Preporuka Europskog parlamenta od 4. srpnja 2018. Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o pregovorima o sveobuhvatnom sporazumu između EU-a i Azerbajdžana (2017/2056(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članke 2., 3. i 8. te glavu V., osobito članke 21., 22. i 36. Ugovora o Europskoj uniji, kao i dio peti Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
– uzimajući u obzir početak pregovora 7. veljače 2017. između Europske unije i Azerbajdžana o novom sveobuhvatnom sporazumu, koji bi trebao zamijeniti sporazum iz 1999. o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Azerbajdžana, s druge strane(1),
– uzimajući u obzir da je Vijeće 7. studenoga 2016. donijelo pregovaračke smjernice za taj sporazum,
– uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu između EU-a i Azerbajdžana u području energetike od 7. studenoga 2006.,
– uzimajući u obzir glavne rezultate 15. sastanka Vijeća za suradnju između Europske unije i Azerbajdžana od 9. veljače 2018.,
– uzimajući u obzir izvješće Komisije od 19. prosinca 2017. o odnosima EU-a i Azerbajdžana u okviru revidirane europske politike susjedstva (SWD(2017)0485),
– uzimajući u obzir poruku Predsjedništva Parlamentarne skupštine Euronest od 30. listopada 2017. upućenu čelnicima država ili vlada,
– uzimajući u obzir svoju preporuku od 15. studenoga 2017. o preporuci Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje (ESVD) o Istočnom partnerstvu uoči sastanka na vrhu u studenome 2017.(2),
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. prosinca 2017. o godišnjem izvješću o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike(3),
– uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu Istočnog partnerstva, uključujući i onu od 24. studenoga 2017.,
– uzimajući u obzir publikaciju Europske službe za vanjsko djelovanje i Komisije iz lipnja 2016. naslovljenu „Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku”, a posebno njezina ključna načela,
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. lipnja 2017. o slučaju azerbajdžanskog novinara Afgana Muhtarlija(4)i druge rezolucije o Azerbajdžanu, a posebno one u vezi s ljudskim pravima i vladavinom prava,
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju od 14. siječnja 2018. o presudi protiv novinara Afgana Muhtarlija u Azerbajdžanu,
– uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 11. listopada 2017. o funkcioniranju demokratskih institucija u Azerbajdžanu,
– uzimajući u obzir činjenicu da je Odbor ministara Vijeća Europe 5. prosinca 2017. pokrenuo postupak zbog povrede jer azerbajdžanske vlasti uporno odbijaju provesti presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju Ilgar Mammadov protiv Azerbajdžana,
– uzimajući u obzir izvješće o misiji u svrhu procjene potreba Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OSCE/ODIHR) od 2. ožujka 2018. o prijevremenim predsjedničkim izborima u Azerbajdžanu,
– uzimajući u obzir članak 108. stavak 4. i članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i stajalište u obliku amandmana Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0185/2018),
A. budući da se Istočno partnerstvo temelji na zajedničkoj predanosti Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Moldove, Ukrajine i Europske unije produbljivanju odnosa i poštovanju međunarodnog prava i temeljnih vrijednosti, uključujući demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje te poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda; budući da bi novi sporazum između EU-a i Azerbajdžana trebao zastupati interese Unije u regiji te promicati njezine vrijednosti;
B. budući da se Parlament zalaže za produbljivanje odnosa sa svim članovima Istočnog partnerstva ukoliko oni poštuju te temeljne vrijednosti; budući da bi privlačan dugoročni model „EaP+”, koji je Parlament predložio u svojoj rezoluciji o Istočnom partnerstvu od 15. studenoga 2017., a prema kojemu bi ti članovi u konačnici mogli pristupiti, između ostalog, carinskoj, energetskoj i digitalnoj uniji te schengenskom području, u okviru politike Istočnog partnerstva trebalo otvoriti i zemljama koje nemaju sporazum o pridruživanju s EU-om, primjerice Azerbajdžanu, jednom kada budu spremne za preuzimanje tih pojačanih obveza i kada ostvare znatan napredak u provedbi dogovorenih reformi;
C. budući da su trenutačno odnosi EU-a i Azerbajdžana uređeni Sporazumom o partnerstvu i suradnji iz 1999.; budući da je EU najveći trgovinski partner Azerbajdžana i njegovo najveće tržište izvoza i uvoza te predstavlja 48,6 % njegove ukupne trgovine, a ujedno je i najveći izvor izravnih stranih ulaganja; budući da je Azerbajdžan strateški energetski partner EU-a, a to omogućuje diversifikaciju energetskih izvora EU-a; međutim, budući da se gospodarstvo Azerbajdžana snažno oslanja na sektor nafte i plina, koji predstavlja oko 90 % izvoza, te je zbog toga osjetljivo na vanjske šokove i fluktuacije svjetskih cijena nafte; budući da Azerbajdžan još uvijek nije član Svjetske trgovinske organizacije (WTO), što dovodi do ozbiljnih carinskih i necarinskih prepreka koje ometaju trgovinu i poslovne odnose s EU-om;
D. budući da su EU i Azerbajdžan u zajedničkoj izjavi sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva od 24. studenoga 2017. naglasili da će „EU diferenciranim pristupom nastaviti zajednički sa svakom od partnerskih zemalja, uključujući s Armenijom, Azerbajdžanom i Bjelarusom, raspravljati o privlačnim i realističnim opcijama za jačanje uzajamne trgovine i poticanje ulaganja koji će održavati zajedničke interese, reformiranu politiku ulaganja u području zaštite ulaganja, kao i međunarodna trgovinska pravila i međunarodne standarde povezani s trgovinom, među ostalim u području intelektualnog vlasništva, te koji će doprinijeti modernizaciji i diversifikaciji gospodarstava“;
E. budući da se očekuje da će novi sporazum pozitivno utjecati na Azerbajdžan, u smislu promicanja demokratskih standarda, rasta i gospodarskog razvoja; budući da je takva perspektiva od posebne važnosti za mlade u Azerbajdžanu jer se na taj način potiče nova generacija obrazovanih Azerbajdžanaca u cilju poštovanja temeljnih vrijednosti EU-a i modernizacije te zemlje; budući da je u potpunosti djelotvorno civilno društvo ključan preduvjet za osiguravanje gospodarske diversifikacije;
1. preporučuje sljedeće Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:
Opća načela, temeljne vrijednosti i predanost rješavanju sukoba
(a)
da zajamče da produbljivanje odnosa između EU-a i Azerbajdžana ovisi o njegovom poštovanju temeljnih vrijednosti i načela demokracije, vladavine prava, dobrog upravljanja, poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući slobodu izražavanja i udruživanja, prava manjina i rodnu ravnopravnost, u interesu obiju strana, a posebno njihovih građana;
(b)
da podsjete azerbajdžanske vlasti na stajalište Parlamenta izraženo u njegovoj preporuci od 15. studenoga 2017. o Istočnom partnerstvu, u kojoj se Azerbajdžan poziva da poštuje svoje međunarodne obveze i u kojoj se nedvosmisleno navodi da se nijedan sveobuhvatni sporazum neće ratificirati s onim državama koje ne poštuju temeljne vrijednosti i prava EU-a, posebno ona koja se odnose na neprovođenje odluka Europskog suda za ljudska prava te uznemiravanje, zastrašivanje i progon boraca za ljudska prava, nevladinih organizacija, članova opozicije, odvjetnika, novinara i aktivista za zaštitu okoliša; da prije bilo kakvog novog sporazuma između EU-a i Azerbajdžana zajamče puštanje na slobodu svih političkih zatvorenika i zatvorenika savjesti u Azerbajdžanu, u skladu s najavama azerbajdžanskih vlasti; da zajamče da je u novi sporazum uključen poseban mehanizam suspenzije s jasnim odredbama u pogledu poštovanja vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda;
(c)
da azerbajdžanske vlasti podsjete na stajalište Parlamenta izraženo u istoj preporuci, prema kojoj uvjet za ratifikaciju novih sporazuma između EU-a i svake od strana u sukobu u Gorskom Karabahu mora biti utvrđivanje stvarnih obveza i postizanje znatnog napretka prema mirnom rješavanju sukoba, kao što su održavanje prekida vatre i pružanje potpore provedbi temeljnih načela OESS-a iz 2009. i napora supredsjedatelja OESS-ove skupine iz Minska; da ponovno istaknu potrebu uključivanja civilnog društva Armenije i Azerbajdžana u sve procese pregovora;
(d)
da zajamče da je budući sporazum s Azerbajdžanom ambiciozan, sveobuhvatan i napredan, u skladu s težnjama EU-a i Azerbajdžana na temelju zajedničkih vrijednosti i interesa i usklađen s Programom održivog razvoja do 2030. te da će donijeti opipljive i konkretne koristi objema stranama, ne samo velikim poduzećima, već i malim i srednjim poduzećima, uzimajući u obzir njihove posebne karakteristike, kao i građanima EU-a i Azerbajdžana;
(e)
da zajamče brz i stabilan napredak u pregovorima s ciljem potpisivanja novog sporazuma prije sljedećeg sastanka na vrhu Istočnog partnerstva 2019. godine, u onoj mjeri u kojoj navedeni uvjeti budu ispunjeni;
(f)
da aktivno i jasno izvještavaju o ciljevima i uvjetima novog sporazuma i procesa pregovora koji je u tijeku kako bi se u Azerbajdžanu i EU-u povećala transparentnost i svijest građana o očekivanim mogućnostima i koristima koje proizlaze iz njegova sklapanja, čime bi se suzbile sve kampanje dezinformiranja;
Politički dijalog i regionalna suradnja
(g)
da osiguraju redoviti i opsežni politički dijalog kako bi se potaknule snažne reforme čiji je cilj jačanje institucija i raspodjele vlasti među njima, radi postizanja veće demokratičnosti i neovisnosti, poštovanja ljudskih prava i slobode medija te razvoja regulatornog okruženja u kojem civilno društvo može poslovati, bez nepotrebnog uplitanja u njihov rad i u proces reformi;
(h)
da utvrde posebne mjere usmjerene na provedbu preporuka OESS-a / Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) te Venecijanske komisije Vijeća Europe s ciljem osiguranja napretka u pogledu uključivih, konkurentnih i transparentnih izbora i referenduma kojima se jamči slobodno i pošteno izražavanje mišljenja i želja azerbajdžanskih građana;
(i)
da u potpunosti podupru preliminarne zaključke misije za promatranje izbora OESS-a i Vijeća Europe u pogledu prijevremenih predsjedničkih izbora održanih 11. travnja 2018. prema kojima je „izborima nedostajalo prave konkurentnosti” zbog „ograničavajućeg političkog okruženja” „pravnog okvira kojim se ograničavaju temeljna prava i slobode”, „nepostojanja pluralizama, uključujući u medijima”, „raširenog nepoštovanja obveznih postupaka, nedostatka transparentnosti i brojnih ozbiljnih nepravilnosti, poput ubacivanja dodatnih listića u glasačke kutije”;
(j)
da teže donošenju odredbi kojima se jača suradnja u promicanju mira i međunarodne pravde te posebno da ustraju na tome da Azerbajdžan poštuje svoje međunarodne obveze, također kao član Vijeća Europe, te da poštuje odluke Europskog suda za ljudska prava; da potaknu Azerbajdžan da potpiše i ratificira Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda (ICC); da se također zalažu za uspostavu snažnih mjera za suradnju u borbi protiv širenja oružja za masovno uništenje te u borbi protiv nezakonite trgovine malim i lakim oružjem;
(k)
da osiguraju blisku suradnju u vanjskim i sigurnosnim pitanjima te pitanjima obrane kako bi se osigurala maksimalna moguća konvergencija, osobito u pogledu odgovora na globalne prijetnje i izazove, uključujući terorizam, sprečavanje sukoba, upravljanje krizama i regionalnu suradnju, pritom uzimajući u obzir diversificiranu vanjsku politiku Azerbajdžana; da podupru potpisivanje Okvirnog sporazuma o sudjelovanju između EU-a i Azerbajdžana radi pružanja pravnog i političkog temelja za suradnju u misijama i operacijama u području zajedničke sigurnosne i obrambene politike;
(l)
da zajamče da se velika pažnja usmjeri na dijalog između Azerbajdžana i Armenije te na pojačano sudjelovanje EU-a u mirnom rješavanju sukoba u Gorskom Karabahu u skladu s temeljnim načelima OESS-a iz 2009. te osobito uz potporu supredsjedatelja OESS-ove skupine iz Minska, uz promicanje svih inicijativa kojima se potiče izgradnja mira, kao što su poštovanje prekida vatre s obiju strana, dijalozi na svim razinama, uključujući pregovore na visokoj razini, izbjegavanje govora mržnje, stvarne mjere za izgradnju povjerenja, znatno povećanje međunarodnih promatrača OESS-a i intenzivnija komunikacija između civilnog društva Armenije i Azerbajdžana, među ostalim između religijskih i kulturnih ličnosti, kako bi se armensko i azerbajdžansko društvo pripremilo za miran suživot; da izraze duboku zabrinutost zbog povećavanja vojne prisutnosti i nerazmjernog trošenja na obranu u regiji;
(m)
da uvedu posebne odredbe kojima bi se osigurala potpora znatnim naporima vlasti u pomaganju velikom broju izbjeglica i interno raseljenih osoba te potpora civilima koji žive u područjima sukoba u okviru međunarodno priznatih granica Azerbajdžana; da se zalažu za poštovanje prava svih osoba koje žive unutar granica Azerbajdžana, bilo privremeno ili trajno; osobito da doprinesu tome da sve strane u sukobu ostvare svoja prava na povratak u svoje domove i povrat imovine te na odštetu u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava;
Vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda
(n)
da pruže potporu reformi pravosuđa s ciljem osiguravanja njegove nepristranosti i neovisnosti od izvršne vlasti te jačanja vladavine prava; posebno da neuplitanjem u rad odvjetnika osiguraju neovisnost pravnih stručnjaka, da neovisnim odvjetnicima omoguće da zastupaju stranke u skladu s javnobilježničkom punomoći za zastupanje te da stanu na kraj proizvoljnim ovlastima azerbajdžanske odvjetničke komore kojima joj se omogućuje da odvjetnike isključuje iz komore ili da odbije primiti nove članove;
(o)
da također pruže podršku razvoju snažnog okvira za zaštitu ljudskih prava, temeljnih sloboda i ravnopravnosti spolova; da naglase važnost zastupljenosti žena na svim razinama vlasti, uključujući njihovo ravnopravno, potpuno i aktivno sudjelovanje u sprečavanju i rješavanju sukoba te poziva Azerbajdžan da potpiše Istanbulsku konvenciju o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji;
(p)
da uvedu posebne odredbe za potporu Azerbajdžanu u borbi protiv gospodarskog kriminala, uključujući korupciju, pranje novca i utaju poreza; da promiču veću transparentnost u pogledu stvarnih vlasnika poduzeća i zaklada, kao i financijskih aktivnosti velikih poduzeća koje se odnose na ostvarenu dobit i plaćeni porez; da podupiru istrage o pranju novca, osobito aferi „praonica” te da uspostave posebne mehanizme nadzora i kontrole, kao što su ograničen pristup europskom bankarskom sustavu onima koji su umiješani u pranje novca i prijevare;
(q)
da omoguće povećanu suradnju i potporu Azerbajdžanu u borbi protiv terorizma, organiziranog kriminala i kiberkriminala te u sprečavanju radikalizacije i prekograničnog kriminala; da posebno surađuju u borbi protiv novačenja u terorističke organizacije;
(r)
da uvedu odredbe o provedbi kaznenog prava u Azerbajdžanu u području zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda u cilju okončanja političkog progona i otmica, proizvoljnih zabrana putovanja te mjera usmjerenih protiv političkih disidenata, neovisnih novinara, boraca za ljudska prava, predstavnika nevladinih organizacija i najranjivijih dijelova društva kao što su članovi nekih manjinskih skupina, uključujući zajednicu LGBTQI; da osiguraju da su u sporazumu posebno navedene te skupine; da ponovno naglase da je takva praksa neprihvatljiva za svaku potencijalno partersku zemlju EU-a; da uspostave pojačani forum za djelotvoran dijalog usmjeren na rezultate o ljudskim pravima između EU-a i Azerbajdžana, uz savjetovanje s glavnim međunarodnim i istinski neovisnim nevladinim organizacijama u Azerbajdžanu, čiji bi se napredak trebao ocjenjivati na godišnjoj razini u odnosu na konkretna mjerila;
(s)
da inzistiraju na usvajanju relevantnih izmjena zakona kako bi se omogućile legitimne aktivnosti civilnog društva i uklonila nepotrebna ograničenja u pogledu njihovih uvjeta za registraciju, djelovanja i pristupa financijskim sredstvima i bespovratnim sredstvima iz inozemstva te da zaustave neopravdane kaznene istrage, nepotrebno podnošenje izvještaja raznim vladinim agencijama, racije ureda, zamrzavanja računa, zabrane putovanja i progone njihovih čelnika;
(t)
da prije završetka pregovora osiguraju da Azerbajdžan pusti na slobodu političke zatvorenike i zatvorenike savjesti, među istaknutijim primjerima Ilgara Mamadova, Afgana Muhtarlija, Mehmana Husejnova, Ilkina Rustamzada, Sejmura Hazijeva, Rašada Ramazanova, Elkina Ismajilija, Gijasa Ibrahimova, Bejrama Mamadova, Asifa Jusiflija i Fuada Garamanlija, te da im nakon puštanja na slobodu ukine zabranu putovanja, uključujući zabranu putovanja za novinarku Kadiju Ismajlovu i odvjetnika Intigama Alijeva, te da u potpunosti poštuje odluke Europskog suda za ljudska prava, posebno one koje se odnose na Ilgara Mammadova; da osiguraju oslobađanje i poboljšanje položaja tih pojedinaca, što uključuje ponovno zapošljavanje tih pojedinaca i njihovih obitelji, uz pomoć pravosuđa i provođenja vladavine prava, te da zaštite azerbajdžanske disidente u EU-u; da osude činjenicu da, unatoč najavama azerbajdžanskih vlasti, ni jedan od prethodno spomenutih političkih zatvorenika nije oslobođen, a još je osoba pritvoreno zbog mirnog provođenja svojih ustavnih prava, uključujući članove oporbenih stranaka i odvjetnika za ljudska prava Emina Aslana; da zahtijevaju da se odvjetnik za ljudska prava Emin Aslan hitno pusti na slobodu iz administrativnog pritvora te da se u potpunosti oslobodi sumnjivih optužbi za „neposluh prema policiji”; da osiguraju da Azerbajdžan prestane primjenjivati administrativne pritvore kao način ušutkivanja kritičara vlade;
(u)
da osiguraju da Azerbajdžan poštuje pravo na slobodu mirnog okupljanja, da ne ograničava to pravo na način koji nije u skladu s njegovim obvezama prema međunarodnom pravu, uključujući s Europskom konvencijom o ljudskim pravima (ECHR), te da pravodobno i učinkovito istraži sve slučajeve pretjerane uporabe sile, proizvoljnih uhićenja i nezakonitog pritvaranja mirnih prosvjednika, uključujući one povezane sa sankcioniranim oporbenim skupovima u rujnu 2017. i ožujku 2018., te da počinitelje privede pravdi;
(v)
da prije završetka pregovora od azerbajdžanskih vlasti zatraže da se obvežu da će primjenjivati Konvenciju UN-a protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, i da će zaista istražiti sve slučajeve zlostavljanja političkih zatvorenika i zatvorenika savjesti, posebno u slučaju pokojnog azerbajdžanskog blogera Mehmana Galandarova koji je umro u pritvoru u Azerbajdžanu, i pripadnika zajednice LGBTQI koji su masovno zlostavljani i uhićeni u rujnu 2017.;
(w)
da naglase svoju zabrinutost u pogledu slobode tiska u Azerbajdžanu, koji se nalazi na 163. mjestu od 180 zemalja na Svjetskom indeksu slobode medija 2018. koji su objavili Reporteri bez granica; da naglase važnost slobodnih i neovisnih medija, i na internetu i izvan njega, te da osiguraju i političku i financijsku pojačanu potporu EU-a slobodnim i pluralističkim medijima u Azerbajdžanu koji imaju uredničku neovisnost u odnosu na političke i oligarhijske skupine i u skladu sa standardima EU-a; da od vlasti zatraže da deblokiraju pristup internetskim stranicama novinske kuće Azadliq, kao i triju novinskih kuća koje su primorane poslovati iz inozemstva: Radio Free Europe/Radio Liberty (RFE/RL) Azerbaijan Service, Meydan TV i Azerbaycan Saati;
Trgovinska i gospodarska suradnja
(x)
da uključe pravedne i ambiciozne odredbe o trgovini i ulaganjima, u mjeri u kojoj je to sukladno sa statusom Azerbajdžana kao države koja nije članica WTO-a, koje su u cijelosti u skladu s normama EU-a i koje ih ne ugrožavaju, posebno sanitarnim, fitosanitarnim, ekološkim, radnim i socijalnim normama te onima koje se odnose na rodnu ravnotežu i nediskriminaciju, i da osiguraju priznavanje i zaštitu prava intelektualnog vlasništva, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla, posebno za vina i jaka alkoholna pića; da podrže Azerbajdžan u njegovom postupku pristupanja WTO-u;
(y)
da uspostave čvrste mjere kojima će se osigurati brz napredak u smjeru poboljšanja poslovne i ulagačke klime u Azerbajdžanu, posebno u pogledu oporezivanja i upravljanja javnim financijama i javnom nabavom, s obzirom na pravila utvrđena u Sporazumu WTO-a o javnoj nabavi, kako bi se omogućilo više transparentnosti, bolje upravljanje i više odgovornosti, jednak pristup i pošteno tržišno natjecanje;
Energija i druga područja suradnje
(z)
da omoguće povećanu suradnju u energetskom sektoru u skladu sa strateškim energetskim partnerstvom EU-a i Azerbajdžana te činjenicom da Azerbajdžan slovi kao pouzdan dobavljač energije, pritom vodeći računa o suspenziji i naknadnom povlačenju Azerbajdžana iz Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) u ožujku 2017. zbog „promjena u zakonodavstvu o nevladinim organizacijama u Azerbajdžanu” koje ne udovoljava zahtjevima koji se odnose na civilno društvo; da od Azerbajdžana zahtijeva da se ponovno uskladi s tim zahtjevima kako bi mogao nastaviti sa svojim aktivnostima u EITI-u;
(aa)
da također podrže diversifikaciju kombinacije izvora energije Azerbajdžana radi promicanja izvora energije bez ugljika i pripreme za doba bez korištenja ugljika, smanjujući njezinu ovisnost o fosilnim gorivima i promičući upotrebu obnovljivih izvora energije, također u interesu energetske sigurnosti; da podrže dovršetak Južnog plinskog koridora nakon razmatranja važnih pitanja koja se odnose na klimatske promjene i učinak na lokalne zajednice u odluci Europske investicijske banke o financiranju Transanatolijskog plinovoda (TANAP);
(ab)
da u novi sporazum, u skladu s programom Unije o klimatskim promjenama, uključe ambiciozne odredbe o zaštiti okoliša i smanjenju klimatskih promjena te obveze obiju strana koje se odnose na Pariški sporazum, među ostalim uvođenjem tih politika u druge sektorske politike;
(ac)
da pruže nove mogućnosti za pojačanu suradnju u područjima koja nisu povezana s energijom, osobito u području obrazovanja, zdravstva, prijevoza, povezivosti i turizma, kako bi se diversificiralo gospodarstvo Azerbajdžana, potaknulo otvaranje radnih mjesta, modernizirao industrijski i uslužni sektor te potaknuo održivi razvoj u poduzetništvu i istraživanjima; da omoguće više razmjena među ljudima, kako na europskoj razini, tako i u regionalnim razmjenama s armenskim nevladinim organizacijama;
(ad)
da pojačaju suradnju u području razmjene mladih i studenata jačanjem postojećih i već uspješnih programa kao što su Mreža mladih europskih susjeda te razvojem novih programa stipendiranja i tečajeva kao i olakšavanjem sudjelovanja u programima u području visokog obrazovanja, posebno programu ERASMUS+, koji promiče razvoj vještina, uključujući znanje jezika, i Azerbajdžancima omogućuje da upoznaju EU i njegove vrijednosti;
(ae)
da također promiču gospodarski rast kroz promet i povezivost; da transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T) prošire na Azerbajdžan;
(af)
da u dogledno vrijeme i ovisno o ispunjenju uvjeta, u skladu s zajedničkom izjavom sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva iz 2017., razmotre otvaranje dijaloga o liberalizaciji viznog režima s Armenijom i Azerbajdžanom, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti za sigurnu mobilnost kojom se dobro upravlja, među ostalim učinkovitom provedbom sporazumâ o pojednostavnjenju izdavanja viza i ponovnom prihvatu između stranaka;
Institucionalne odredbe
(ag)
da zajamče snažnu parlamentarnu dimenziju sporazuma kroz jačanje postojećih odredbi i mehanizama suradnje kako bi se povećao doprinos njegovoj provedbi i njegov nadzor, posebno uspostavom poboljšane međuparlamentarne strukture kojom se omogućuje redovan i konstruktivan dijalog između Europskog parlamenta i parlamenta Azerbajdžana o svim aspektima njihovih odnosa, kao i o provedbi sporazuma;
(ah)
da pregovore vode na što transparentniji način; da Parlament obavještavaju o svim fazama pregovora, u skladu s člankom 218. stavkom 10. UFEU-a prema kojem se „Europski parlament odmah i u potpunosti izvješćuje o svim fazama postupka”; da Parlamentu također dostave pregovaračke tekstove i zapisnike sa svakog kruga pregovora; da podsjete Vijeće da je Sud Europske unije zbog povrede članka 218. stavka 10. UFEU-a u prošlosti već poništio odluke Vijeća o potpisivanju i sklapanju nekoliko sporazuma; da imaju na umu da Parlament u budućnosti također može uskratiti svoju suglasnost za sklapanje novih sporazuma, sve dok Vijeće ne ispuni svoje pravne obveze;
(ai)
da osiguraju da se privremena primjena novog sporazuma ne provodi sve dok Parlament ne da svoju suglasnost; da naglase da bi, ako se to ne uzme u obzir, suglasnost Europskog parlamenta u pogledu novih sporazuma i drugih budućih sporazuma mogla izostati;
2. nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te predsjedniku, vladi i parlamentu Republike Azerbajdžana.