Indeks 
Usvojeni tekstovi
Četvrtak, 15. ožujka 2018. - StrasbourgZavršno izdanje
Stanje na Maldivima
 Uhićenja boraca za ljudska prava u Sudanu, posebno slučaj dobitnika nagrade Saharov Saliha Mahmouda Osmana
 Ubojstva iz samilosti u Ugandi
 Sporazum o partnerstvu u ribarstvu između EU-a i Komorâ: otkazivanje ***
 Sporazum o partnerstvu u ribarstvu između EU-a i Komorâ: otkazivanje (rezolucija)
 Europass: okvir za vještine i kvalifikacije ***I
 Program Kreativna Europa (2014. – 2020.) ***I
 Mjesto sjedišta Europske agencije za lijekove ***I
 Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit *
 Zajednička osnovica poreza na dobit *
 Smjernice za proračun za 2019. – dio III.
 Stanje u Siriji
 Napad SAD-a na potporu EU-a poljoprivrednim gospodarstvima u okviru ZPP-a (u vezi sa španjolskim maslinama)

Stanje na Maldivima
PDF 267kWORD 55k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o stanju na Maldivima (2018/2630(RSP))
P8_TA(2018)0079RC-B8-0168/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju na Maldivima, a posebno one od 16. rujna 2004.(1), 30 travnja 2015.(2), 17. prosinca 2015.(3) i 5. listopada 2017.(4),

–  uzimajući u obzir izjave glasnogovornice ESVD-a od 2. veljače 2018. o odluci Vrhovnog suda Maldiva od 1. veljače 2018.(5) i od 6. veljače 2018. o stanju na Maldivima(6),

–  uzimajući u obzir zajedničku lokalnu izjavu od 30. siječnja 2018. delegacije Europske unije u dogovoru s voditeljima misija EU-a koji borave u Colombu i koji su akreditirani na Maldivima o ponovnom uhićenju maldivskog zastupnika Farisa Maumoona(7);

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, čija su država stranka i Maldivi,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, čija su država stranka i Maldivi,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o smrtnoj kazni,

–  uzimajući u obzir službeno putovanje Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s državama Južne Azije na Maldive od 29. do 31. listopada 2017.,

–  uzimajući u obzir izjavu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Zeida Raada Al-Husseina od 7. veljače 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu Predsjedništva Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s južnom Azijom od 6. veljače 2018. o situaciji na Maldivima,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o Maldivima, kako ih je donijelo Vijeće na svojem 3598. zasjedanju 26. veljače 2018.

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir sastanak glavnog tajnika UN-a s ministrom vanjskih poslova Republike Maldiva Mohamedom Asimom koji je održan 28. rujna 2017. i na kojem je izražena zabrinutost u pogledu političkog stanja u toj zemlji,

–  uzimajući u obzir izjavu Međunarodnog udruženja odvjetnika od 7. ožujka 2018. u kojoj se izražava duboka zabrinutost u pogledu vladavine prava i stanja neovisnosti pravosuđa na Maldivima,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da su prvi demokratski izbori 2008. i donošenje novog Ustava pobudili nadu da će Maldivi ostaviti za sobom desetljeća autoritarne vlasti i prijeći na demokratski sustav, no nedavni događaji predstavljaju ozbiljnu prijetnju ostvarenju toga;

B.  budući da članovi oporbenih stranaka, neovisni novinari i borci za ljudska prava izvješćuju o povećanju broja prijetnji i napada koje provode vlasti, policija i ekstremističke skupine; budući da postoji zabrinutost zbog vrlo politiziranog maldivskog pravosuđa koje je tijekom godina zloupotrebljavalo svoje ovlasti i pogodovalo aktualnoj vladajućoj stranci nauštrb oporbenih političara; budući da sve više dokaza upućuje na to da bi kaznene optužbe protiv političkih protivnika predsjednika Abdulle Yameena Abdula Gayooma (dalje u tekstu predsjednik Yameen) mogle biti politički motivirane; budući da je bivši predsjednik Maumoon Abdul Gayoom uhićen u veljači 2018. godine;

C.  budući da bi se prvi krug predsjedničkih izbora trebao održati u rujnu 2018. godine; budući da je predsjednik pozvao međunarodnu zajednicu da promatra izborni postupak;

D.  budući da je 1. veljače 2018. odlukom Vrhovnog suda Maldiva poništen kazneni postupak protiv vodećih političara, uz priznanje da njihova suđenja nisu bila poštena; budući da se presudom naložilo trenutno oslobađanje devet osoba, uključujući osam oporbenih političkih čelnika, među njima i izgnanog Mohameda Nasheeda, i vraćanju na položaj 12-orice suspendiranih zastupnika u Maldivskom parlamentu; budući da Vlada i dalje ima većinu u Maldivskom parlamentu sve dok tih 12 zastupnika ne može obnašati svoje dužnosti;

E.  budući da je 5. veljače 2018., nakon odluke Vrhovnog suda, predsjednik Yameen proglasio izvanredno stanje u trajanju od 15 dana; budući da je proglašenjem izvanrednog stanja suspendiran velik broj ljudskih prava i temeljnih sloboda utvrđenih Ustavom, uključujući prava na mirno okupljanje i slobodu od nezakonitog uhićenja i pritvaranja;

F.  budući da su dva suca predsjedatelja Vrhovnog suda, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, uhićena, zbog čega su preostali suci poništili prvotni nalog; budući da su uz očito nepoštovanje neovisnosti pravosuđa proizvoljno pritvoreni članovi sudstva i politički protivnici;

G.  budući da je usprkos mirnim prosvjedima stotina građana Parlament produljio izvanredno stanje za dodatnih 30 dana od 20. veljače 2018., što je državni odvjetnik Maldiva proglasio neustavnim, ali je Vrhovni sud potvrdio; budući da je glasovanje za produljenje izvanrednog stanja iznuđeno u Parlamentu u kojem nije bilo kvoruma;

H.  budući da Vijeće za vanjske poslove sa zabrinutošću prati nedavno pogoršanje stanja na Maldivima i poziva sve aktere u zemlji, a posebno snage kaznenog progona, na suzdržano djelovanje; budući da je 8. ožujka 2018. na 37. zasjedanju svojeg Vijeća za ljudska prava objavljena zajednička izjava u ime više od 40 zemalja, uključujući sve države članice EU-a, u kojoj se poziva Vladu Maldiva da ponovno uspostavi ustavna prava i neovisnost pravosuđa, podržava propisno funkcioniranje Parlamenta te zemlje i potiče Vladu da oslobodi političke zatvorenike i njihove obitelji;

I.  budući da se aktivisti civilnog društva i borci za ljudska prava na Maldivima i dalje suočavaju s prijetnjama i zastrašivanjima od strane ekstremista i sa sudskim uznemirivanjem koji provode vlasti, kao u slučaju Shahindhe Ismail, izvršne direktorice Demokratske mreže Maldiva, koja je postala meta novinskih članaka, prijetnji smrću i policijske istrage zbog njezinog zauzimanja protiv vjerskog fundamentalizma i radikalizacije;

J.  budući da je predsjednik Yameen u više navrata najavio svoju namjeru da ponovno pokrene praksu pogubljenja koje naredi država, čime bi se prekinuo moratorij koji je trajao 60 godina; budući da maldivsko pravo, za razliku od međunarodnog prava, dopušta da se maloljetnike osudi na odgođenu smrtnu kaznu, koju se provodi nakon što navrše 18 godina; budući da je u najmanje tri slučaja, tj. u slučajevima Husseina Humaama Ahmeda, Ahmeda Murratha i Mohameda Nabeela, Vrhovni sud Maldiva potvrdio smrtnu kaznu za osuđene pojedince čija suđenja nisu bila u skladu s međunarodno priznatim standardima poštenog suđenja te im sada neposredno prijeti rizik od pogubljenja;

K.  budući da su se posljednjih godina Maldivi preusmjerili prema radikalnijoj verziji islama; budući da postoji zabrinutost i zbog sve raširenijeg militantnog islamističkog radikalizma te zbog broja radikaliziranih mladih muškaraca i žena koji su se navodno pridružili ISIS-u;

L.  budući da su Međunarodna federacija novinara (IFJ), Reporteri bez granica (RSF) i Odbor za zaštitu novinara (CPJ) 15. veljače 2018. izdali zajedničku izjavu u kojoj izražavaju svoju duboku zabrinutost zbog ograničenja slobode medija i prijetnji upućenih medijima na Maldivima; budući da je 4. veljače 2018. zamjenik čelnika vladajuće Napredne stranke Maldiva Abdul Raheem Abdullah pozvao sigurnosne snage da odmah zatvore TV postaju Raajje, optuživši je da daje medijski prostor čelnicima oporbe;

M.  budući da EU ima dugogodišnje odnose s Maldivima, posebno u području borbe protiv klimatskih promjena, i da svake godine stotine tisuća europskih turista putuje na Maldive;

1.  izražava duboku zabrinutost zbog ozbiljne i sve gore situacije u pogledu političkih i ljudskih prava na Maldivima te zbog sve autoritativnije vladavine predsjednika Yameena i njegove vlade; pozitivno gleda na zaključke Vijeća o Maldivima od 26. veljače 2018.;

2.  poziva Vladu Maldiva da odmah ukine izvanredno stanje, da poštuje institucije i njihove nadležnosti u skladu s Ustavom te da poštuje temeljna prava svih osoba, uključujući i pravo na slobodu izražavanja i okupljanja, i vladavinu prava; izražava sve veću zabrinutost zbog nedavnih mjera vlade kojima se ozbiljno ugrožava i šteti demokraciji i koje su u suprotnosti s Ustavom Maldiva i međunarodnim obvezama te zemlje u području ljudskih prava; osuđuje kontinuirano zastrašivanje i prijetnje novinarima, blogerima i braniteljima ljudskih prava na Maldivima; potiče maldivske vlasti da zajamče sigurnost svim aktivistima civilnog društva, braniteljima ljudskih prava i medijskim djelatnicima u toj zemlji, da im omoguće da sigurno i neometano obavljaju svoj posao, da istraže prijetnje protiv njih i da kazneno gone počinitelje; žali zbog represije nad političkim protivnicima na Maldivima i poziva vladu da odbaci sve optužbe protiv svih onih koji su pritvoreni iz političkih razloga te da ih hitno i bezuvjetno oslobodi;

3.  pozdravlja odluku Vrhovnog suda Maldiva od 1. veljače 2018. kojom se poništava kazneni postupak protiv vodećih političara i vraća na dužnost 12 zastupnika u Parlamentu; poziva maldivske vlasti da poštuju tu presudu;

4.  snažno osuđuje bilo kakvo uplitanje u rad Vrhovnog suda Maldiva i uhićenja sudaca predsjedatelja; poziva na njihovo trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu; zabrinut je zbog toga što se načelo diobe izvršne, sudske i drugih vlasti na Maldivima sve više krši; poziva nadležne vlasti da poduzmu hitne korake kako bi se primjenjivala i poštovala načela zajamčena Ustavom te zemlje;

5.  ponovno upućuje poziv Vladi da zajamči punu neovisnost i nepristranost pravosuđa i svim građanima zajamči pravo na pošteno i transparentno pravosuđe koje je neovisno o političkom utjecaju; osuđuje uplitanje u rad Vrhovnog suda Maldiva i mjere poduzete protiv pravosuđa i sudaca; poziva Vladu da zajamči da odvjetnici mogu slobodno obavljati svoje profesionalne zadaće, bez zastrašivanja, ometanja, uznemiravanja ili nedoličnog uplitanja;

6.  ponovno poziva Vladu Maldiva da stupi u uključiv dijalog s čelnicima svih političkih stranaka; podsjeća na to da se takvim dijalogom otvara mogućnost održavanja vjerodostojnih, transparentnih i uključivih izbora; smatra da bi EU i dalje trebao aktivno pružati potporu UN-u u omogućavanju takvoga dijaloga;

7.  poziva regionalne aktere da surađuju s državama članicama EU-a na postizanju političke i demokratske stabilnosti na Maldivima;

8.  smatra da je proces istinskog dijaloga koji uključuje sve političke stranke i druge čelnike civilnog društva jedini put da se preokrene pogoršanje stanja demokracije, ljudskih prava i sloboda na Maldivima; nadalje smatra da bi, kao prvi korak prema pomirenju, Vlada trebala pustiti na slobodu sve oporbene političare koji se trenutačno nalaze u zatvoru;

9.  ponovno ističe da se EU snažno protivi smrtnoj kazni, u svim slučajevima i bez iznimke; snažno osuđuje najavu ponovnog uvođenja smrtne kazne na Maldivima i apelira na Vladu i Parlament Maldiva da poštuju moratorij na smrtnu kaznu koji je na snazi već više od 60 godina; poziva na opće ukidanje smrtne kazne i poziva Vladu da povuče sve optužbe povezane s izricanjem smrtne kazne maloljetnicima i zabrani pogubljenja maloljetnih prijestupnika;

10.  oštro kritizira činjenicu da se očitovanje nemuslimanskih vjeroispovijesti na Maldivima strogo kažnjava; izražava zabrinutost zbog toga što se Zakon o vjerskom jedinstvu na Maldivima koristi za ograničavanje slobode izražavanja;

11.  izražava zabrinutost zbog toga što trenutačna situacija može imati učinka na sigurnost i stranih posjetitelja i stranaca koji prebivaju na Maldivima; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, delegaciju EU-a na Maldivima i izaslanstva država članica da u tom smislu tijesno surađuju u pogledu putnih savjeta;

12.  poziva na hitno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih arbitrarno pritvorenih osoba, među kojima je mnogo novinara i mirnih prosvjednika; osuđuje svako korištenje sile od strane vlasti; poziva sve pripadnike vlasti na Maldivima, a posebno tijela nadležna za kazneni progon, na suzdržano postupanje; poziva vlasti da pokrenu istragu protiv svih onih za koje se sumnja da su odgovorni za počinjenja kaznena djela kako bi odgovarali za svoje postupke;

13.  poziva EU da u potpunosti iskoristi sve raspoložive instrumente za promicanje poštovanja ljudskih prava i demokratskih načela na Maldivima, uključujući, eventualno, obustavu financijske pomoći EU-a toj zemlji do ponovne uspostave vladavine prava i ponovnog poštovanja demokratskih načela; poziva Vijeće da uvede ciljane mjere i sankcije protiv osoba koje u toj zemlji podrivaju ljudska prava i da zamrznu inozemnu imovinu određenih članova Vlade Maldiva i njihovih glavnih pristaša u maldivskoj poslovnoj zajednici te da za njih uvedu zabranu putovanja;

14.  poziva Vladu Maldiva da provede dubinsku reformu pravosudnog sustava, uspostavi nepristranost Komisije za pravosudnu službu, ponovno uspostavi neovisnost državnog odvjetnika i da poštuje propisani zakonski postupak i pravo na pošteno, nepristrano i neovisno suđenje;

15.  potvrđuje da bi se prema Ustavu izbori morali održati tijekom 2018. godine; naglašava da hitno treba poduzeti mjere kako bi se zajamčilo da će ti izbori biti transparentni i vjerodostojni, da će se biračima pružiti istinska mogućnost izbora i da će stranke moći slobodno voditi izborne kampanje;

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda te Vladi Maldiva.

(1) SL C 140 E, 9.6.2005., str. 165.
(2) SL C 346, 21.9.2016., str. 60.
(3) SL C 399, 24.11.2017., str. 134.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0383.
(5) https://eeas.europa.eu/headquarters/headquarters-homepage/39275/statement-spokesperson-decision-supreme-court-maldives_en
(6) https://eeas.europa.eu/headquarters/headquarters-homepage/39413/statement-spokesperson-situation-maldives_en
(7) https://eeas.europa.eu/delegations/sri-lanka/39021/joint-local-statement-renewed-arrest-mp-faris-maumoon_en


Uhićenja boraca za ljudska prava u Sudanu, posebno slučaj dobitnika nagrade Saharov Saliha Mahmouda Osmana
PDF 267kWORD 54k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o uhićenju boraca za ljudska prava u Sudanu, posebno slučaju dobitnika nagrade Saharov Saliha Mahmuda Osmana (2018/2631(RSP))
P8_TA(2018)0080RC-B8-0159/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Sudanu,

–  uzimajući u obzir izjavu koju su potpredsjednica Parlamenta zadužena za mrežu dobitnika nagrade Saharov i predsjednik Pododbora za ljudska prava 9. veljače 2018. dali o dobitniku nagrade Saharov Salihu Mahmudu Osmanu,

–  uzimajući u obzir lokalnu izjavu šefova misija veleposlanstava EU-a o nedavnim prosvjedima u Kartumu danu 11. siječnja 2018.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2400 (2018) o Sudanu usvojenu na 8177. sjednici Vijeća 8. veljače 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu predsjednika Vijeća sigurnosti UN-a od 31. siječnja 2018. u vezi s razmatranjem točke „Izvješće glavnog tajnika o Sudanu i Južnom Sudanu” u Vijeću sigurnosti,

–  uzimajući u obzir izjavu lokalne i humanitarne koordinatorice UN-a u vezi s otmicom jednog humanitarnog radnika u Darfuru, danu u Kartumu 9. listopada 2017.,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 5. Opće deklaracije o ljudskim pravima i članak 7. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, u kojima se navodi da se nitko ne smije podvrgnuti mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kazni,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 27. lipnja 2016. o najavi sudanske vlade o jednostranom četveromjesečnom prekidu neprijateljstava,

–  uzimajući u obzir revidirani Sporazum o partnerstvu iz Cotonoua,

–  uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda iz lipnja 1981. godine,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je stanje u Sudanu i dalje prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti u regiji; budući da sudanske vlasti provode represiju protiv mirnih prosvjeda, civilnog društva i boraca za ljudska prava;

B.  budući da je, u vezi sa sporadičnim prosvjedima koji su 7. siječnja 2018. započeli širom Sudana zbog porasta cijena hrane i lijekova, sudanska Nacionalna obavještajna i sigurnosna služba (NISS) uhitila i pritvorila najmanje 140 pripadnika oporbe, boraca za ljudska prava, studenata i aktivista za ženska prava; budući da su sudanske snage prema prosvjednicima primijenile pretjeranu uporabu sile, što je dovelo do smrti jednog prosvjednika i nekoliko ranjenih, te do represije protiv novinara i aktivista na nacionalnoj razini; budući da su sukobi iz siječnja i veljače 2018. najnoviji primjeri stalnih kršenja ljudskih prava u toj zemlji;

C.  budući da su među uhićenima i politički protivnici, i da su proizvoljno uhićena i zatočena trojica pripadnika sudanske Kongresne stranke; budući da su među drugim uhićenim protivnicima Mohamed Muktar al-Katib, politički tajnik sudanske Komunističke partije; Mohamed Abdala Aldoma, zamjenik predsjednika Nacionalne stranke Umme; Mohamed Faruk Salman, vodeći član sudanskog Nacionalnog saveza; te dva člana Centralnog komiteta sudanske Komunističke partije, Mohildin Eldžalad i Sidži Kabalo;

D.  budući da su snage sudanskog NISS-a 1. veljače 2018. uhitile Saliha Mahmuda Osmana – potpredsjednika Odvjetničke komore Darfura, člana Demokratske udruga pravnika, odvjetnika u području ljudskih prava koji potiče uspostavu vladavine prava i zalaže se za pravnu reformu u sudanskoj Nacionalnoj skupštini, te dobitnika nagrade Saharov 2007. godine – u njegovu vlastitom odvjetničkom uredu; budući da je on nedavno premješten u zatvor Dabak 20 km sjeverno od Kartuma i da su službena tijela odbila pružiti informacije o njegovu zdravlju i da mu se uskraćuju posjeti odvjetnika i obitelji;

E.  budući da je nakon uhićenja Saliha Mahmuda Osmana voditelj Delegacije EU-a u Sudanu pokrenuo demarš pred sudanskim Ministarstvom vanjskih poslova, a da je posebni predstavnik EU-a za ljudska prava, Stavros Lambridinis, iznio apel na 37. sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava 27. veljače 2018.;

F.  budući da su i niz aktivistica također žrtve kampanje masovnih uhićenja; budući da borci za prava žena izloženi spolnom nasilju, progonu i nasilnim kaznama koje provode vladine snaga sigurnosti; budući da su ženske organizacije pod strogim nadzorom i provode kampanje protiv zakona kojima se općenito diskriminiraju žene;

G.  budući da je sredinom veljače 2018. sudanska vlada najavila puštanje na slobodu 80 pritvorenika, nakon zlostavljanja u pritvoru, među kojima su i Rava Džafar Bakit, Nahid Džabralah, Amel Habani, Hanan Hasan Kalifa i Mohamed Abdala Aldoma; budući da je načelnik NISS-a puštanje na slobodu ostalih zatočenika uvjetovao njihovim obećanjem da će prekinuti s organizacijom prosvjeda; budući da su te izjave u suprotnosti s međunarodnim obvezama koje je Sudan preuzeo u području ljudskih prava; budući da je, međutim, nekoliko istaknutih boraca za ljudska prava i oporbenih političkih aktivista i dalje u zatvoru, uključujući Osmana Saliha i Amdžida Farida, borca za ljudska prava koji je u pritvoru u Kartumu od 18. siječnja 2018.; budući da protiv zatočenih nije podignuta optužnica ni za kakvo kazneno djelo i da nisu izvedeni pred sud;

H.  budući da borci za ljudska prava i organizacije civilnog društva, uključujući odvjetnike i odvjetničkih komore, igraju ključnu ulogu u jamčenju demokracije, ljudskih prava, vladavine prava, stabilnosti i održivog razvoja;

I.  budući da su aktivnosti organizacija civilnog društva i oporbenih političkih stranaka strogo ograničene, a NISS sprječava organizacije civilnog društva i oporbene stranke u održavanju brojnih događanja; budući da se međunarodne nevladine organizacije redovito protjeruju iz zemlje i meta su pritiska i zastrašivanja od strane vlasti;

J.  budući da su Zakonom o nacionalnoj sigurnosti iz 2010. i izmjenama članka 151. Ustava usvojenima 5. siječnja 2015. NISS-u dane široke ovlasti za uhićenje i pritvaranje, da mu je omogućeno da osumnjičene drži u pritvoru čak četiri i pol mjeseca bez ikakva prostora za sudsko preispitivanje te odluke; budući da postoje navodi da se te ovlasti koriste za proizvoljno uhićenje i pritvaranje osoba koje se u mnogim slučajevima podvrgavaju mučenju i drugim oblicima zlostavljanja; budući da, na osnovi istog Zakona, službenici NISS-a uživaju imunitet od kaznenog progona za svako djelo počinjeno u okviru obavljanja svojih dužnosti, čime je stvorena kultura opće nekažnjivosti;

K.  budući da je u svibnju 2016. sudanska vlada odbila preporuke UN-a kojima se poziva na ukidanje odredbi o nekažnjavanju u Zakonu o nacionalnoj sigurnosti iz 2010. godine i na pokretanje neovisne istrage s ciljem kaznenog progona za kaznena djela prema međunarodnom pravu i kršenja ljudskih prava koja su počinili članovi NISS-a, oružane snage i policija;

L.  budući da je nekoliko pritvorenih boraca za ljudska prava podvrgnuto mučenju i zlostavljanju; budući da su riziku od zlostavljanja posebno izložene osobe koje se nalaze u pritvoru u NISS-u; budući da je NISS poznat po zlostavljanju i mučenju pritvorenika;

M.  budući da su trenutačnim nasiljem koje provode vladine snage, provladine paravojne skupine i protuvladine oružane skupine stvorene okolnosti za kontinuirano zlostavljanje, proizvoljna uhićenja, zatočenja u izolaciji i navodna mučenja boraca za ljudska prava koje provode sudanske vojne i sigurnosne snage;

N.  budući da je Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) proglasila ublažavanje sankcija Sjedinjenih Američkih Država važnim korakom u nastojanju da se Sudan reintegrira u međunarodnu zajednicu i da je dala do znanja da je EU spreman pomoći Sudanu u tom procesu; budući da je tijekom prvog posjeta Sudanu Pododbora Parlamenta za ljudska prava u prosincu 2017. sudanska vlada izrazila spremnost da obnovi suradnju s međunarodnom zajednicom; budući da je Salih Mahmud Osman u nekoliko navrata posjetio institucije EU-a, uključujući Europski parlament, kako bi izrazio snažne rezerve u pogledu obnove odnosa EU-a sa Sudanom;

O.  budući da su sudanske vlasti 8. ožujka 2018. spriječile putovanje Mohameda Aldome i oduzele mu putovnicu dok je bio na putu za Kairo radi liječenja nakon zlostavljanja u pritvoru;

P.  budući da je Sudan od 180 zemalja na 174. mjestu Svjetskog indeksa slobode medija; budući da vlasti i dalje znatno ograničavaju slobodu tiska i medija, uz Zakon o tisku i publikacijama, kojime se predviđaju ograničenja kao što su cenzura, oduzimanje i zapljena novina, zatvaranje medijskih kuća i isključenje interneta; budući da se novine redovito cenzuriraju i plijene nakon tiskanja, čime se uz političke nameću i gospodarske sankcije;

Q.  budući da je pravo na slobodu vjeroispovijedi i dalje ograničeno te da se zakonom kriminaliziraju blasfemija i apostazija te preobraćenje s islama na drugu vjeru; budući da je 21. veljače 2018. novinar Šamael al-Nur, koji radi za dnevne novine Al-Tayyar, optužen za apostaziju jer je napisao urednički komentar o smanjenju nacionalnih izdataka za zdravstvo, a ta se optužba u Sudanu kažnjava smrtnom kaznom;

R.  budući da je Međunarodni kazneni sud 4. ožujka 2009. i 12. srpnja 2010. izdao uhidbene naloge za sudanskog predsjednika Bašira Omara Hasana Ahmada;

1.  izražava duboku zabrinutost zbog nastavka progona boraca za ljudska prava i civilnog društva u Sudanu, posebno kršenja slobode izražavanja, slobode održavanja prosvjeda, slobode okupljanja i slobode vjeroispovijedi te zastrašivanje boraca za ljudska prava, novinara i nevladinih organizacija koji se protive režimu;

2.  poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu dobitnika nagrade Saharov Saliha Mahmuda Osmana i svih ostalih boraca za ljudska prava, aktivista civilnog društva i oporbenih aktivista koji su zatočeni isključivo zbog svojega legitimnog i miroljubivog rada u području obrane ljudskih prava i demokracije;

3.  najoštrije osuđuje postupke mučenja i zlostavljanja svih pritvorenih osoba; insistira na tome da se prema svim zatvorenicima mora postupati u skladu s međunarodnim standardima, a to podrazumijeva i Skup načela UN-a za zaštitu svih osoba pod bilo kojim oblikom zatočenja ili zatvora;

4.  poziva sudanske vlasti da provedu istragu o upotrebi nasilja protiv mirnih prosvjednika, mučenju i zlostavljanju i da počinitelje privedu pravdi; naglašava da nijedna navodna informacija prikupljena kao rezultat mučenja i lošeg postupanja nikada ne smije biti dopuštena kao dokaz u sudskim postupcima;

5.  žali zbog uznemiravanja usmjerenih protiv branitelja ljudskih prava i aktivista u Sudanu i poziva vlasti da zajamče da oni u svim okolnostima mogu provoditi svoje legitimne aktivnosti povezane s ljudskim pravima bez straha od odmazde i bez ikakvih restrikcija, uključujući sudsko uznemiravanje;

6.  poziva sudansku vladu da odmah prekine kršenja prava oporbenih političkih stranaka i boraca za ljudska prava na slobodu izražavanja, udruživanja i okupljanja; poziva na poštovanje i zaštitu temeljnih ljudskih prava svih ljudi u Sudanu;

7.  izražava zabrinutost zbog stalnog i učestalog kršenja prava žena u Sudanu i pritom posebno upućuje na članak 152. Kaznenog zakona; poziva sudanske vlasti da bez odgode potpišu i ratificiraju Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena;

8.  naglašava svoju trajnu predanost mehanizmu zaštite ugroženih boraca za ljudska prava; poziva ESVD da nastavi s poboljšanjem provedbe smjernica EU-a o borcima za ljudska prava tako da u potpunosti iskoristi sva raspoloživa sredstva u Sudanu; naglašava da delegacije EU-a moraju u svojim lokalnim pozivima dati prioritet prijedlozima u okviru Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) za najugroženije borce za ljudska prava, čime će se osigurati učinkovita i ciljana potpora;

9.  traži da ESVD i Delegacija EU-a u Sudanu izvješćuje Parlament o poduzetim mjerama kako bi se osigurala potpora borcima za ljudska prava i njihova zaštita; poziva na zajedničko djelovanje EU-a i država članica na potpori ugroženim borcima za ljudska prava;

10.  ponovno ističe da je od presudne važnosti da se ključni zakoni, uključujući i Zakon o nacionalnoj sigurnosti iz 2010. i zakoni kojima se uređuju mediji i civilno društvo, preispitaju i reformiraju kako bi se oni uskladili s međunarodnim standardima kojima se poštuje sloboda izražavanja, okupljanja i udruživanja;

11.  podsjeća Sudan na obveze koje ima kao članica UN-a i poziva ga da postupi u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 1593 (2005), kojom se zahtijeva suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom; ponavlja svoj zahtjev da sudanski predsjednik Omar al-Bašir poštuje međunarodno pravo u skladu s konvencijama i ugovorima čiji je Sudan potpisnik te podržava ulogu Međunarodnog kaznenog suda u pokretanju progona protiv njega zbog ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida;

12.  poziva Sudan da se pobrine za poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, u skladu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima i Deklaracijom UN-a o borcima za ljudska prava;

13.  dijeli zabrinutost koju je izrazio Salih Mahmud Osman da trenutačna usredotočenost na migracije može preusmjeriti pozornost EU-a od pitanja ljudskih prava;

14.  stoga poziva ESVD da nastavi s objavljivanjem izjava kao odgovor na široko rasprostranjena kršenja ljudskih prava od strane državnih dionika i paravojnih skupina, kao i izjava o sužavanju prostora za civilno društvo, kako bi se pokazalo da je EU i dalje duboko zabrinut zbog stanja ljudskih prava u Sudanu;

15.  odlučno traži da EU i njegove države članice zajamče da se pri provedbi projekata sa sudanskim vlastima poštuje načelno „neškodljivosti”, kojim bi se isključila suradnja s dionicima odgovornim za kršenja ljudskih prava;

16.  poziva EU i njegove države članice da pruže potporu onima u Sudanu koji istinski žele promjenu te da organizacijama civilnog društva ponude tehničku pomoć i programe za izgradnju kapaciteta kako bi se poboljšale njihove sposobnosti za zagovaranje ljudskih prava i vladavinu prava te kako bi im se omogućilo da učinkovitije doprinesu poboljšanju ljudskih prava u Sudanu;

17.  poziva EU i njegove države članice da i dalje predano podupiru Afričku uniju u naporima koje ona ulaže u postizanje mira u Sudanu i među stanovnicima Sudana; podržava, u tom pogledu, obnovu mandata Misije UN-a i Afričke unije u Darfuru (UNAMID) do lipnja 2018. godine;

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, sudanskoj vladi, Afričkoj uniji, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, supredsjednicima Zajedničke parlamentarne skupštine EU-a i AKP-a i Panafričkom parlamentu (PAP).


Ubojstva iz samilosti u Ugandi
PDF 262kWORD 53k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o ubojstvima iz samilosti u Ugandi (2018/2632(RSP))
P8_TA(2018)0081RC-B8-0165/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948., čija je potpisnica i Uganda,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu AKP-a i EU-a („Sporazum iz Cotonoua”), a posebno njegov članak 8. stavak 4. o nediskriminaciji,

–  uzimajući u obzir Ustav Republike Ugande,

–  uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o pravima djeteta, usvojenu 20. studenoga 1989., a posebno njezine članke 2. i 6., u kojima se izričito utvrđuje načelo nediskriminacije, među ostalim na temelju invaliditeta, te pravo na život,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, usvojenu 2006., a osobito njezin članak 32., u kojemu se navodi da sve strane moraju uključivati invaliditet i osobe s invaliditetom u svoje aktivnosti povezane s međunarodnom suradnjom,

–  uzimajući u obzir posljednje rezolucije Vijeća UN-a za ljudska prava o ljudskim pravima osoba s invaliditetom od 14. travnja 2014. i 14. srpnja 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), članak 6. Ugovora o europskoj uniji (UEU) i članak 14. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kojim se zabranjuju svi oblici diskriminacije, kao i njezine članke 21. i 26., u kojima se utvrđuju prava osoba s invaliditetom,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a o uključenju osoba s invaliditetom u zemljama u razvoju, usvojenu 23. studenoga 2011.,

–  uzimajući u obzir Svjetsko izvješće o invaliditetu, koje su u lipnju 2011. objavili Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska banka,

–  uzimajući u obzir izvješće Ureda Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 8. travnja 2016., naslovljeno „Razmatranja Odbora za prava osoba s invaliditetom o izvješću o Ugandi”,

–  uzimajući u obzir rezolucije 65/186 i 64/131 Opće skupštine Ujedinjenih naroda o ostvarenju milenijskih razvojnih ciljeva za osobe s invaliditetom do 2015. i nakon toga,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o invaliditetu i razvoju za delegacije i službe EU-a,

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. i ciljeve održivog razvoja, usvojene 25. rujna 2015. u New Yorku,

–  uzimajući u obzir izvješće od 1. srpnja 2016. o preispitivanju načina na koji Uganda provodi Program održivog razvoja do 2030. naslovljeno „Kako nitko ne bi bio izostavljen” i predstavljeno Političkom forumu UN-a na visokoj razini u New Yorku,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2006.(1) o invaliditetu i razvoju,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ugandi,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da su ubojstva iz samilosti u Ugandi praksa u okviru koje roditelji ubijaju svoju djecu s invaliditetom ili namjerno dopuštaju njihovu smrt time što ih izgladnjuju ili im uskraćuju zdravstvenu skrb zbog uvjerenja da je smrt bolja za njih od života s bolnim i neizlječivim invaliditetom;

B.  budući da Uganda nije jedina zemlja u kojoj je spomenuti problem prisutan; budući da su mnoge zemlje u razvoju postigle znatan, iako djelomičan, napredak u uključenju osoba s invaliditetom u razvojne projekte;

C.  budući da neki roditelji smatraju da je čin ubojstva iz samilosti potreban kako bi se djeca s invaliditetom poštedjela teške cjeloživotne patnje; budući da je, usprkos svjedočanstvima nekih majki i preživjelih osoba, ta praksa i dalje tabu;

D.  budući da je društvena stigma u Ugandi toliko jaka da zajednica odbacuje takve majke i djecu, dodjeljuje im niski društveni status te im uskraćuje potpuno sudjelovanje u društvu; budući da se na majke vrši pritisak da ubiju vlastitu djecu nakon godina uloženog truda i podnesenih žrtvi povezanih sa skrbi za dijete s invaliditetom;

E.  budući da su djeca rođena s invaliditetom zbog uvjerenja koja vladaju o njima izloženija riziku od nasilja i ubojstva nego djeca bez invaliditeta; budući da su djeca s invaliditetom i dalje izložena različitim oblicima nasilja, diskriminacije i marginalizacije zbog negativnih stavova, praznovjerja, zanemarivanja te društvenih normi i praksi; budući da djeci s invaliditetom najveću prijetnju predstavljaju pogrešna vjerovanja o njihovom stanju, među ostalim i vjerovanje da prisutnost takvog djeteta dovodi do većeg broja djece s invaliditetom;

F.  budući da klanovi i proširene obitelji vrše prevelik pritisak na majke u pokušaju da proniknu u uzroke invaliditeta, za koji okrivljuju majke; budući da se u nekim slučajevima majke izbacuju iz kućanstava svojih muževa zbog toga što su rodile djecu s invaliditetom;

G.  budući da liječnici i zdravstveni radnici ne uspijevaju razumjeti i objasniti narav i uzrok slabosti djece; budući da zdravstveni sustav nije dovoljno opremljen za dijagnosticiranje i liječenje mnogih vrsta invaliditeta koje bi se mogle umanjiti ili čak iskorijeniti; budući da uskraćivanje osnovnih prava djeci s invaliditetom, primjerice pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, potpori i rehabilitaciji, ozbiljno otežava njihovu sposobnost da razviju svoj puni potencijal;

H.  budući da je Uganda jedna od 162 države stranke Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom; budući da je Uganda 25. rujna 2008. bez rezervi ratificirala Konvenciju i njezin Fakultativni protokol; budući da se Uganda obvezala da će osobama s invaliditetom pružati jednaka prava kao svim drugim građanima;

I.  budući da je u travnju 2016. Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom analizirao uspješnost Ugande u pogledu provedbe Konvencije te je sastavio zaključna zapažanja i preporuke, prema kojima „Odbor sa zabrinutošću napominje da zakonodavstvo i politike ne pružaju zaštitu prava djece s invaliditetom” te „također izražava zabrinutost zbog manjka informacija o položaju gluhe i gluhonijeme djece te o mjerama za jamčenje njihove zaštite i uključivanja u društvo”;

J.  budući da vlada Ugande ima brojne opće zakone i politike koje sadrže klauzule o invaliditetu; budući da je ta država usvojila posebno zakonodavstvo o invaliditetu; budući da se definicija invaliditeta može razlikovati od jednog zakonodavnog akta do drugog;

K.  budući da su dvije ponajveće prepreke uključenju osoba s invaliditetom u ugandsko društvo njihova nevidljivost i negativni stavovi prema njima; budući da su djeca s invaliditetom razlog za socijalno isključivanje njihovih obitelji, osobito majki, jer se djeca s invaliditetom smatraju izvorom srama i slabosti za obitelj;

L.  budući da u dijelovima ruralne Ugande postoji premalo državnih objekata za pružanje potpore roditeljima djece s invaliditetom te s obzirom na to da je obiteljima, osobito samohranim majkama, zbog toga često teško pružati odgovarajuću skrb djeci s invaliditetom;

M.  budući da ne postoje dostupni službeni podaci jer ni policija ni pravosuđe u Ugandi ne istražuju tu pojavu; budući da nedostatak podataka otežava borbu protiv prakse „ubojstava iz samilosti”;

N.  budući da je rad skupina civilnog društva i boraca za ljudska prava ključan za jamčenje prava marginaliziranih i ugroženih skupina; budući da su nevladine organizacije u Ugandi suočene s raznim poteškoćama i preprekama u pružanju usluga djeci s invaliditetom i njihovim roditeljima; budući da mnoge pogrešne predodžbe o djeci s invaliditetom predstavljaju izazov za postizanje razvoja i rad promatrača za ljudska prava u Ugandi;

O.  budući da udruge za osobe s invaliditetom imaju posebnu ulogu u predstavljanju i komuniciranju specifičnih interesa ljudi s invaliditetom političarima i široj javnosti; budući da postoji manjak dostupnih informacija kako bi se podigla razina osviještenosti među široj javnosti o kulturnim praksama kojima se stigmatizira i ometa razvoj osoba s invaliditetom i njihovo uživanje istih prava kao i svi drugi članovi društva;

1.  oštro osuđuje neopravdana i nehumana ubojstva djece i novorođenčadi s invaliditetom; izražava duboku zabrinutost zbog „ubojstava iz samilosti” djece s invaliditetom u Ugandi i svim zahvaćenim zemljama; poziva na to da se stane na kraj takvim činovima nasilja, okrutnosti i mučenja djece;

2.  poziva vlasti Ugande i svih zemalja zahvaćenih praksom „ubojstava iz samilosti” i ritualnih ubojstava djece da se obvežu na borbu protiv štetnih praznovjerja zbog kojih su djeca i dalje meta;

3.  podsjeća da je primarna odgovornost države zaštita njezinih građana, među ostalim ugroženih skupina; podsjeća vlasti Ugande da su obvezne poštovati Ustav Ugande, osobito članke 21. i 32. te članak 35. stavak 1., u kojemu se navodi da osobe s invaliditetom imaju pravo na poštovanje i ljudsko dostojanstvo te da će država i društvo poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se pobrinuli da takve osobe ostvare svoj puni mentalni i fizički potencijal;

4.  podsjeća da Parlament Ugande ima posebnu odgovornost prema osobama s invaliditetom, što je navedeno u članku 35. stavku 2. Ustava, u skladu s kojim Parlament treba donositi zakone primjerene za zaštitu osoba s invaliditetom; poziva vladu Ugande da podrži sve mjere koje se poduzimaju u cilju poboljšanja građanskih i ljudskih prava osoba s invaliditetom;

5.  poziva na pružanje potpore obiteljima osoba s invaliditetom kako bi mogle odgajati svoju djecu kod kuće; poziva vladu Ugande da diljem zemlje razvije kvalitetne službe za pružanje potpore obiteljima djece s invaliditetom, uključujući dovoljnu financijsku potporu i naknade obiteljima kako bi mogle pružiti kvalitetnu skrb svojoj djeci s invaliditetom;

6.  poziva vlasti da se pobrinu za društvenu osviještenost i informiranost o položaju osoba s invaliditetom te da organiziraju tečajeve radi pružanja potpore, znanja i savjeta roditeljima i skrbnicima djece s invaliditetom, sve kako bi se olakšalo sudjelovanje te djece u zajednici;

7.  poziva vladu Ugande da se pobrine da su liječnici koji su u izravnom kontaktu s osobama s invaliditetom i njihovim zdravstvenim problemima adekvatno educirani i svjesni potreba svojih pacijenata;

8.  pozdravlja činjenicu da je 2007. donesen akt o Povjerenstvu za jednake mogućnosti, čija je zadaća zalagati se za jednake prilike marginaliziranih skupina, među ostalim i osoba s invaliditetom;

9.  pozdravlja osnivanje Povjerenstva Ugande za ljudska prava u okviru Ustava Republike Ugande iz 1995.; podsjeća da je njegova uloga, među ostalim, stvoriti i održati osviještenost u društvu o odredbama Ustava kao temeljnog zakona naroda Ugande te nadzirati poštuje li vlada međunarodne obveze u području ljudskih prava;

10.  poziva Povjerenstvo Ugande za ljudska prava da izradi konkretan nacionalni plan za usmjeravanje svoje nadzorne funkcije i da se zalaže za strukturiraniju i institucionalniju interakciju sa svim organizacijama osoba s invaliditetom u zemlji;

11.  potiče vlasti da se pobrinu da svako dijete nakon rođenja bude upisano u matičnu knjigu, uključujući djecu s invaliditetom;

12.  poziva vlasti Ugande da ulože više napora u podizanje razine osviještenosti o pravima i dostojanstvu djece s invaliditetom u Ugandi; ističe, s tim u vezi, važnu ulogu obrazovanja u borbi protiv stigmatizacije; snažno ističe ključnu ulogu udruga za osobe s invaliditetom u podizanju razine osviještenosti o uključivanju osoba s invaliditetom i izazovima s kojima su suočene;

13.  naglašava da mediji trebaju imati aktivniju ulogu u borbi protiv stereotipova i zalaganju za uključivost; poziva odgovorne za donošenje odluka na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini da se pobrinu za podizanje razine osviještenosti i da se zalažu za to putem medija, edukacijskih politika i javnih kampanja;

14.  izražava duboku zabrinutost zbog sve većeg broja fizičkih napada na borce za ljudska prava i skupine civilnog društva, kao što je Forum za osviještenost o ljudskim pravima i njihovo promicanje; potiče vlasti Ugande da zajamče sigurnost boraca za ljudska prava i kazneno progone njihove napadače te da im omoguće da rade bez prijetnji i prepreka;

15.  poziva Komisiju i države članice da podrže napore vlade, nevladinih organizacija i civilnog društva Ugande u izradi i provedbi politika radi suočavanja s potrebama i pravima osoba s invaliditetom, na temelju nediskriminacije i socijalne isključenosti te ravnopravnog pristupa zdravstvenoj skrbi i drugim socijalnim uslugama;

16.  poziva na razmjenu dobrih praksi među zemljama u razvoju i razvijenim zemljama; poziva Komisiju da zajedno s drugim međunarodnim donatorima osnuje platformu radi razmjene dobrih praksi u pogledu uključivanja djece s invaliditetom; poziva Komisiju da u potpunosti ispunjava svoje obveze u okviru članka 32. Konvencije;

17.  poziva EU da iskoristi politički utjecaj koji pružaju programi razvojne pomoći, točnije programi proračunske potpore, radi poboljšanja obrane i promicanja ljudskih prava u Ugandi; poziva Komisiju da provjeri može li se pružiti bolja potpora, financiranjem ili koordinacijom s lokalnim institucijama, u cilju poboljšanja zdravstvene pomoći djeci s invaliditetom i pružanja hitno potrebne pomoći njihovim obiteljima;

18.  ističe da politike o uključenosti treba promicati na svim relevantnim međunarodnim forumima i forumima UN-a jer se pitanje invaliditeta, koje mora biti jedno od političkih prioriteta, trenutačno ne spominje u mnogim međunarodnim raspravama na visokoj razini;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjedniku Republike Ugande, predsjedniku Parlamenta Ugande te Afričkoj uniji i njezinim institucijama.

(1) SL C 287 E, 24.11.2006., str. 336.


Sporazum o partnerstvu u ribarstvu između EU-a i Komorâ: otkazivanje ***
PDF 242kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o nacrtu odluke Vijeća o otkazivanju Sporazuma o partnerstvu u sektoru ribarstva između Europske zajednice i Unije Komorâ (14423/2017 – C8-0447/2017 – 2017/0241(NLE))
P8_TA(2018)0082A8-0058/2018

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (14423/2017),

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu u sektoru ribarstva između Europske zajednice i Unije Komorâ(1),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0447/2017),

–  uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 15. ožujka 2018.(2) o nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za ribarstvo i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0058/2018),

1.  daje suglasnost otkazivanju Sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Unije Komorâ.

(1) SL L 290, 20.10.2006., str. 7.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0083.


Sporazum o partnerstvu u ribarstvu između EU-a i Komorâ: otkazivanje (rezolucija)
PDF 277kWORD 52k
Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o nacrtu odluke Vijeća o otkazivanju Sporazuma o partnerstvu u sektoru ribarstva između Europske zajednice i Unije Komorâ (14423/2017 – C8-0447/2017 – 2017/0241(NLE)2017/2266(INI))
P8_TA(2018)0083A8-0055/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (14423/2017),

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu u sektoru ribarstva između Europske zajednice i Unije Komorâ(1),

–  uzimajući u obzir zahtjev za davanje suglasnosti koji je podnijelo Vijeće u skladu s člankom 43. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0447/2017),

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 15. ožujka 2018.(2) o Nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje, o izmjeni uredaba (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/1999(3) („Uredba o ribolovu NNN”), a posebno njezin članak 8. stavak 8.,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0055/2018),

A.  budući da je Sporazumom o partnerstvu u sektoru ribarstva između Europske zajednice i Unije Komorâ (dalje u tekstu „Komori”) predviđeno da bilo koja stranka može otkazati sporazum u slučaju nastupanja ozbiljnih okolnosti kao što je neispunjenje obveza koje su stranke preuzele u odnosu na suzbijanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova („ribolov NNN”);

B.  budući da je nezakonit ribolov jedna od glavnih prijetnji globalnim morskim resursima s obzirom na to da se njime iscrpljuju riblji stokovi, uništavaju morska staništa, pošteni ribari stavljaju u nepovoljan položaj te dokida mogućnost da obalne zajednice privređuju za život, naročito u zemljama u razvoju;

C.  budući da Europska unija treba učiniti sve u svojoj moći kako bi zajamčila da sporazumi o održivom ribarstvu sklopljeni s trećim zemljama donose zajedničke koristi EU-u i trećim zemljama o kojima je riječ, među ostalim i njihovu lokalnom stanovništvu i sektoru ribarstva;

D.  budući da bi opći cilj Protokola uz Sporazum o partnerstvu u sektoru ribarstva između Europske zajednice i Unije Komorâ trebalo biti poboljšanje suradnje u ribarstvu između EU-a i Komorâ u interesu obiju stranaka radi stvaranja partnerskog okvira u sklopu kojeg bi se kreirala politika održivog ribarstva te istodobnog održivog iskorištavanja ribolovnih resursa u isključivom gospodarskom pojasu Komorâ te utvrdio odgovarajući udio dostupnog viška ribolovnih resursa koji odgovara interesima flota Unije;

E.  budući da prvi Sporazum u području ribarstva sklopljen između EEZ-a i Unije Komorâ datira iz 1988. i da otad flote država članica EEZ-a/EU-a imaju pristup ribolovnim mogućnostima u vodama te zemlje zahvaljujući uzastopnim protokolima o provedbi Sporazuma;

F.  budući da je prema izvješću UNCTAD-a o izvozu proizvoda ribarstva i gospodarskom razvoju najmanje razvijenih zemalja („Fishery Exports and The Economic Development of Least Developed Countries”) sektorska suradnja još uvijek na samom začetku, ostvarujući neznatan utjecaj u pogledu ribarske industrije na uvjete iskrcaja ribe, kapacitete za praćenje i nadzor, znanstveni razvoj ili tehničko osposobljavanje ribara i promatrača; budući da je cijena koju EU plaća Komorima po toni ribe (tuna) oko 15 % niža od procijenjene cijene ulova po toni;

G.  budući da su Komori 1. listopada 2015. obaviješteni o mogućnosti da ih se utvrdi kao nekooperativnu treću zemlju zbog nedostatne kontrole nad plovilima koja plove pod komorskom zastavom; budući da i nakon što je EU u svibnju 2017. Komore utvrdio kao nekooperativnu zemlju te ih u srpnju 2017. uvrstio na popis takvih zemalja, po čemu je izdao „crveni karton”, ta zemlja nije poduzela korektivne mjere potrebne za rješavanje utvrđenih problema i suzbijanje ribolova NNN;

H.  budući da je prethodni Protokol u okviru Sporazuma o ribarstvu s Komorima istekao 30. prosinca 2016. i nije obnovljen zbog izostanka angažmana Komorâ u pogledu borbe protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova; budući da je za posljednji protokol bila dodijeljena financijska omotnica u iznosu od 600 000 EUR godišnje, od čega je 300 000 EUR bilo namijenjeno za potporu ribarstvenoj politici Komorâ u cilju promicanja održivosti i dobrog upravljanja ribolovnim resursima u njihovim vodama;

I.  budući da je EU ustrajno angažiran u borbi protiv nezakonitog ribolova i protiv svake povezane aktivnosti, u skladu s Uredbom EU-a o ribolovu NNN;

J.  budući da EU i njegove države članice s Komorima održavaju suradnju u raznim sektorima; budući da se odluka EU-a o otkazivanju Sporazuma o partnerstvu u sektoru ribarstva može poništiti (ako se poduzmu potrebne korektivne mjere) te da otkazivanje Sporazuma ne dovodi u pitanje buduće pregovore o nekom drugom sporazumu ili bilo kojem drugom obliku partnerstva u području ribarstva;

K.  budući da borba protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova ne podrazumijeva samo utvrđivanje nekooperativnih trećih zemalja, nego i pronalazak rješenja kako bi se ispravila utvrđena situacija; budući da bez vanjske pomoći Unija Komorâ neće imati sposobnost za poboljšanje svojih politika upravljanja morskim i pomorskim resursima, osobito u vezi s ribolovnim resursima, a posebno kada je riječ o uvjetima za iskrcaj ulova, kapacitetu za praćenje i nadzor, znanstvenom razvoju ili tehničkom osposobljavanju ribara i promatrača;

L.  budući da Program održivog razvoja do 2030. i ciljevi održivog razvoja prvi put obuhvaćaju cilj povezan s očuvanjem i održivim korištenjem mora i morskih resursa;

1.  žali zbog toga što Komori nisu poduzeli korektivne mjere potrebne za rješavanje utvrđenih problema i suzbijanje ribolova NNN, unatoč upozorenjima EU-a;

2.  ponovno naglašava važnost stvarne kontrole država zastava plovila jer je njezin izostanak jedan od temeljnih uzroka ribolova NNN; smatra da bi Komori trebali ispunjavati svoje obveze u skladu s međunarodnim pravom kada je riječ o nadzoru i kontroli plovila koja plove pod komorskom zastavom; snažno vjeruje da izostanak nadzora i dozvola za ribolov omogućuje tim plovilima da nekažnjeno obavljaju ribolov NNN;

3.  smatra da bi Komori trebali nastaviti surađivati s EU-om i iskoristiti ovu priliku da uspostave mjere potrebne za poboljšanje svojih sposobnosti za hvatanje u koštac s nezakonitim ribolovom;

4.  žali zbog činjenice da u gotovo trideset godina tijekom kojih EU ima na snazi sporazume o ribarstvu s Komorima, koji su uključivali element suradnje i potpore sektorskom razvoju u toj zemlji, nije bilo moguće postići konkretnije rezultate u razvoju komorskog ribarstva, među ostalim i u pogledu kapaciteta za praćenje i nadzor, znanstvenog razvoja ili tehničkog osposobljavanja ribara i promatrača;

5.  zagovara potrebu za boljim povezivanjem instrumenata raspoloživih u okviru razvojne suradnje, odnosno Europskog razvojnog fonda (ERF), te globalne potpore razvoju kapaciteta u sektoru ribarstva;

6.  podsjeća da su Komori, na temelju Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu potpisanog s EU-om i ostalih međunarodnih instrumenata, kao i na temelju okvira za ostvarivanje ciljeva Programa do 2030. i ciljeva održivog razvoja, dužni poštovati načela dobrog upravljanja u ribarstvu i odgovornog ribolova, održavati riblje stokove i čuvati morski ekosustav koji se nalazi u njihovu isključivom gospodarskom pojasu;

7.  ističe da je potrebno boriti se protiv ribolova NNN na globalnoj razini te stvoriti poticaje za države da ozbiljno preuzmu odgovornost i poduzmu potrebne reforme u svojim sektorima ribarstva;

8.  ističe da borba protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova ne bi trebala biti samo utvrđivanje nekooperativnih trećih zemalja, te da stvarna borba protiv svih oblika nezakonitog ribolova podrazumijeva pronalazak načina za pružanje pomoći zemljama, naročito malim otočnim državama u razvoju, kao što je slučaj Unije Komorâ, da promijene svoje politike upravljanja morskim i pomorskim resursima;

9.  slaže se s Komisijom i Vijećem oko potrebe da se primijene mjere iz članka 38. stavka 8. Uredbe o ribolovu NNN radi otkazivanja svih stalnih bilateralnih sporazuma u području ribarstva s Komorima, kojima se predviđa prekid sporazuma u slučaju da te zemlje ne ispunjavaju preuzete obveze u pogledu borbe protiv ribolova NNN;

10.  ističe druge posljedice iz članka 38. stavka 8. Uredbe o nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu u pogledu zabrana zakupa plovila, zamjene zastave i privatnih sporazuma;

11.  međutim, smatra da ovo otkazivanje ne mora značiti kraj suradnje između EU-a i Komorâ u području ribarstva; apelira na Europsku komisiju da radi na čim bržoj ponovnoj uspostavi suradnje, pri čemu se ribarske zajednice te artizanalni i mali ribolov moraju uzeti u obzir kao ključni čimbenik za razvoj zemlje, prije svega uz promicanje ulaganja i tehničke pomoći u područjima koja se odnose na:

   sustav administracije i upravljanja ribarstvom, zakonodavstvo, institucionalni okvir, razvoj ljudskih resursa (ribari, znanstvenici, inspektori i ostali), vrednovanje komercijalnih i kulturnih komorskih tradicionalnih alata i ribe;
   razvoj vlastitih kapaciteta za praćenje i istraživanje, zaštitu obale, inspekcije, nadzor i kontrolu kvalitete;
   pokretanje objekata za hlađenje, distribuciju i preradu ribe;
   izgradnju i jačanje infrastrukture za iskrcaj ribe i sigurnost u lukama i pristaništima;
   obnovu komorske flote za mali ribolov u pogledu sigurnosti, vremena provedenog na moru te ribolovnog kapaciteta;

12.  poziva na uvrštenje klauzule kojom bi se u slučaju da Komori isprave svoje nedostatke zaustavio postupak i povukao crveni karton, čime bi se omogućilo vraćanje flote Zajednice;

13.  poziva Komisiju da poduzme odgovarajuće korake kako bi se ponovno uspostavilo prijašnje stanje normalnosti, čime bi se poboljšala djelotvornost borbe protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova te omogućilo da se flota EU-a vrati u ribolovno područje kada se ponovno u pregovorima utvrde uvjeti novog protokola,

14.  poziva Komisiju i Vijeće da u okviru svojih ovlasti smjesta i u potpunosti obavještavaju Parlament o svakom mogućem razvoju događaja u ovom postupku;

15.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te Unije Komorâ.

(1) SL L 290, 20.10.2006., str. 7.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0082.
(3) SL L 286, 29.10.2008., str. 1.


Europass: okvir za vještine i kvalifikacije ***I
PDF 322kWORD 45k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkom okviru za pružanje boljih usluga za vještine i kvalifikacije (Europass) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 2241/2004/EZ (COM(2016)0625 – C8-0404/2016 – 2016/0304(COD))
P8_TA(2018)0084A8-0244/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0625),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0404/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 15. veljače 2017.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji su odobrili nadležni odbori u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. prosinca 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajednička razmatranja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za kulturu i obrazovanje u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0244/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 15. ožujka 2018. radi donošenja Odluke (EU) 2018/… Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkom okviru za pružanje boljih usluga za vještine i kvalifikacije (Europass) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 2241/2004/EZ

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Odluci (EU) 2018/646.)

(1) SL C 173, 31.5.2017., str. 45.


Program Kreativna Europa (2014. – 2020.) ***I
PDF 321kWORD 44k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1295/2013 o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) (COM(2017)0385 – C8-0236/2017 – 2017/0163(COD))
P8_TA(2018)0085A8-0369/2017

(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0385),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i prvu alineju članka 167. stavka 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0236/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2017.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 31. siječnja 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0369/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 15. ožujka 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2018/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1295/2013 o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2018/596.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.


Mjesto sjedišta Europske agencije za lijekove ***I
PDF 421kWORD 53k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament od 15. ožujka 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 726/2004 s obzirom na mjesto sjedišta Europske agencije za lijekove (COM(2017)0735 – C8-0421/2017 – 2017/0328(COD))(1)
P8_TA(2018)0086A8-0063/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)  Uzimajući u obzir članak 50. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji, Europska agencija za lijekove trebala bi zauzeti novo sjedište od dana na koji se Ugovori prestaju primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu ili od 30. ožujka 2019., ovisno o tome što nastupi ranije.
(2)  Uzimajući u obzir članak 50. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji, Europska agencija za lijekove (Agencija) trebala bi zauzeti novo sjedište od 30. ožujka 2019.
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje Europske agencije za lijekove na novom mjestu, sporazum o sjedištu trebalo bi sklopiti prije nego što Europska agencija za lijekove zauzme novo sjedište.
(3)  Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje Agencije na novom mjestu, sporazum o sjedištu trebalo bi sklopiti što prije. Sporazum o sjedištu trebao bi obuhvaćati najprikladnije uvjete za uspješno preseljenje Agencije i njezinih zaposlenika u Amsterdam.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.a (nova)
(3.a)  Kako bi se osigurao potpuni kontinuitet poslovanja Agencije, privremena lokacija u Amsterdamu treba biti osigurana od 1. siječnja 2019., a stalno sjedište Agencije do 15. studenoga 2019.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.b (nova)
(3.b)  Treba pozdraviti činjenicu da je nova lokacija Agencije u skladu s preferencijama njezinih sadašnjih zaposlenika i da nizozemske vlasti ulažu napore kako bi se zajamčilo da se dvostrukim preseljenjem ne ugrozi operativna učinkovitost, kontinuitet i neometan rad Agencije. Međutim, dvostruko preseljenje Agencije u Amsterdam znači da će Agencija, dok bude na privremenoj lokaciji, morati privremeno oduzeti prednost nekim aktivnostima, kao što su rad na pedijatrijskim lijekovima i pitanja javnog zdravlja, uključujući rad na antimikrobnoj otpornosti i pandemijama gripe. Kašnjenja koja je nizozemska vlada već najavila, zbog kojih je odgođen dovršetak zgrade u kojoj će biti stalno sjedište, čija izgradnja još nije počela, izazivaju zabrinutost u vezi s mogućim daljnjim odgodama. Preseljenje u privremenu zgradu trebalo bi biti ograničeno na 10,5 mjeseci kako bi se zajamčilo da Agencija može opet raditi punim kapacitetom od 16. studenoga 2019. i kako bi se spriječio daljnji gubitak stručnog znanja.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – uvodni dio
U Uredbi (EZ) br. 726/2004 umeće se sljedeći članak 71.a:
U Uredbi (EZ) br. 726/2004 umeću se članci 71.a i 71.b:
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1.
Uredba (EZ) br. 726/2004
Članak 71.a
Članak 71.a
Članak 71.a
Sjedište je Agencije u Amsterdamu (Nizozemska).
Sjedište je Agencije u Amsterdamu (Nizozemska).
Komisija i nadležna tijela u Nizozemskoj poduzimaju sve potrebne mjere kako bi zajamčili da se Agencija može preseliti na privremenu lokaciju najkasnije 1. siječnja 2019., a na stalnu najkasnije 16. studenoga 2019.
Komisija i nadležna tijela u Nizozemskoj Europskom parlamentu i Vijeću podnose pisano izvješće o napretku u pogledu uređenja privremene lokacije i izgradnje zgrade u kojoj će biti stalno sjedište tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe te svaka tri mjeseca nakon toga, sve dok se Agencija ne preseli u stalno sjedište.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1.
Uredba (EZ) br. 726/2004
Članak 71.b (novi)
Članak 71.b
Sporazum o sjedištu kojim se Agenciji omogućuje da započne sa svojim aktivnostima u prostorima koje su odobrili Europski parlament i Vijeće mora se sklopiti u roku od tri mjeseca od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe].
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 2.
Ova se Uredba primjenjuje od datuma na koji se Ugovori prestaju primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu ili od 30. ožujka 2019., ovisno o tome što nastupi ranije.
Ova se Uredba primjenjuje od 30. ožujka 2019.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Izjava (nova)
„DODATAK UREDBI 2018/...
IZJAVA EUROPSKOG PARLAMENTA
Europski parlament žali zbog toga što se njegova uloga suzakonodavca nije propisno uzela u obzir te da nije bio uključen u postupak odabira novog sjedišta Europske agencije za lijekove.
Europski parlament želi podsjetiti na ovlasti koje ima kao suzakonodavac te insistira na tome da se u potpunosti poštuje redovni zakonodavni postupak kad je riječ o lokaciji tijela i agencija.
Kao jedina izravno izabrana institucija Unije i predstavnik građana Unije, Parlament je glavni jamac poštovanja demokratskog načela u Uniji.
Europski parlament osuđuje postupak za odabir novog sjedišta, u kojemu su mu de facto oduzete ovlasti s obzirom na to da nije zaista bio uključen u taj proces, a sada se od njega očekuje da samo potvrdi odabir novog sjedišta u redovnom zakonodavnom postupku.
Europski parlament podsjeća da Zajednički pristup, priložen Zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije o decentraliziranim agencijama potpisanoj 2012. godine, nije pravno obvezujući, kao što je potvrđeno u samoj Izjavi te da je dogovoren ne dovodeći u pitanje zakonodavne ovlasti institucija.
Stoga Europski parlament insistira na tome da se postupak za odabir novog sjedišta revidira te da se u budućnosti više ne koristi u tom obliku.
Naposljetku, Europski parlament želi isto tako podsjetiti da su se u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.1 tri institucije obvezale na iskrenu i transparentnu suradnju te podsjeća na jednakost obaju suzakonodavaca, kako je utvrđeno Ugovorima.”
__________________
1 SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0063/2018).


Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit *
PDF 609kWORD 106k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (COM(2016)0683 – C8-0471/2016 – 2016/0336(CNS))
P8_TA(2018)0087A8-0051/2018

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Vijeću (COM(2016)0683),

–  uzimajući u obzir članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0471/2016),

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja Danskog parlamenta, irskog Zastupničkog doma, irskog Senata, luksemburškog Zastupničkog doma, malteškog Zastupničkog doma, nizozemskog Senata, nizozemskog Zastupničkog doma i Švedskog parlamenta podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0051/2018),

1.  prihvaća prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti svoj Nacrt;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.
(1)  Trgovačka društva koja se žele baviti prekograničnim poslovanjem unutar Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne poremećaje izazvane postojanjem i međudjelovanjem 28 različitih sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava. Nadalje, strukture poreznog planiranja s vremenom su postale sve sofisticiranije jer se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjenja porezne obveze trgovačkih društava. Iako se u tim situacijama naglašavaju nedostaci koji su potpuno različiti po naravi, objema situacijama stvaraju se prepreke koje narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Mjerom za rješavanje tih problema trebale bi se stoga obuhvatiti obje vrste tržišnih nedostataka.
(1)  Trgovačka društva koja se žele baviti prekograničnim poslovanjem unutar Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne poremećaje izazvane postojanjem i međudjelovanjem 28 različitih sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava. U doba globalizacije i digitalizacije sve je teže pratiti oporezivanje u prvom redu financijskog i intelektualnog kapitala na izvoru te je njime sve lakše manipulirati. Nadalje, strukture poreznog planiranja s vremenom su postale sve sofisticiranije jer se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjenja porezne obveze trgovačkih društava. Zbog sveprisutne digitalizacije mnogih gospodarskih sektora u kombinaciji s brzim razvojem digitalnog gospodarstva upitna je prikladnost modela poreza na dobit koji se primjenjuju u Uniji, a koji su osmišljeni za tradicionalne industrije, uključujući i u pogledu mjere u kojoj bi se možda trebali ponovno izraditi kriteriji za vrednovanje i izračun kako bi odgovarali gospodarskim aktivnostima koje se odvijaju u 21. stoljeću. Iako se u tim situacijama naglašavaju nedostaci koji su potpuno različiti po naravi, svim situacijama stvaraju se prepreke koje narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i poremećaji između velikih trgovačkih društava i malih i srednjih poduzeća. Novim standardom za osnovicu poreza na dobit za Uniju trebale bi se stoga obuhvatiti takve vrste tržišnih nedostataka dok bi se istodobno trebali poštovati ciljevi dugoročne pravne jasnoće i sigurnosti i načelo porezne neutralnosti. Bolja usklađenost nacionalnih poreznih sustava dovest će do znatnog smanjenja troškova i administrativnog opterećenja za poduzeća koja posluju prekogranično unutar Unije. Iako je politika oporezivanja u nacionalnoj nadležnosti, člankom 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jasno je predviđeno da bi Vijeće, odlučujući jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom te Gospodarskim i socijalnim odborom, trebalo izdavati direktive za usklađivanje onih zakona i drugih propisa država članica u području oporezivanja koji neposredno utječu na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
(2)  Kako bi se pružila potpora pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo bi biti oblikovano u skladu s načelom da trgovačka društva plaćaju svoj pravedni udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit. Stoga je potrebno predvidjeti mehanizme kojima se trgovačka društva odvraćaju od iskorištavanja neusklađenosti među nacionalnim poreznim sustavima u cilju smanjenja svoje porezne obveze. Također je jednako važno poticati rast i gospodarski razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem prekogranične trgovine i ulaganja poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti rizike od dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja u Uniji s pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju međudjelovanjem nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno, trgovačka društva trebaju praktičan porezni i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne djelatnosti i njezino širenje preko granica u Uniji. U tom je kontekstu također potrebno ukloniti preostale slučajeve diskriminacije.
(2)  Kako bi se pružila potpora pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo bi biti oblikovano u skladu s načelom da trgovačka društva plaćaju svoj pravedni udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit i u kojima imaju stalnu poslovnu jedinicu. Uzimajući u obzir digitalne promjene u poslovnom okruženju potrebno je osigurati da se s trgovačkim društvima koja ostvaruju prihod u državi članici u kojoj nemaju fizičku stalnu poslovnu jedinicu nego digitalnu stalnu poslovnu jedinicu postupa jednako kao i s trgovačkim društvima koja imaju fizičku stalnu poslovnu jedinicu. Stoga je potrebno predvidjeti mehanizme kojima se trgovačka društva odvraćaju od iskorištavanja neusklađenosti među nacionalnim poreznim sustavima u cilju smanjenja svoje porezne obveze. Također je jednako važno poticati rast i gospodarski razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem prekogranične trgovine i ulaganja poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti rizike od dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja u Uniji s pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju međudjelovanjem nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno, trgovačka društva trebaju praktičan porezni i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne djelatnosti i njezino širenje preko granica u Uniji. U tom je kontekstu također potrebno ukloniti preostale slučajeve diskriminacije. Konsolidacija je bitna sastavnica sustava CCCTB-a jer se velike porezne prepreke s kojima se suočavaju trgovačka društva u Uniji koja pripadaju istoj grupi i posluju prekogranično mogu riješiti samo na taj način. Konsolidacijom se uklanjaju formalnosti oko transfernih cijena i dvostruko oporezivanje unutar grupe.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.
(3)  Kako je istaknuto u prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) od 16. ožujka 2011.7, sustavom oporezivanja dobiti trgovačkih društava kojim se Uniju smatra jedinstvenim tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza na dobit olakšala bi se prekogranična djelatnost trgovačkih društava koja su rezidenti u Uniji i promicao bi se cilj poboljšanja konkurentnosti Unije na međunarodnoj razini u pogledu ulaganja. Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je usmjeren na olakšavanje širenja komercijalne djelatnosti poduzeća unutar Unije. Osim tog cilja također je potrebno uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama izbjegavanja poreza. U tom kontekstu inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno pokrenuti kako bi se pod jednakim uvjetima suočilo s aspektom olakšanja poslovanja i funkcijom inicijative u pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza. Takvim bi se pristupom najbolje postigao cilj iskorjenjivanja poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
(3)  Kako je istaknuto u prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB)7 od 16. ožujka 2011., sustavom oporezivanja dobiti trgovačkih društava kojim se Uniju smatra jedinstvenim tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza na dobit olakšala bi se prekogranična djelatnost trgovačkih društava koja su rezidenti u Uniji i promicao bi se cilj poboljšanja konkurentnosti Unije na međunarodnoj razini u pogledu ulaganja, posebice za mala i srednja poduzeća. Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je usmjeren na olakšavanje širenja komercijalne djelatnosti poduzeća unutar Unije. Osim tog cilja također je potrebno uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama izbjegavanja poreza. U tom kontekstu inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno pokrenuti kako bi se pod jednakim uvjetima suočilo s aspektom olakšanja poslovanja i funkcijom inicijative u pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza. Primjenom CCCTB-a u svim državama članicama osiguralo bi se plaćanje poreza ondje gdje se dobit ostvaruje i gdje trgovačka društva imaju stalnu poslovnu jedinicu. Takvim bi se pristupom najbolje postigao cilj iskorjenjivanja poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Poboljšanje unutarnjeg tržišta ključan je čimbenik za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uvođenjem CCCTB-a povećao bi se gospodarski rast i broj radnih mjesta u Uniji jer bi se smanjila štetna porezna konkurencija između trgovačkih društava.
__________________
__________________
7 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011. o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (COM(2011)0121 final/2).
7 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011. o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (COM(2011)0121 final/2).
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
(4)  Uzimajući u obzir potrebu brzog djelovanja radi osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga, s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i ulaganja i, s druge strane, otpornijim na mehanizme izbjegavanja poreza, potrebno je podijeliti ambicioznu inicijativu CCCTB-a na dva odvojena prijedloga. U prvoj je fazi potrebno utvrditi pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit, prije rješavanja pitanja konsolidacije u drugoj fazi.
(4)  Uzimajući u obzir potrebu brzog djelovanja radi osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga, s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i ulaganja i, s druge strane, otpornijim na mehanizme izbjegavanja poreza, veoma je važno osigurati istodobno stupanje na snagu Direktive o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i Direktive o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit. Budući da takva promjena režima predstavlja važan korak k dovršetku unutarnjeg tržišta, potrebna je fleksibilnost kako bi se ona od početka ispravno provodila. Stoga bi se, budući da su unutarnjim tržištem obuhvaćene sve države članice, CCCTB trebao uvesti u svim državama članicama. Ako Vijeće ne donese jednoglasnu odluku o prijedlogu uvođenja CCCTB-a, Komisija bi trebala donijeti novi prijedlog na temelju članka 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prema kojemu Europski parlament i Vijeće donose potrebno zakonodavstvo u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. U krajnjoj nuždi države članice trebale bi pokrenuti poboljšanu suradnju koja bi u svako doba trebala biti otvorena državama članicama koje ne sudjeluju, u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Međutim, nažalost nije provedena dovoljno detaljna procjena utjecaja po državama ni za prijedlog o CCTB-u ni za prijedlog o CCCTB-u u smislu utjecaja na prihode koje države članice ostvaruju od poreza na dobit.
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
(5)  Mnoge strukture agresivnog planiranja poreza često se pojavljuju u prekograničnom kontekstu, što znači da grupe trgovačkih društava koje u tome sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na temelju navedenog, iz razloga proporcionalnosti, pravila o CCTB-u trebala bi biti obvezna samo za grupe trgovačkih društava znatne veličine. U tu je svrhu potrebno odrediti prag povezan s veličinom na temelju ukupnog konsolidiranog prihoda grupe koja podnosi konsolidirana financijska izvješća. Osim toga, grupe koje su ispod praga povezanog s veličinom također bi trebale imati mogućnost primjene pravila o CCTB-u radi boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu.
(5)  Mnoge strukture agresivnog planiranja poreza često se pojavljuju u prekograničnom kontekstu, što znači da grupe trgovačkih društava koje u tome sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na temelju navedenog, iz razloga proporcionalnosti, pravila o zajedničkoj osnovici na početku bi trebala biti obvezna samo za trgovačka društva koja pripadaju grupi znatne veličine. U tu je svrhu potrebno odrediti početni prag od 750 milijuna EUR povezan s veličinom na temelju ukupnog konsolidiranog prihoda grupe koja podnosi konsolidirana financijska izvješća. Budući da se ovom Direktivom postavlja novi standard za osnovicu poreza na dobit za sva poduzeća u Uniji, prag bi u razdoblju od najviše sedam godina trebalo spustiti na nulu. Trgovačka društva koja ne ispunjuju te kriterije također bi trebala u prvoj fazi imati mogućnost primjene pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit radi boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu.
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5a)  Uz neizmijenjene ostale okolnosti prelazak na zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobiti mogao bi rezultirati gubicima ili dobicima u fiskalnim prihodima država članica. Kako bi se nadoknadili gubici, trebalo bi uspostaviti privremeni kompenzacijski mehanizam koji će se financirati iz fiskalnog viška država članica koje zahvaljujući novom režimu ostvaruju dobitke u fiskalnim prihodima. Kompenzacija bi se trebala svake godine prilagođavati kako bi se uzele u obzir nacionalne ili regionalne odluke donesene prije stupanja na snagu ove Direktive. Komisija bi trebala imati obvezu da nakon razdoblja od sedam godina predloži ukidanje ili izmjenu sustava kompenzacije i da utvrdi gornje granice za kompenzaciju.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.b (nova)
(5b)  Kako bi se izbjegla postojeća raspodjela poreznog opterećenja između malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) i multinacionalnih korporacija kako je navedeno u rezoluciji Europskog parlamenta od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, zajedničkom osnovicom poreza na dobit želi se izbjeći nepovoljan položaj za MSP-ove u odnosu na konkurenciju i tako stvoriti jednake uvjete poslovanja za njih. Glavno porezno tijelo može pružiti MSP-ovima potrebne alate koji će im pomoći da zadovolje administrativne i organizacijske zahtjeve koje podrazumijeva uključivanje u sustav CCCTB-a.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
(6)  Prihvatljivost za grupu s konsolidiranim porezom trebala bi se utvrditi u skladu s ispitivanjem koje se sastoji od dva dijela i provodi na temelju i. kontrole (više od 50 % prava glasa) i ii. vlasništva (više od 75 % vlasničkog kapitala) ili prava na dobit (više od 75 % prava na udio u dobiti). Takvim bi se ispitivanjem osiguralo visoku razinu gospodarske integracije među članovima grupe. Dva praga za kontrolu i vlasništvo ili prava na dobit trebala bi se ispuniti tijekom porezne godine kako bi se jamčila cjelovitost sustava, u suprotnom bi neuspješno trgovačko društvo trebalo odmah izaći iz grupe. Kako bi se spriječile manipulacije poreznih ishoda ulaskom i izlaskom trgovačkih društava iz grupe u kratkom vremenskom razdoblju, trebao bi postojati i minimalni zahtjev od devet uzastopnih mjeseci za uspostavljanje članstva grupe.
(6)  Potrebno je utvrditi pojam stalne poslovne jedinice koja se nalazi u Uniji i pripada poreznom obvezniku koji je rezident u Uniji u svrhu oporezivanja. Multinacionalna trgovačka društva prečesto se organiziraju kako bi prenosila svoju dobit u povoljne porezne sustave, pri čemu ne plaćaju porez ili ga plaćaju po vrlo niskim stopama. Pojam stalne poslovne jedinice pružio bi preciznu i obvezujući definiciju uvjeta koji se moraju ispuniti kako bi multinacionalno trgovačko društvo moglo dokazati da ima poslovni nastan u nekoj državi. Tako će multinacionalna trgovačka društva biti prisiljena da pošteno plaćaju porez. Cilj je osigurati zajedničko razumijevanje među svim predmetnim poreznim obveznicima i isključiti mogućnost pojave neusklađenosti zbog različitih definicija. Isto tako, važno je imati zajedničku definiciju stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u trećoj zemlji ili stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u Uniji, a pripadaju poreznom obvezniku rezidentu treće zemlje u svrhu oporezivanja. Ako zbog transfernih cijena dođe do premještanja dobiti u jurisdikcije s niskim poreznim opterećenjem, prednost se daje sustavu u kojemu se dobit raspodjeljuje na temelju formule. Uvođenjem takvog sustava Unija može utvrditi međunarodni standard za moderno i učinkovito oporezivanje dobiti. Komisija bi trebala sastaviti smjernice za prijelazno razdoblje u kojemu raspodjela na temelju formule postoji paralelno s drugim metodama dodjeljivanja u odnosima s trećim zemljama, no u konačnici bi raspodjela na temelju formule trebala biti standardna metoda raspodjele. Komisija bi trebala sastaviti prijedlog o uvođenju EU-ova modela poreznog ugovora kojim bi se u konačnici zamijenile tisuće bilateralnih ugovora koje je zaključila svaka država članica.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6a)  Digitalna dobra obično su vrlo mobilna i nematerijalna. Istraživanja su pokazala da je digitalni sektor izrazito uključen u prakse agresivnog poreznog planiranja s obzirom na to da za mnoge poslovne modele nije potrebna fizička infrastruktura kako bi se izvršavale transakcije s klijentima i ostvarivala dobit. Zahvaljujući tome najveća digitalna trgovačka društva ne plaćaju gotovo nikakve poreze na prihode. U blagajnama država članica nastaju gubici poreza na prihode u vrijednosti od nekoliko milijardi eura zbog nemogućnosti oporezivanja multinacionalnih digitalnih poduzeća. U cilju rješavanja tog stvarnog i gorućeg pitanja društvene nepravde trebalo bi proširiti postojeće propise o porezu na dobit kako bi oni obuhvaćali novu sponu digitalne stalne poslovne jedinice na temelju znatne digitalne prisutnosti. Potrebno je imati ravnopravne uvjete za slične poslovne modele kako bi se mogli savladati porezni izazovi koji nastaju u kontekstu digitalizacije, a da se pritom ne ugrozi potencijal digitalnog sektora. U tom pogledu trebalo bi osobito uzeti u obzir napore koje OECD ulaže u izradu međunarodno usklađenih propisa.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.
(10)  Raspodjela na temelju formule za konsolidiranu poreznu osnovicu trebala bi se sastojati od tri jednako ponderirana čimbenika, prvenstveno rada, imovine i prodaje prema odredištu. Takvim jednakim ponderiranim čimbenicima trebao bi se odražavati uravnoteženi pristup raspodjeli oporezivih dobitaka među relevantnim državama članicama i trebalo bi se osigurati da se dobiti oporezuju tamo gdje se uistinu i zarade. Rad i imovinu stoga bi se trebalo raspodijeliti državama članicama u kojima se vrši rad ili se nalazi imovina te bi se time dala odgovarajuća važnost interesima ishodišne države članice, dok bi se prodaja trebala raspodijeliti odredišnoj državi članici za dobra i usluge. Kako bi se uzele u obzir razlike u razinama plaća diljem Unije i time omogućila pravedna raspodjela konsolidirane porezne osnovice, čimbenik rada trebao bi se sastojati i od platnog spiska i od broja zaposlenika (to jest svaka stavka trebala bi vrijediti pola). S druge strane, čimbenik imovine trebao bi se sastojati od dugotrajnih materijalnih imovina, no ne i nematerijalnih i financijskih imovina zbog njihove mobilne prirode i rizika da bi se pravila u ovoj Direktivi mogla zaobići. Kada zbog iznimnih okolnosti ishod raspodjele ne predstavlja pravedno opseg poslovne djelatnosti, zaštitnom klauzulom trebala bi se osigurati alternativna metoda dodjele prihoda.
(10)  Raspodjela na temelju formule za konsolidiranu poreznu osnovicu trebala bi se sastojati od četiri jednako ponderirana čimbenika, i to rada, imovine, prodaje prema odredištu te prikupljenih i korištenih osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga (dalje u tekstu „čimbenik podataka”). Takvim jednakim ponderiranim čimbenicima trebao bi se odražavati uravnoteženi pristup raspodjeli oporezivih dobitaka među relevantnim državama članicama i trebalo bi se osigurati da se dobiti oporezuju tamo gdje se uistinu i zarade. Rad i imovinu stoga bi se trebalo raspodijeliti državama članicama u kojima se vrši rad ili se nalazi imovina te bi se time dala odgovarajuća važnost interesima ishodišne države članice, dok bi se prodaja trebala raspodijeliti odredišnoj državi članici za dobra i usluge. Kako bi se uzele u obzir razlike u razinama plaća diljem Unije i time omogućila pravedna raspodjela konsolidirane porezne osnovice, čimbenik rada trebao bi se sastojati i od platnog spiska i od broja zaposlenika (to jest svaka stavka trebala bi vrijediti pola). S druge strane, čimbenik imovine trebao bi se sastojati samo od materijalnih imovina. Kada zbog iznimnih okolnosti ishod raspodjele ne predstavlja pravedno opseg poslovne djelatnosti, zaštitnom klauzulom trebala bi se osigurati alternativna metoda dodjele prihoda.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.a (nova)
(10a)  Formula za raspodjelu konsolidirane porezne osnovice mora u cijelosti odražavati gospodarsku djelatnost koja se odvijala u svakoj državi članici propisno uzimajući u cijelosti u obzir moguće znatne razlike među njihovim gospodarstvima. Ako formula dovede do neuravnotežene raspodjele kojom se ne odražava gospodarska djelatnost, takva se situacija može ispraviti mehanizmom za rješavanje sporova. U svjetlu navedenog Komisija bi trebala procijeniti mogućnost uspostave mehanizma za rješavanje sporova kako bi se osiguralo pravilno rješavanje sporova kada su uključene različite države članice.
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 11.
(11)  Zbog njihove posebnosti, za određene je sektore, kao što su financijski sektor i sektor osiguranja, sektor nafte i plina, kao i brodarstvo i zračni promet, potrebna prilagođena formula za raspodjelu konsolidirane porezne osnovice.
Briše se.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 14.
(14)  Ova se Direktiva temelji na Direktivi Vijeća 2016/xx/EU o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (kojom se utvrđuje zajednički skup pravila o oporezivanju dobiti poduzeća za izračun porezne osnovice) i njome se usmjerava na konsolidaciju poreznih ishoda diljem grupe. Stoga bi bilo potrebno riješiti međudjelovanje između dvaju zakonodavnih instrumenata i ostaviti prostora za promjenu određenih elemenata porezne osnovice u novi okvir grupe. Takvi bi elementi trebali posebno uključivati pravilo o ograničavanju kamata, klauzulu o prijelazu i zakonodavstvo o kontroliranim stranim društvima, kao i hibridne neusklađenosti.
(14)  Ova se Direktiva temelji na Direktivi Vijeća 2016/xx/EU o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (kojom se utvrđuje zajednički skup pravila o oporezivanju dobiti poduzeća za izračun porezne osnovice) i njome se usmjerava na konsolidaciju poreznih ishoda diljem grupe. Stoga je potrebno riješiti međudjelovanje između dvaju zakonodavnih instrumenata i ostaviti prostora za promjenu određenih elemenata porezne osnovice u novi okvir grupe. Takvi bi elementi trebali posebno uključivati pravilo o ograničavanju kamata, klauzulu o prijelazu i zakonodavstvo o kontroliranim stranim društvima, kao i hibridne neusklađenosti. Države članice ne bi trebalo sprječavati da uvode dodatne mjere protiv izbjegavanja poreza kako bi se smanjili negativni učinci premještanja dobiti u treće zemlje s niskim porezima.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.
(16)  Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Direktive koji nisu ključni, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebala bi se delegirati Komisiji u pogledu i. uzimanja u obzir izmjena zakona država članica u vezi s oblicima poduzeća i porezima na dobit te izmijene Priloga I. i II. u skladu s time; ii. utvrđivanja dodatnih definicija; i iii. dopune pravila o ograničavanju odbitka kamata pravilom protiv fragmentiranosti kako bi se bolje riješili rizici od izbjegavanja poreza koji bi se mogli pojaviti unutar grupe. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti šalju Europskom parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i na primjeren način.
(16)  Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Direktive koji nisu ključni, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebala bi se delegirati Komisiji u pogledu i. uzimanja u obzir izmjena zakona država članica u vezi s oblicima poduzeća i porezima na dobit te izmijene Priloga I. i II. u skladu s time; ii. utvrđivanja dodatnih definicija; iii. dopune pravila o ograničavanju odbitka kamata pravilom protiv fragmentiranosti kako bi se bolje riješili rizici od izbjegavanja poreza koji bi se mogli pojaviti unutar grupe: i iv. izdavanja smjernica za prijelazno razdoblje u kojemu raspodjela na temelju formule postoji paralelno s drugim metodama dodjeljivanja u odnosima s trećim zemljama. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, i da uzme u obzir godišnju rezoluciju Europskog parlamenta. Pri pripremi i izradi delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti šalju Europskom parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i na primjeren način.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
(17)  Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Direktive, provedbene ovlasti trebale bi se prenijeti na Komisiju i. radi godišnjeg donošenja popisa oblika trgovačkog društva iz trećih zemalja koji su slični oblicima trgovačkog društva navedenima u Prilogu I.; ii. radi utvrđivanja detaljnih pravila o izračunu čimbenika rada, imovine i prodaje, raspodjeli zaposlenika i platnog spiska, imovina i prodaje u odgovarajući čimbenik i vrednovanje imovine; iii. radi donošenja akta kojim se utvrđuje standardni obrazac obavijesti o stvaranju grupe; iv. radi utvrđivanja pravila o elektroničkom ispunjavanju konsolidirane porezne prijave, obrascu konsolidirane porezne prijave, obrascu porezne prijave pojedinog poreznog obveznika i potrebnoj popratnoj dokumentaciji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća12.
(17)  Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Direktive, provedbene ovlasti trebale bi se prenijeti na Komisiju i. radi godišnjeg donošenja popisa oblika trgovačkog društva iz trećih zemalja koji su slični oblicima trgovačkog društva navedenima u Prilogu I.; ii. radi utvrđivanja detaljnih pravila o izračunu čimbenika rada, imovine i prodaje te čimbenika podataka, raspodjeli zaposlenika i platnog spiska, raspodjeli prikupljenih i korištenih osobnih podataka, imovina i prodaje u odgovarajući čimbenik i vrednovanje imovine; iii. radi donošenja akta kojim se utvrđuje standardni obrazac obavijesti o stvaranju grupe; iv. radi utvrđivanja pravila o elektroničkom ispunjavanju konsolidirane porezne prijave, obrascu konsolidirane porezne prijave, obrascu porezne prijave pojedinog poreznog obveznika i potrebnoj popratnoj dokumentaciji. Komisija bi trebala izraditi jedinstvene obrasce porezne prijave u suradnji s poreznim upravama država članica. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća12.
__________________
__________________
12 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.)
12 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 18.
(18)  Budući da se ciljevi ove Direktive, konkretno poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta s pomoću suzbijanja praksi međunarodnog izbjegavanja poreza i olakšanje prekograničnog poslovanja unutar Unije ne mogu u dovoljnoj mjeri postići različitim pojedinačnim djelovanjem država članica jer je za njihovo ostvarivanje potrebno koordinirano djelovanje, nego se mogu bolje ostvariti na razini Unije zbog činjenice da je Direktiva usmjerena na neučinkovitosti unutarnjeg tržišta uzrokovane međudjelovanjem različitih nacionalnih poreznih pravila koja imaju utjecaj na unutarnje tržište i kojima se obeshrabruje prekogranično djelovanje, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi okvir onoga što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva, posebno uzimajući u obzir da je njezino obvezno područje primjene ograničeno na grupe iznad određene veličine.
(18)  Budući da se ciljevi ove Direktive, konkretno poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta s pomoću suzbijanja praksi međunarodnog izbjegavanja poreza i olakšanje prekograničnog poslovanja unutar Unije, osobito za mala i srednja poduzeća, ne mogu u dovoljnoj mjeri postići različitim pojedinačnim djelovanjem država članica jer je za njihovo ostvarivanje potrebno koordinirano djelovanje, nego se mogu bolje ostvariti na razini Unije zbog činjenice da je Direktiva usmjerena na neučinkovitosti unutarnjeg tržišta uzrokovane međudjelovanjem različitih nacionalnih poreznih pravila koja imaju utjecaj na unutarnje tržište i kojima se obeshrabruje prekogranično djelovanje, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi okvir onoga što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva, posebno uzimajući u obzir da je njezino obvezno područje primjene ograničeno na grupe iznad određene veličine.
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.
(20)  Komisija bi trebala imati obvezu preispitivanja primjene Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Vijeće. Države članice trebale bi imati obvezu dostavljanja Komisiji teksta odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
(20)  Budući da ova Direktiva sadržava važne izmjene pravila o oporezivanju dobiti poduzeća, Komisija bi trebala imati obvezu da provede temeljitu procjenu primjene Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće. To izvješće o provedbi trebalo bi sadržavati barem sljedeće elemente: utjecaj sustava oporezivanja predviđenog ovom Direktivom na prihode država članica, prednosti i nedostatke tog sustava za MSP-ove, utjecaj na pravednu naplatu poreza između država članica, utjecaj na unutarnje tržište u cjelini s posebnim osvrtom na moguće narušavanje tržišnog natjecanja između trgovačkih društava koja podliježu novim pravilima utvrđenima ovom Direktivom i broj poduzeća obuhvaćenih područjem primjene tijekom prijelaznog razdoblja. Komisija bi trebala imati obvezu preispitivanja primjene ove Direktive deset godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Države članice trebale bi imati obvezu dostavljanja Komisiji teksta odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.a (nova)
(20a)  Kako bi se postigla potpuna i dosljedna konsolidacija i spriječio nastanak novih prilika za arbitražu zbog računovodstvenih nedosljednosti između država članica, potrebno je usvojiti jasne, dosljedne i objektivne kriterije za izračun konsolidirane porezne osnovice. Komisija bi u tu svrhu trebala predložiti potrebnu prilagodbu relevantnih odredbi ove Direktive koje se odnose na definiciju i izračun konsolidirane porezne osnovice.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.b (nova)
(20b)  Komisija bi trebala razmotriti dodatne studije kojima se analizira mogući utjecaj CCCTB-a na prihode koje pojedine države članice ostvaraju od poreza na dobit i mogući nepovoljan položaj EU-a u odnosu na konkurenciju iz trećih zemalja.
Amandman 20
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
1.  U ovoj se Direktivi uspostavlja sustav za konsolidaciju poreznih osnovica, kako je navedeno u Direktivi Vijeća 2016/xx/EU, trgovačkih društava koja su članovi grupa i utvrđuju se pravila o raspodjeli zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit državama članicama i načinu upravljanja istim od strane nacionalnih poreznih tijela.
1.  Ovom se Direktivom uspostavlja zajednička osnovica za oporezivanje određenih trgovačkih društava u Uniji i utvrđuju se pravila za izračun te osnovice, uključujući pravila o mjerama za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza i mjerama koje se odnose na međunarodnu dimenziju predloženog poreznog sustava.
_______________
14 [puni naziv Direktive (SL L [ ], [ ], str. [ ])].
Amandman 21
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Pravila ove Direktive primjenjuju se na trgovačko društvo koje je osnovano u skladu sa zakonima države članice, uključujući njegove stalne poslovne jedinice u drugim državama članicama, ako trgovačko društvo ispunjuje sve sljedeće uvjete:
1.  Pravila ove Direktive primjenjuju se na trgovačko društvo koje je osnovano u skladu sa zakonima države članice, uključujući njegove stalne ili digitalne stalne poslovne jedinice u drugim državama članicama, ako trgovačko društvo ispunjuje sve sljedeće uvjete:
Amandman 22
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka c
(c)  pripada, za potrebe financijskog računovodstva, konsolidiranoj grupi s ukupnim konsolidiranim prihodom grupe koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom financijske godine koja prethodi relevantnoj financijskoj godini;
(c)  pripada, za potrebe financijskog računovodstva, konsolidiranoj grupi s ukupnim konsolidiranim prihodom grupe koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom financijske godine koja prethodi relevantnoj financijskoj godini. Taj se prag u razdoblju od najviše sedam godina spušta na nulu;
Amandman 23
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 3.
3.  Trgovačko društvo koje ispunjava uvjete iz stavka 1. točaka (a), (b) i (d), ali ne ispunjava one iz točke (c) tog stavka, može donijeti odluku o primjeni pravila ove Direktive u razdoblju od pet poreznih godina, uključivo za svoje stalne poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim državama članicama. To se razdoblje automatski produljuje za uzastopna razdoblja od pet poreznih godina, osim ako ne postoji obavijest o prestanku postojanja kako je navedeno u članku 47.podstavku 2. Uvjeti iz stavka 1. točaka (a), (b) i (d) ispunjuju se svaki put kada dođe do produljenja razdoblja.
3.  Trgovačko društvo koje ispunjava uvjete iz stavka 1. točaka (a), (b) i (d), ali ne ispunjava one iz točke (c) tog stavka, može donijeti odluku o primjeni pravila ove Direktive, uključivo za svoje stalne poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim državama članicama.
Amandman 24
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4.
4.  Pravila ove Direktive ne primjenjuju se na brodarska društva podložna posebnom poreznom režimu. Brodarsko društvo podložno posebnom poreznom režimu uzima se u obzir za potrebe određivanja trgovačkih društava koja su članovi iste grupe kako je navedeno u člancima 5. i 6.
Briše se.
Amandman 25
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka 23.
(23)  „konsolidirana porezna osnovica” znači rezultat zbrajanja zajedničkih poreznih osnovica svih članova grupe, kako je izračunan u skladu s Direktivom 2016/xx/EU;
(23)  „konsolidirana porezna osnovica” znači konsolidirani neto oporezivi prihod članova grupe, kako je izračunan na dosljednoj računovodstvenoj osnovi primjenjivoj na sve članove grupe u skladu s Direktivom 2016/xx/EU;
Amandman 26
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka 28.a (nova)
(28a)  „čimbenik podataka” znači prikupljanje i korištenje osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga u komercijalne svrhe u jednoj ili više država članica.
Amandman 27
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 3.
3.  Kada se mjesto stvarne uprave člana grupe koji se bavi brodarstvom i prijevozom unutarnjim vodama nalazi na brodu, član grupe smatra se za potrebe oporezivanja rezidentom države članice matične luke broda ili kada ne postoji takva matična luka, države članice rezidentnosti operatora broda za potrebe oporezivanja.
Briše se.
Amandman 28
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 4.
4.  Porezni obveznik rezident podliježe porezu na dobit za sav prihod izveden iz bilo kojeg izvora, neovisno radi li se o izvoru unutar ili van države članice u kojoj je rezident za potrebe oporezivanja.
4.  Porezni obveznik rezident podliježe porezu na dobit za sav prihod nastao iz bilo kakve aktivnosti, neovisno radi li se o izvoru unutar ili van države članice u kojoj je rezident za potrebe oporezivanja.
Amandman 29
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 5.
5.  Porezni obveznik nerezident podliježe porezu na dobit za sav prihod od aktivnosti izvršenih kroz stalnu poslovnu jedinicu u državi članici.
5.  Porezni obveznik nerezident podliježe porezu na dobit za sav prihod od aktivnosti izvršenih kroz stalnu poslovnu jedinicu u državi članici, uključujući i kroz digitalnu stalnu poslovnu jedinicu. Digitalna stalna poslovna jedinica poreznog obveznika utvrđuje se u skladu s uvjetima i kriterijima navedenima u članku 5. Direktive Vijeća ... o zajedničkoj osnovici poreza na dobit1a.
_______________
1a Direktiva Vijeća ... o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (SL L ..., …, str. ...).
Amandman 30
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 1. – točka a
(a)  pravo iskorištavanja više od 50 % glasačkih prava; i
(a)  pravo iskorištavanja glasačkih prava koja premašuju 50 %; i
Amandman 31
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2.a (novi)
2a.  Stalne poslovne jedinice obuhvaćaju digitalne stalne poslovne jedinice u skladu s uvjetima i kriterijima navedenima u članku 5. Direktive Vijeća ... o zajedničkoj osnovici poreza na dobit1a.
_______________
1a Direktiva Vijeća ... o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (SL L ..., …, str. ...).
Amandman 32
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 1.
1.  Porezne osnovice svih članova grupe zbrajaju se u konsolidiranu poreznu osnovicu.
1.  Porezna osnovica konsolidirane grupe određuje se kao da je riječ o samo jednom subjektu. U tu se svrhu ukupna porezna osnovica grupe ponovo obrađuje kako bi se uklonila sva dobit ili svi gubici, uključujući one koji proizlaze iz bilo koje transakcije, bez obzira na njezinu prirodu, između dva ili više subjekata unutar grupe.
Amandman 33
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 2.
2.  Ako je konsolidirana porezna osnovica negativna, gubitak se prebacuje i izvršava se prijeboj sa sljedećom pozitivnom konsolidiranom poreznom osnovicom. Ako je konsolidirana porezna osnovica pozitivna, raspodjeljuje se u skladu s Poglavljem VIII.
2.  Ako je konsolidirana porezna osnovica negativna, gubitak se prebacuje i izvršava se prijeboj sa sljedećom pozitivnom konsolidiranom poreznom osnovicom tijekom razdoblja od najviše pet godina. Ako je konsolidirana porezna osnovica pozitivna, raspodjeljuje se u skladu s Poglavljem VIII.
Amandman 34
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 2.
2.  Grupe primjenjuju dosljednu i adekvatno dokumentiranu metodu za bilježenje transakcija unutar grupe. Grupe mogu promijeniti metodu samo iz valjanih gospodarskih razloga i samo na početku porezne godine.
2.  Grupe primjenjuju dosljednu i adekvatno dokumentiranu metodu za bilježenje transakcija unutar grupe. Grupe mogu promijeniti metodu samo iz valjanih gospodarskih razloga i samo na početku porezne godine. Sve takve transakcije uklanjaju se iz porezne osnovice kao rezultat konsolidacije provedene u skladu s člankom 7. stavkom 1.
Amandman 35
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 3.
3.  Metodom za bilježenje transakcija unutar grupe omogućuje se utvrđivanje svih prijenosa i prodaja unutar grupe na najnižoj cijeni za imovinu koja nije podložna amortizaciji ili vrijednosti za potrebe oporezivanja za imovine koje se amortiziraju.
Briše se.
Amandman 36
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 4.
4.  Prijenosi unutar grupe ne mijenjaju status samostvarajućih nematerijalnih imovina.
Briše se.
Amandman 37
Prijedlog direktive
Članak 23. – stavak 1. – podstavak 1.
Kada kao rezultat poslovne reorganizacije jedna ili više grupa, ili dva ili više članova grupe, postanu dio druge grupe, svi neodbijeni gubici prethodno postojeće grupe ili prethodno postojećih grupa raspodjeljuju se svakom članu grupe u skladu s Poglavljem VIII. i na temelju čimbenika prema njihovom stanju na kraju porezne godine u kojoj se izvršila poslovna reorganizacija. Neodbijeni gubici prethodno postojeće grupe ili prethodno postojećih grupa prenose se za buduće godine.
Kada kao rezultat poslovne reorganizacije jedna ili više grupa, ili dva ili više članova grupe, postanu dio druge grupe, svi neodbijeni gubici prethodno postojeće grupe ili prethodno postojećih grupa raspodjeljuju se svakom članu grupe u skladu s Poglavljem VIII. i na temelju čimbenika prema njihovom stanju na kraju porezne godine u kojoj se izvršila poslovna reorganizacija. Neodbijeni gubici prethodno postojeće grupe ili prethodno postojećih grupa prenose se tijekom razdoblja od najviše pet godina.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Članak 23. – stavak 2.
2.  Kada se dva ili više glavnih poreznih obveznika spoje u smislu članka 2. stavka (a) točaka i. i ii. Direktive Vijeća 2009/133/EZ15, svi neodbijeni gubici grupe raspodjeljuju se članovima u skladu s Poglavljem VIII., na temelju čimbenika prema njihovom stanju na kraju porezne godine u kojoj je došlo do spajanja. Neodbijeni gubici prebacuju se za buduće godine.
2.  Kada se dva ili više glavnih poreznih obveznika spoje u smislu članka 2. stavka (a) točaka i. i ii. Direktive Vijeća 2009/133/EZ15, svi neodbijeni gubici grupe raspodjeljuju se članovima u skladu s Poglavljem VIII., na temelju čimbenika prema njihovom stanju na kraju porezne godine u kojoj je došlo do spajanja. Neodbijeni gubici prebacuju se tijekom razdoblja od najviše pet godina.
__________________
__________________
15 Direktiva Vijeća 2009/133/EZ od 19. listopada 2009. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na spajanja, podjele, djelomične podjele, prijenose imovine i zamjene dionica trgovačkih društava iz različitih država članica te na prijenos sjedišta SE-a ili SCE-a iz jedne države članice u drugu (SL L 310, 25.11.2009, str. 34).
15 Direktiva Vijeća 2009/133/EZ od 19. listopada 2009. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na spajanja, podjele, djelomične podjele, prijenose imovine i zamjene dionica trgovačkih društava iz različitih država članica te na prijenos sjedišta SE-a ili SCE-a iz jedne države članice u drugu (SL L 310, 25.11.2009., str. 34.).
Amandman 39
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 1. – podstavak 1.
Konsolidirana porezna osnovica dijeli se među članovima grupe svake porezne godine na temelju formule za raspodjelu. Pri utvrđivanju raspodijeljenog udjela člana grupe A, formula preuzima sljedeći oblik, a stavlja se jednaka važnost na čimbenike prodaje, rada i imovine:
Konsolidirana porezna osnovica dijeli se među članovima grupe svake porezne godine na temelju formule za raspodjelu. Pri utvrđivanju raspodijeljenog udjela člana grupe A, formula preuzima sljedeći oblik, a stavlja se jednaka važnost na čimbenike prodaje, rada, imovine i čimbenik podataka:
Amandman 40
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 1. – formula

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Amandman 41
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)
Ako se jedan ili više čimbenika zbog prirode aktivnosti poreznog obveznika ne primjenjuju, svi ostali primjenjivi čimbenici u formuli trebali bi se razmjerno ponovno ponderirati kako bi se očuvao apsolutno jednaki ponder pridružen svakom primjenjivom čimbeniku.
Amandman 42
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 5.
5.  Pri utvrđivanju raspodijeljenog udjela člana grupe, jednaka se važnost stavlja na čimbenike prodaje, rada i imovine.
5.  Pri utvrđivanju raspodijeljenog udjela člana grupe, jednaka se važnost stavlja na čimbenike prodaje, rada i imovine i čimbenik podataka.
Amandman 43
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 5.a (novi)
5a.  Jedna polovica čimbenika podataka sastoji od ukupne količine osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga koje u pojedinoj državi članici prikupi član grupe kao brojnika i ukupne količine osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga koje u pojedinoj državi članici prikupi grupa kao nazivnika, a druga polovica čimbenika podataka sastoji se od ukupne količine osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga koje u pojedinoj državi članici koristi član grupe kao brojnika i ukupne količine osobnih podataka korisnika internetskih platformi i usluga koje u pojedinoj državi članici koristi grupa kao nazivnika.
Amandman 44
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 5.b (novi)
5b.  Količina osobnih podataka koji se prikupe u skladu s čimbenikom podataka mjeri se na kraju porezne godine u svakoj državi članici.
Amandman 45
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 5.c (novi)
5c.  Definicija prikupljanja i korištenja osobnih podataka u komercijalne svrhe u kontekstu čimbenika podataka određuje se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.
Amandman 46
Prijedlog direktive
Članak 29.
Članak 29.
Briše se.
Zaštitna klauzula
Kao iznimka pravilu utvrđenom člankom 28., ako glavni porezni obveznik ili nadležno tijelo smatra da ishod raspodjele konsolidirane porezne osnovice članu grupe ne predstavlja pravedno opseg poslovne djelatnosti tog člana grupe, glavni porezni obveznik ili nadležno tijelo može zatražiti upotrebu alternativne metode za izračun poreznog udjela svakog člana grupe. Alternativna metoda može se upotrijebiti samo ako se nakon savjetovanja među nadležnim tijelima i, kada je to primjenjivo, rasprava održanih u skladu s člancima 77. i 78., sva ta tijela slože s upotrebom te alternativne metode. Države članice glavnog poreznog tijela obavještavaju Komisiju o alternativnoj metodi koja je upotrijebljena.
Amandman 47
Prijedlog direktive
Članak 38. – stavak 1.
1.  Prodaja dobara uključuje se u čimbenik prodaje člana grupe koji se nalazi u državi članici u kojoj završava isporuka ili prijenos dobara osobi koja ih nabavlja. Ako se to mjesto ne može utvrditi, prodaja dobara pripisuje se članu grupe koji se nalazi u državi članici posljednje utvrđene lokacije dobara.
1.  Prodaja dobara uključuje se u čimbenik prodaje člana grupe koji se nalazi u državi članici u kojoj završava isporuka ili prijenos dobara osobi koja ih nabavlja. Ako se to mjesto ne može utvrditi ili član grupe nema oporezivu sponu, prodaja dobara pripisuje se članu grupe koji se nalazi u državi članici posljednje utvrđene lokacije dobara.
Amandman 48
Prijedlog direktive
Članak 43.
Članak 43.
Briše se.
Brodarstvo, prijevoz unutarnjim vodama i zračni promet
Prihodi, troškovi i ostale stavke koje se mogu odbiti i koji pripadaju članu grupe čija je primarna djelatnost upravljanje brodovima i letjelicama u međunarodnom prometu ili upravljanje brodovima koji sudjeluju u prijevozu unutarnjim vodama isključuju se iz konsolidirane porezne osnovice te se ne raspodjeljuju u skladu s pravilima iz članka 28. Umjesto toga, prihodi, troškovi i ostale stavke koje se mogu odbiti pripisuju se tom članu grupe na osnovi svake pojedine transakcije i podložni su prilagodbama za cijenu u skladu s člankom 56. Direktive 2016/xx/EU.
Udjeli u članu grupe i udjeli člana grupe uzimaju se u obzir za potrebe utvrđivanja postoji li grupa kao ona navedena u člancima 5. i 6.
Amandman 49
Prijedlog direktive
Članak 46. – stavak 2.
2.  Obavješću navedenom u stavku 1. obuhvaćeni su svi članovi grupe osim brodarskih društava navedenih u članku 2. stavku 4.
2.  Obavješću navedenom u stavku 1. obuhvaćeni su svi članovi grupe.
Amandman 50
Prijedlog direktive
Članak 48. – stavak 2.
Komisija može donijeti akt kojim se utvrđuje standardni obrazac obavijesti o stvaranju grupe. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 77. stavka 2.
Komisija donosi akt kojim se utvrđuje standardni obrazac obavijesti o stvaranju grupe. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 77. stavka 2.
Amandman 51
Prijedlog direktive
Članak 55. – stavak 1.
Komisija može donijeti akte za utvrđivanje pravila o elektroničkom podnošenju konsolidirane porezne prijave, o obrascu konsolidirane porezne prijave, o obrascu porezne prijave pojedinog poreznog obveznika i o potrebnoj popratnoj dokumentaciji. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 77. stavka 2.
Komisija donosi akte za utvrđivanje pravila o elektroničkom podnošenju konsolidirane porezne prijave, o obrascu konsolidirane porezne prijave, o obrascu porezne prijave pojedinog poreznog obveznika i o potrebnoj popratnoj dokumentaciji. Komisija izrađuje jedinstvene obrasce porezne prijave u suradnji s poreznim upravama država članica. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 77. stavka 2.
Amandman 52
Prijedlog direktive
Članak 65. – stavak 1.
1.  Ako se nadležno tijelo države članice u kojoj je član grupe rezident za potrebe oporezivanja ili smješten u obliku stalne poslovne jedinice ne slaže s odlukom glavnog poreznog tijela donesenom u skladu s člankom 49., člankom 56. stavkom 2. ili stavkom 4., ili člankom 56. stavkom 5. drugim podstavkom, ono može osporiti odluku pred sudovima države članice glavnog poreznog tijela unutar razdoblja od tri mjeseca.
1.  Ako se nadležno tijelo države članice u kojoj je član grupe rezident za potrebe oporezivanja ili smješten u obliku stalne poslovne jedinice, uključujući u obliku digitalne stalne poslovne jedinice, ne slaže s odlukom glavnog poreznog tijela donesenom u skladu s člankom 49., člankom 56. stavkom 2. ili stavkom 4., ili člankom 56. stavkom 5. drugim podstavkom, ono može osporiti odluku pred sudovima države članice glavnog poreznog tijela unutar razdoblja od tri mjeseca.
Amandman 53
Prijedlog direktive
Članak 65. – stavak 2.a (novi)
2a.  Komisija analizira bi li se uspostavom mehanizma za rješavanje sporova dodatno povećala učinkovitost i djelotvornost pri rješavanju sporova između država članica. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o tome, a potrebi i zakonodavni prijedlog.
Amandman 54
Prijedlog direktive
Članak 67. – stavak 1.
1.  Žalbe protiv izmijenjene porezne procjene ili porezne procjene izrađene u skladu s člankom 54. razmotrit će administrativno tijelo koje je u skladu s pravom države članice glavnog poreznog tijela nadležno za razmatranje žalbe na prvom stupnju. To administrativno tijelo neovisno je od poreznih tijela iz države članice glavnog poreznog tijela. Ako takvo administrativno tijelo ne postoji u toj državi članici, glavni porezni obveznik može izravno podnijeti sudsku žalbu.
1.  Žalbe protiv izmijenjene porezne procjene ili porezne procjene izrađene u skladu s člankom 54. razmotrit će administrativno tijelo koje je u skladu s pravom države članice glavnog poreznog tijela nadležno za razmatranje žalbe na prvom stupnju. To administrativno tijelo neovisno je od poreznih tijela iz države članice glavnog poreznog tijela. Ako takvo administrativno tijelo ne postoji u toj državi članici ili ako tome glavni porezni obveznik daje prednost, glavni porezni obveznik može izravno podnijeti sudsku žalbu.
Amandman 55
Prijedlog direktive
Članak 67. – stavak 5.
5.  Administrativno tijelo navedeno u stavku 1. odlučuje o žalbi u roku od šest mjeseci. Ako glavni porezni obveznik unutar tog razdoblja ne primi odluku, smatra se da je odluka glavnog poreznog tijela potvrđena.
5.  Ako je nadležno za žalbu, administrativno tijelo navedeno u stavku 1. odlučuje o žalbi u roku od šest mjeseci. Ako glavni porezni obveznik unutar tog razdoblja ne primi odluku, smatra se da je odluka glavnog poreznog tijela potvrđena.
Amandman 56
Prijedlog direktive
Članak 69. – stavak 2.
2.  Kad se primjenjuje stavak 1., prekoračeni troškovi zaduživanja i EBITDA izračunavaju se na razini grupe te obuhvaćaju rezultate za sve njezine članove. Iznos od 3 000 000 EUR naveden u članku 13. Direktive 2016/xx/EU povećava se na 5 000 000.
2.  Kad se primjenjuje stavak 1., prekoračeni troškovi zaduživanja i EBITDA izračunavaju se na razini grupe te obuhvaćaju rezultate za sve njezine članove. Iznos od 1 000 000 EUR naveden u članku 13. Direktive 2016/xx/EU povećava se na 5 000 000.
Amandman 57
Prijedlog direktive
Članak 71.
Članak 71.
Briše se.
Olakšica za gubitke i ponovno uračunavanje
1.  Članak 41. Direktive 2016/xx/EU o olakšici za gubitke i ponovno uračunavanje automatski se prestaje primjenjivati kad ova Direktiva stupi na snagu.
2.  Preneseni gubici koji još nisu ponovno uračunani kad ova Direktiva stupi na snagu ostaju kod poreznog obveznika na kojeg su preneseni.
Amandman 58
Prijedlog direktive
Članak 72. – stavak 1.
Za potrebe ove Direktive, upućivanje na zakonsku stopu poreza na dobit kojoj bi podlijegao porezni obveznik u prvom podstavku članka 53. stavka 1. Direktive 2016/xx/EU ne primjenjuje se te umjesto toga stopu zamjenjuje prosječna zakonska stopa poreza na dobit koja je primjenjiva među svim državama članicama.
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se pravila o prijelazu utvrđena u članku 53. Direktive 2016/xx/EU.
Amandman 59
Prijedlog direktive
Članak 73. – stavak 1.
Za potrebe ove Direktive područje primjene zakonodavstva o kontroliranim stranim društvima prema članku 59. Direktive 2016/xx/EU ograničeno je na odnose između članova grupe i subjekata koji su rezidenti za potrebe oporezivanja ili stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u trećoj zemlji.
Za potrebe ove Direktive područje primjene zakonodavstva o kontroliranim stranim društvima prema članku 59. Direktive 2016/xx/EU ograničeno je na odnose između članova grupe i subjekata koji su rezidenti za potrebe oporezivanja ili stalnih poslovnih jedinica, uključujući digitalne stalne poslovne jedinice, koje se nalaze u trećoj zemlji.
Amandman 60
Prijedlog direktive
Članak 74. – stavak 1.
Za potrebe ove Direktive, područje primjene pravila o hibridnoj neusklađenosti iz članka 61. Direktive 2016/xx/EU ograničeno je na odnose između članova grupe i povezanih društava koja nisu članovi grupe, kako je navedeno u članku 56. Direktive 2016/xx/EU.
Za potrebe ove Direktive, područje primjene pravila o hibridnoj neusklađenosti i povezani aranžmani primjenjuju se kako je definirano člankom 61. Direktive 2016/xx/EU.
Amandman 61
Prijedlog direktive
Članak 76.
Članak 76.
Članak 76.
Obavješćivanje Europskog parlamenta
Obavješćivanje Europskog parlamenta
1.  Europski parlament organizira međuparlamentarnu konferenciju kako bi se procijenio sustav CCCTB-a uzimajući u obzir ishode rasprava o poreznoj politici vođenih u okviru postupka Europskog semestra. Europski parlament u rezoluciji koja se upućuje Komisiji i Vijeću izražava svoje mišljenje i zaključke o tom pitanju.
Komisija obavješćuje Europski parlament o donošenju delegiranih akata, o bilo kojem prigovoru u vezi s njima i o opozivu delegiranja ovlasti od strane Vijeća.
2.   Komisija obavješćuje Europski parlament o donošenju delegiranih akata, o bilo kojem prigovoru u vezi s njima i o opozivu delegiranja ovlasti od strane Vijeća.
Amandman 62
Prijedlog direktive
Članak 78.a (novi)
Članak 78.a
Kompenzacijski mehanizam
Kako bi se kompenzirali iznenadni šokovi u prihodima od poreza u državama članicama koji nastaju zbog fiskalnih dobitaka i gubitaka koji su prouzročeni izravno i isključivo prijelazom na novi sustav uveden ovom Direktivom, Komisija uspostavlja poseban kompenzacijski mehanizam operativan od trenutka stupanja na snagu ove Direktive. Kompenzacija se svake godine prilagođuje kako bi se uzele u obzir nacionalne ili regionalne odluke donesene prije stupanja na snagu ove Direktive. Kompenzacijski mehanizam financira se iz fiskalnog viška država članica koje ostvaruju dobitke u fiskalnim prihodima, a uspostavlja se na početno razdoblje od sedam godina. Nakon tog razdoblja Komisija procjenjuje potrebu za nastavkom funkcioniranja kompenzacijskog mehanizma i sukladno tomu odlučuje o njegovu ukidanju ili jednokratnom produženju na još jedno razdoblje od najviše dvije godine.
Amandman 63
Prijedlog direktive
Članak 79.
Članak 79.
Članak 79.
Preispitivanje
Izvješće o provedbi i preispitivanje provedbe
Komisija preispituje primjenu Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Vijeće o njezinoj primjeni. Izvješće posebno uključuje analizu učinka mehanizma iz Poglavlja VIII. ove Direktive o raspodjeli poreznih osnovica među državama članicama.
Komisija procjenjuje primjenu Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Europski parlament i Vijeće o njezinoj primjeni. To izvješće o provedbi posebno uključuje analizu učinka mehanizma iz Poglavlja VIII. ove Direktive o raspodjeli poreznih osnovica među državama članicama. Pri donošenju zaključaka iz takvog izvješća o provedbi ili u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira Komisija predlaže uvjete na temelju kojih bi se dio fiskalnih prihoda ostvarenih uslijed primjene zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit dodijelio općem proračunu Unije kako bi se proporcionalno smanjili doprinosi država članica u taj proračun.
Komisija preispituje primjenu Direktive deset godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Europski parlament i Vijeće o njezinoj primjeni.
Amandman 64
Prijedlog direktive
Članak 80. – stavak 1. – podstavak 1.
Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2020. One Komisiji odmah dostavljaju tekst takvih odredaba.
Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2019. One Komisiji odmah dostavljaju tekst takvih odredaba.
Amandman 65
Prijedlog direktive
Članak 80. – stavak 1. – podstavak 2.
One te odredbe primjenjuju od 1. siječnja 2021.
One te odredbe primjenjuju od 1. siječnja 2020.

Zajednička osnovica poreza na dobit *
PDF 721kWORD 81k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (COM(2016)0685 – C8-0472/2016 – 2016/0337(CNS))
P8_TA(2018)0088A8-0050/2018

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2016)0685),

–  uzimajući u obzir članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0472/2016),

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja Danskog parlamenta, irskog Zastupničkog doma, irskog Senata, luksemburškog Zastupničkog doma, malteškog Zastupničkog doma, nizozemskog Senata, nizozemskog Zastupničkog doma i Švedskog parlamenta, koja su podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti i u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0050/2018),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj Prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti Prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.
(1)  Trgovačka društva koja se žele baviti prekograničnim poslovanjem unutar Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne poremećaje izazvane postojanjem i međudjelovanjem 28 različitih sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava. Nadalje, strukture poreznog planiranja s vremenom su postale sve sofisticiranije jer se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjenja porezne obveze trgovačkih društava. Iako se u tim situacijama naglašavaju nedostaci koji su potpuno različiti po naravi, objema situacijama stvaraju se prepreke koje narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Mjerom za rješavanje tih problema trebale bi se stoga obuhvatiti obje vrste tržišnih nedostataka.
(1)  Trgovačka društva koja se žele baviti prekograničnim poslovanjem unutar Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne poremećaje izazvane postojanjem i međudjelovanjem 28 različitih sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava. U doba globalizacije i digitalizacije sve je teže pratiti oporezivanje u prvom redu financijskog i intelektualnog kapitala na izvoru te je njime sve lakše manipulirati. Nadalje, strukture poreznog planiranja s vremenom su postale sve sofisticiranije jer se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjenja porezne obveze trgovačkih društava. Zbog sveprisutne digitalizacije mnogih gospodarskih sektora u kombinaciji s brzim razvojem digitalnog gospodarstva upitna je prikladnost modela poreza na dobit koji se primjenjuju u Uniji, a koji su osmišljeni za tradicionalne industrije, uključujući i u pogledu mjere u kojoj bi se možda trebali ponovno izraditi kriteriji za vrednovanje i izračun kako bi odgovarali gospodarskim aktivnostima koje se odvijaju u 21. stoljeću. Iako se u tim situacijama naglašavaju nedostaci koji su potpuno različiti po naravi, svim situacijama stvaraju se prepreke koje narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i poremećaji između velikih trgovačkih društava i malih i srednjih poduzeća. Novim standardom za osnovicu poreza na dobit za Uniju trebale bi se stoga obuhvatiti takve vrste tržišnih nedostataka dok bi se istodobno trebali poštovati ciljevi dugoročne pravne jasnoće i sigurnosti i načelo porezne neutralnosti. Bolja usklađenost nacionalnih poreznih sustava dovest će do znatnog smanjenja troškova i administrativnog opterećenja za poduzeća koja posluju prekogranično unutar Unije. Iako je politika oporezivanja u nacionalnoj nadležnosti, člankom 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jasno je predviđeno da bi Vijeće, odlučujući jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom te Gospodarskim i socijalnim odborom, trebalo izdavati direktive za usklađivanje onih zakona i drugih propisa država članica u području oporezivanja koji neposredno utječu na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
(2)  Kako bi se pružila potpora pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo bi biti oblikovano u skladu s načelom da trgovačka društva plaćaju svoj pravedni udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit. Stoga je potrebno predvidjeti mehanizme kojima se trgovačka društva odvraćaju od iskorištavanja neusklađenosti među nacionalnim poreznim sustavima u cilju smanjenja svoje porezne obveze. Također je jednako važno poticati rast i gospodarski razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem prekogranične trgovine i ulaganja poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti rizike od dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja u Uniji s pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju međudjelovanjem nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno, trgovačka društva trebaju praktičan porezni i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne djelatnosti i njezino širenje preko granica u Uniji. U tom je kontekstu također potrebno ukloniti preostale slučajeve diskriminacije.
(2)  Kako bi se pružila potpora pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo bi biti oblikovano u skladu s načelom da trgovačka društva plaćaju svoj pravedni udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit i u kojima imaju stalnu poslovnu jedinicu. Uzimajući u obzir digitalne promjene u poslovnom okruženju potrebno je osigurati da se s trgovačkim društvima koja ostvaruju prihod u državi članici u kojoj nemaju stalnu fizičku poslovnu jedinicu nego stalnu digitalnu poslovnu jedinicu postupa jednako kao i s trgovačkim društvima koja imaju stalnu fizičku poslovnu jedinicu. Stoga je potrebno predvidjeti mehanizme kojima se trgovačka društva odvraćaju od iskorištavanja neusklađenosti među nacionalnim poreznim sustavima u cilju smanjenja svoje porezne obveze. Također je jednako važno poticati rast i gospodarski razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem prekogranične trgovine i ulaganja poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti rizike od dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja u Uniji s pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju međudjelovanjem nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno, trgovačka društva trebaju praktičan porezni i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne djelatnosti i njezino širenje preko granica u Uniji. U tom je kontekstu također potrebno ukloniti preostale slučajeve diskriminacije. Konsolidacija je bitna sastavnica sustava CCCTB-a jer se najveće porezne prepreke s kojima se suočavaju trgovačka društva u Uniji koja pripadaju istoj grupi i posluju prekogranično mogu riješiti samo na taj način. Konsolidacijom se uklanjaju formalnosti oko transfernih cijena i dvostruko oporezivanje unutar grupe.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.
(3)  Kako je istaknuto u prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB)7 od 16. ožujka 2011., sustavom oporezivanja dobiti trgovačkih društava kojim se Uniju smatra jedinstvenim tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza na dobit olakšala bi se prekogranična djelatnost trgovačkih društava koja su rezidenti u Uniji i promicalo bi se poboljšanje konkurentnosti Unije na međunarodnoj razini u pogledu ulaganja. Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je usmjeren na olakšavanje širenja komercijalne djelatnosti poduzeća unutar Unije. Osim tog cilja također je potrebno uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama izbjegavanja poreza. U tom kontekstu inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno pokrenuti kako bi se pod jednakim uvjetima suočilo s aspektom olakšanja poslovanja i funkcijom inicijative u pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza. Takvim bi se pristupom najbolje postigao cilj iskorjenjivanja poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
(3)  Kako je istaknuto u prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB)7 od 16. ožujka 2011., sustavom oporezivanja dobiti trgovačkih društava kojim se Uniju smatra jedinstvenim tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza na dobit olakšala bi se prekogranična djelatnost trgovačkih društava koja su rezidenti u Uniji i promicao bi se cilj poboljšanja konkurentnosti Unije na međunarodnoj razini u pogledu ulaganja, posebice za mala i srednja poduzeća. Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je usmjeren na olakšavanje širenja komercijalne djelatnosti poduzeća unutar Unije. Osim tog cilja također je potrebno uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama izbjegavanja poreza. U tom kontekstu inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno pokrenuti kako bi se pod jednakim uvjetima suočilo s aspektom olakšanja poslovanja i funkcijom inicijative u pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza. Primjenom CCCTB-a u svim državama članicama osiguralo bi se plaćanje poreza ondje gdje se dobit ostvaruje i gdje trgovačka društva imaju stalnu poslovnu jedinicu. Takvim bi se pristupom najbolje postigao cilj iskorjenjivanja poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Poboljšanje unutarnjeg tržišta ključan je čimbenik za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uvođenjem CCCTB-a povećao bi se gospodarski rast i broj radnih mjesta u Uniji jer bi se smanjila štetna porezna konkurencija između trgovačkih društava.
__________________
__________________
7 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011. o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (COM(2011)0121 final/2).
7 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011. o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (COM(2011)0121 final/2).
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.a (nova)
(3a)  Komisija u svojoj komunikaciji od 21. rujna 2017. naslovljenoj „Pravedan i učinkovit sustav oporezivanja u Europskoj uniji za jedinstveno digitalno tržište” navodi da CCCTB pruža osnovu za rješavanje poreznih izazova koje predstavlja digitalno gospodarstvo.
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
(4)  Uzimajući u obzir potrebu brzog djelovanja radi osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga, s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i ulaganja i, s druge strane, otpornijim na mehanizme izbjegavanja poreza, potrebno je podijeliti ambicioznu inicijativu CCCTB-a na dva odvojena prijedloga. U prvoj je fazi potrebno utvrditi pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit, prije rješavanja pitanja konsolidacije u drugoj fazi.
(4)  Uzimajući u obzir potrebu brzog djelovanja radi osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga, s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i ulaganja i, s druge strane, otpornijim na mehanizme izbjegavanja poreza, veoma je važno osigurati istodobno stupanje na snagu Direktive o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i Direktive o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit. Budući da takva promjena režima predstavlja važan korak k dovršetku unutarnjeg tržišta, potrebna je fleksibilnost kako bi se ona od početka ispravno provodila. Stoga bi se, budući da su unutarnjim tržištem obuhvaćene sve države članice, CCCTB trebao uvesti u svim državama članicama. Ako Vijeće ne donese jednoglasnu odluku o prijedlogu uvođenja CCCTB-a, Komisija bi trebala donijeti novi prijedlog na temelju članka 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prema kojemu Europski parlament i Vijeće donose potrebno zakonodavstvo u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. U krajnjoj nuždi države članice trebale bi pokrenuti poboljšanu suradnju koja bi u svako doba trebala biti otvorena državama članicama koje ne sudjeluju, u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Nažalost, nije provedena dovoljno detaljna procjena utjecaja po državama ni za prijedlog o CCTB-u ni za prijedlog o CCCTB-u u smislu utjecaja na prihode koje države članice ostvaruju od poreza na dobit.
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
(5)  Mnoge strukture agresivnog planiranja poreza često se pojavljuju u prekograničnom kontekstu, što znači da grupe trgovačkih društava koje u tome sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na temelju navedenog, iz razloga proporcionalnosti, pravila o zajedničkoj osnovici trebala bi biti obvezna samo za trgovačka društva koja pripadaju grupi znatne veličine. U tu je svrhu potrebno odrediti prag povezan s veličinom na temelju ukupnog konsolidiranog prihoda grupe koja podnosi konsolidirana financijska izvješća. Osim toga, kako bi se osigurala dosljednost dvaju koraka inicijative CCCTB-a, pravila o zajedničkoj osnovici trebala bi biti obvezna za trgovačka društva koja bi se smatrala grupom u slučaju ostvarenja cjelovite inicijative. Trgovačka društva koja ne ispunjuju te kriterije također bi trebala imati mogućnost primjene pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit zbog boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu.
(5)  Mnoge strukture agresivnog planiranja poreza često se pojavljuju u prekograničnom kontekstu, što znači da grupe trgovačkih društava koje u tome sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na temelju navedenog, iz razloga proporcionalnosti, pravila o zajedničkoj osnovici na početku bi trebala biti obvezna samo za trgovačka društva koja pripadaju grupi znatne veličine. U tu je svrhu potrebno odrediti početni prag od 750 milijuna EUR povezan s veličinom na temelju ukupnog konsolidiranog prihoda grupe koja podnosi konsolidirana financijska izvješća. Budući da se ovom Direktivom postavlja novi standard za osnovicu poreza na dobit za sva poduzeća u Uniji, prag bi u razdoblju od najviše sedam godina trebalo spustiti na nulu. Trgovačka društva koja ne ispunjuju te kriterije također bi trebala u prvoj fazi imati mogućnost primjene pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit radi boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
(6)  Potrebno je utvrditi pojam stalne poslovne jedinice koja se nalazi u Uniji i pripada poreznom obvezniku koji je rezident u Uniji u svrhu oporezivanja. Cilj je osigurati zajedničko razumijevanje među svim predmetnim poreznim obveznicima i isključiti mogućnost pojave neusklađenosti zbog različitih definicija. Naprotiv, ne bi trebalo smatrati ključnim uvesti zajedničku definiciju stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u trećoj zemlji ili koje se nalaze u Uniji, a pripadaju poreznom obvezniku rezidentu treće zemlje u svrhu oporezivanja. Taj je aspekt bolje prepustiti bilateralnim poreznim ugovorima i nacionalnom pravu zbog njezinog složenog međudjelovanja s međunarodnim sporazumima.
(6)  Potrebno je utvrditi pojam stalne poslovne jedinice koja se nalazi u Uniji i pripada poreznom obvezniku koji je rezident u Uniji u svrhu oporezivanja. Multinacionalna poduzeća prečesto se organiziraju kako bi prenosila svoju dobit u povoljne porezne sustave, pri čemu ne plaćaju porez ili da ga plaćaju po vrlo niskim stopama. Pojam stalne poslovne jedinice pružio bi preciznu i obvezujuću definiciju kriterija koji se moraju ispuniti kako bi multinacionalno trgovačko društvo moglo dokazati da ima poslovni nastan u nekoj državi. Tako će multinacionalna trgovačka društva biti prisiljena da pošteno plaćaju porez. Cilj je osigurati zajedničko razumijevanje među svim predmetnim poreznim obveznicima i isključiti mogućnost pojave neusklađenosti zbog različitih definicija. Isto tako, važno je imati zajedničku definiciju stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u trećoj zemlji ili koje se nalaze u Uniji, a pripadaju poreznom obvezniku rezidentu treće zemlje u svrhu oporezivanja. Ako zbog transfernih cijena dođe do premještanja dobiti u jurisdikcije s niskim poreznim stopama, prednost se daje sustavu u kojemu se dobit raspodjeljuje na temelju formule. Uvođenjem takvog sustava Unija može utvrditi međunarodni standard za moderno i učinkovito oporezivanje dobiti. Komisija bi trebala sastaviti smjernice za prijelazno razdoblje u kojemu raspodjela na temelju formule postoji paralelno s drugim metodama raspodjele u odnosima s trećim zemljama, no u konačnici bi raspodjela na temelju formule trebala biti standardna metoda raspodjele. Komisija bi trebala sastaviti prijedlog o uvođenju EU-ova modela poreznog ugovora kojim bi se u konačnici zamijenile tisuće bilateralnih ugovora koje je zaključila svaka država članica.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6a)  Digitalna dobra uglavnom su vrlo mobilna i nematerijalna. Istraživanja su pokazala da je digitalni sektor izrazito uključen u prakse agresivnog poreznog planiranja s obzirom na to da za mnoge poslovne modele nije potrebna fizička infrastruktura kako bi se izvršavale transakcije s klijentima i ostvarivala dobit. Zahvaljujući tome najveća digitalna trgovačka društva ne plaćaju gotovo nikakve poreze na dobit. Države članice gube milijarde eura u poreznim prihodima zbog nemogućnosti oporezivanja multinacionalnih digitalnih poduzeća. U cilju rješavanja tog stvarnog i gorućeg pitanja društvene nepravde trebalo bi proširiti postojeće propise o porezu na dobit kako bi oni obuhvaćali novu sponu stalne digitalne poslovne jedinice na temelju znatne digitalne prisutnosti. Potrebno je imati ravnopravne uvjete za slične poslovne modele kako bi se mogli savladati porezni izazovi koji nastaju u kontekstu digitalizacije, a da se pritom ne ugrozi potencijal digitalnog sektora. U tom pogledu trebalo bi osobito uzeti u obzir napore koje OECD ulaže u izradu međunarodno usklađenih propisa.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.
(8)  Oporezivi prihodi trebali bi se umanjiti za troškove poslovanja i određene druge stavke. Poslovni troškovi koji se mogu odbiti trebali bi u pravilu uključivati sve troškove povezane s prodajom i troškove povezane s ostvarenjem, održavanjem i osiguranjem prihoda. Kako bi se potaknula inovativnost u gospodarstvu i osuvremenilo unutarnje tržište, odbici bi se trebali odobriti za troškove istraživanja i razvoja, uključujući povećane odbitke, i koji bi se u cijelosti trebali uračunati u vlastite troškove u godini kada su nastali (uz iznimku nepokretne imovine). Malim novoosnovanim trgovačkim društvima koja nemaju povezanih društava i koja su posebno inovativna (kategorija kojom će se posebno obuhvatiti novoosnovana poduzeća) također bi trebalo pružiti potporu s pomoću poboljšanog povećanog odbitka za troškove istraživanja i razvoja. Potrebno je utvrditi popis troškova za koje se ne može ostvariti odbitak, kako bi se osigurala pravna sigurnost.
(8)  Oporezivi prihodi trebali bi se umanjiti za troškove poslovanja i određene druge stavke. Poslovni troškovi koji se mogu odbiti trebali bi u pravilu uključivati sve troškove povezane s prodajom i troškove povezane s ostvarenjem, održavanjem i osiguranjem prihoda. Kako bi se potaknula inovativnost u gospodarstvu i osuvremenilo unutarnje tržište, trebali bi se odobriti odbici te porezni krediti za porezne obveznike za stvarne troškove istraživanja i razvoja u pogledu troškova za osoblje, podizvoditelje, radnike zaposlene kod poduzeća za privremeno zapošljavanje i samostalne djelatnike, i koji bi se u cijelosti trebali uračunati u vlastite troškove u godini kada su nastali (uz iznimku nepokretne imovine). Potrebno je jasno definirati stvarne troškove istraživanja i razvoja kako bi se izbjegla zlouporaba odbitaka. Potrebno je utvrditi popis troškova za koje se ne može ostvariti odbitak, kako bi se osigurala pravna sigurnost.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.
(9)  Nedavnim kretanjima u kontekstu međunarodnog oporezivanja pokazalo se da multinacionalne grupe trgovačkih društava sve više sudjeluju u aranžmanima izbjegavanja poreza plaćanjem preuveličanih kamata u cilju smanjenja svojih globalnih poreznih obveza, što dovodi do smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti. Stoga je potrebno ograničiti mogućnost odbijanja troškova kamata (i ostalih financijskih troškova) kako bi se obeshrabrile takve prakse. U tom kontekstu, odbitak troškova kamata (i ostalih financijskih troškova) trebao bi se dopustiti bez ograničenja isključivo u mjeri u kojoj se za te troškove mogu provesti prijeboji s oporezivim prihodom od kamata (i ostalim oporezivim financijskim prihodima). Bilo koji višak troškova kamata trebao bi biti podložan ograničenjima prava na odbitak, koja će se odrediti s obzirom na dobit prije kamata, poreza i amortizacije („EBITDA”) poreznog obveznika.
(9)  Nedavnim kretanjima u kontekstu međunarodnog oporezivanja pokazalo se da multinacionalne grupe trgovačkih društava sve više sudjeluju u aranžmanima izbjegavanja poreza plaćanjem preuveličanih kamata u cilju smanjenja svojih globalnih poreznih obveza, što dovodi do smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti. Stoga je potrebno ograničiti mogućnost odbijanja troškova kamata (i ostalih financijskih troškova) kako bi se obeshrabrile takve prakse. U tom kontekstu, odbitak troškova kamata (i ostalih financijskih troškova) trebao bi se dopustiti bez ograničenja isključivo u mjeri u kojoj se za te troškove mogu provesti prijeboji s oporezivim prihodom od kamata (i ostalim oporezivim financijskim prihodima). Bilo koji višak troškova kamata trebao bi biti podložan ograničenjima prava na odbitak, koja će se odrediti s obzirom na dobit prije kamata, poreza i amortizacije („EBITDA”) poreznog obveznika. Države članice mogu dodatno ograničiti iznos odbitka troškova kamata i drugih financijskih troškova kako bi osigurale veću razinu zaštite.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.
(10)  Prednost se pruža financiranju zaduživanjem, umjesto financiranju vlasničkim kapitalom jer se kamate na zajmove mogu odbiti od porezne osnovice poreznog obveznika, što nije slučaj za raspodjelu dobiti. Uzimajući u obzir rizike koje takva situacija predstavlja za zaduženost trgovačkih društava, ključno je predvidjeti mjere za neutraliziranje trenutačnog povlaštenog poreznog tretmana financiranja dugom u odnosu na financiranje vlasničkim kapitalom. U tom je kontekstu predviđeno poreznim obveznicima pružiti olakšice za rast i ulaganje u skladu s kojim bi se povećanja vlasničkog kapitala poreznog obveznika trebala pod određenim uvjetima moći odbiti od njegove oporezive osnovice. Stoga je ključno osigurati da sustav nije izložen kaskadnim učincima te je u tu svrhu potrebno isključiti poreznu vrijednost udjela poreznog obveznika u povezanim društvima. Konačno, kako bi sustav olakšice postao dovoljno otporan također će biti potrebno utvrditi pravila protiv izbjegavanja poreza.
(10)  Prednost se pruža financiranju zaduživanjem, umjesto financiranju vlasničkim kapitalom jer se kamate na zajmove mogu odbiti od porezne osnovice poreznog obveznika, što nije slučaj za raspodjelu dobiti. Uzimajući u obzir rizike koje takva situacija predstavlja za zaduženost trgovačkih društava, ključno je predvidjeti mjere za neutraliziranje trenutačnog povlaštenog poreznog tretmana financiranja dugom u odnosu na financiranje vlasničkim kapitalom na način da se ograniči mogućnost da se kamate na zajmove odbiju od porezne osnovice poreznog obveznika. Takvo pravilo o ograničavanju kamata u tu je svrhu primjeren i dostatan instrument.
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.
(12)  Za bilo koje gubitke koje takva trgovačka društva zabilježe na kraju porezne godine trebalo bi se smatrati da u velikoj mjeri odgovaraju rezultatima aktivnosti trgovanja kako bi se obeshrabrilo premještanje pasivnog (posebno financijskog) prihoda iz trgovačkih društava koja plaćaju visoku stopu poreza. Na temelju prethodno navedenog, poreznim bi se obveznicima trebalo omogućiti neograničeno prenošenje gubitaka neovisno o iznosu koji se može odbiti na godišnjoj osnovi. Budući da prenošenje gubitaka služi osiguranju da porezni obveznik plaća porez na svoj stvaran prihod, ne postoji razlog za vremensko ograničavanje prenošenja. Kada je riječ o mogućnosti prenošenja gubitaka u prethodno razdoblje, nije potrebno uvesti takvo pravilo budući da je to relativno rijetka praksa država članica koja obično dovodi do prekomjerne složenosti. Nadalje, potrebno je utvrditi odredbu protiv zlouporabe kako bi se spriječili, onemogućili ili suzbili pokušaji zaobilaženja pravila o odbijanju gubitaka kupovanjem trgovačkih društava koja posluju s gubitkom.
(12)  Za bilo koje gubitke koje takva trgovačka društva zabilježe na kraju porezne godine trebalo bi se smatrati da u velikoj mjeri odgovaraju rezultatima aktivnosti trgovanja kako bi se obeshrabrilo premještanje pasivnog (posebno financijskog) prihoda iz trgovačkih društava koja plaćaju visoku stopu poreza. Na temelju prethodno navedenog, poreznim bi se obveznicima trebalo omogućiti prenošenje gubitaka u razdoblju od pet godina, uz ograničenja iznosa koji se može odbiti na godišnjoj osnovi.. Kada je riječ o mogućnosti prenošenja gubitaka u prethodno razdoblje, nije potrebno uvesti takvo pravilo budući da je to relativno rijetka praksa država članica koja obično dovodi do prekomjerne složenosti. Direktivom Vijeća (EU) 2016/11641a utvrđuje se opće pravilo protiv zlouporabe kako bi se spriječili, onemogućili ili suzbili pokušaji zaobilaženja pravila o odbijanju gubitaka kupovanjem trgovačkih društava koja posluju s gubitkom. Navedeno opće pravilo također bi trebalo sustavno uzimati u obzir pri primjeni ove Direktive.
_________________
1a Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, SL L 193, 19.7.2016., str. 1.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
(13)  Kako bi se unaprijedio kapacitet novčanog toka poduzeća, primjerice nadoknadom početnih gubitaka u jednoj državi članici s dobiti u drugoj državi članici, i potaknulo prekogranično širenje unutar Unije, porezni bi obveznici trebali imati pravo privremeno uzeti u obzir gubitke koje su zabilježila njihova izravna društva kćeri i stalne poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim državama članicama. U tu svrhu, matično društvo ili sjedište koje se nalazi u državi članici trebalo bi moći u određenoj poreznoj godini odbiti od svoje porezne osnovice gubitke koje su u istoj poreznoj godini zabilježila njezina izravna društva kćeri ili stalne poslovne jedinice razmjerno njegovu udjelu. Matično bi trgovačko društvo tada moralo u svoju poreznu osnovicu, uzimajući u obzir iznos prethodno odbijenih gubitaka, uračunati bilo koju posljedično ostvarenu dobit tih izravnih društava kćeri ili stalnih poslovnih jedinica. Budući da je ključno zaštititi nacionalne porezne prihode, odbijeni gubici trebali bi se također automatski ponovno uračunati ako do toga već nije došlo nakon određenog broja godina ili ako više nisu ispunjeni uvjeti za kvalifikaciju kao izravno društvo kći ili stalna poslovna jedinica.
Briše se.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.
(15)  Ključno je osigurati prikladne mjere protiv izbjegavanja poreza kako bi se osnažila otpornost pravila o zajedničkoj osnovici na prakse agresivnog poreznog planiranja. Konkretno, sustav bi trebao uključivati opće pravilo protiv zlouporabe („GAAR”) dopunjeno mjerama osmišljenim za suzbijanje određenih vrsta izbjegavanja. Uzimajući u obzir da je funkcija GAAR-ova suzbijanje štetnih poreznih praksi koje još nisu obuhvaćene posebno usmjerenim odredbama, njima se ispunjavaju praznine, što ne bi trebalo utjecati na primjenjivost posebnih pravila protiv izbjegavanja poreza. GAAR-ovi bi se unutar Unije trebali primjenjivati na neautentične aranžmane. Važno je osim toga osigurati ujednačenu primjenu GAAR-a na domaće situacije, prekogranične situacije unutar Unije i prekogranične situacije koje uključuju trgovačka društva osnovana u trećim zemljama kako ne bi došlo do razlike između njihova opsega i rezultata primjene.
(15)  Ključno je osigurati prikladne mjere protiv izbjegavanja poreza kako bi se osnažila otpornost pravila o zajedničkoj osnovici na prakse agresivnog poreznog planiranja. Konkretno, sustav bi trebao uključivati snažno i djelotvorno opće pravilo protiv zlouporabe („GAAR”) dopunjeno mjerama osmišljenim za suzbijanje određenih vrsta izbjegavanja. Uzimajući u obzir da je funkcija GAAR-ova suzbijanje štetnih poreznih praksi koje još nisu obuhvaćene posebno usmjerenim odredbama, njima se ispunjavaju praznine, što ne bi trebalo utjecati na primjenjivost posebnih pravila protiv izbjegavanja poreza. GAAR-ovi bi se unutar Unije trebali primjenjivati na neautentične aranžmane. Važno je osim toga osigurati ujednačenu primjenu GAAR-a na domaće situacije, prekogranične situacije unutar Unije i prekogranične situacije koje uključuju trgovačka društva osnovana u trećim zemljama kako ne bi došlo do razlike između njihova opsega i rezultata primjene.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
(17)  Uzimajući u obzir da je učinak hibridne neusklađenosti obično dvostruki odbitak (to jest odbitak u obje zemlje) ili odbitak prihoda u jednoj zemlji bez uračunavanja u poreznu osnovicu druge, takvim se situacijama jasno utječe na unutarnje tržište narušavajući njegove mehanizme i stvarajući nedostatke u zakonima kojima se omogućuje bujanje praksi izbjegavanja poreza. S obzirom da se neusklađenost obično ne pojavljuje među trgovačkim društvima koja primjenjuju zajednička pravila za izračun svoje porezne osnovice jer neusklađenost uzrokuju nacionalne razlike u pravnoj kvalifikaciji određenih vrsta subjekata ili financijskih plaćanja. Do nje bi međutim i dalje dolazilo u međudjelovanju okvira zajedničke osnovice i nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća ili onih trećih zemalja. Kako bi se neutralizirali učinci aranžmana hibridne neusklađenosti, potrebno je utvrditi pravila prema kojima jedna od dvije neusklađene jurisdikcije uskraćuje primjenu odbitka plaćanja ili osigurava uključivanje odgovarajućeg prihoda u osnovicu poreza na dobit.
(17)  Uzimajući u obzir da je učinak hibridne neusklađenosti i neusklađenosti podružnica obično dvostruki odbitak (to jest odbitak u obje zemlje) ili odbitak prihoda u jednoj zemlji bez uračunavanja u poreznu osnovicu druge, takvim se situacijama jasno utječe na unutarnje tržište narušavajući njegove mehanizme i stvarajući nedostatke u zakonima kojima se omogućuje bujanje praksi izbjegavanja poreza. S obzirom da se neusklađenost obično ne pojavljuje među trgovačkim društvima koja primjenjuju zajednička pravila za izračun svoje porezne osnovice jer neusklađenost uzrokuju nacionalne razlike u pravnoj kvalifikaciji određenih vrsta subjekata ili financijskih plaćanja. Do nje bi međutim i dalje dolazilo u međudjelovanju okvira zajedničke osnovice i nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća ili onih trećih zemalja. Kako bi se neutralizirali učinci hibridne neusklađenosti ili povezanih aranžmana, Direktivom (EU) 2016/1164 utvrđuju se pravila o hibridnim neusklađenostima i obrnutim hibridnim neusklađenostima Navedena pravila trebalo bi sustavno uzimati u obzir pri primjeni ove Direktive.
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.a (nova)
(17a)  Ne bi trebalo sprječavati države članice u uvođenju dodatnih mjera protiv izbjegavanja plaćanja poreza kako bi se smanjili negativni učinci premještanja dobiti u treće zemlje s niskim porezima, koje nužno ne razmjenjuju automatski informacije o porezima u skladu sa standardima Unije.
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.b (nova)
(17b)  Države članice trebale bi uspostaviti sustav sankcija u slučaju da poduzeća krše nacionalne odredbe donesene u skladu s ovom Direktivom kako je predviđeno nacionalnim pravom te bi o tome trebale obavijestiti Komisiju.
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.
(19)  Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Direktive koji nisu ključni, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebala bi se delegirati Komisiji u pogledu (i) uzimanja u obzir izmjena zakona država članica u vezi s oblicima poduzeća i porezima na dobit te izmijene Priloga I. i II. u skladu s time; ii. utvrđivanja dodatnih definicija; iii. donošenja detaljnih pravila protiv izbjegavanja poreza u nizu posebnih područja koja su relevantna za olakšicu za rast i ulaganje; iv. detaljnijeg utvrđivanja pojmova pravnog i ekonomskog vlasništva zakupljene imovine; v. izračuna glavnice i kamata plaćanja zakupa te amortizacijske osnove zakupljene imovine; i vi. preciznijeg utvrđivanja kategorija dugotrajne imovine podložne amortizaciji Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti šalju Europskom parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i na primjeren način.
(19)  Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Direktive koji nisu ključni, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebala bi se delegirati Komisiji u pogledu (i) uzimanja u obzir izmjena zakona država članica u vezi s oblicima poduzeća i porezima na dobit te izmijene Priloga I. i II. u skladu s time; ii. utvrđivanja dodatnih definicija; iii. detaljnijeg utvrđivanja pojmova pravnog i ekonomskog vlasništva zakupljene imovine; iv. izračuna glavnice i kamata plaćanja zakupa te amortizacijske osnove zakupljene imovine; v. preciznijeg utvrđivanja kategorija dugotrajne imovine podložne amortizaciji i vi. donošenja smjernica za prijelazno razdoblje u kojemu raspodjela na temelju formule postoji paralelno s drugim metodama raspodjele u odnosima s trećim zemljama. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti šalju Europskom parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i na primjeren način.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.a (nova)
19.a  Komisija bi trebala nadzirati ujednačenu primjenu ove Direktive kako bi se izbjegle situacije u kojima nadležna tijela država članica provode različite režime. Osim toga, nedostatak usklađenih računovodstvenih pravila u Uniji ne bi smio rezultirati novim prilikama za porezno planiranje i arbitražu. Stoga bi se usklađivanjem računovodstvenih pravila mogao ojačati zajednički režim, posebno ako i kada sva poduzeća u Uniji budu njime obuhvaćena.
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 23.
(23)  Komisija bi trebala imati obvezu preispitivanja primjene Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Vijeće. Države članice trebale bi imati obvezu dostavljanja Komisiji teksta odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
(23)  Budući da ova Direktiva sadržava važnu izmjenu pravila o oporezivanju dobiti poduzeća, Komisija bi trebala imati obvezu da provede temeljitu procjenu primjene Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće. To izvješće o provedbi trebalo bi sadržavati barem sljedeće elemente: utjecaj sustava oporezivanja predviđenog ovom Direktivom na prihode država članica, prednosti i nedostatke tog sustava za mala i srednja poduzeća, utjecaj na pravednu naplatu poreza između država članica, utjecaj na unutarnje tržište u cjelini s posebnim osvrtom na moguće narušavanje tržišnog natjecanja između trgovačkih društava koja podliježu novim pravilima utvrđenima ovom Direktivom te broj poduzeća obuhvaćenih područjem primjene tijekom prijelaznog razdoblja. Komisija bi trebala imati obvezu preispitivanja primjene ove Direktive deset godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Države članice trebale bi imati obvezu dostavljanja Komisiji teksta odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Amandman 21
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
1.  Ovom se Direktivom uspostavlja sustav zajedničke osnovice za oporezivanje određenih trgovačkih društava te se utvrđuju pravila za izračun te osnovice.
1.  Ovom se Direktivom uspostavlja sustav zajedničke osnovice za oporezivanje određenih trgovačkih društava u Uniji i utvrđuju se pravila za izračun te osnovice, uključujući pravila o mjerama za sprečavanje izbjegavanja plaćanja poreza i mjerama koje se odnose na međunarodnu dimenziju predloženog poreznog sustava.
Amandman 22
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Pravila ove Direktive primjenjuju se na trgovačko društvo koje je osnovano u skladu sa zakonima države članice, uključujući njegove stalne poslovne jedinice u drugim državama članicama, ako trgovačko društvo ispunjuje sve sljedeće uvjete:
1.  Pravila ove Direktive primjenjuju se na trgovačko društvo koje je osnovano u skladu sa zakonima države članice, uključujući njegove stalne i stalne digitalne poslovne jedinice u drugim državama članicama, ako trgovačko društvo ispunjuje sve sljedeće uvjete:
Amandman 23
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka c
(c)  pripada, za potrebe financijskog računovodstva, konsolidiranoj grupi s ukupnim konsolidiranim prihodom grupe koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom financijske godine koja prethodi relevantnoj financijskoj godini;
(c)  pripada, za potrebe financijskog računovodstva, konsolidiranoj grupi s ukupnim konsolidiranim prihodom grupe koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom financijske godine koja prethodi relevantnoj financijskoj godini. Taj se prag u razdoblju od najviše sedam godina spušta na nulu;
Amandman 24
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 3.
3.  Trgovačko društvo koje ispunjuje uvjete iz stavka 1. točaka (a) i (b), ali ne ispunjuje one iz točaka (c) i (d) tog stavka, može donijeti odluku o primjeni pravila ove Direktive u razdoblju od pet poreznih godina, uključujući za svoje stalne poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim državama članicama. To se razdoblje automatski produljuje za uzastopna razdoblja od pet poreznih godina, osim ako ne postoji obavijest o prestanku postojanja kako je navedeno u članku 65. stavku 3. Uvjeti iz stavka 1. točaka (a) i (b) ispunjuju se svaki put kada dođe do produljenja razdoblja.
3.  Trgovačko društvo koje ispunjuje uvjete iz stavka 1. točaka (a) i (b), ali ne ispunjuje one iz točaka (c) i (d) tog stavka, može donijeti odluku o primjeni pravila ove Direktive, uključujući za svoje stalne poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim državama članicama.
Amandman 25
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 4.
4.  Pravila ove Direktive ne primjenjuju se na brodarska društva podložna posebnom poreznom režimu. Brodarsko društvo podložno posebnom poreznom režimu uzima se u obzir za potrebe određivanja trgovačkih društava koja su članovi iste grupe kako je navedeno u članku 3.
Briše se.
Amandman 26
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka a
(a)  pravo iskorištavanja više od 50 % glasačkih prava; i
(a)  pravo iskorištavanja glasačkih prava koja premašuju 50%; i
Amandman 27
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 12.
(12)  „troškovi zaduživanja” znači troškovi kamate na sve oblike duga, drugi troškovi ekonomski istovjetni kamati i troškovi nastali u vezi s prikupljanjem sredstava kako je utvrđeno u nacionalnom pravu, što uključuje plaćanja u okviru zajmova kojima se sudjeluje u dobiti, pripisane kamate na konvertibilne obveznice i obveznice bez kupona, plaćanja u okviru alternativnih financijskih aranžmana, elementi financijskog troška plaćanja financijskog zakupa, kapitalizirana kamata uključena u bilančnu vrijednost predmetne imovine, amortizacija kapitalizirane kamate, iznosi koji se mjere upućivanjem na povrat financiranja u skladu s pravilima o transfernim cijenama, iznosi nominalnih kamata u okviru izvedenih instrumenata ili aranžmani za zaštitu od rizika u odnosu na zaduživanje subjekta, utvrđeni prinos od povećanja neto vlasničkog udjela kako je navedeno u članku 11. ove Direktive, određene pozitivne ili negativne tečajne razlike pri pozajmljivanju i instrumente povezane s prikupljanjem sredstava, naknade za jamstva za financijske aranžmane, naknade za aranžmane i slični troškovi koji se odnose na zaduživanje;
(12)  „troškovi zaduživanja” znači troškovi kamate na sve oblike duga, drugi troškovi ekonomski istovjetni kamati i troškovi nastali u vezi s prikupljanjem sredstava kako je utvrđeno u nacionalnom pravu, što uključuje plaćanja u okviru zajmova kojima se sudjeluje u dobiti, pripisane kamate na konvertibilne obveznice i obveznice bez kupona, plaćanja u okviru alternativnih financijskih aranžmana, elementi financijskog troška plaćanja financijskog zakupa, kapitalizirana kamata uključena u bilančnu vrijednost predmetne imovine, amortizacija kapitalizirane kamate, iznosi koji se mjere upućivanjem na povrat financiranja u skladu s pravilima o transfernim cijenama, iznosi nominalnih kamata u okviru izvedenih instrumenata ili aranžmani za zaštitu od rizika u odnosu na zaduživanje subjekta, određene pozitivne ili negativne tečajne razlike pri pozajmljivanju i instrumente povezane s prikupljanjem sredstava, naknade za jamstva za financijske aranžmane, naknade za aranžmane i slični troškovi koji se odnose na zaduživanje;
Amandman 28
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 30.a (nova)
(30a)  „nekooperativna porezna jurisdikcija” znači jurisdikcija za koju vrijedi bilo što od navedenog:
(a)  jurisdikcija ne ispunjava međunarodne standarde transparentnosti;
(b)  u jurisdikciji postoje potencijalni povlašteni režimi;
(c)  u jurisdikciji postoji porezni sustav bez poreza na dobit ili sa stopom poreza na dobit koja je blizu nuli;
Amandman 29
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 30.b (nova)
(30b)  „ekonomski sadržaj” znači činjenični kriteriji, uključujući u kontekstu digitalnog gospodarstva, kojima se omogućuje definiranje oporezive prisutnosti društva, kao što su postojanje ljudskih i fizičkih resursa specifičnih za subjekt, njegova autonomija upravljanja, njegova pravna stvarnost, prihodi koje ostvaruje i, po potrebi, prirodu njegove imovine;
Amandman 30
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 30.c (nova)
(30c)  „fiktivno poduzeće” znači svaki oblik pravnog subjekta koji nema ekonomski sadržaj i osnovano je isključivo u porezne svrhe;
Amandman 31
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 30.d (nova)
(30d)  „trošak tantijema” znači troškovi nastali uslijed plaćanja bilo kakve naknade za korištenje ili pravo na korištenje svih autorskih prava na književni, umjetnički ili znanstveni rad, uključujući kinematografske filmove i softver, bilo kakav patent, žig, dizajn ili model, plan, tajnu formulu ili postupak, ili za informacije koje se odnose na industrijsko, trgovačko ili znanstveno iskustvo ili bilo koju drugu nematerijalnu imovinu; plaćanja za korištenje ili za pravo na korištenje industrijske, trgovačke ili znanstvene opreme smatraju se troškom tantijema;
Amandman 32
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 30.e (nova)
(30e)  „transferne cijene” znači cijene po kojima poduzeće prenosi materijalna dobra ili nematerijalnu imovinu ili pruža usluge povezanim poduzećima;
Amandman 33
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 31.
(31)  „hibridna neusklađenost” znači situacija između poreznog obveznika i povezanog društva u različitim poreznim jurisdikcijama ili strukturirani aranžman između stranaka u različitim poreznim jurisdikcijama, ako se jedan od sljedećih ishoda može pripisati razlikama u pravnoj kvalifikaciji financijskog instrumenta ili subjekta, ili u tretmanu poslovne prisutnosti kao stalne poslovne jedinice:
(31)  „hibridna neusklađenost” znači hibridna neusklađenost kako je utvrđeno u članku 2. točki 9. Direktive (EU) 2016/1164;
(a)  odbitak istog plaćanja, troškova ili gubitaka od oporezive osnovice u jurisdikciji iz koje potječe plaćanje, u kojoj su nastali troškovi ili u kojoj je pretrpljen gubitak i u drugoj jurisdikciji („dvostruki odbitak”);
(b)  odbitak plaćanja od porezne osnovice u državi članici iz koje potječe plaćanje, pri čemu isto plaćanje nije uzeto u obzir u svrhu oporezivanja u drugoj državi članici („odbitak bez uključivanja”);
(c)  u slučaju razlika u postupanju s komercijalnom prisutnošću kao stalnom poslovnom jedinicom, neoporezivanje prihoda u jurisdikciji u kojoj je ostvaren, pri čemu isti prihod nije uzet u obzir u svrhu oporezivanja u drugoj jurisdikciji („neoporezivanje bez uključivanja”).
Hibridna neusklađenost pojavljuje se samo u mjeri u kojoj odbitak na isto plaćanje, nastale troškove ili pretrpljene gubitke u dvije jurisdikcije prelazi iznos prihoda koji je uzet u obzir u obje jurisdikcije i koji se može pripisati istome izvoru.
Osim toga, hibridna neusklađenost uključuje i prijenos financijskog instrumenta na temelju strukturiranog aranžmana u kojem sudjeluje porezni obveznik i u kojem se odnosni prinos na taj preneseni financijski instrument u porezne svrhe smatra istodobno dobivenim za više od jedne strane koja sudjeluje u aranžmanu, a koje su u porezne svrhe rezidentne u različitim jurisdikcijama, što rezultira jednim od sljedećih ishoda.
(a)  odbijanje plaćanja povezanog s temeljnim povratom bez odgovarajućeg uzimanja u obzir takvog plaćanja u svrhe oporezivanja, osim ako temeljni povrat nije uključen u oporezivi prihod jedne od uključenih strana;
(b)  olakšica za porez po odbitku koja se primjenjuje na plaćanje koje proizlazi iz prenesenog financijskog instrumenta više od jednoj uključenoj strani;
Amandman 34
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 32.
(32)  „strukturirani instrument” znači aranžman koji uključuje hibridnu neusklađenost, pri čemu je neusklađenost uračunana u uvjete aranžmana ili aranžman čija je svrha stvaranje ishoda hibridne neusklađenosti, osim ako se od poreznog obveznika ili povezanog društva nije moglo razumno očekivati da bude svjesno hibridne neusklađenosti i ako ono nije imalo udjela u vrijednosti porezne olakšice uzrokovane hibridnom neusklađenosti;
Briše se.
Amandman 35
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 33.a (nova)
(33a)  „stalna digitalna poslovna jedinica” znači značajna digitalna prisutnost poreznog obveznika koji pruža usluge u određenoj jurisdikciji koje su usmjerene na potrošače ili poduzeća u toj jurisdikciji, u skladu s kriterijima iz članka 5. stavka 2.a;
Amandman 36
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka 33.b (nova)
(33b)  „europski porezni identifikacijski broj” ili „PIB” znači broj onako kako je definiran u komunikaciji Komisije od 6. prosinca 2012. koja sadrži akcijski plan za jačanje borbe protiv poreznih prijevara i utaje poreza.
Amandman 37
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 2.
Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 66. u cilju utvrđivanja definicija dodatnih pojmova.
Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 66. u cilju ažuriranja trenutačnih definicija ili utvrđivanja definicija dodatnih pojmova.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Smatra se da porezni obveznik ima stalnu poslovnu jedinicu u državi članici koja nije država članica u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja ako u toj drugoj državi članici ima stalno mjesto poslovanja preko kojega se u cijelosti ili djelomično odvija poslovanje poduzeća, uključujući posebno:
1.  Smatra se da porezni obveznik ima stalnu poslovnu jedinicu, što uključuje stalnu digitalnu poslovnu jedinicu, u državi članici koja nije jurisdikcija u kojoj je on rezident u svrhu oporezivanja ako u toj drugoj državi članici ima stalno mjesto poslovanja ili digitalnu prisutnost preko kojih se u cijelosti ili djelomično odvija poslovanje poduzeća, uključujući posebno:
Amandman 39
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 1. – točka fa (nova)
(fa)  digitalnu platformu ili bilo kakav drugi digitalni poslovni model koji se temelji na prikupljanju i upotrebi podataka u komercijalne svrhe.
Amandman 40
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 2.a (novi)
2a.  Ako porezni obveznik koji je rezident jedne jurisdikcije pruži pristup digitalnoj platformi, kao što su elektroničke aplikacije, baze podataka, internetsko tržište ili prostor za pohranu, ili takvu platformu ponudi, ili pak na internetskoj stranici ili putem elektroničke aplikacije ponudi tražilicu ili usluge oglašavanja, za tog poreznog obveznika smatra se da ima stalnu digitalnu poslovnu jedinicu u državi članici koja nije jurisdikcija u kojoj je on rezident u svrhu oporezivanja ako ukupni iznos prihoda tog poreznog obveznika ili povezanog društva ostvaren transakcijama na daljinu koje stvaraju navedene digitalne platforme u jurisdikciji u kojoj on nije porezni obveznik prelazi 5 000 000 EUR godišnje te ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
(a)  barem 1000 registriranih pojedinačnih korisnika mjesečno s prebivalištem u državi članici koja nije jurisdikcija u kojoj je taj porezni obveznik rezident u svrhu oporezivanja koji su se prijavili na digitalnu platformu tog poreznog obveznika ili je posjetili;
(b)  mjesečno je u danoj poreznoj godini s klijentima ili korisnicima s prebivalištem u nerezidentnoj jurisdikciji zaključeno barem 1000 digitalnih ugovora;
(c)  količina digitalnog sadržaja koju je porezni obveznik prikupio u danoj poreznoj godini premašuje 10 % ukupnog pohranjenog digitalnog sadržaja grupe.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 66. kojima se izmjenjuje ova Direktiva prilagodbom faktora utvrđenih u točkama (a), (b) i (c) ovog stavka na temelju napretka u međunarodnim sporazumima.
Ako se povrh praga koji se temelji na prihodima, a koji je utvrđen u prvom podstavku ovog stavka, na određenog poreznog obveznika u relevantnoj državi članici može primijeniti jedan ili više od ukupno tri digitalna čimbenika iz točaka (a), (b) ili (c) ovog stavka, smatra se da porezni obveznik ima stalnu poslovnu jedinicu u toj državi članici.
Porezni obveznik mora poreznim tijelima priopćiti sve informacije koje su relevantne za utvrđivanje postojanja stalne poslovne jedinice ili stalne digitalne poslovne jedinice u skladu s ovim člankom.
Amandman 41
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 3. – podstavak 1.
Zajedno s iznosima koji se mogu odbiti kao troškovi za istraživanje i razvoj u skladu sa stavkom 2., porezni obveznik također može u jednoj poreznoj godini odbiti dodatnih 50 % od takvih troškova nastalih tijekom te godine, osim troškova povezanih s pokretnom materijalnom imovinom. U mjeri u kojoj troškovi za istraživanje i razvoj prelaze 20 000 000 EUR, porezni obveznik može odbiti 25 % od prijeđenog iznosa.
Porezni obveznik za troškove istraživanja i razvoja i troškove koji se odnose na osoblje, uključujući plaće, djelatnike podizvoditelja zaposlene kod agencija i samostalne djelatnike do 20 000 000 EUR dobiva porezni kredit u iznosu od 10 % troškova.
Amandman 42
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 3. – podstavak 2.
Odstupajući od prvog podstavka, porezni obveznik može odbiti dodatnih 100 % svojih troškova za istraživanje i razvoj do 20 000 000 EUR ako ispunjuje sljedeće uvjete:
Briše se.
(a)  poduzeće nije uvršteno na burzi dionica i ima manje od 50 zaposlenika i godišnji promet i/ili godišnju ukupnu bilancu koja ne premašuje 10 000 000 EUR;
(b)  poduzeće nije registrirano dulje od pet godina. Ako porezni obveznik ne podliježe registraciji, može se smatrati da razdoblje od pet godina počinje kada poduzeće pokrene svoju poslovnu djelatnost ili za nju podliježe oporezivanju;
(c)  poduzeće nije osnovano spajanjem;
(d)  poduzeće ne posjeduje povezana društva.
Amandman 43
Prijedlog direktive
Članak 11.
[...]
Briše se.
Amandman 44
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – točka b
(b)  50 % troškova reprezentacije, do iznosa koji ne prelazi [x] % prihoda u poreznoj godini;
(b)  50 % redovitih i potrebnih troškova reprezentacije koji su u izravnoj vezi s poduzećem poreznog obveznika ili povezani s njime, do iznosa koji ne prelazi [x] % prihoda u poreznoj godini;
Amandman 45
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – točka c
(c)  prijenos zadržane zarade u rezervu koja čini dio vlasničkog kapitala poduzeća;
(c)  prijenos zadržane zarade u rezervu koja čini dio vlasničkog kapitala poduzeća, osim zarade zadržane u rezervu zadružnih trgovačkih društava i zadružnih konzorcija tijekom obavljanja trenutačne djelatnosti trgovačkog društva i nakon njezina prestanka, u skladu s nacionalnim poreznim pravilima;
Amandman 46
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 1. – podtočka ja (nova)
(ja)  rashode za korisnike koji se nalaze u zemljama koje su na EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (takozvane „porezne oaze”);
Amandman 47
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 2. – podstavak 1.
Prekoračeni troškovi zaduživanja mogu se odbiti u poreznoj godini u kojoj su nastali do najviše 30 % zarade poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije („EBITDA”) ili do iznosa koji nije veći od 3 000 000 EUR, ovisno što je veće.
Prekoračeni troškovi zaduživanja mogu se odbiti u poreznoj godini u kojoj su nastali do najviše 10% zarade poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije („EBITDA”) ili do iznosa koji nije veći od 1 000 000 EUR, ovisno što je veće.
Amandman 48
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 2. – podstavak 2.
Za potrebe ovog članka, ako je poreznom obvezniku dopušteno djelovati u korist grupe ili se to od njega zahtijeva, kako je utvrđeno u pravilima o nacionalnim sustavima oporezivanja grupa, cijela se grupa smatra poreznim obveznikom. U tim se okolnostima prekoračeni troškovi zaduživanja i EBITDA izračunavaju za cijelu grupu. Iznos od 3 000 000 EUR također se uzima u obzir za cijelu grupu.
Za potrebe ovog članka, ako je poreznom obvezniku dopušteno djelovati u korist grupe ili se to od njega zahtijeva, kako je utvrđeno u pravilima o nacionalnim sustavima oporezivanja grupa, cijela se grupa smatra poreznim obveznikom. U tim se okolnostima prekoračeni troškovi zaduživanja i EBITDA izračunavaju za cijelu grupu. Iznos od 1 000 000 EUR također se uzima u obzir za cijelu grupu.
Amandman 49
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 6.
6.  Prekoračeni troškovi zaduživanja koji se ne mogu odbiti u određenoj poreznog godini prenose se bez vremenskog ograničenja.
6.  Prekoračeni troškovi zaduživanja koji se ne mogu odbiti u određenoj poreznoj godini prenose se na razdoblje od pet godina.
Amandman 50
Prijedlog direktive
Članak 14.a (novi)
Članak 14.a
Posebna izuzeća
Zarade zadržane u rezervi zadružnih trgovačkih društava i zadružnih konzorcija tijekom obavljanja trenutačne djelatnosti trgovačkog društva i nakon njezina prestanka te naknade koje zadružna trgovačka društva i zadružni konzorciji dodjeljuju svojim članovima mogu se odbiti kad god je takav odbitak dopušten u skladu s nacionalnim fiskalnim pravom.
Amandman 51
Prijedlog direktive
Članak 29.
Članak 29.
Članak 29.
Izlazno oporezivanje
Izlazno oporezivanje
1.   Iznos jednak tržišnoj vrijednosti prenesene imovine u vrijeme njezina izlaza umanjen za njezinu vrijednost u svrhu oporezivanja smatra se obračunanim prihodom u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se pravila o izlaznom oporezivanju utvrđena u Direktivi (EU) 2016/1164.
(a)  ako porezni obveznik prenosi imovinu iz svojeg sjedišta u svoju stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji;
(b)  ako porezni obveznik prenosi imovinu iz svoje stalne poslovne jedinice u državi članici u svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, u mjeri u kojoj se time uzrokuje da država članica u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica zbog prijenosa više nema pravo oporezivati prenesenu imovinu;
(c)  ako porezni obveznik premješta svoju poreznu rezidentnost u drugu državu članicu ili treću zemlju, osim u slučaju one imovine koja ostaje stvarno povezana sa stalnom poslovnom jedinicom u prvoj državi članici;
(d)  ako porezni obveznik prenosi poslovanje koje provodi njegova stalna poslovna jedinica iz države članice u drugu državu članicu ili treću zemlju, u mjeri u kojoj se time uzrokuje da država članica u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica zbog prijenosa više nema pravo oporezivati prenesenu imovinu.
2.  Država članica u koju se prenose imovina, porezna rezidentnost ili poslovanje koje provodi stalna poslovna jedinica prihvaća vrijednost koju je utvrdila država članica poreznog obveznika ili stalne poslovne jedinice kao početnu vrijednost imovine u svrhu oporezivanja.
3.  Ovaj se članak ne primjenjuje na prijenos imovine povezan s financiranjem vrijednosnih papira, imovinu označenu kao kolateral ili ako se prijenos imovine događa radi ispunjavanja bonitetnih kapitalnih zahtjeva ili u svrhu upravljanja likvidnošću ako je određeno da će se ta imovina vratiti u državu članicu prenositelja unutar razdoblja od 12 mjeseci.
Amandman 52
Prijedlog direktive
Članak 41. – stavak 1.
1.  Gubici koje je u poreznoj godini zabilježio porezni obveznik rezident ili stalna poslovna jedinica ili poslovni obveznik nerezident mogu se prenijeti i odbiti u sljedećim poreznim godinama, osim ako nije drukčije predviđeno ovom Direktivom.
1.  Gubici koje je u poreznoj godini zabilježio porezni obveznik rezident ili stalna poslovna jedinica ili poslovni obveznik nerezident mogu se prenijeti i odbiti u sljedećim poreznim godinama, tijekom razdoblja od najviše pet godina.
Amandman 53
Prijedlog direktive
Članak 42.
Članak 42.
Briše se.
Olakšica za gubitke i ponovno uračunavanje
1.  Porezni obveznik rezident koji je i dalje profitabilan nakon odbijanja svojih gubitaka u skladu s člankom 41. može dodatno odbiti troškove u istoj poreznoj godini koje su zabilježila njegova izravna društva kćeri koja ispunjavaju uvjete, kako je navedeno u članku 3. stavku 1., ili stalna poslovna jedinica ili jedinice koje se nalaze u drugim državama članicama. Ta se olakšica za gubitke pruža na ograničeno vremensko razdoblje u skladu sa stavcima 3. i 4. ovog članka.
2.  Odbitak je razmjeran udjelu poreznog obveznika rezidenta u svojim društvima kćerima koja ispunjuju uvjete kako je navedeno u članku 3. stavku 1., te cjelovit za stalne poslovne jedinice. Smanjenje porezne osnovice ni u kojem slučaju ne smije dovesti do negativnog iznosa.
3.  Porezni obveznik rezident u svoju poreznu osnovicu ponovno uračunava, do iznosa koji je prethodno odbijen kao gubitak, bilo koju posljedično ostvarenu dobit svojih društava kćeri koja ispunjavaju uvjete kako je navedeno u članku 3. stavku 1. ili svojih stalnih poslovnih jedinica.
4.  Gubici odbijeni u skladu sa stavcima 1. i 2. automatski se uračunavaju u poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:
(a)  ako se na kraju pete porezne godine nakon što su gubici ispunili uvjete za odbitak dobit nije uračunala ili ako uračunana dobit ne odgovara ukupnom iznosu odbijenih gubitaka;
(b)  ako je društvo kći koje ispunjava uvjete kako je navedeno u članku 3. stavku 1. prodano, prestane s djelovanjem ili se pretvori u stalnu poslovnu jedinicu;
(c)  ako je stalna poslovna jedinica prodana, prestane s djelovanjem ili se pretvori u društvo kći;
(d)  ako matično trgovačko društvo više ne ispunjuje zahtjeve iz članka 3. stavka 1.
Amandman 54
Prijedlog direktive
Članak 45.a (novi)
Članak 45.a
Efektivni porezni doprinos
Sve dok je prag utvrđen u članku 2. stavku 1. točki (c) i dalje na snazi, države članice prate i objavljuju efektivni porezni doprinos malih i srednjih poduzeća te multinacionalnih poduzeća u državama članicama kako bi one mogle osigurati jednake uvjete za slična poduzeća unutar Unije i ublažiti administrativno opterećenje i troškove za mala i srednja poduzeća.
Amandman 55
Prijedlog direktive
Članak 53. – stavak 1. – podstavak 1.
Odstupajući od članka 8. točaka (c) i (d), porezni obveznik nije izuzet od poreza na prihod iz inozemstva koji je primio kao raspodjelu dobiti od subjekta u trećoj zemlji ili kao primitke od prodaje dionica u posjedu subjekta u trećoj zemlji ako je taj subjekt u zemlji porezne rezidentnosti podložan zakonskom porezu na dobit koji je niži od polovice zakonskog poreza na dobit kojemu bi bio podložan, u pogledu takvog prihoda iz inozemstva, u državi članici u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja.
Odstupajući od članka 8. točaka (c) i (d), porezni obveznik nije izuzet od poreza na prihod iz inozemstva koji nije nastao aktivnim poslovanjem i koji je primio kao raspodjelu dobiti od subjekta u trećoj zemlji ili kao primitke od prodaje dionica u posjedu subjekta u trećoj zemlji ako je taj subjekt u zemlji porezne rezidentnosti podložan zakonskom porezu na dobit koji je niži od 15 %, u pogledu takvog prihoda iz inozemstva, u državi članici u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja.
Amandman 56
Prijedlog direktive
Članak 53. – stavak 2.
2.  Ako se primjenjuje stavak 1., porezni obveznik podliježe porezu na prihod iz inozemstva, a od njegove porezne obveze u državi u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja odbija se porez plaćen u trećoj zemlji. Odbitak ne prelazi iznos poreza izračunan prije odbitka, koji se može pripisati oporezivom prihodu.
2.  Ako se primjenjuje stavak 1., porezni obveznik podliježe porezu na prihod iz inozemstva, a od njegove porezne obveze u državi u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja odbija se porez plaćen u trećoj zemlji. Odbitak ne prelazi iznos poreza izračunan prije odbitka, koji se može pripisati oporezivom prihodu. Da bi ostvario pravo na taj odbitak, porezni obveznik svojim nadležnim poreznim tijelima mora dokazati da prihod iz inozemstva nije nastao aktivnim poslovanjem, što se može učiniti potvrdom koju u tu svrhu izdaju strana nadležna porezna tijela.
Amandman 57
Prijedlog direktive
Članak 58.
Članak 58.
Članak 58.
Opće pravilo protiv zloporabe
Opće pravilo protiv zloporabe
1.   Za potrebe izračunavanja porezne osnovice u okviru pravila ove Direktive, država članica ne uzima u obzir aranžman ili niz aranžmana koji nisu autentični s obzirom na sve relevantne činjenice i okolnosti, budući da im je ključna svrha stjecanje porezne prednosti kojom se poništavaju cilj ili svrha ove Direktive. Aranžman se može sastojati od više koraka ili dijelova.
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se opća pravila protiv zloporabe utvrđena u Direktivi (EU) 2016/1164.
2.  Za potrebe stavka 1., aranžman ili niz aranžmana smatraju se neautentičnima u mjeri u kojoj nisu osnovani iz valjanih komercijalnih razloga koji odražavaju gospodarsku stvarnost.
3.  S aranžmanima ili nizom aranžmana koji se ne uzimaju u obzir u skladu sa stavkom 1. u svrhu izračuna porezne osnovice postupa se prema njihovom ekonomskom sadržaju.
Amandman 58
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 1. – podstavak 1. – uvodni dio
Subjekt ili stalna poslovna jedinica čija dobit ne podliježe porezu ili je izuzeta od poreza u državi članici u kojoj se nalazi njezino sjedište smatra se kontroliranim stranim trgovačkim društvom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
Država članica poreznog obveznika određeni subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu čija dobit ne podliježe porezu ili je izuzeta od poreza u toj državi članici, smatra kontroliranim stranim trgovačkim društvom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
Amandman 59
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 1. – podstavak 1. – točka b
(b)  stvarni porez na dobit koji su platili subjekt ili stalna poslovna jedinica manji je od razlike između poreza na dobit koji bi se naplatio subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici u skladu s pravilima ove Direktive i stvarnog poreza na dobit koji su platili subjekt ili stalna poslovna jedinica.
(b)  prihodi subjekta podliježu stopi poreza na dobit nižoj od 15 %; ta se stopa procjenjuje na temelju dobiti prije primjene mjera koje su te države uvele kako bi se smanjila porezna osnovica na koju se primjenjuje ta stopa; ta stopa revidira se svake godine u skladu s ekonomskim kretanjima u svjetskoj trgovini.
Amandman 60
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 1. – podstavak 2.
Za potrebe točke (b) prvog podstavka, pri izračunu poreza na dobit koji bi bio naplaćen subjektu u skladu s pravilima iz ove Direktive u državi članici poreznog obveznika ne uzima se u obzir prihod bilo koje stalne poslovne jedinice subjekta koji ne podliježe porezu ili je izuzet od poreza u jurisdikciji kontroliranog stranog poduzeća.
Briše se.
Amandman 61
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 2.
2.  Ako se subjekt ili stalna poslovna jedinica smatraju kontroliranim stranim trgovačkim društvom u okviru stavka 1., neraspodijeljeni prihod subjekta ili stalne poslovne jedinice podliježe porezu u mjeri u kojoj on proizlazi iz sljedećih kategorija:
2.  Ako se subjekt ili stalna poslovna jedinica smatra kontroliranim stranim trgovačkim društvom u skladu sa stavkom 1., država članica poreznog obveznika poreznom osnovicom obuhvaća:
(a)  neraspodijeljeni prihod subjekta ili prihod stalne poslovne jedinice koji proizlazi iz sljedećih kategorija:
(a)   kamate ili svaki drugi prihod od financijske imovine;
(i)   kamate ili svaki drugi prihod od financijske imovine;
(b)   naknade za licenciju ili bilo koji drugi prihod od intelektualnog vlasništva;
(ii)   naknade za licenciju ili bilo koji drugi prihod od intelektualnog vlasništva;
(c)   dividende i prihod od prodaje dionica;
(iii)   dividende i prihod od prodaje dionica;
(d)   prihod od financijskog zakupa;
(iv)   prihod od financijskog zakupa;
(e)   prihod od osiguranja, bankarskih i ostalih financijskih djelatnosti;
(v)   prihod od osiguranja, bankarskih i ostalih financijskih djelatnosti;
(f)   prihod od društava koja posluju s povezanim društvima koja zarađuju prihod od prodaje i usluga od robe i usluga koje kupuju od povezanih društava i prodaju ih njima te dodaju malo ili nimalo gospodarske vrijednosti.
(vi)   prihod od društava koja posluju s povezanim društvima koja zarađuju prihod od prodaje i usluga od robe i usluga koje kupuju od povezanih društava i prodaju ih njima te dodaju malo ili nimalo gospodarske vrijednosti.
Prvi podstavak ne primjenjuje se na kontrolirano strano trgovačko društvo koje je rezident ili se nalazi u državi članici ili trećoj zemlji koja je strana Sporazuma o EGP-u ako je kontrolirano strano trgovačko društvo osnovano zbog valjanih komercijalnih razloga koji odražavaju gospodarsku stvarnost. Za potrebe ovog članka, djelatnost kontroliranog stranog trgovačkog društva održava gospodarsku stvarnost u mjeri u kojoj tu djelatnost podržavaju primjereno osoblje, oprema, imovina i objekti.
Ova se točka ne primjenjuje ako kontrolirano strano trgovačko društvo obavlja znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću osoblja, opreme, imovine i objekata, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima. Ako je kontrolirano strano trgovačko društvo rezident ili se nalazi u trećoj zemlji koja nije stranka Sporazuma o EGP-u, države članice mogu odlučiti ne primijeniti prethodni podstavak ili
(b)  neraspodijeljeni prihod subjekta ili stalne poslovne jedinice koji proizlazi iz neautentičnih aranžmana čija je glavna svrha stjecanje porezne prednosti.
Za potrebe ove točke, aranžman ili serija aranžmana smatraju se neautentičnima ako subjekt ili stalna poslovna jedinica nije vlasnik imovine ili nije preuzeo rizike iz kojih proizlazi sav njegov prihod ili dio tog prihoda, da taj prihod ili dio tog prihoda nije pod kontrolom društva u kojem se obnašaju značajne dužnosti zaposlenika, koje su važne za tu imovinu i rizike te su od presudne važnosti za stvaranje prihoda kontroliranog društva.
Amandman 62
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 3. – podstavak 1.
Subjekt ili stalna poslovna jedinica ne smatra se kontroliranim stranim trgovačkim društvom kako je navedeno u stavku 1. ako je ne više od jedne trećine prihoda pripisanog subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici obuhvaćeno kategorijama od (a) do (f) stavka 2.
Ako se u skladu s pravilima države članice porezna osnovica poreznog obveznika izračunava u skladu sa stavkom 2. točkom (a), država članica može odlučiti da određeni subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu ne smatra kontroliranim stranim trgovačkim društvom u skladu sa stavkom 1., ako jedna trećina ili manje od jedne trećine prihoda subjekta ili stalne poslovne jedinice potpada u bilo koju od kategorija iz stavka 2. točke (a).
Amandman 63
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 3. – podstavak 2.
Financijska društva ne smatraju se kontroliranim stranim trgovačkim društvima iz stavka 1. ako ne više od jedne trećine prihoda pripisanog subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici iz kategorija od (a) do (f) stavka 2. potječe od transakcija između poreznog obveznika i njegovih povezanih društava.
Ako se u skladu s pravilima države članice porezna osnovica poreznog obveznika izračunava u skladu sa stavkom 2. točkom (a), država članica može odlučiti da financijska društva ne smatra kontroliranim stranim trgovačkim društvima ako jedna trećina ili manje od jedne trećine prihoda subjekta iz kategorija u skladu sa stavkom 2. točkom (a) potječe od transakcija između poreznog obveznika i njegovih povezanih društava.
Amandman 64
Prijedlog direktive
Članak 59. – stavak 3.a (novi)
3a.  Države članice iz područja primjene stavka 2. točke (b) mogu isključiti subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu:
(a)  s računovodstvenom dobiti od najviše 750 000 EUR i neposlovnim prihodom od najviše 75 000 EUR; ili
(b)  čije računovodstvene dobiti ne iznose više od 10 posto troškova poslovanja za porezno razdoblje.
Za potrebe prvog podstavka točke (b) troškovi poslovanja ne smiju uključivati troškove robe prodane izvan zemlje u kojoj je subjekt rezident, ili ima stalnu poslovnu jedinicu, za potrebe oporezivanja i plaćanja povezanim društvima.
Amandman 65
Prijedlog direktive
Članak 61.
Članak 61.
Članak 61.
Hibridna neusklađenost
Hibridna neusklađenost
U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost između država članica dovodi do dvostrukog odbitka istog plaćanja, troškova ili gubitaka, odbitak se pruža samo u državi članici iz koje potječe to plaćanje te u kojoj su nastali troškovi ili pretrpljeni gubici.
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se pravila o hibridnoj neusklađenosti utvrđena u članku 9. Direktive (EU) 2016/1164.
U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost koja uključuje treću zemlju dovodi do dvostrukog odbitka istog plaćanja, troškova ili gubitaka, predmetna država članica uskraćuje primjenu odbitka takvog plaćanja, troškova ili gubitaka, osim ako je to već učinila treća zemlja.
U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti između država članica dođe do odbitka bez uključivanja, država članica platitelja uskraćuje odbitak takvog plaćanja.
U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost koja uključuje treću zemlju dovodi do odbitka bez uključivanja:
(a)  ako plaćanje potječe iz države članice, ta država članica uskraćuje odbitak ili
(b)  ako plaćanja potječe iz treće zemlje, predmetna država članica zahtijeva od poreznog obveznika da uključi takvo plaćanje u oporezivu osnovicu, osim ako je treća zemlja već uskratila odbitak ili je podnijela zahtjev da se to plaćanje uključi.
U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost između država članica koja uključuje stalnu poslovnu jedinicu dovodi do neoporezivanja bez uključivanja, država članica u kojoj je porezni obveznik rezident u svrhu oporezivanja od poreznog obveznika zahtijeva uključivanje prihoda pripisanog stalnoj poslovnoj jedinici u oporezivu osnovicu.
U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost koja uključuje stalnu poslovnu jedinicu koja se nalazi u trećoj zemlji dovodi do neoporezivanja bez uključivanja, predmetna država članica od poreznog obveznika zahtijeva uključivanje prihoda pripisanog stalnoj poslovnoj jedinici u trećoj zemlji u oporezivu osnovicu.
4.  U mjeri u kojoj je za plaćanje poreznog obveznika u korist povezanog društva u trećoj zemlji izravno ili neizravno izvršen prijeboj s plaćanjima, troškovima ili gubicima koje je zbog hibridne neusklađenosti moguće odbiti u dvije jurisdikcije izvan Unije, država članica poreznog obveznika mora uskratiti odbitak iz porezne osnovice za plaćanja poreznog obveznika u korist povezanog društva, osim ako je jedna od uključenih trećih zemalja već uskratila odbitak za plaćanja, troškove ili gubitke za koje je moguće odobriti odbitak u dvije različite jurisdikcije.
5.  U mjeri u kojoj je za odgovarajuće uključivanje plaćanja poreznog obveznika u korist povezanog društva u trećoj zemlji, a koje je moguće odbiti iz porezne osnovice, izravno ili neizravno izvršen prijeboj s plaćanjima koje zbog hibridne neusklađenosti primatelj nije uključio u svoju poreznu osnovicu, država članica poreznog obveznika mora uskratiti odbitak iz porezne osnovice za plaćanja poreznog obveznika u korist povezanog društva u trećoj zemlji, osim ako je jedna od uključenih trećih zemalja već uskratila odbitak za neuključeno plaćanje.
6.  U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost dovodi do olakšice za porez po odbitku na plaćanje koje proizlazi iz prenesenog financijskog instrumenta više od jednoj uključenoj strani, država članica poreznog obveznika ograničava korist od takve olakšice razmjerno neto oporezivom prihodu u pogledu takvog plaćanja.
7.  Za potrebe ovog članka, „platitelj” znači subjekt ili stalna poslovna jedinica koja je izvršila plaćanje, zabilježila troškove ili pretrpjela gubitke.
Amandman 66
Prijedlog direktive
Članak 61.a – naslov
Neusklađenost porezne rezidentnosti
Obrnute hibridne neusklađenosti
Amandman 67
Prijedlog direktive
Članak 61.a – stavak 1.
U mjeri u kojoj se plaćanje, troškovi ili gubici poreznog obveznika koji je rezident u svrhe oporezivanja u državi članici i trećoj zemlji, u skladu sa zakonima te države članice i te treće zemlje, mogu odbiti od oporezive osnovice u obje jurisdikcije te se to plaćanje, ti troškovi i gubici mogu poravnati u državi članici poreznog obveznika s oporezivim prihodom koji nije uključen u trećoj zemlji, država članica poreznog obveznika uskraćuje odbitak plaćanja, troškova ili gubitaka, osim ako je to već učinila treća zemlja.
Za potrebe ove Direktive države članice postupaju s obrnutim hibridnim neusklađenostima u skladu s člankom 9.a Direktive (EU) 2016/1164.
Amandman 68
Prijedlog direktive
Članak 65.a (novi)
Članak 65.a
Europski porezni identifikacijski broj
Komisija do 31. prosinca 2018. podnosi zakonodavni prijedlog usklađenog zajedničkog europskog poreznog identifikacijskog broja kako bi se automatsku razmjenu poreznih informacija unutar Unije učinilo učinkovitijom i pouzdanijom.
Amandman 69
Prijedlog direktive
Članak 65.b (novi)
Članak 65.b
Obvezna automatska razmjena informacija u pogledu oporezivanja
Kako bi se zajamčila potpuna transparentnost i ispravna primjena ove Direktive, obvezna je automatska razmjena informacija u pogledu oporezivanja, kako je predviđeno Direktivom Vijeća 2011/16/EU1a.
Kako bi se osigurala puna provedba ove Direktive, države članice svojim nacionalnim poreznim tijelima dodjeljuju dovoljan broj zaposlenika, stručno znanje i proračunska sredstva te sredstva za obuku zaposlenika poreznih uprava s naglaskom na prekograničnoj suradnji te na automatskoj razmjeni informacija.
____________
1a Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1)
Amandman 70
Prijedlog direktive
Članak 66. – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 11.stavka 6., članka 32. stavka 5. i članka 40. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme od datuma stupanja na snagu ove Direktive.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 5. stavka 2.a, članka 32. stavka 5. i članka 40. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme od datuma stupanja na snagu ove Direktive.
Amandman 71
Prijedlog direktive
Članak 66. – stavak 3.
3.  Vijeće može u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 11.stavka 6., članka 32. stavka 5. i članka 40. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili kasnijeg datuma navedenog u odluci. Odluka ne utječe na valjanost niti jednog delegiranog akta koji je već na snazi.
3.  Vijeće može u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 5. stavka 2.a, članka 32. stavka 5. i članka 40. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili kasnijeg datuma navedenog u odluci. Odluka ne utječe na valjanost niti jednog delegiranog akta koji je već na snazi.
Amandman 72
Prijedlog direktive
Članak 66. – stavak 5.
5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 11. stavka 6., članka 32. stavka 5. i članka 40. stupa na snagu samo ako Vijeće u roku od [dva mjeseca] od priopćenja tog akta Vijeću na njega ne uloži nikakav prigovor ili ako je prije isteka tog roka Vijeće obavijestilo Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za [dva mjeseca] na inicijativu Vijeća.
5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 5. stavka 2.a, članka 32. stavka 5. i članka 40. stupa na snagu samo ako Vijeće u roku od [dva mjeseca] od priopćenja tog akta Vijeću na njega ne uloži nikakav prigovor ili ako je prije isteka tog roka Vijeće obavijestilo Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za [dva mjeseca] na inicijativu Vijeća.
Amandman 73
Prijedlog direktive
Članak 66.a (novi)
Članak 66.a
Mjere protiv zlouporabe poreznih ugovora
Države članice mijenjaju svoje bilateralne porezne ugovore u skladu s ovom Direktivom kako bi zajamčile da ti ugovori sadržavaju sve sljedeće sastavnice:
(a)  klauzulu kojom se obje ugovorne stranke obvezuju na utvrđivanje mjera za oporezivanje u mjestu odvijanja gospodarske djelatnosti i stvaranja vrijednosti;
(b)  dopunu kojom bi se objasnilo da je cilj bilateralnih ugovora, osim izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, i borba protiv utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja;
(c)  klauzulu o ispitivanju glavne svrhe na temelju općeg pravila protiv izbjegavanja poreza.
Amandman 74
Prijedlog direktive
Članak 68.a (novi)
Članak 68.a
Praćenje
Komisija prati ujednačenu provedbu ove Direktive i objavljuje zaključke o njoj kako bi osigurala da su države članice usklađene u tumačenju mjera koje iz nje proizlaze.
Amandman 75
Prijedlog direktive
Članak 69.
Članak 69.
Članak 69.
Preispitivanje
Izvješće o provedbi i preispitivanje provedbe
Komisija preispituje primjenu Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Vijeće o njezinoj primjeni.
Komisija ocjenjuje primjenu Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu.
Neovisno o prvom stavku, Komisija tri godine nakon stupanja ove Direktive na snagu preispituje funkcioniranje članka 11. i razmatra prilagodbe definicije i kalibracije AGI-ja. Komisija provodi temeljitu analizu načina na koji se s pomoću AGI-ja ohrabruje trgovačka društva koja imaju pravo nastaviti primjenjivati pravila ove Direktive za financiranje svog poslovanja s pomoću vlasničkog kapitala.
Komisija priopćuje svoje zaključke Europskom parlamentu i Vijeću u izvješću o provedbi. Izvješće sadržava analizu svakog od sljedećih elemenata:
(a)   učinka tog sustava na porezne prihode država članica;
(b)  prednosti i nedostataka tog sustava za mala i srednja poduzeća;
(c)   učinka na pravednu naplatu poreza među državama članicama;
(d)   utjecaja na unutarnje tržište u cjelini s posebnim osvrtom na moguće narušavanje tržišnog natjecanja između trgovačkih društava koja podliježu novim pravilima utvrđenima ovom Direktivom.
(e)   broja poduzeća obuhvaćenih područjem primjene tijekom prijelaznog razdoblja.
Komisija preispituje primjenu Direktive deset godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Europski parlament i Vijeće o njezinoj primjeni.
Nalaze preispitivanja Komisija prosljeđuje državama članicama kako bi se ti nalazi uzeli u obzir pri osmišljavanju i provedbi nacionalnih sustava oporezivanja dobiti.
Nalaze preispitivanja Komisija Europskom parlamentu i državama članicama prosljeđuje u izvješću kako bi se ti nalazi uzeli u obzir pri osmišljavanju i provedbi nacionalnih sustava oporezivanja dobiti, uz zakonodavni prijedlog izmjene ove Direktive, ako je to prikladno.
Amandman 76
Prijedlog direktive
Članak 70. – stavak 1. – podstavak 1.
Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2018. One Komisiji odmah dostavljaju tekst takvih odredaba.
Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2019. One Komisiji odmah dostavljaju tekst takvih odredaba.
Amandman 77
Prijedlog direktive
Članak 70. – stavak 1. – podstavak 2.
One te odredbe primjenjuju od 1. siječnja 2019.
One te odredbe primjenjuju od 1. siječnja 2020.

Smjernice za proračun za 2019. – dio III.
PDF 433kWORD 59k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2019., dio III. – Komisija (2017/2286(BUD))
P8_TA(2018)0089A8-0062/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(4),

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2018.(5) i zajedničke izjave Parlamenta, Vijeća i Komisije koje su mu priložene,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. veljače 2018. o proračunskim smjernicama za 2019. (06315/2018),

–  uzimajući u obzir članak 86.a Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0062/2018),

A.  budući da će se pregovori o proračunu Unije za 2019., zadnjem u sadašnjem parlamentarnom razdoblju, odvijati usporedno s pregovorima o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i reformom sustava vlastitih sredstava EU-a; budući da će 2019. biti šesta godina VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.;

B.  budući da dvije grane proračunskog tijela u okviru Odbora za mirenje trebaju nastojati postići ambiciozni i sveobuhvatni sporazum o proračunu za 2019. kako bi pozitivno utjecale na usporedne pregovore i omogućile postizanje sporazuma o VFO-u za razdoblje nakon 2020. i o vlastitim sredstvima do kraja tekućeg parlamentarnog razdoblja;

C.  budući da, zahvaljujući sporazumu postignutom u prosincu 2017. oko početka druge faze pregovora, Brexit ne bi trebao izravno utjecati na proračun za 2019. jer će u skladu sa zajedničkim izvješćem EU-a i Ujedinjene Kraljevine(6), Ujedinjena Kraljevina pridonijeti i sudjelovati u izvršenju godišnjih proračuna Unije za godine 2019. i 2020. jednako kao da je i ostala u Uniji;

D.  budući da rastući populistički i ekstremistički pokreti u svim državama članicama pružaju i šire pogrešne informacije o EU-u i njegovu proračunu, vidljiva je potreba za boljim i transparentnijim informacijama;

E.  budući da nakon godina negativne percepcije građana načina upravljanja financijskom, socijalnom i gospodarskom krizom, današnje poboljšanje gospodarskih izgleda, koje je rezultat usklađenih napora u cilju gospodarskog oporavka Europe, omogućava izdašnije proračunsko planiranje;

F.  budući da je Vijeće posljednjih godina u više navrata postupilo proturječno te, premda je predstavilo nove političke prioritete za EU, nije pokazalo spremnost za pružanje novih odobrenih sredstava kojima bi ih se financiralo; budući da nove političke prioritete i buduće izazove EU-a treba financirati novim odobrenim sredstvima, a ne smanjenjem sredstava za postojeće uspješne programe;

G.  budući da krajem aktualnog razdoblja financijskog programiranja provedba višegodišnjih programa doseže ustaljenu brzinu, zbog čega raste potreba za odgovarajućim financijskim sredstvima;

Odgovori na izazove za EU i očekivanja građana

1.  prima na znanje oporavak od posljedica financijske, gospodarske i socijalne krize, povećan zahvaljujući naporima EU-a i država članica u cilju stvaranja rasta i radnih mjesta koje je potrebno dodatno konsolidirati kako bi se stvorio pozitivan utjecaj na svakodnevni život građana EU-a, od kojih su mnogi godinama teško pogođeni krizom; poziva na stavljanje posebnog naglaska na mlade i osobe kojima prijeti opasnost od siromaštva i nezaposlenosti kako bi se osiguralo da do njih dođe pozitivan učinak te tako spriječi nastavak rasta socijalnih i regionalnih nejednakosti; ističe, u tom kontekstu, da poseban naglasak treba staviti na različite kapacitete regija za iskorištavanje sve većeg rasta;

2.  ističe da su, prema podacima Eurostata i suprotno populističkom narativu, građani EU-a optimistični kad je riječ o budućnosti EU-a; ističe da Unija treba ispunjavati svoje zadaće i odgovornosti te učiniti više kako bi poboljšala živote svojih građana, sada i u budućnosti, ali i zaštitila ih od nepoštenih trgovačkih i gospodarskih praksi na globalnom tržištu te im ujedno pomogla da iskoriste prednosti tog tržišta; ističe da treba premostiti izazove klimatskih promjena i međunarodnih sigurnosnih prijetnji; smatra da, kako bi se ta očekivanja i obveze ispunile, EU u okviru svojih nadležnosti mora postići bolje rezultate te tako poduprijeti ostvarivanje održivog rasta i otvaranje radnih mjesta, smanjiti razlike u životnom standardu među građanima EU-a u svim njegovim regijama, te se u potpunosti pridržavati strategije Europa 2020., ciljeva održivog razvoja UN-a i Pariškog sporazuma; ističe da se europsko gospodarstvo i građani EU-a moraju pripremiti za prilike koje pruža digitalizacija; smatra da rješavanje temeljnih uzroka migracija i zaustavljanje različitih vrsta diskriminacije, primjerice nad ženama i pripadnicima skupine LGBTI, također predstavlja važan izazov za 2019.;

Priprema održive budućnosti i veća solidarnost unutar i izvan Unije

Održiva budućnost

3.  smatra da se proračunom EU-a za 2019. trebaju osnažiti svi relevantni instrumenti za borbu protiv nezaposlenosti mladih, osobito u regijama EU-a koje su u gospodarskom zaostatku, obraćajući posebnu pozornost na poboljšanje poduzetničkih i profesionalnih vještina i mobilnosti, priznajući kvalifikacije na svim razinama obrazovanja i strukovnog osposobljavanja te pružajući podršku rastu, konkurentnosti, otvaranju radnih mjesta, ulaganjima u infrastrukturu, inovacije, istraživanje i mala i srednja poduzeća; ističe da je nezaposlenost mladih, koja ima velik socijalni učinak, jedan od najvećih izazova na europskoj razini;

4.   smatra da prioriteti proračuna EU-a za 2019. trebaju biti rast, inovacije, konkurentnost, sigurnost, borba protiv klimatskih promjena, prelazak na obnovljive izvore energije i migracije;

5.  podupire povećanje mogućnosti za mlade da sudjeluju u aktivnostima solidarnosti; poziva na brzo uvođenje i temeljitu provedbu Europskih snaga solidarnosti nakon usvajanja te inicijative predviđenog za 2018.;

6.  pozdravlja činjenicu da je na snažan zahtjev Parlamenta rezultat postupka mirenja za proračun EU-a za 2018. bio odluka da se prvotno predložena posebna sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih povećaju novim odobrenim sredstvima u iznosu od 116,7 milijuna EUR, slijedom čega je njihov ukupan iznos za 2018. godinu 350 milijuna EUR, ali ističe da je potrebno poboljšati izvršenje sredstava, koje kasni; protivi se tome što je Komisija u svojem tehničkom ažuriranju financijskog programiranja 2019. – 2020., nakon donošenja proračuna za 2018., protumačila financijsko programiranje za 2018. kao pojačano ulaganje sredstava u razdoblju od sljedećih nekoliko godina, te očekuje od Komisije da ispuni obećanja koja je dala Parlamentu na kraju razdoblja mirenja 2017.; očekuje da će nacrt proračuna za 2019. biti ambiciozniji kad je riječ o borbi protiv nezaposlenosti mladih te pronaći pravu ravnotežu između stvarnog razvoja kapaciteta apsorpcije u tom području i političke volje da pokaže potporu u toj borbi; podsjeća da se Komisija obvezala na predlaganje daljnjeg povećanja financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih izmjenom proračuna bude li apsorpcijski kapacitet Inicijative za zapošljavanje mladih 2018. omogućio povećanje; ustraje u tome da države članice i Komisija usklade ponude za zapošljavanje, obrazovanje ili osposobljavanje s profilima sudionika i potražnjom na tržištu rada kako bi se sudionicima omogućilo održivo zapošljavanje;

7.  poziva Komisiju da za postupak za 2019. stavi na raspolaganje financijske podatke o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih raščlanjene po nacionalnim udjelima radi dopune dostavljenih podataka izraženih u ukupnim troškovima koji su već javno dostupni; poziva Komisiju na poboljšanje sinergije između Inicijative za zapošljavanje mladih, Europskog socijalnog fonda i nacionalnih proračuna država članica kako bi se osiguralo da Inicijativa za zapošljavanje mladih ne postane zamjena za nacionalno financiranje mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET);

8.  ističe da je, u svjetlu obilježavanja njegove 30. godišnjice, program Erasmus+ i dalje vodeći program za poticanje mobilnosti mladih, učenje ključnih europskih vrijednosti i njihovo širenje među mladima, zajedno s kulturnim programima EU-a, čemu je dokaz broj zaprimljenih prijava koji premašuje iznos raspoloživih sredstava; smatra da proračun za program Erasmus+ 2019. treba dodatno povećati (barem udvostručiti) kako bi se zadovoljila potražnja za ovim programom, posebice u vezi s cjeloživotnim učenjem;

9.  smatra da su istraživanje, konkurentnost i srednja i mala poduzeća ključni za jamčenje gospodarskog rasta i otvaranje radnih mjesta; stoga naglašava važnost toga da se poduzećima iz EU-a, osobito malim i srednjim poduzećima, stvori povoljno okruženje za inovacije, istraživanja i ulaganja kako bi gospodarstvo EU-a postalo istinski konkurentno na globalnoj razini; ističe važnost povećanja proračuna u okviru naslova 1.a i financiranja za uspješne programe, kao što su Obzor 2020. i programi za pružanje potpore malim i srednjim poduzećima, uključujući Program EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME), koji imaju daleko više kandidata od primatelja sredstava; ističe važnost uzimanja u obzir specifičnih zahtjeva i ograničenih administrativnih resursa malih i srednjih poduzeća pri izradi programa za mala i srednja poduzeća; smatra da je to potrebno s obzirom na izrazito promjenjivo i konkurentno okruženje te korjenite promjene u svim sektorima koje je donijela digitalizacija; prima na znanje da europski strukturni i investicijski fondovi također doprinose svim tim prioritetima;

10.  ističe da su ulaganja u istraživanja i inovacije preduvjet za postizanje istinske konkurentnosti u EU-u; izražava žaljenje zbog činjenice da se zbog zabrinjavajuće niske stope uspješnosti prijava sve manji broj visokokvalitetnih projekata u području istraživanja i inovacija financira sredstvima EU-a; u tom kontekstu ističe da se za program Obzor 2020. mora zajamčiti odgovarajuća razina odobrenih sredstava;

11.  naglašava potencijal za gospodarski rast koji proizlazi iz tehnološke preobrazbe i poziva na to da proračun EU-a ima odgovarajuću ulogu u pružanju potpore digitalizaciji europske industrije i promicanju digitalnih vještina i poduzetništva;

12.  uviđa da mala i srednja poduzeća i dalje predstavljaju okosnicu europskog gospodarstva te da će i dalje imati ključnu ulogu u stvaranju radnih mjesta i poticanju rasta diljem EU-a; poziva u tom smislu da se 2019. povećaju odobrena sredstva za program COSME, uzimajući u obzir uspješnost toga programa;

13.  pozdravlja širenje i poboljšanje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), čiji povećani jamstveni fond ima ključnu ulogu u smanjenju „investicijskog jaza” u EU-u; podsjeća da se jamstveni fond EFSU-a djelomično financira nauštrb Obzora 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe, iako su oba programa dugoročni i usmjereni na budućnost; ističe da Parlament već dugo smatra da se svaka nova inicijativa mora financirati novim odobrenim sredstvima, a ne preraspodjelom sredstava, te da se šteta učinjena za postojeće programe mora ispraviti u okviru godišnjeg proračunskog postupka; ponavlja da se rezovi u tim programima trebaju poništiti koliko god je to moguće;

14.  naglašava da bi se 2019. proširenim EFSU-om trebao ostvariti znatan napredak u pogledu bolje zemljopisne pokrivenosti, tako da sve regije mogu ostvariti jednaku korist od financijske poluge koju pruža jamstvo iz proračuna EU-a; poziva države članice na provođenje strukturnih reformi kojima se poboljšavaju ulagačko okruženje i lokalni kapaciteti za uspješnu provedbu potpore iz EFSU-a u svim regijama;

15.  pozdravlja činjenicu da su se države članice nedavno obvezale na provedbu obnovljenog programa obrane EU-a, kojim se namjeravaju osnažiti i tvrda i meka sila, te smatra da je taj program adekvatan odgovor na zabrinutost građana u pogledu sigurnosti, imajući na umu sve veću globalnu nestabilnost pogoršanu novim vrstama prijetnji; podržava nedavnu inicijativu Komisije za pokretanje Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP), kao prve etape Europskog fonda za obranu; zahtijeva da se EDIDP financira isključivo nedodijeljenim sredstvima i/ili posebnim instrumentima, a ne preraspodjelom sredstava iz postojećih programa;

16.  naglašava kako bi rješavanje pitanja unutarnje sigurnosti i dalje mora biti među vodećim prioritetima Unije i poziva na pojačano financiranje te politike u razvoju; uvjeren je da EU mora više ulagati u jačanje svojih granica i upravljanje njima, poboljšanje suradnje među kaznenopravnim agencijama i nacionalnim tijelima te borbu protiv terorizma, radikalizacije i organiziranog kriminala, i to provedbom adekvatnog i modernog digitalnog informacijskog sustava; u tom smislu naglašava ulogu Fonda za unutarnju sigurnost (ISF) i potrebu za odgovarajućim financiranjem agencija u područjima granica, sigurnosti i pravosuđa; podsjeća da je financijska omotnica tog instrumenta za 2018. znatno smanjena;

17.  poziva na povećanje financiranja za borbu protiv fenomena radikalizacije koji dovodi do nasilnog ekstremizma u Uniji; smatra da bi se taj cilj mogao postići poticanjem integracije i suzbijanjem diskriminacije, rasizma, ksenofobije, fundamentalizma te govora i tekstova kojima se širi mržnja;

18.  pozdravlja ulogu Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF); poziva na izdvajanje odgovarajućih proračunskih sredstava za taj fond 2019. godine kako bi se pružila potpora dostojanstvenom prijemu tražitelja azila u državama članicama, pravednim strategijama povratka, programima preseljenja, zakonitim migracijskim politikama, promicanju učinkovite integracije državljana trećih zemalja te borbi protiv nezakonitih migracija; ponovno naglašava važnost ciljanih financijskih sredstava radi rješavanja temeljnih uzroka migracijske i izbjegličke krize; u tu svrhu ističe da bi se proračunom EU-a trebale financirati mjere u zemljama porijekla migranata, kao i u zemljama koje su domaćini izbjeglicama, uključujući, ali ne ograničavajući se na mjere za borbu protiv siromaštva, nezaposlenosti, obrazovnih i gospodarskih izazova te nestabilnosti;

19.  poziva Komisiju da iznese prijedlog kojim bi se na razini EU-a izrazila financijska solidarnost sa žrtvama terorističkih djela i njihovim obiteljima;

20.  podsjeća na važnost agencija EU-a u izvršenju zakonodavnih prioriteta EU-a, a time i u postizanju ciljeva politika EU-a, primjerice onih povezanih s tržišnim natjecanjem (zapošljavanje, održivi rast, energetska unija), migracijama (azil, prekogranično upravljanje granicama), podupiranjem temeljnih prava (zaštita podataka) i sigurnosti (kiberkriminal, droga, prijevare, pranje novca, terorizam, pravosudna i policijska suradnja te potpora informacijskim sustavima u velikoj mjeri); očekuje da će pregovori o proračunu za 2019. dovesti do realističnog i adekvatnog operativnog i administrativnog financiranja agencija i drugih tijela EU-a te da će im se omogućiti da ispune svoje dužnosti, vodeći računa o sve brojnijim zadaćama i povećanom radnom opterećenju; poziva na dodjelu odgovarajućih sredstava u cilju jamčenja propisnog uvođenja i funkcioniranja Ureda europskog javnog tužitelja; poziva, općenitije, na temeljitu procjenu strateškog interesa i zadaća svih agencija i mogućnosti grupiranja agencija u skladu sa strateškom naravi njihovih misija i rezultata; ponavlja da je 2018. posljednja godina provedbe smanjenja broja zaposlenih od 5 % i koncepta tzv. „baze za preraspodjelu osoblja”; očekuje da će se Komisija i Vijeće suzdržati od daljnjeg rezanja sredstava za agencije u proračunu za 2019.;

21.  smatra da se proračunom za 2019., u doba u kojemu ključni akteri poput SAD-a nisu voljni ispunjavati svoje obveze u području borbe protiv klimatskih promjena u okviru Pariškog sporazuma, EU mora učiniti predvodnikom u nošenju s tim izazovom, jednom od najvećih naše generacije, pružanjem dodatne financijske potpore inicijativama kao što su program klimatskih aktivnosti LIFE, Ecopotential i Clean Sky; ističe da se rashodi u tom pogledu trebaju smatrati dugoročnim ulaganjima, a ne troškovima, te da su i Europski revizorski sud i Vijeće za ekonomske i financijske poslove utvrdili da EU ne ostvaruje svoj cilj u pogledu klimatskog financiranja; poziva Komisiju da ispuni ciljeve Pariškog sporazuma kao i vlastite dugoročne klimatske ciljeve EU-a ostvarenjem cilja od 20 % potrošnje na klimatska pitanja u okviru sadašnjeg VFO-a (2014. – 2020.); naglašava, u tom pogledu, da bi doprinos za 2019. trebao znatno prekoračiti ukupni cilj kako bi neutralizirao manjak financijskih sredstava dodijeljen tijekom prvih godina VFO-a i da bi mehanizam uključivanja pitanja klimatskih promjena trebalo u potpunosti optimizirati;

Veća solidarnost kako bi se premostili društveni, teritorijalni i globalni izazovi

22.  smatra da proračun EU-a treba doprinijeti naporima država članica u područjima kao što su nezaposlenost i zdravstvo, i to izdvajanjem adekvatnih sredstava za programe čiji je cilj borba protiv neravnopravnosti i ublažavanje najgorih oblika siromaštva, osobito za najranjivije i najizoliranije skupine stanovništva, osobito djecu, te omogućivanjem građanima da steknu vještine potrebne za prilagodbu digitalizaciji;

23.  ustraje na potrebi jačanja potpore svim programima Unije kojima se potiču rast i otvaranje dugoročnih kvalitetnih radnih mjesta, posebice za mlade, nadopunjavajući napore država članica da zajamče raznovrsne radne kvalifikacije umjesto prijevremene specijalizacije, kao načina za povećanje otpornosti i omogućavanje društvene prilagodbe, ali istodobno i za borbu protiv demografske regresije i nedostatka kvalificirane radne snage u pojedinim sektorima te za održivost sustava socijalne skrbi; napominje da bi se razmatranje posebno prilagođenih mjera moglo pokazati korisnim u najugroženijim sektorima i/ili regijama ili onima koji su postali znatno osjetljiviji;

24.  podsjeća na znatno starenje stanovništva te povećanje broja stanovnika kojima je potrebna posebna i posvećena skrb, osobito starijih osoba; poziva Komisiju da uvede dodatne mjere potpore za rješavanje demografskih izazova i ponavlja svoju potporu inicijativama kao što su sela za osobe s demencijom, u kojima se od rane faze bolesti pruža odgovarajuća skrb;

25.  smatra da rodna diskriminacija, posebice na tržištu rada, nije samo u suprotnosti s vrijednostima EU-a, nego predstavlja i ozbiljnu prepreku gospodarskom rastu jer obeshrabruje žene od svrhovitog zapošljavanja; ističe ključan doprinos osnaživanja žena postizanju uključivijeg, pravednijeg i miroljubivijeg društva, čiji je rast održiviji; očekuje da će se proračunom za 2019. pružiti potpora poduzetništvu među ženama te potaknuti pristup žena financiranju EU-a, primjerice u okviru programa COSME i Obzor 2020., širenju kohezijske politike za pružanje potpore dodatnim ulaganjima u obrazovanje, infrastrukturu za skrb o djeci i zdravstvenu skrb te pomaganju ženama u postizanju ravnoteže između privatnog i poslovnog života;

26.  ponovno izražava zabrinutost zbog kašnjenja u provedbi kohezijske politike, koja je izraz teritorijalne solidarnosti EU-a i njegova glavna ulagačka politika, no prima na znanje da je 2017. bila prva godina u kojoj je provedba programa u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova bila ubrzana te očekuje da će se taj trend nastaviti 2018. i 2019.; smatra da treba pružiti dovoljne razine odobrenih sredstava za plaćanja kako bi se provedba odvijala neometano;

27.  podsjeća na važan doprinos Unije poticanju mira i pomirenja u Irskoj, osobito u okviru programa PEACE i INTERREG, koji su usmjereni na Sjevernu Irsku i pogranične okruge na jugu; poziva na potpuno poštovanje okvira prethodno preuzetih obveza, kao u slučaju Sporazuma na Veliki petak u pogledu poštovanja vladavine prava i demokracije; poziva Komisiju i države članice da nastave pružati potporu mirovnom procesu kontinuiranim financiranjem programa PEACE i povezanih programa;

28.  ističe da je zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedan od temeljnih elemenata europske integracije, kojim se osigurava sigurna opskrba hrane visoke kvalitete za građane Europe, pravilno funkcioniranje jedinstvenog poljoprivrednog tržišta i dugogodišnja održivost ruralnih područja; podsjeća da sredstva iz ZPP-a posebno doprinose profitabilnosti poljoprivrede i stabilnosti EU-a;

29.  poziva Komisiju da nastavi pomagati poljoprivrednicima iz cijele Europe u suočavanju s neočekivanim tržišnim volatilnostima i da zajamči sigurnost i visoku kvalitetu namirnica; zahtijeva da se odgovarajuća pozornost posveti malim poljoprivrednim gospodarstvima i malom ribolovu;

30.  smatra da regionalizacija i socioekonomski ciljevi trebaju imati veću ulogu u okviru zajedničke ribarstvene politike te da treba proširiti područje primjene Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo; poziva Komisiju da olakša pristup financiranju i da pojednostavi postupke za financiranje; izražava posebnu zabrinutost zbog mogućih nepovoljnih utjecaja izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a na ribarstvo, posebno za susjedne obalne države članice;

31.  pozdravlja prijedlog za proširenje područja primjene i jačanje Mehanizma Unije za civilnu zaštitu; smatra da je jačanje Mehanizama za civilnu zaštitu od iznimne važnosti kako bi se na razini Unije omogućio brži i koherentniji odgovor u području civilne zaštite, u pogledu prevencije, pripravnosti i odgovora na prirodne katastrofe i one uzrokovane ljudskim djelovanjem unutar i izvan Unije;

32.  očekuje poboljšanje aktualnih postupaka i mjera u provedbi proračuna, u svjetlu ograničenja resursa do kojih je došlo, te poziva EU da preuzme veću odgovornost kako bi osigurao da se financijske obveze ispunjavaju pravovremeno i ekonomično;

33.  smatra da agencije, programi i politike EU-a uključeni ili koji se odnose na upravljanje migracijskim i izbjegličkim tokovima i kontrolom granica trebaju raspolagati odgovarajućim financijskim i ljudskim resursima za nošenje s trenutačnom izbjegličkom krizom, za koju bi i države članice trebale preuzeti odgovornost u skladu s načelom raspodjele opterećenja i Ženevskom konvencijom; smatra da EU, kako bi pronašao dugoročno rješenje, treba pokazati solidarnost u pospješivanju uvjeta za mir i sigurnost u zemljama podrijetla stavljanjem snažnijeg naglaska na ulaganja i razvojne politike, posebice provedbom Europskog fonda za održivi razvoj, Instrumenta za razvojnu suradnju i Instrumenta za humanitarnu pomoć; prepoznaje važnost i prepoznatljivu vrijednost razvojne politike, s prioritetima kao što su iskorjenjivanje siromaštva, obrazovanje, zdravlje i gospodarski razvoj; ističe potrebu pružanja potpore djelovanju i programima UNRWA-e; ističe da je stabilno susjedstvo EU-a jedan od uvjeta za očuvanje stabilnosti i prosperiteta u EU-u; stoga poziva Komisiju da se pobrine da se prednost pruži ulaganjima u susjedstvo EU-a kako bi se dala potpora rješavanju glavnih problema na tom području, tj. izazova povezanih s migracijama i izbjeglicama, razvojem južnog susjedstva i nestabilnosti u istočnom susjedstvu, djelomično prouzročene time što ruska vanjska politika nije u skladu s međunarodnim pravom te demokratskim standardima i standardima u području ljudskih prava; naglašava da se novi politički prioriteti i predstojeći izazovi za EU, kao što su sigurnost i obrana, trebaju financirati novim odobrenim sredstvima, a ne rezanjem postojećih uspješnih i važnih politika i programa, poput razvoja, humanitarne pomoći i politike susjedstva; nadalje, ističe da sigurnosne i razvojne politike međusobno utječu jedna na drugu te da su obje važni uvjeti za izgradnju funkcionalne države, kao i funkcionalnih upravnih struktura bez korupcije i s minimalnim standardima u socijalnom, zdravstvenom i gospodarskom sektoru;

34.   ponavlja svoje stajalište da satelitski proračunski mehanizmi kao što su uzajamni fondovi i drugi slični instrumenti zaobilaze proračunski postupak, dovode u pitanje transparentnost upravljanja proračunom i ometaju pravo Parlamenta na provedbu učinkovite kontrole rashoda; stoga smatra da se ti vanjski instrumenti, stvoreni u proteklih nekoliko godina, moraju uključiti u proračun Unije te da treba pronaći alternativna rješenja kako bi se Uniji omogućilo da na međunarodnoj razini brzo reagira na krize i situacije proizašle iz njih;

35.  naglašava da bi Instrument pretpristupne pomoći (IPA), među ostalim ciljevima, prvenstveno trebao olakšati političke i gospodarske reforme u zemljama kandidatkinjama; poziva Komisiju, u tom kontekstu, na daljnju procjenu sredstava IPA-e u svojem prijedlogu za proračun za 2019., uzimajući u obzir pogoršanje političke situacije u Turskoj i hitnu potrebu za suzbijanje rastuće radikalizacije na području Balkana;

Očekivanja za postupak za 2019.

36.  poziva Komisiju da nastavi obnašati dužnost istinskog posrednika u svakoj fazi postupka te da vjerno i točno provodi odluke proračunskog tijela;

37.  pozdravlja činjenicu da je nakon revizije VFO-a u sredini razdoblja te suprotno zaključcima Vijeća od 20. veljače 2018. o proračunskim smjernicama za 2019. postupak za 2018. pokazao da proračunsko tijelo u okviru godišnjeg proračunskog postupka može u potpunosti iskoristiti svoje ovlasti kako bi se odredili razina i sadržaj proračuna EU-a;

38.  smatra da bi, kao grana proračunskog tijela koju izravno biraju građani, Parlament trebao ispuniti svoju političku ulogu i iznijeti prijedloge za pilot-projekte i pripremna djelovanja kojima će se izraziti njegova politička vizija za budućnost; obvezuje se, u tom kontekstu, predložiti paket pilot-projekata i pripremnih djelovanja razrađenih u uskoj suradnji sa svakim od svojih odbora kako bi pronašao pravu ravnotežu između političke volje i tehničke izvedivosti, u skladu s procjenom Komisije;

39.  očekuje da će se pregovori o proračunu za 2019. temeljiti na zajedničkoj političkoj ambiciji i solidarnosti te da će se uzeti u obzir dodana vrijednost programa i politika EU-a; smatra da se taj cilj može ostvariti jedino ako pregovaračke strane budu odmah obaviještene o stajalištima ostalih strana te započnu s pregovorima što je prije moguće i budu spremne na kompromis;

o
o   o

40.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(2) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.
(5) SL L 57, 28.2.2018., str. 1.
(6) Zajedničko izvješće pregovarača Europske unije i Vlade Ujedinjene Kraljevine od 8. prosinca 2017. o napretku ostvarenom tijekom prve faze pregovora u skladu s člankom 50. UEU-a o urednom povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (TF50 (2017) 19 – Komisija EU-u 27).


Stanje u Siriji
PDF 285kWORD 59k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o stanju u Siriji (2018/2626(RSP))
P8_TA(2018)0090RC-B8-0139/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Siriji, posebno Rezoluciju od 18. svibnja 2017. o strategiji EU-a za Siriju(1),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. i druge ugovore i instrumente UN-a u području ljudskih prava, uključujući Konvenciju UN-a o pravima djeteta,

–  uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju iz 1949. i njezine dodatne protokole,

–  uzimajući u obzir izjave o Siriji potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini, a posebno one od 9. srpnja 2017. o prekidu vatre u Siriji, od 25. studenoga 2017. o konferenciji sirijske oporbe u Rijadu i od 23. veljače 2018. o masakru u istočnoj Guti, te njezine napomene po dolasku na sastanak Vijeća za vanjske poslove 26. veljače 2018.,

–  uzimajući u obzir zajedničke izjave potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Federice Mogherini i povjerenika Stylianidesa od 3. listopada 2017. o nedavnim napadima u Siriji, od 20. veljače 2018. o humanitarnoj situaciji u istočnoj Guti i Idlibu i od 6. ožujka 2018. o stanju u istočnoj Guti i ostalim dijelovima Sirije,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Federice Mogherini s plenarne sjednice Parlamenta održane 6. veljače 2018. u vezi sa stanjem ljudskih prava u Turskoj i stanjem u Afrinu u Siriji,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2011/273/ZVSP od 9. svibnja 2011. o mjerama ograničavanja protiv Sirije(2) te zaključke Vijeća od 26. veljače 2018. o dodavanju dvaju novih ministara na popis sankcija,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije / visoke predstavnice Unije Europskom parlamentu i Vijeću od 14. ožujka 2017. naslovljenu „Elementi strategije EU-a za Siriju” (JOIN(2017)0011) i zaključke Vijeća o Siriji od 3. travnja 2017., koji zajedno čine novu strategiju EU-a za Siriju,

–  uzimajući u obzir izjavu supredsjednika od 5. travnja 2017. s konferencije naslovljene „Potpora budućnosti Sirije i regije” i ranije konferencije o stanju u Siriji održane u Londonu, Kuvajtu, Berlinu i Helsinkiju,

–  uzimajući u obzir izjave visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Zeida Raada Al-Husseina u Vijeću za ljudska prava (UNHRC) u Ženevi o stanju u Siriji, a posebno one od 26. veljače 2018. i 2. ožujka 2018., te njegovo usmeno izvješće od 7. ožujka 2018. o aktivnostima njegova ureda i nedavnim događajima u vezi s ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir izjave glasnogovornika glavnog tajnika od 20. veljače i 24. veljače 2018. o istočnoj Guti u Sirijskoj Arapskoj Republici,

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda, kao i sve konvencije UN-a čija je Sirija potpisnica,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a (VSUN) o Siriji, osobito Rezoluciju 2254 (2015) od 18. prosinca 2015., Rezoluciju 2393 (2017) od 19. prosinca 2017. o izdavanju odobrenja za prekogranično pružanje pomoći i pružanje pomoći na crti razgraničenja u Siriji te Rezoluciju 2401 (2018) od 24. veljače 2018. o prekidu vatre u Siriji na razdoblje od 30 dana kako bi se omogućilo pružanje humanitarne pomoći,

–  uzimajući u obzir izvješća Nezavisne međunarodne istražne komisije o Sirijskoj Arapskoj Republici, koja je uspostavljena u okviru UNHRC-a, i rezolucije UNHRC-a o Sirijskoj Arapskoj Republici, posebno onu od 5. ožujka 2018. o pogoršanju stanja ljudskih prava u istočnoj Guti,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a A-71/248 od 21. prosinca 2016. o međunarodnom, nepristranom i neovisnom mehanizmu za pomoć u istrazi i kaznenom progonu osoba odgovornih za najteže zločine prema međunarodnom pravu počinjene u Sirijskoj Arapskoj Republici nakon ožujka 2011.,

–  uzimajući u obzir Rimski statut i osnivačke dokumente Međunarodnoga suda te ad hoc sudova, uključujući Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, Međunarodni kazneni sud za Ruandu i Posebni sud za Libanon,

–  uzimajući u obzir memorandum o uspostavi područjâ bez sukoba u Sirijskoj Arapskoj Republici koji su 6. svibnja 2017. potpisali Iran, Rusija i Turska,

–  uzimajući u obzir izvješće koje je 2017. objavio Populacijski fond Ujedinjenih naroda pod naslovom „Voices from Syria 2018 – Assessment Findings of the Humanitarian Needs Overview” (Glasovi Sirije 2018. – Zaključci procjene pregleda humanitarnih potreba),

–  uzimajući u obzir izjavu centra Carnegie za Bliski istok od 5. ožujka 2018. o navodnom sastanku voditelja Sirijskog ureda za nacionalnu sigurnost Alija Mamlouka, koji se nalazi na popisu sankcija EU-a, s talijanskim ministrom vanjskih poslova i direktorom Agencije za informiranje i vanjsku sigurnost u Rimu, čime je ozbiljno prekršena Odluka Vijeća 2011/273/ZVSP od 9. svibnja 2011. o mjerama ograničavanja protiv Sirije,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da se sedmogodišnji građanski sukob u Siriji nastavlja, unatoč brojnim međunarodnim pokušajima postizanja prekida vatre i uspostavljanja temelja za sporazumno rješenje; budući da je kao posljedica toga humanitarna situacija u zemlji i dalje poražavajuća; budući da više od 13 milijuna osoba, uključujući šest milijuna djece, hitno treba neki oblik humanitarne pomoći; budući da je 6,1 milijuna osoba interno raseljeno, tri milijuna civila živi u opkoljenim područjima, a pet milijuna Sirijaca ima status izbjeglica u susjednim regijama; budući da je tijekom sukoba poginulo najmanje 400 000 Sirijaca;

B.  budući da su područja i gradovi poput Idliba, istočne Gute, Jarmuka, Fue i Kefraje već dugo pod blokadom, što ozbiljno utječe na civilno stanovništvo, te da je ondje onemogućena održiva dostava humanitarne pomoći zbog vojnih ofenziva i bombardiranja koje sirijski režim uz pomoć Rusije i Irana provodi protiv vlastitog naroda; budući da je istočna Guta već pet godina pod opsadom sirijskog režima i njegovih saveznika, pri čemu su civili, uključujući i djecu, te škole i zdravstvene ustanove izloženi zračnim napadima, granatiranjima i napadima kemijskim oružjem, što je dovelo do gubitka na stotine života u tom području; budući da su snage u istočnoj Guti optužene za granatiranje civilnih područja u Damasku;

C.  budući da je stanje u istočnoj Guti toliko kritično da ga je glavni tajnik UN-a António Guterres opisao kao „pakao na Zemlji”; budući da je stanovništvo istočne Gute zbog blokade odsječeno od bilo kakvog oblika pomoći od 14. veljače 2018., kada je jedan konvoj stigao do samo 7 200 ljudi od njih 400 000 koliko ih živi na tom području; budući da je humanitarni konvoj UN-a 5. ožujka 2018. napokon uspio ući u Dumu i dostaviti pomoć za 27 500 ljudi kojima su bili potrebni hrana i medicinske potrepštine; budući da je sirijski režim iz konvoja uklonio najvažnije medicinske proizvode;

D.  budući da je 24. veljače 2018. VSUN donio Rezoluciju 2401, u kojoj je zahtijevao da sve sukobljene strane bez odgode prekinu sukob na razdoblje od najmanje 30 uzastopnih dana radi omogućavanja sigurne, neometane i neprekidne opskrbe humanitarnom pomoći te medicinske evakuacije teško bolesnih i ranjenih osoba, u skladu s važećim međunarodnim pravom; budući da se sirijski režim te ruske i iranske snage nisu pridržavali Rezolucije 2401, unatoč opetovanim zahtjevima međunarodne zajednice; budući da vojska koristi „oslobađanje” regije kao izliku za nastavak napada na civile; budući da je Rusija posljednjih godina uložila veto na 11 rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući rezoluciju usmjerenu na obnovu zajedničkog istražnog mehanizma UN-a i Organizacije za zabranu kemijskog oružja iz studenoga 2017., te da je imala aktivnu ulogu u ograničavanju sadržaja tih rezolucija;

E.  budući da ti napadi i izgladnjivanje civila opsadom naseljenih područja te prisilno raseljavanje stanovništva, među ostalim i u cilju demografskih promjena, koji se koriste kao ratne taktike predstavljaju jasno kršenje međunarodnog humanitarnog prava; budući se ometanjem evakuacije i pružanja humanitarne pomoći i medicinske skrbi teško krši međunarodno humanitarno pravo i nekoliko rezolucija VSUN-a;

F.  budući da je turska operacija „Maslinova grana” u provinciji Afrin koju kontroliraju Kurdi dodala novu dimenziju sukobu u Siriji te je dovela do dodatnih humanitarnih problema i izazvala zabrinutost zbog negativnog utjecaja na delikatnu unutarnju ravnotežu u Siriji i/ili napore u cilju postizanja sporazumnog rješenja; ističe da je već zabilježen velik broj civilnih žrtava, a još su stotine civila u životnoj opasnosti; budući da je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica u ime EU-a jasno izrazila zabrinutost u tom pogledu, pri čemu je pozvala tursku vladu da zaustavi svoje ofenzive i naglasila da je potrebno usredotočiti se na borbu protiv terorističkih organizacija koje se nalaze na popisu UN-a;

G.  budući da se u kršenja prava koja su Asadov režim i njegovi saveznici počinili tijekom sukoba u Siriji ubrajaju ciljani i neselektivni napadi na civile, među ostalim i upotrebom kemijskog oružja, izvansudska smaknuća, mučenja i zlostavljanja, prisilni nestanci, masovna i proizvoljna uhićenja, kolektivna kažnjavanja, napadi na medicinsko osoblje i uskraćivanje hrane, vode i medicinske pomoći; budući da su ti zločini do sada ostali nekažnjeni;

H.  budući da su ISIL/Daiš i ostali džihadistički pokreti počinili zločine i teško prekršili međunarodno pravo, uključujući brutalna smaknuća i spolno nasilje, otmice, mučenja, prisilna vjerska preobraćenja i ropstvo žena i djevojčica; budući da se djeca novače i koriste za terorističke napade; budući da postoji ozbiljna zabrinutost zbog korištenja civila kao živih štitova u područjima pod kontrolom ekstremista; budući da se ti zločini mogu smatrati ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidom;

I.  budući da je u sadašnjoj situaciji demokratska oporba oslabljena, a civili zarobljeni između džihadističkih terorista i islamskih fundamentalista, s jedne strane, te pristaša Asadova režima, s druge strane;

J.  budući da je Vijeće 26. veljače 2018. zbog ozbiljnosti stanja u Siriji na popis osoba na koje se primjenjuju restriktivne mjere EU-a protiv sirijskog režima uvrstilo ministra industrije i ministra za informiranje sirijske vlade;

K.  budući da su međunarodna zajednica i pojedinačne države obvezne privesti pravdi osobe odgovorne za kršenja međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava tijekom sukoba u Siriji, među ostalim i primjenom načela univerzalne jurisdikcije, kao i nacionalnog prava; budući da se to može učiniti ili na temelju postojećih nacionalnih i međunarodnih pravnih sredstava, uključujući nacionalne i međunarodne sudove, ili u okviru međunarodnih kaznenih ad hoc sudova koji će se tek uspostaviti; budući da se, osim takve osobne kaznene odgovornosti, pod određenim uvjetima države također mogu kazneno goniti zbog kršenja obveza iz međunarodnih ugovora i konvencija pod nadležnošću Međunarodnog suda, uključujući Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja iz 1984. i Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.;

L.  budući da je EU i dalje posvećen uspjehu pregovora koji se odvijaju pod pokroviteljstvom posebnog izaslanika UN-a za Siriju, poznatih kao ženevski proces; budući da EU i dalje podupire taj proces, među ostalim i organizacijom druge briselske konferencije pod nazivom „Potpora budućnosti Sirije i regije” koja će se održati u Bruxellesu 24. i 25. travnja 2018.;

M.  budući da ni nakon 9. kruga pregovora održanog u Beču 25. i 26. siječnja 2018. ženevski pregovori dosad nisu rezultirali pomacima prema pronalasku mirnog rješenja sirijske krize; budući da su 4. svibnja 2017. u Kazahstanu Rusija, Iran i Turska postigli dogovor o uspostavi četiriju područja bez sukoba, koja zatim nisu poštovali niti štitili; budući da je u sklopu Sirijskog kongresa za nacionalni dijalog, koji je održan 30. siječnja 2018. u Sočiju, najavljena uspostava ustavnog odbora, koju nisu prihvatile sve strane;

N.  budući da stanje u Siriji i nepostojanje sveobuhvatne, istinske i uključive političke tranzicije i dalje sprečava potpunu provedbu strategije EU-a za Siriju, a osobito pružanje znatne pomoći koju Unija može dati za obnovu te zemlje;

O.  budući da je od izbijanja rata EU zajedno s državama članicama mobilizirao više od 10,4 milijardi EUR kako bi se podmirile humanitarne potrebe nastale kao posljedica sirijske krize, i unutar Sirije i u susjednoj regiji, što ga čini najznačajnijim donatorom; budući da je EU također u znatnoj mjeri podupro i pohvalio susjedne zemlje koje su prihvatile izbjeglice;

1.  ponovno najoštrije osuđuje sva zlodjela i raširena kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava počinjena u ovom sukobu, a posebne ona koja su počinile snage Asadova režima, uključujući uz pomoć saveznika Rusije i Irana, te terorističke skupine s popisa UN-a; žali zbog činjenice da je tijekom sedam godina sukoba u Siriji ubijeno više od 400 000 osoba, a još tisuće ranjene, u bombardiranju, granatiranju i s pomoću drugih vojnih sredstava te da su milijuni osoba raseljeni, a usto je civilima uskraćen pristup hrani, vodi, sanitarnim uslugama i zdravstvu kao posljedica dugotrajnih opsada gusto naseljenih područja; izražava krajnju zabrinutost zbog rastućeg nasilja u mnogim dijelovima zemlje, primjerice u istočnoj Guti, Afrinu i Idlibu;

2.  izražava duboko žaljenje zbog neuspjeha ponovljenih regionalnih i međunarodnih pokušaja da se rat okonča te snažno potiče na obnovljenu i intenzivnu suradnju na svjetskoj razini radi postizanja mirnog i održivog rješenja za taj sukob; ističe da međunarodna zajednica nije pružila dovoljnu potporu demokratskoj oporbi; ponovno potvrđuje prvenstvo ženevskog procesa pod vodstvom UN-a te podupire napore posebnog izaslanika UN-a za Siriju Staffana de Misture u cilju ostvarivanja stvarne i uključive političke tranzicije u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2254, koju su dogovorile sve strane u Siriji uz potporu ključnih međunarodnih i regionalnih aktera; naglašava važnost nalaženja političkog rješenja sukoba; i dalje se zalaže za jedinstvo, suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i neovisnost Sirije;

3.  najoštrije osuđuje aktualno nasilje u istočnoj Guti, unatoč tome što je rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a br. 2401 jednoglasno usvojena, i hitno upućuje poziv svim stranama, a posebno Asadovu režimu, Rusiji i Iranu, da tu rezoluciju hitno i u potpunosti provedu i da je poštuju te da osiguraju neposrednu, sigurnu, neometanu i neprekidnu opskrbu humanitarnom pomoći, da evakuiraju teško bolesne i ranjene osobe i ublaže patnje sirijskog naroda; u potpunosti podržava poziv upućen svim sukobljenim stranama da bez odgode prekinu sukob u razdoblju od najmanje 30 uzastopnih dana; ponovno upućuje poziv svim stranama, a posebno sirijskim vlastima, da se pridržavaju svoje odgovornosti za zaštitu stanovništva Sirije i da odmah prekinu sve napade na civile u Siriji; poziva države koje su se založile za prekid vatre da u tzv. područjima smirivanja sukoba djeluju u skladu s preuzetom odgovornošću kako bi se stalo na kraj nasilju i počinjenim zločinima te omogućio i zajamčio neometan pristup tim područjima; prima na znanje odluku triju zemalja koje su sudjelovale u procesu iz Astane da održe novi sastanak na vrhu u travnju 2018. kako bi se raspravljalo o Siriji i potencijalnim koracima u toj regiji; naglašava da ti koraci ne bi smjeli ni na koji način biti u suprotnosti s pregovorima pod pokroviteljstvom UN-a/ženevskim procesom niti ih potkopavati;

4.  podsjeća režime u Siriji, Rusiju i Iranu da su na temelju međunarodnog prava odgovorni za gnusne zločine koje i dalje čine u Siriji i da će počinitelji tih zločina, bez obzira na to radilo se o državama ili pojedincima, za njih odgovarati;

5.  duboko žali zbog opetovanih ruskih veta u VSUN-u i činjenice da nije postignut dogovor o produljenju mandata zajedničkog istražnog mehanizma UN-a i Organizacije za zabranu kemijskog oružja prije njegova isteka 17. studenoga 2017.; smatra sramotnim takav stav stalne članice VSUN-a s posebnom odgovornošću za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti; ističe da u očima svijeta ometanje međunarodnih istraga više pokazuje krivnju nego bilo što drugo;

6.  izražava duboku zabrinutost zbog turske intervencije u područjima Sirije koja se nalaze pod nadzorom kurdskih snaga; i dalje je ozbiljno zabrinut zbog eskalacije stanja u Afrinu, među ostalim zbog mogućeg sukoba između turskih snaga i Asadovih ili ruskih snaga te zbog rasta napetosti u odnosu sa Sjedinjenim Američkim Državama; poziva tursku vladu da povuče svoje postrojbe i zauzme konstruktivnu ulogu u sirijskom sukobu, što je i u nacionalnom interesu Turske; ponavlja stajalište potpredsjednice Komisije / visoke predstavnice Unije prema kojem otvaranje novih fronti u Siriji nije u interesu turske sigurnosti i upozorava na daljnje pogoršanje humanitarne krize u toj zemlji; zahtijeva potpuno poštovanje humanitarnog prava, uključujući zaštitu civila, i poziva na prekid vatre u cijeloj Siriji, uključujući Afrin;

7.  ponovno potvrđuje svoju potporu za napore koje globalna koalicija ulaže u borbi protiv Daiša; ističe da su koalicijske i sirijske partnerske snage ostvarile znatan napredak u kampanji za poraz Daiša u Siriji; podsjeća na to da sve mjere poduzete u cilju borbe protiv Daiša i drugih terorističkih skupina koje je takvima obilježilo Vijeće sigurnosti UN-a moraju biti u skladu s međunarodnim pravom; poziva države članice i njihove saveznike da zajamče transparentnost, odgovornost i potpuno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i prava u području ljudskih prava;

8.  ponovno poziva da se na cijelom državnom području Sirije osigura siguran, pravovremen i neometan pristup humanitarnoj pomoći i pozdravlja rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2393 kojom je produljeno odobrenje za prekogranično pružanje pomoći i pružanje pomoći na crti razgraničenja u Siriji za dodatnih 12 mjeseci (do 10. siječnja 2019.); potiče UN i njegove partnere na terenu da nastave poduzimati korake kako bi se pojačala isporuka humanitarne pomoći u teško dostupnim i opkoljenim područjima, među ostalim, što učinkovitijim korištenjem graničnih prijelaza u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2165(2014); podupire poziv na hitno ubrzanje humanitarnog razminiravanja u cijeloj Siriji i podsjeća sve strane u sukobu da je bolničko i zdravstveno osoblje izričito zaštićeno međunarodnim humanitarnim pravom; žali zbog raznih slučajeva seksualnog zlostavljanja i povreda dužnosti koji su se dogodili unutar međunarodnih organizacija za pružanje pomoći, uključujući seksualno iskorištavanje sirijskih izbjeglica od strane osoba koje su dostavljale pomoć u ime UN-a i drugih poznatih međunarodnih organizacija; odlučno izjavljuje da se takva djela ne bi smjela tolerirati; odlučno poziva na provedbu temeljite istrage i ističe da sve odgovorne osobe moraju biti kažnjene;

9.  naglašava da u pogledu stravičnih zločina počinjenih u Siriji, uključujući zločine nad vjerskim, etničkim i drugim skupinama i manjinama, ne bi smjelo biti prostora za toleranciju i nekažnjavanje; ponovno poziva na neovisnu, nepristranu, temeljitu i vjerodostojnu istragu i kazneni progon odgovornih osoba te podupire rad međunarodnog, nepristranog i neovisnog mehanizma za međunarodne zločine počinjene u Sirijskoj Arapskoj Republici od ožujka 2012.; sa zadovoljstvom prima na znanje odluku EU-a da preko svojeg Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) tom mehanizmu pruži financijsku potporu u iznosu od 1,5 milijuna EUR; međutim, naglašava da će potpora biti potrebna i nakon što prođe 18 mjeseci trajanja programa; ističe da je važno da države članice ispune svoje obveze i očekuje da će se pitanje financiranja međunarodnog, nepristranog i neovisnog mehanizma postaviti i riješiti na drugoj Briselskoj konferenciji čija će tema biti potpora budućnosti Sirije i regije; nadalje, poziva na potporu organizacijama civilnog društva i nevladinim organizacijama, koje pomažu prikupiti i sačuvati dokaze o kršenjima ljudskih prava i kršenjima humanitarnog prava;

10.  i dalje je uvjeren da stvarnog rješenja sukoba i održivog mira u Siriji ne može biti ako oni koji su počinili zločine ne budu odgovarali za njih i poziva na donošenje strategije EU-a u vezi s odgovornošću za zlodjela počinjena u Siriji; ponovno ističe potporu načelu opće nadležnosti u rješavanju problema nekažnjavanja i pozdravlja korake koje su u tom cilju poduzele brojne države članice EU-a; također pozdravlja inicijative država članica u cilju da teška kršenja međunarodnog prava proglase kaznenim djelima u okviru svojeg nacionalnog zakonodavstva; ponavlja svoj poziv EU-u i njegovim državama članicama da u tijesnoj suradnji sa zemljama koje dijele slične stavove preispitaju mogućnost uspostave suda za ratne zločine počinjene u Siriji dok taj predmet ne bude predan Međunarodnom kaznenom sudu; prima na znanje važan rad Europske mreže kontaktnih točaka u vezi s osobama koje su odgovorne za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine te poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije i Glavnu upravu za pravosuđe i zaštitu potrošača da podrže tu mrežu te da je uključe u buduće napore u pogledu odgovornosti u Siriji;

11.  zahtijeva da svi poštuju prava etničkih i vjerskih skupina i manjina u Siriji, uključujući prava kršćana i svih raseljenih osoba, kako bi dostojanstveno, u jednakosti i sigurnosti nastavile živjeti u područjima koja su povijesno i tradicionalno njihova domovina ili kako bi se u njih vratile te kako bi slobodno i u potpunosti prakticirale svoju vjeru i uvjerenja, bez ikakve prisile, nasilja ili diskriminacije; podupire međuvjerski dijalog kako bi se promicalo uzajamno razumijevanje i suzbijao fundamentalizam;

12.  i dalje je uznemiren zbog nestanka braniteljice ljudskih prava i dobitnice Nagrade Saharov Razan Zaitune, koju je navodno otela oružana skupina Džaiš al-Islam u prosincu 2013. u Dumi; poziva na uspostavu radne skupine EU-a za koordinaciju i jačanje napora kako bi se otkrilo gdje se nalazi i osiguralo njezino oslobađanje;

13.  poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije da uloži sve napore za ponovno jačanje mirovnih pregovora uz posredovanje UN-a i da na temelju financijskog kapaciteta i spremnosti EU-a na ulaganje znatnih sredstava za obnovu Sirije zatraži aktivniju ulogu u tim pregovorima; poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije da u svoja nastojanja usmjerena na budućnost sirijskog naroda snažnije uključi i aktivno podrži sirijsko civilno društvo i one koji žele demokratsku, pluralističku i uključivu Siriju, počevši od druge Briselske konferencije koja će se održati 24. i 25. travnja 2018.; potiče potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije da surađuje sa sirijskim narodom na razvoju lokaliziranih strategija za obnovu u različitim regijama Sirije; naglašava da bi EU trebao razmotriti sve dostupne mogućnosti za rad s međunarodnim partnerima, uključujući dostavljanje humanitarne pomoći iz zraka i uspostavljanje zone zabrane letenja na temelju rezolucije Vijeća sirugnosti UN-a;

14.  pozdravlja održavanje druge Briselske konferencije kojoj je EU domaćin i koja za cilj ima izraziti i u praksi primijeniti punu političku i gospodarsku potporu međunarodne zajednice ženevskom procesu za potrebite u Siriji i za zemlje koje su pružile gostoprimstvo sirijskim izbjeglicama; priznaje dojmljivu solidarnost koju su Jordan, Libanon i Turska pokazali prema izbjeglicama te poziva Uniju i njezine države članice da osiguraju jačanje financijske potpore za hitne potrebe izbjeglica i zajednica koje su ih prihvatile; upozorava da obnova ne može započeti prije nego što se u okviru UN-a postigne politički sporazum koji uključuje sve strane; poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije da u većoj mjeri uključi organizacije civilnog društva u rad te konferencije; u tom kontekstu poziva na pružanje pojačane potpore za mirne i demokratske organizacije civilnog društva u Siriji i borce za ljudska prava, među ostalim i putem fonda Madad, Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru te Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava; poziva međunarodnu zajednicu da ispuni svoje nepodmirene obveze u pogledu humanitarne pomoći za Siriju i susjedne zemlje;

15.  ističe da su napori koje EU ulaže u pružanje humanitarne pomoći i planiranje budućnosti Sirije vrijedni hvale; podsjeća da se EU u skladu sa svojom strategijom obvezao da neće pružati bezuvjetnu pomoć za obnovu Sirije nego tek kada bude u tijeku sveobuhvatna, istinska i uključiva politička tranzicija o kojoj su se dogovorile sirijske strane u sukobu na temelju rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 2254 i Priopćenja iz Ženeve; ističe da Asadov režim, Putinova Rusija i Iran snose glavnu odgovornost za ekonomske posljedice svojih vojnih intervencija; napominje da preuzimanje obveza u pogledu obnove, utemeljeno na pristupu „odozdo prema gore” i uspješnom osnaživanju lokalnih dionika, čime bi se isključile poznate terorističke skupine, mora biti usmjereno na postizanje mira i preuzimanje odgovornosti;

16.  oštro osuđuje iskorištavanje djece u borbama i terorističkim napadima; ističe da su zaštita djece i davanje prioriteta njihovom pristupu obrazovanju, što se odnosi i na izbjeglu djecu u susjednim zemljama, te pružanje potpore psihološkoj rehabilitaciji te traumatizirane djece od ključne važnosti;

17.  izražava zabrinutost zbog navodnog povratka 66 000 izbjeglica u Siriju tijekom 2017. i ističe da se treba u potpunosti poštovati načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja; ističe da Sirija nije sigurno mjesto za povratak izbjeglica i da EU ne smije podupirati to vraćanje; ponovno poziva države članice EU-a da poštuju vlastite obveze, uključujući one utvrđene Njujorškom deklaracijom, te da zajamče podjelu odgovornosti, čime bi se izbjeglicama koji bježe iz ratnih zona u Siriji omogućilo da, primjerice, preko programa preseljenja i humanitarnog prihvata pronađu zaštitu izvan granica neposrednog susjedstva;

18.  pozdravlja činjenicu da su 26. veljače 2018. dva sirijska ministra, imenovana u siječnju 2018. i odgovorna za represiju nad sirijskim narodom, dodana na popis onih na koje se primjenjuju mjere ograničavanja EU-a protiv sirijskog režima; odlučno poziva sve države članice da osiguraju potpuno poštovanje Odluke Vijeća 2013/255/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Sirije, posebno kad je riječ o zamrzavanju imovine pojedinaca koji su navedeni na popisu i ograničavanju prihvata osoba koje imaju koristi od režima u Siriji ili ga podupiru; osuđuje nedavne navode o kršenjima te odluke i podsjeća države članice na njihovu obvezu prema međunarodnom pravu da osiguraju uhićenje i pritvaranje osoba osumnjičenih za okrutne zločine koje su prisutne na njihovu teritoriju; poziva na nametanje ciljanih sankcija protiv Rusije i iranskih dužnosnika nakon njihovih ciljanih i namjernih djelovanja u istočnoj Guti i drugim dijelovima Sirije;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica Europske unije, Ujedinjenim narodima, članovima Međunarodne skupine za potporu Siriji te svim stranama uključenima u sukob i da osigura prijevod ovog teksta na arapski jezik.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0227.
(2) SL L 121, 10.5.2011., str. 11.


Napad SAD-a na potporu EU-a poljoprivrednim gospodarstvima u okviru ZPP-a (u vezi sa španjolskim maslinama)
PDF 252kWORD 50k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o mjerama SAD-a u vezi s potporom EU-a poljoprivrednim gospodarstvima u okviru ZPP-a (u vezi sa španjolskim maslinama) (2018/2566(RSP))
P8_TA(2018)0091RC-B8-0137/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir preliminarnu odluku Ministarstva trgovine SAD-a o uvođenju carine na španjolske masline nakon što je zaključeno da se proizvodi od maslina mogu uvesti u SAD po cijeni nižoj od tržišne zbog subvencija koje proizvođači maslina primaju u EU-u,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o napadu SAD-a na potporu EU-a poljoprivrednim gospodarstvima u okviru ZPP-a (u vezi sa španjolskim maslinama) (O-000006/2018 – B8-0007/2018),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009(1),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da se odluka o uvođenju carinskih pristojbi s promjenjivim postotkom za proizvode od maslina španjolskih poduzeća temelji na zaključku da se potpora tom sektoru u okviru ZPP-a može smatrati nepoštenim tržišnim natjecanjem s proizvođačima iz SAD-a;

B.  budući da se tom odlukom na nepravedan i proizvoljan način dovode u pitanje svi programi potpore poljoprivredi te da bi ona mogla utjecati na sve primatelje plaćanja u okviru zajedničke poljoprivredne politike;

C.  budući da postoje ozbiljne sumnje o tome je li formula koju su američki istražitelji koristili pri izračunu privremene antidampinške marže u skladu s pravilima WTO-a;

D.  budući da je Komisija u nekoliko navrata potvrdila da se mjerama potpore na koje je usmjeren postupak za utvrđivanje kompenzacijske pristojbe (uključujući program osnovnog plaćanja, mjere promicanja, plaćanja za mlade poljoprivrednike) ne narušava tržišno natjecanje;

E.  budući da subvencije koje se u okviru ZPP-a dodjeljuju primarnim proizvođačima stolnih maslina u Španjolskoj zadovoljavaju kriterije da se smatraju potporom „zelene kutije” u skladu s Prilogom II. Sporazuma WTO-a o poljoprivredi s obzirom na to da su odvojene od proizvodnje i da se njima ne narušava tržišno natjecanje;

F.  budući da mjere ZPP-a koje su pod istragom nisu usmjerene na određeni proizvod i stoga se protiv njih ne mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu s člankom 2. Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama;

G.  budući da je istraga u slučaju španjolskih maslina jedna od brojnih već pokrenutih istraga u SAD-u u kontekstu trgovinske zaštite;

H.  budući da je ZPP preoblikovan s pomoću nekoliko reformi kako bi se većina njegovih mjera potpore uskladila sa zahtjevima „zelene kutije” WTO-a te je trenutačno u potpunosti usklađen sa sporazumima WTO-a nakon prelaska sa spojenog na odvojeni sustav potpora;

I.  budući da se SAD također u velikoj mjeri koristi poljoprivrednim subvencijama iz „zelene kutije”;

J.  budući da je SAD trima španjolskim poduzećima koje su pod istragom nametnuo privremene antidampinške pristojbe u prosjeku od 17,13 % i kompenzacijske pristojbe u prosjeku od 4,47 % na sve španjolske izvozne proizvode;

K.  budući da bi se privremenim mjerama mogao potaknuti niz povratnih istraga SAD-a i drugih zemalja o subvencijama „zelene kutije” za poljoprivredne proizvode; budući da bi se time u konačnici naštetilo proizvođačima u EU-u i SAD-u; budući da se takvom eskalacijom dovode u opasnost dugotrajni i pažljivo dogovoreni sporazumi WTO-a;

L.  budući da bi španjolski proizvođači mogli izgubiti američko tržište, dok bi konkurenti iz trećih zemalja mogli imati koristi od neostvarenog izvoza prouzročenog odlukom SAD-a;

M.  budući da se, u slučaju da te carinske pristojbe postanu trajne, u sektoru procjenjuje da bi gospodarski učinak na španjolsko maslinarstvo iznosio između 350 i 700 milijuna EUR u sljedećih pet do deset godina, što bi moglo potencijalno dovesti do kraja španjolskog izvoza zrelih maslina;

N.  budući da je konkurentnost španjolskog izvoza, čiji se udio na tržištu SAD postupno povećavao tijekom posljednjih godina, rezultat napora tih poduzeća u pogledu smanjenja troškova ulaganjem u najsuvremenija poboljšanja tehnologije i kvalitete, a ne posljedica europskih subvencija;

O.  budući da se povećanjem španjolskog izvoza prema SAD-u (+20 % od 2013.) omogućilo otvaranje na tisuće radnih mjesta i gospodarski oporavak dijelova Andaluzije koji su bili najviše pogođeni gospodarskom krizom;

1.  poziva vlasti SAD-a da povuku svoju privremenu odluku i u tom području ponovno uspostave konstruktivan pristup koji bi donio koristi proizvođačima i potrošačima na oba kontinenta;

2.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog potencijalnih negativnih posljedica kompenzacijskog postupka na cijeli europski poljoprivredni model;

3.  poziva Komisiju da na bilateralnoj razini i u okviru WTO-a poduzme sve potrebne diplomatske mjere kako bi se zaštitio naš sustav potpora u okviru ZPP-a, za koji WTO smatra da ne narušava tržišno natjecanje i koji je WTO odobrio u sklopu postupka „zelene kutije”;

4.  traži od Komisije da razmotri mogućnost da pred WTO-om ospori konačnu odluku SAD-a;

5.  poziva Komisiju da nastavi pružati potporu španjolskom sektoru maslinarstva i španjolskoj vladi kako bi se zajamčilo da vlasti SAD-a u potpunosti poštuju pravila WTO-a tijekom provedbe tih istraga;

6.  traži od Komisije da pruža jasno savjetovanje i snažnu potporu španjolskom sektoru maslinarstva, koji je pogođen istragama SAD-a;

7.  poziva Komisiju da se udruži sa španjolskim vlastima i španjolskim sektorom maslinarstva te da nastavi razmjenjivati sve relevantne informacije s vlastima SAD-a kako bi se spriječilo nametanje bilo kakve neopravdane mjere;

8.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i nadležnim tijelima SAD-a.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 608.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti