članice da rade na tome kako bi vlade trećih zemalja pružile odgovarajuću zaštitu autohtonim zajednicama i borcima za ljudska prava i privodile počinitelje zločina protiv njih pravdi;

64.  potiče delegacije EU-a i veleposlanstva država članica EU-a da preispitaju i poboljšaju provedbu smjernica EU-a o borcima za ljudska prava, uzimajući u obzir posebne potrebe i prijetnje borcima za ljudska prava koji su pripadnici autohtonih naroda, kao i posebnu situaciju boraca za ljudska prava iz redova autohtonog stanovništva koji se suočavaju s višestrukom diskriminacijom, npr. žene, stariji, osobe LGBTI i osobe s invaliditetom; ustraje u tom pogledu u tome da delegacije EU-a i veleposlanstva država članica svojim zaposlenicima zajamče odgovarajuće osposobljavanje za suradnju s civilnim društvom i borcima za ljudska prava, održavanje kontakata i pružanje potpore kada je to potrebno;

65.  ističe da je potrebno omogućiti autohtonim zajednicama da iskoriste prednost najnovijih informacijskih tehnologija kako bi se poboljšala kvaliteta života, zdravstvena skrb i smatra da je to područje u kojem EU može imati ključnu ulogu; ponovno podsjeća na pravo autohtonih naroda da sami određuju svoja sredstva za život i naglašava potrebu za održivim razvojem;

66.  poziva sve države da ženama i djevojčicama iz autohtonih zajednica osiguraju pristup visokokvalitetnim uslugama zdravstvene skrbi i povezanim pravima, a posebno uslugama i pravima povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem; poziva Komisiju i ESVD da promiču njihov pristup uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja u okviru programa razvojne suradnje EU-a;

67.  poziva sve države, uključujući EU i njegove države članice, da prikupljaju podatke razvrstane po spolu o položaju pripadnica autohtonih naroda, među ostalim i u pogledu priznavanja prava na zemljište i pristupa tim pravima, nasilja nad ženama i sigurnosti opskrbe hranom;

68.  ističe da strana ulaganja koja provode poduzeća mogu donijeti gospodarski i tehnološki napredak, dovesti do otvaranja radnih mjesta i razvoja infrastrukture te poticanjem zapošljavanja dati ženama mogućnost da postanu samodostatne; naglašava da je povećanje ulagačkih aktivnosti u zemljama u razvoju važan korak prema jačanju nacionalnih i regionalnih gospodarstava;

69.  poziva EU i njegove države članice da nastave razvijati strategije kako bi osigurale učinkovitu provedbu cilja održivog razvoja br. 16 o promicanju mirnih i uključivih društava, osiguravajući time da se progon i ubojstva boraca za ljudska prava suzbijaju i zaustave i da se počinitelji kazneno gone i da odgovaraju za svoja djela;

70.  poziva EU da se pobrine o tome da svi razvojni projekti koje financira EU, a koji se provode na zemlji autohtonih naroda, budu strogo usklađeni s načelima slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka, poštovanja ljudskih prava i slobode izražavanja i udruživanja kako bi se spriječio negativan utjecaj na sredstva za život i kulturu autohtonih naroda;

71.  ističe da Komisija, ESVD i države članice moraju zauzeti holistički, integrirani pristup održivom razvoju, i uzimati u obzir ljudska prava i ekološka pitanja pri rješavanju trgovinskih i gospodarskih odnosa; poziva Komisiju da u kontekstu trgovinskih pregovora i sustava kao što je opći sustav povlastica govori o slučajevima kršenja ljudskih prava i napada ili progona boraca za ljudska prava;

72.  poziva EU da uspostavi mehanizam za provedbu neovisnih studija o procjeni učinka prije sklapanja sporazuma o trgovini i suradnji i prije provedbe razvojnih projekata kako bi se izmjerili i spriječili negativni učinci na prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica; ustraje u tome da se procjene učinka provode uz veliko sudjelovanje civilnog društva i da se zaključci propisno uzmu u obzir u gospodarskim sporazumima i razvojnim projektima; poziva EU da ponovno procjeni provedbu projekata u slučaju kršenja ljudskih prava;

73.  poziva EU i njegove države članice da rade u svim odgovarajućim međunarodnim forumima radi podizanja svijesti o stanju ljudskih prava i ekoloških prava autohtonih naroda i ključne uloge boraca za ekološka ljudska prava u očuvanju biološke raznolikosti i održivog razvoja;

74.  sa zabrinutošću podsjeća da EU i njegove države članice moraju nastaviti raditi na jamčenju prava i socijalne uključenosti autohtonih naroda u Europi, naročito naroda Sami, te prepoznaje važnu ulogu zajednice aktivista i boraca za ljudska prava u tom pogledu;

75.  poziva EU da poveća potporu autohtonim narodima u okviru svojih programa razvojne suradnje i da poveća projekte koji ih osnažuju, prije svega u pogledu izgradnje kapaciteta u okviru EIDHR-a i Instrumenta za razvojnu suradnju; naglašava potrebu za postojanim resursima za autohtone narode kako bi mogli učinkovito surađivati sa svojim predstavnicima u politikama i institucijama EU-a i UN-a, kao i u odnosu na poduzetništvo i ljudska prava; apelira na delegacije EU-a u relevantnim zemljama da pomno prate situaciju boraca za ljudska prava koji su pripadnici autohtonih naroda i pružaju im odgovarajuću potporu;

76.  poziva delegacije EU-a da pomno prate situaciju autohtonih naroda i da se uključe u kontinuirani dijalog s njima, i na nacionalnoj i na regionalnoj razini; ustraje u tome da kontaktne točke za ljudska prava u relevantnim delegacijama EU-a budu izričito odgovorne za pitanja u vezi s autohtonim narodima te da osoblje u tim delegacijama EU-a primi redovito osposobljavanje o pravima autohtonih naroda;

77.  poziva EU i njegove partnerske države da pojačaju suradnju s autohtonim zajednicama u raspravama o politikama borbe protiv droga; ponavlja da su potrebne strategije protiv tržišta nedopuštenim opojnim sredstvima kako bi se zaštitilo autohtone narode i zemljišta; poziva EU i njegove partnerske države da zajamče da se sigurnosnim mjerama za borbu protiv trgovine drogom poštuju prava autohtonih zajednica i da se spriječe nedužne žrtve u sukobu;

78.  apelira na EU da produbi, proširi i ojača ciljeve, prioritete i aktivnosti u vezi s autohtonim narodima koji su sadržani u Strateškom okviru i Akcijskom planu za demokraciju i ljudska prava, te traži da se mandat posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava prilagodi kako bi se posebni predstavnik osnažio radi skretanja više pozornosti na prava autohtonih naroda i njihovih zagovornika;

79.  podsjeća na obvezu EU-a da slijedi pristup razvoju temeljen na pravima, što uključuje poštovanje prava autohtonih naroda kako su definirana u UNDRIP-u i skreće posebnu pozornost na načela odgovornosti, sudjelovanja i nediskriminacije; snažno potiče EU da nastaviti raditi na primjeni tog pristupa temeljenog na pravima u svim razvojnim aktivnostima i da u tu svrhu osnuje radnu skupinu s državama članicama; poziva na ažuriranje predmetnog provedbenog plana s jasnim vremenskim okvirima i pokazateljima za mjerenje napretka;

80.  podsjeća na članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije o načelu usklađenosti razvojnih politika; žali zbog činjenice što tekućom izmjenom Direktive o energiji iz obnovljivih izvora(23) do sada nisu uvedeni socijalni kriteriji ni kriteriji održivosti kojima se uzima u obzir rizik od jagme za zemljištem; podsjeća na to da bi ta direktiva trebala biti u skladu s međunarodnim normama prava posjeda zemljišta;

81.  poziva delegacije EU-a da ojačaju dijalog s autohtonim narodima kako bi se prepoznala i spriječila kršenja ljudskih prava; posebno poziva Europsku komisiju i države članice da uspostave djelotvoran administrativni mehanizam za podnošenje pritužbi za žrtve kršenja ljudskih prava i drugih štetnih učinaka nastalih zbog aktivnosti financiranih iz službene razvojne pomoći kako bi se pokrenuli postupci istrage i mirenja; ističe da bi taj mehanizam trebao imati standardizirane postupke te biti administrativnog karaktera i time nadopunjavati sudske mehanizme;

82.  ističe da bi Akcijski plan za FLEGT, a osobito dobrovoljni sporazumi o partnerstvu, mogli igrati važniju ulogu u osnaživanju autohtonih i šumskih zajednica u mnogim zemljama s tropskim šumama i snažno potiče EU i partnere iz dobrovoljnih sporazuma o partnerstvu da tim zajednicama omoguće veću ulogu u nacionalnim političkim procesima; poziva EU da pruži veću financijsku i tehničku potporu partnerskim zemljama kako bi se zaštitili, održali i obnovili šumski ekosustavi, među ostalim poboljšanjem upravljanja, kako bi se razjasnila i ojačala prava posjeda zemljišta, kako bi se poštovala ljudska prava, uključujući prava autohtonih naroda, te kako bi se pružila potpora zaštićenim područjima u kojima se poštuju prava zajednica;

83.  naglašava potrebu za donošenjem posebnih mjera u cilju rješavanja problema drvne sirovine iz područja pogođenih sukobima, kako bi se zaustavio dotok drvne sirovine s prenamijenjenog zemljišta i zaustavila ulaganja u aktivnosti štetne za šume, koje su dovele do raseljavanja lokalnih i autohtonih zajednica; poziva EU da donese dodatne mjere za potporu zaštiti i obnovi šumskih ekosustava i njihovih zajednica i onemogući krčenje šuma u lancima opskrbe EU-a, u sklopu novog akcijskog plana EU-a o krčenju i uništavanju šuma te poštovanju prava posjeda šumskih zajednica;

84.  ističe da mi u EU-u još uvijek imamo mnogo toga za naučiti o održivom korištenju, primjerice šuma, od autohtonih naroda, koji zbog načina na koji žive gotovo da i ne doprinose klimatskim promjenama, ali su njima izrazito pogođeni, zbog npr. suše ili dezertifikacije, što posebice pogađa žene;

85.  poziva ESVD, Komisiju i države članice da daju prednost ulaganjima u potporu civilnom društvu i borcima za ljudska prava, posebno boraca za ekološka ljudska prava iz redova autohtonih naroda, i kako bi se osiguralo postojanje dugoročnih mehanizama zaštite za pružanje potpore, posebno protectdefenders.eu, kao i jamstvo da se njima ispunjavaju postojeće obveze financiranja prema ugroženim borcima za ljudska prava; potiče svoje delegacije i odbore da se redovito sastaju s autohtonim zajednicama i borcima za ljudska prava kada posjećuju relevantne zemlje; preporučuje da nadležni pododbor/odbor imenuje stalnog izvjestitelja za autohtone narode s ciljem praćenja stanja ljudskih prava i posebno provedbe UNDRIP-a i Konvencije br. 169 MOR-a;

86.  poziva EU i njegove države članice da u tom pogledu pokrenu dijalog i surađuju s autohtonim narodima i lokalnim zajednicama na Arktiku kako bi se zajamčilo da se njihova stajališta i prava poštuju u okviru razvojne politike EU-a koja bi mogla utjecati na tu regiju;

o
o   o

87.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europskoj službi za vanjsko djelovanje i delegacijama EU-a.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0445.
(2) SL C 58, 15.2.2018., str. 155.
(3) SL C 316, 30.8.2016., str. 122.
(4) https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/annual_report_on_human_rights_and_democracy_in_the_world_2016_0.pdf
(5) https://documents-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/N14/468/28/pdf/N1446828.pdf?OpenElement
(6) https://undocs.org/en/A/RES/71/178
(7) https://undocs.org/A/HRC/36/46/Add.2
(8) https://documents-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/G14/082/52/PDF/G1408252.pdf?OpenElement
(9) https://documents-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/G15/234/15/PDF/G1523415.pdf?OpenElement
(10) https://cmsdata.iucn.org/downloads/durbanactionen.pdf
(11) http://www.fao.org/docrep/016/i2801e/i2801e.pdf
(12) http://www.etoconsortium.org/nc/en/main-navigation/library/maastricht-principles/?tx_drblob_pi1%5BdownloadUid%5D=23
(13) http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-8814-2017-INIT/en/pdf
(14) http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2017/08/08/hr-indigenous-peoples/pdf
(15) http://www.un.org/en/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/64/292
(16) SL C 215, 19.6.2018., str. 125.
(17) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0346.
(18) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0315.
(19) http://undocs.org/en/E/C.19/2016/10
(20) Popis zemalja koje su ratificirale Konvenciju br. 169 Međunarodne organizacije rada koja je stupila na snagu 5. rujna 1991.: Argentina, Bolivija, Brazil, Srednjoafrička Republika, Čile, Kolumbija, Kostarika, Dominika, Ekvador, Danska, Fidži, Gvatemala, Honduras, Meksiko, Nepal, Nikaragva, Norveška, Nizozemska, Paragvaj, Peru, Španjolska i Venezuela.
(21) Uredba (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (SL L 295, 12.11.2010., str. 23.).
(22) SL L 201, 26.7.2013., str. 60.
(23) Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.).

Posljednje ažuriranje: 7. studenog 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti