Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2785(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0333/2018

Rasprave :

PV 05/07/2018 - 4.3
CRE 05/07/2018 - 4.3

Glasovanja :

PV 05/07/2018 - 6.3

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0305

Usvojeni tekstovi
PDF 132kWORD 56k
Četvrtak, 5. srpnja 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Burundi
P8_TA(2018)0305RC-B8-0333/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 5. srpnja 2018. o Burundiju (2018/2785(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Burundiju, a posebno one od 9. srpnja 2015.(1), 17. prosinca 2015.(2), 19. siječnja 2017.(3) i 6. srpnja 2017.(4),

–  uzimajući u obzir izmijenjeni Sporazum iz Cotonoua, a posebno njegov članak 96.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966. godine,

–  uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda,

–  uzimajući u obzir Afričku povelju o demokraciji, izborima i upravljanju,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 2248 (2015) od 12. studenoga 2015. i br. 2303 (2016) od 29. srpnja 2016. o stanju u Burundiju,

–  uzimajući u obzir usmeno izvješće Istražnog povjerenstva UN-a za Burundi (UNCI) Vijeću UN-a za ljudska prava od 27. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir prvo izvješće glavnog tajnika UN-a o stanju u Burundiju, objavljeno 23. veljače 2017., te izjavu predsjednika Vijeća sigurnosti UN-a o političkom stanju i stalnom nasilju u Burundiju, u kojoj se snažno pozvalo vladu i sve strane da odmah prekinu takvo nasilje i ograde se od njega,

–  uzimajući u obzir izjavu za tisak Vijeća sigurnosti UN-a od 13. ožujka 2017. o stanju u Burundiju i izjavu predsjednika Vijeća sigurnosti UN-a od 5. travnja 2018. u kojoj se osuđuju sva kršenja i povrede ljudskih prava u Burundiju,

–  uzimajući u obzir izvješće proizašlo iz neovisne istrage Ujedinjenih naroda o Burundiju, objavljeno 20. rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju o stanju ljudskih prava u Burundiju koju je 30. rujna 2016. usvojilo Vijeće UN-a za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir Sporazum o miru i pomirenju u Burundiju, potpisan u Aruši (Sporazum iz Aruše) 28. kolovoza 2000.,

–  uzimajući u obzir izjavu o Burundiju sa sastanka na vrhu Afričke unije održanog 13. lipnja 2015.,

–  uzimajući u obzir Odluku o aktivnostima Vijeća za mir i sigurnost te o stanju mira i sigurnosti u Africi (Assembly/AU/Dec.598(XXVI.)), donesenu na 26. redovnoj sjednici Skupštine čelnika država i vlada Afričke unije održanoj 30. i 31. siječnja 2016. u Adis Abebi (Etiopija),

–  uzimajući u obzir odluke i izjave Skupštine Afričke unije (Assembly/AU/Dec.605-620(XXVI.)), donesene na 27. redovnoj sjednici Skupštine čelnika država i vlada Afričke unije održanoj 17. i 18. srpnja 2016. u Kigaliju (Ruanda),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Afričkog povjerenstva za ljudska prava i prava naroda od 4. studenoga 2016. o stanju ljudskih prava u Republici Burundiju,

–  uzimajući u obzir izjavu o Burundiju sa sastanka na vrhu Istočnoafričke zajednice od 31. svibnja 2015.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2016/394 od 14. ožujka 2016. o okončanju konzultacija s Republikom Burundijem na temelju članka 96. Sporazuma o partnerstvu između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica s druge strane(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1755 Vijeća od 1. listopada 2015.(6) kao i odluke Vijeća (ZVSP) 2015/1763 od 1. listopada 2015.(7) i (ZVSP) 2016/1745 od 29. rujna 2016.(8) o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Burundiju,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. ožujka, 18. svibnja, 22. lipnja i 16. studenog 2015. te 15. veljače 2016. o Burundiju,

–  uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini od 28. svibnja 2015., 19. prosinca 2015., 21. listopada 2016. i 27. listopada 2017.,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice od 8. lipnja 2018. o stanju u Burundiju,

–  uzimajući u obzir deklaraciju potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice danu 8. svibnja 2018. u ime EU-a o stanju u Burundiju prije ustavnog referenduma,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice od 6. siječnja 2017. o zabrani organizacije Ligue Iteka u Burundiju,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da se Burundi suočava s političkom i humanitarnom krizom te krizom u pogledu ljudskih prava od travnja 2015., kada je predsjednik Nkurunziza najavio da će se kandidirati za sporni treći mandat, nakon čega su uslijedili mjeseci pogubnih previranja u kojima su prema Međunarodnom kaznenom sudu (MKS) ubijene 593 osobe, a prema UNHCR-u od tada je iz zemlje pobjeglo 413 000 osoba, a 169 000 osoba interno je raseljeno; budući da, prema Uredu UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), 3,6 milijuna ljudi u toj zemlji treba humanitarnu pomoć;

B.  budući da ustavne promjene izglasane tijekom referenduma uključuju proširenje predsjedničkih ovlasti, smanjenje ovlasti potpredsjednika, imenovanje predsjednika vlade od strane predsjednika, uvođenje postupka usvajanja ili izmjene zakonodavstva u parlamentu običnom većinom, mogućnost preispitivanja kvota uvedenih Sporazumom iz Aruše te zabranu sudjelovanja u vladi za političke stranke koje su dobile manje od 5 % glasova, a sve navedeno ugrožava Sporazum iz Aruše;

C.  budući da su nasilje prema političkim protivnicima i njihovo zastrašivanje diljem zemlje eskalirali prije ustavnog referenduma 17. svibnja 2018., uz prisilan nestanak i zastrašivanje protivnika spomenute ustavne revizije; budući da ustavni referendum također omogućuje uklanjanje odredbi Sporazuma iz Aruše koje su dogovorene, što može smanjiti uključivost i imati daljnje ozbiljne posljedice za političku stabilnost u Burundiju; budući da je unatoč izmjenama ustava predsjednik Nkurunziza najavio da se neće kandidirati na izborima 2020.;

D.  budući da su prema Amnesty Internationalu tijekom razdoblja službene kampanje često pristizala izvješća o uhićenjima, premlaćivanju i zastrašivanju protivnika referendumskih promjena; budući da je referendum održan u kontekstu trajne represije, što je burunđanske katoličke biskupe navelo da kažu kako mnogi građani žive u tolikom strahu da se ne usuđuju reći što misle zbog straha od odmazde;

E.  budući da je Istražno povjerenstvo UN-a (UNCI) istaknulo da je stanovništvo i dalje pogođeno političkim nasiljem, proizvoljnim uhićenjima, izvansudskim pogubljenjima, premlaćivanjem, govorom mržnje i drugim zlouporabama; budući da Imbonerakure, omladinski ogranak vladajuće političke stranke, nastavlja kršiti ljudska prava i koristiti se raznim taktikama zastrašivanja, kao što je postavljanje cestovnih blokada i kontrolnih točaka u nekim provincijama, iznuđivanje novca, uznemiravanje prolaznika i uhićenje osoba za koje sumnjaju da su povezane s oporbom, od kojih su mnogi pritvoreni, silovani, pretučeni i mučeni, pri čemu su neki i umrli;

F.  budući da su tijekom razdoblja referenduma 2018. organizacije koje se bore za prava prijavljivale slučajeve smanjenja prostora za građansko djelovanje i rezanja medijskog prostora, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini; budući da su lokalne nevladine organizacije i borci za ljudska prava od 2015. sve češće izloženi prijetnjama i postali su meta vlade, dok se sloboda medija i uvjeti u kojima novinari radi kontinuirano pogoršavaju; budući da su privatni mediji i novinari već platili visoku cijenu u borbi s vladom, pa su među ostalim izloženi uhićenjima, izvansudskim pogubljenjima i prisilnim nestancima ili ih vlada ponekad naziva kriminalcima ili čak teroristima;

G.  budući da su Reporteri bez granica Burundi smjestili na 159. od 180 mjesta na svojem Svjetskom indeksu slobode medija za 2018.;

H.  budući da su mnogi aktivisti za zaštitu ljudskih prava dobili dugotrajne zatvorske kazne, prije svega Germain Rukuki, koji radi za Udrugu katoličkih pravnika Burundija i koji je osuđen na 32 godine, ili ostaju u pritvoru do suđenja kao Nestor Nibitanga; budući da su odobreni ograničavajući zakoni za kontroliranje lokalnih i međunarodnih nevladinih organizacija; budući da su neke organizacije prisiljene obustaviti svoje aktivnosti, dok su druge trajno zatvorene, kao što su liga ITEKA, FOCODE i ACAT; budući da su mnogi vođe i borci za ljudska prava prognani, dok su oni koji su ostali pod stalnim pritiskom ili im prijeti uhićenje; budući da su Emmanuel Nshimirimana, Aimé Constant Gatore i Marius Nizigama osuđeni na zatvorske kazne između 10 i 32 godine, dok Nestoru Nibitangi prijeti 20-godišnja kazna; budući da je novinar Jean Bigirimana nestao prije skoro dvije godine i jedna je od brojnih žrtava prisilnih nestanaka uslijed krize;

I.  budući da su u listopadu 2017. suci MKS-a ovlastili tužiteljicu MKS-a da otvori istragu o kaznenim djelima pod nadležnošću tog Suda koja su između 26. travnja 2015. i 26. listopada 2017. navodno počinjena u Burundiju ili od strane burunđanskih državljana izvan Burundija; budući da je s učinkom od 27. listopada 2017. Burundi postao prva država koja je istupila iz MKS-a nakon odluke tog Suda u travnju 2016. da pokrene preliminarnu istragu o nasilju i kršenjima ljudskih prava te mogućim zločinima protiv čovječnosti u Burundiju, dok tamošnji režim i dalje nekažnjeno ubija;

J.  budući da prisutnost burunđanskih vojnih snaga u mirovnim misijama omogućuje režimu predsjednika Nkurunzize da prikrije stvarne unutarnje probleme i predstavi Burundi kao stabilizirajući faktor u drugim zemljama pogođenima krizom, dok se sam Burundi nalazi u dosad neviđenoj krizi obilježenoj grubim kršenjima ljudskih prava; budući da Burundi takvim postupanjem stječe velike iznose novca koji se ne preraspodjeljuje u korist stanovništva; budući da nema mirnih, slobodnih, demokratskih i neovisnih izbora dok se ne raspusti paravojna skupina Imbonerakure;

K.  budući da se društveno-gospodarska situacija u Burundiju stalno pogoršava te da ta zemlja zauzima pretposljednje mjesto u globalnom poretku BDP-a po stanovniku; budući da 3,6 milijuna Burundijaca (30 % stanovništva) treba pomoć te da ih 1,7 milijuna još uvijek nema siguran pristup hrani; budući da je to stanje siromaštva pogoršano uvođenjem „dobrovoljnog” doprinosa za izbore 2020., koji Imbonerakura često prisilno prikuplja i čiji iznos doseže oko 10 % ili više mjesečne plaće jednog javnog službenika;

L.  budući da su Afrička unija, na svojem 30. Sastanku na vrhu, i Istočnoafrička zajednica, na svojem 19. Sastanku na vrhu, izrazile predanost mirnom rješenju političkog stanja u Burundiju putem uključivog dijaloga temeljenog na Sporazumu iz Aruše od 28. kolovoza 2000.;

M.  budući da je niz bilateralnih i multilateralnih partnera obustavio svoju financijsku i tehničku pomoć vladi Burundija zbog stanja u zemlji; budući da je EU obustavio izravnu financijsku potporu burundijskoj administraciji, uključujući i proračunsku potporu, ali je nastavio s pružanjem potpore stanovništvu i s humanitarnom pomoći;

N.  budući da su EU i SAD donijeli ciljane i pojedinačne sankcije protiv Burundija; budući da je Vijeće 23. listopada 2017. obnovilo mjere ograničavanja protiv Burundija i produljilo ih do 31. listopada 2018.; budući da se te mjere sastoje od zabrane putovanja i zamrzavanja imovine ciljanih pojedinaca za čije se djelovanje smatra da ugrožava demokraciju ili ometa pronalaženje političkog rješenja krize u Burundiju;

O.  budući da je Vijeće UN-a za ljudska prava 28. lipnja 2018. na svojem 38. zasjedanju usvojilo ishod Univerzalnog periodičnog pregleda Burundija; budući da je Burundi prihvatio 125 od 242 preporuke iz tog pregleda, u prvom redu odbacivši one koje su pozivale na poduzimanje praktičnih koraka kako bi se poboljšalo stanje povezano s ljudskim pravima u toj zemlji;

P.  budući da je Ustavni sud potvrdio rezultate referenduma od 17. svibnja 2018. i odbacio predstavku koju je podnijela oporba zbog navodnog zastrašivanja i zloupotrebe;

1.  izražava svoju duboku zabrinutost u pogledu širokih razmjera nekažnjivosti i kršenja ljudskih prava, uključujući izvansudska pogubljenja, mučenje, prisilne nestanke i proizvoljno pritvaranje; podsjeća Burundi da je kao član Vijeća UN-a za ljudska prava obvezan nastaviti punu suradnju s Istražnim povjerenstvom UN-a za Burundi i s timom triju stručnjaka UN-a te posebnom izvjestitelju UN-a za stanje boraca za ljudska prava odobriti pristup zemlji;

2.  traži od vlade Burundija da u potpunosti poštuje Sporazum iz Aruše kao glavni instrument za mir i stabilnost u zemlji; apelira na vladu Burundija da poštuje svoje međunarodne pravne obveze u pogledu ljudskih i civilnih prava te da promiče i štiti prava na slobodu izražavanja i udruživanja koja su sadržana u Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, čiji je Burundi država stranka;

3.  ponovno osuđuje zastrašivanje, represiju, nasilje i uznemiravanje usmjereno na novinare, pristaše oporbe i borce za ljudska prava; poziva burundijske vlasti da poštuju vladavinu prava i temeljna ljudska prava, kao što su sloboda izražavanja i sloboda medija te da odmah i bezuvjetno oslobode Germaina Rukukija, Nestora Nibitangu, Emmanuela Nshimirimanu, Aiméa Constanta Gatorea i Mariusa Nizigamu, petoricu boraca za ljudska prava koji su pritvoreni samo zbog svojeg djelovanja u području ljudskih prava, ali su ih vlasti optužile za ugrožavanje unutarnje sigurnosti države; zahtijeva da burundijske vlasti pokrenu istragu u vezi sa stanjem novinara Jeana Bigirimane;

4.  osuđuje odluku Burundija da se povuče iz Međunarodnog kaznenog suda; podržava preliminarnu istragu Međunarodnog kaznenog suda u vezi s brojnim zločinima i činovima represije u Burundiju; poziva EU da se nastavi zalagati za preuzimanje odgovornosti za zločine koji su počinjeni u Burundiju; očekuje da će Burundi nastaviti prekinutu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom imajući u vidu da su borba protiv nekažnjavanja, kazneni progon za sve slučajeve kršenja ljudskih prava te preuzimanje odgovornosti i dalje nužni koraci za rješavanje krize i trajno mirno rješenje;

5.  pozdravlja usmeno izvješće Istražnog povjerenstva UN-a za Burundi i pohvaljuje njegov važan rad na dokumentiranju aktualne krize povezane sa stanjem ljudskih prava u toj zemlji;

6.  naglašava svoju zabrinutost u pogledu humanitarnog stanja, koje obilježava 169 999 interno raseljenih osoba, 1,67 milijuna osoba kojima je potrebna humanitarna pomoć i preko 410 000 Burundijaca koji traže utočište u susjednim zemljama; pohvaljuje napore zemalja koje primaju izbjeglice i poziva vlade u regiji da osiguraju da povratak izbjeglica bude dobrovoljan, da se temelji na informiranosti i da se provodi na siguran i dostojanstven način;

7.  međutim, izražava žaljenje zbog sporog napretka dijaloga unutar samog Burundija, koji predvodi Istočnoafrička zajednica, kao i zbog nedostatne angažiranosti burundijske vlade u tom pogledu te poziva sve strane, osobito vlasti Burundija, da se obvežu na hitnu uspostavu unutardržavnog dijaloga, koji bi se trebao organizirati u istinski uključivom okviru i bez preduvjeta;

8.  poziva na obnovljeni i koordinirani pristup između Afričke unije, EU-a, Gospodarske komisije UN-a za Afriku i UN-a u cjelini; žali zbog činjenice da burundijska vlada ne uzima u obzir izvješća glavnog tajnika UN-a, rezolucije Vijeća UN-a za ljudska prava u Ženevi, odluku Afričke unije iz siječnja 2018. kao ni napore u pogledu posredovanja koje ulaže Europski revizorski sud; potiče bilateralne i multilateralne partnere i vladu Burundija da nastave dijalog kako bi burundijska vlada stvorila uvjete koji pogoduju nastavku pružanja pomoći; poziva sve dionike u Burundiju da aktivno sudjeluju u tom procesu; ponovno iskazuje podršku procesu posredovanja uz potporu Afričke unije i posebnog predstavnika glavnog tajnika UN-a;

9.  pohvaljuje pomoć koju pružaju bilateralni i multilateralni partneri u ublažavanju humanitarne situacije i poziva međunarodnu zajednicu da nastavi pružati potporu kao odgovor na humanitarne potrebe u zemlji; potiče Komisiju da 2018. pruži dodatnu izravnu potporu stanovništvu; naglašava da povratak na klasični način suradnje iziskuje ponovnu uspostavu vladavine prava i demokracije, uključujući borbu protiv nekažnjavanja i zaštitu burundijskih građana;

10.  boji se da bi se trenutačna politička kriza mogla pretvoriti u etnički sukob korištenjem propagande i izjava kojima se potiče na mržnju ili poziva na nasilje te se oporba, članovi civilnog društva, novinari i Tutsiji izjednačavaju s „neprijateljima režima”, koji se moraju ukloniti; poziva sve strane u Burundiju da se suzdrže od svih oblika ponašanja ili govora kojima bi se moglo dodatno pogoršati nasilje, produbiti kriza ili dugoročno utjecati na regionalnu stabilnost;

11.  i dalje je duboko zabrinut zbog toga što bi novi ustav koji je usvojen na referendumu 17. svibnja 2018. mogao početi ugrožavati pažljivo dogovorene odredbe iz Sporazuma iz Aruše, koje su pomogle da se završi građanski rat u Burundiju;

12.  ponavlja svoju potporu odluci Europske unije koja je donesena nakon savjetovanja s burundijskim vlastima u skladu s člankom 96. Sporazuma iz Cotonoua i koja se odnosi na obustavu izravne financijske potpore burundijskoj vladi te pozdravlja činjenicu da je Europska unija donijela mjere ograničavanja putovanja i zamrzavanja imovine protiv osoba koje nastoje ugroziti mirovne napore ili ljudska prava;

13.  zahtijeva da se prekine plaćanje burundijskim postrojbama i različitim kontingentima iz Burundija koji sudjeluju u mirovnim misijama UN-a i Afričke unije; prima na znanje objavu predsjednika Nkurunzize da se 2020. neće kandidirati za još jedan mandat; poziva međunarodnu zajednicu da pomno prati stanje u Burundiju, bez obzira na izjavu predsjednika Nkurunzize o izborima 2020.;

14.  podsjeća na snažnu izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice od 8. svibnja 2018. o pokretanju završne pripremne faze za ustavni referendum 17. svibnja 2018.; žali zbog izostanka sporazumnog pristupa između različitih društvenih i političkih skupina u Burundiju, nedostatka službenih javnih informacija o ključnim elementima nacrta ustava te zbog strogog nadzora nad novinarima i medijima;

15.  podsjeća vladu Burundija da uvjeti za održavanje uključivih, vjerodostojnih i transparentnih izbora 2020. podrazumijevaju pravo na slobodu izražavanja, pristup informacijama i postojanje slobodnog područja na kojem borci za ljudska prava mogu govoriti bez zastrašivanja ili straha od odmazde;

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi vladi i parlamentu Burundija, Vijeću ministara AKP-a i EU-a, Komisiji, Vijeću, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica EU-a, državama članicama i institucijama Afričke unije te glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.

(1) SL C 265, 11.8.2017., str. 137.
(2) SL C 399, 24.11.2017., str. 190.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0004.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0310.
(5) SL L 73, 18.3.2016., str. 90.
(6) SL L 257, 2.10.2015., str. 1.
(7) SL L 257, 2.10.2015., str. 37.
(8) SL L 264, 30.9.2016., str. 29.

Posljednje ažuriranje: 7. studenog 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti