Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. koji je Komisija usvojila 23. svibnja 2018. (COM(2018)0600),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2) i njezine naknadne izmjene Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 2017/1123 od 20. lipnja 2017.(3),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2018. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2019., dio III. – Komisija(5),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. veljače 2018. o proračunskim smjernicama za 2019. (06315/2018),

–  uzimajući u obzir članak 86.a Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0247/2018),

Nacrt proračuna za 2019. – veća solidarnost i priprema za održivu budućnost

1.  podsjeća na to da je u svojoj Rezoluciji od 15. ožujka 2018. Parlament utvrdio sljedeće prioritete za proračun EU-a za 2019.: održiv rast, inovacije, konkurentnost, sigurnost, borba protiv klimatskih promjena, prelazak na obnovljive izvore energije i migracije te je također pozvao na stavljanje posebnog naglaska na mlade;

2.  naglašava da EU mora biti predvodnik u provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja njihovim uključivanjem u sve politike EU-a;

3.  podsjeća da će proračun EU-a za 2019. biti zadnji u sadašnjem parlamentarnom razdoblju i da će se o njemu pregovarati usporedno s pregovorima o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i reformi sustava vlastitih sredstava EU-a; podsjeća i na to da se Ujedinjena Kraljevina obvezala doprinositi provedbi godišnjih proračuna Unije za 2019. i 2020. i sudjelovati u njoj kao da ostaje u Uniji nakon ožujka 2019.;

4.  pozdravlja prijedlog Komisije i smatra da u načelu odgovara prioritetima Parlamenta; namjerava nastaviti jačati ključne programe i zajamčiti razinu financiranja koja odgovara tome; prima na znanje povećanje od 3,1 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i niži postotak BND-a u usporedbi s 2018., za odobrena sredstva za preuzimanje obveza (1 % u usporedbi s 1,02 %) i odobrena sredstva za plaćanja (0,9 % u usporedbi s 0,92 %);

5.  pozdravlja predložena povećanja sredstava za program Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe (CEF), Erasmus+ i programe kojima se doprinosi povećanju sigurnosti građana EU-a; međutim, ističe potrebu daljnjeg povećanja potpore za MSP-ove koji su ključni za omogućivanje gospodarskog rasta i otvaranje radnih mjesta, te izdvajanja odgovarajućih sredstava namijenjenih digitalizaciji industrije EU-a i promicanju digitalnih vještina i digitalnog poduzetništva, kao i za programe kojima se podupiru mladi, posebice ErasmusPro; podsjeća da je uvjeren da proračun za Erasmus+ za 2019. treba u najmanju ruku udvostručiti;

6.  pozdravlja pokretanje inicijative Discover EU, kojom se Europljanima u dobi od 18 godina osigurava 15 000 karata za Interrail 2018., kao i prijedlog Komisije za dodjelu 700 milijuna EUR u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027., što je u skladu s ambicijama EU-a za promicanje mobilnosti u obrazovanju, aktivnog građanstva, socijalne uključenosti i solidarnosti među svim mladima; izražava žaljenje zbog toga što Komisija nije predložila odobrena sredstva za 2019. i 2020.; odlučan je nastaviti s pripremnim djelovanjem 2019. i 2020.;

7.  prima na znanje predprocjenu Komisije o nastavku pripremnog djelovanja u pogledu sustava jamstva za djecu; naglašava da se u njoj spominje moguća provedbu velikih razmjera u okviru Europskog socijalnog fonda; predlaže da se iskoristi mogućnost treće faze provedbe kako bi se pripremila za tu veću provedbu u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF+);

8.  izražava žaljenje zbog činjenice da povećanje za Program EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) u usporedbi s proračunom za 2018. iznosi samo 2,3 % (362,2 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza) te da su predložena odobrena sredstva za plaćanja niža za 0,6 %; podsjeća da je riječ o uspješnom programu koji ima mnogo više podnositelja zahtjeva nego korisnika sredstava; ističe da su mala i srednja poduzeća važan pokretač zapošljavanja, gospodarskog rasta i konkurentnosti u EU-a, čine okosnicu europskog gospodarstva i imaju kapacitet za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta; poziva na to da prioritet postane izdvajanje dovoljno sredstava za programe za mala i srednja poduzeća te dodatno povećanje iznosa odobrenih sredstava za COSME, s obzirom na uspjeh tog programa;

9.  pohvaljuje ulogu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u smanjenju investicijskog jaza u EU-u; poziva, u okviru optimalne regionalne i sektorske ravnoteže, na povećanje socijalne dimenzije uvođenja EFSU-a, uključujući inovacije u području zdravstva i medicine, socijalne infrastrukture, zaštite okoliša, održivog prijevoza, obnovljivih izvora energije i infrastrukture za skladištenje energije; ponavlja svoj davno zauzet stav da se sve nove inicijative u okviru VFO-a trebaju financirati novim odobrenim sredstvima, a ne nauštrb postojećih programa; osim toga, ponavlja svoju predanost jačanju programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe kako bi se što je više moguće nadomjestili rezovi u tim programima učinjeni zbog financiranje proširenja EFSU-a u proračunu za 2019.;

10.  prima na znanje predanost provedbi obnovljenog programa obrane EU-a, osobito putem sporazuma o Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane, kao prve etape Europskog fonda za obranu; smatra da će ta zajednička predanost doprinijeti ostvarenju ekonomije razmjera i boljoj koordinaciji između država članica i poduzeća te omogućiti EU-u da zadrži svoju stratešku autonomiju i postane istinski globalni akter;

11.  primjećuje da je Komisija predložila povećanje sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih u iznosu od 233 milijuna EUR, u skladu s financijskim programiranjem; ponovno potvrđuje da Parlament nije pristao na pojačana ulaganja dodatnih sredstava na početku razdoblja 2018. – 2020. koja proizlaze iz revizije višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) u sredini razdoblja; zalaže se da proračunsko tijelo u potpunosti zadrži svoje ovlasti u pogledu odlučivanja o razini financiranja svih programa, uključujući onih koji podliježu reviziji VFO-a u sredini razdoblja; naglašava važnost iskrene suradnje između institucija i poziva sve uključene strane da zadrže povjerenje tijekom cijelog proračunskog postupka za 2019.;

12.  ostaje predan borbi protiv nezaposlenosti, a osobito borbi protiv nezaposlenosti mladih; u tom pogledu smatra da bi trebalo dodatno pojačati financijsku potporu za Inicijativu za zapošljavanje mladih, čime bi se zadovoljila potreba povećanja financiranja EU-a u cilju ostvarenja stupa socijalnih prava, usprkos složenosti ponovnog programiranja programa Inicijative za zapošljavanje mladih i ESF-a u slučaju izmjene omotnice za Inicijativu za zapošljavanje mladih; uviđa da se diljem EU-a nezaposlenost mladih nije riješila na odgovarajući način s obzirom na to da su stope nezaposlenosti mladih i dalje više nego 2007.; poziva Komisiju da zajamči da države članice u borbi protiv nezaposlenosti mladih ne zamjenjuju vlastite politike i financiranje sredstvima koja primaju preko Inicijative za zapošljavanje mladih, nego da ih iskoriste kao dopunu; naglašava činjenicu da su strukovno obrazovanje i pripravništvo učinkovite prakse za borbu protiv nezaposlenosti mladih; ističe da se mobilnošću preko programa Erasmus Pro snažno potiče postavljanje mjerila za provedbu najboljih praksi;

13.  naglašava da će se programi kohezijske politike u 2019. odvijati ustaljenom brzinom i ističe obvezu Parlamenta da za te programe osigura odgovarajuća sredstva; pozdravlja činjenicu da su sad imenovana gotovo sva upravljačka tijela za programe razdoblja 2014. – 2020.; ističe da su za neprihvatljiva kašnjenja u provedbi operativnih programa u velikoj mjeri odgovorna kašnjenja u imenovanju tih tijela; poziva države članice da osiguraju ubrzanje provedbe programa kako bi se nadoknadila kašnjenja i da u tom pogledu traže pomoć Komisije;

14.  prima na znanje izvješća o funkcioniranju regionalne i kohezijske politike u Uniji te gospodarske izazove s kojima su suočene regije koje zaostaju, u kojima se redovito ističu manjkavosti u pogledu učinkovitosti i rezultata;

15.  prima na znanje činjenicu da bi prijedlog Komisije omogućio postizanje cilja da se u 2019. ostvari potrošnja od 20 % proračuna na klimatska pitanja; međutim, žali što Komisija nije poduzela daljnje korake u vezi sa zahtjevom Parlamenta koji se odnosi na neutraliziranje manjka financijskih sredstava dodijeljenih tijekom prvih godina VFO-a; smatra taj prijedlog nedovoljnim jer bi sveukupno samo 19,3 % proračuna EU-a za razdoblje 2014. – 2020. bilo namijenjeno klimatskim mjerama, čime bi se spriječilo EU da ispuni svoj cilj za uključivanje najmanje 20 % za klimatske aktivnosti u razdoblju 2014. – 2020., čak i ako ponovno izdvoji samo 20 % proračuna za klimatsku zaštitu u 2020.; izražava žaljenje zbog toga što Komisija nije predstavila nacrte proračuna koji su u skladu s obvezama i ciljevima koje je Unija postavila u tom području u zaključcima Europskog vijeća od 7. – 8. veljače 2013.; smatra da je potrebno učiniti više putem razvoja akcijskog plana u okviru programa velikog potencijala, kao, na primjer, programa Obzor 2020., CEF-a, Europskog socijalnog fonda (ESF-a), Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP-a), Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR-a), Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR-a) ili programa LIFE+, jer je riječ o programima koji omogućavaju ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju; podsjeća na obrazložene kritike Revizorskog suda u pogledu metodologije koju upotrebljava Komisija te, u tom svjetlu, poziva na brza poboljšanja u tom području;

16.  pozdravlja obvezu Komisije u pogledu poboljšanja metodologije za praćenje bioraznolikosti; međutim, ne odobrava predloženo smanjenje ukupnog doprinosa zaštiti bioraznolikosti na 8,2 %, što je u suprotnosti s ciljem zaustavljanja i preokretanja gubitka usluga bioraznolikosti i ekosustava do 2020.;

17.  smatra da su jamčenje sigurnosti građana Unije i rješavanje izazova migracije i izbjeglica i dalje dva glavna prioriteta Unije u 2019.; smatra da je ključno održavati rashode u tim područjima na razini primjerenoj potrebama koje proizlaze iz migracijske i izbjegličke krize na afričkom kontinentu, osobito u Sahelu, kao i u zemljama Levanta i na Sredozemnom moru; smatra da se potrebna solidarnost među državama članicama radi upravljanja migracijskim tokovima treba odražavati u proračunu EU-a, posebice nakon usvajanja revizije Dublinske uredbe; napominje da nacrt proračuna za 2019. odražava proračunske implikacije prijedloga Komisije;

18.  naglašava da se očekuje da će nekoliko važnih zakonodavnih inicijativa o kojima se pregovara ili koje su u ranoj fazi provedbe, kao što je revizija Dublinske uredbe, uspostava sustava ulaska/izlaska i europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju, ažuriranje Schengenskog informacijskog sustava i inicijativa za interoperabilnost između informacijskih sustava EU-a za upravljanje sigurnošću, granicama i migracijama, imati znatan učinak na proračun za 2019. i naglašava važnost odgovarajućeg financiranja kako bi se ispunio cilj Unije u tim područjima; potiče Komisiju da se uključi u otvoren, proaktivan dijalog s proračunskim tijelom u pogledu navedenih inicijativa, kako bi mu omogućila da po potrebi tijekom godišnjeg proračunskog postupka prilagodi dodjelu odobrenih sredstava, ne prejudicirajući pritom ishode aktualnih zakonodavnih postupaka;

19.  izražava žaljenje zbog prijedloga Komisije za financiranje drugog obroka Instrumenta za izbjeglice u Turskoj i naknadnog dogovora koji su države članice 29. lipnja 2018. postigle u Vijeću; podupire nastavak provedbe Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, ali smatra da, u skladu s prijedlogom Komisije od 14. ožujka 2018., doprinos tom instrumentu iz proračuna EU-a treba iznositi jednu milijardu EUR, uzimajući u obzir da države članice doprinose dvije milijarde EUR putem bilateralnih doprinosa, kako bi se ostavio dostatan prostor u okviru posebnih instrumenata VFO-a za nepredviđene događaje u posljednjim dvjema godinama trenutačnog VFO-a, kao i za financiranje drugih prioriteta; također smatra da bi Instrument za izbjeglice u Turskoj trebalo financirati novim odobrenim sredstvima s obzirom na to da se radi o novoj inicijativi u okviru ovog VFO-a; izražava žaljenje zbog toga što, usprkos jasnom zahtjevu Parlamenta da bude u potpunosti uključen u proces odlučivanja u pogledu produljenja Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, među ostalim kako bi se izbjeglo ponavljanje postupka njegove uspostave, zasad nisu održani pregovori o financiranju drugog obroka Instrumenta za izbjeglice u Turskoj između Parlamenta i Vijeća; obavješćuje države članice da Parlament ima pravo preuzeti svoju ulogu jedne grane proračunskog tijela Unije i to će i učiniti, kako je već prethodno najavljeno;

20.  primjećuje da se nacrtom proračuna za 2019. ostavlja vrlo malo ili nimalo prostora u okviru gornjih granica VFO-a za naslove 1.a, 1.b, 3. i 4., što je posljedica ograničene fleksibilnosti trenutačnog VFO-a u smislu odgovaranja na nove izazove i uzimanja u obzir novih inicijativa; izražava svoju namjeru da se još više koristi tim odredbama o fleksibilnosti iz revidirane Uredbe o VFO-u u okviru postupka donošenja izmjena;

21.  i dalje izražava zabrinutost zbog mogućeg ponovnog gomilanja nepodmirenih računa na kraju trenutačnog razdoblja VFO-a; primjećuje umjereno povećanje od 2,7 % u odobrenim sredstvima za plaćanja u proračunu za 2018., uglavnom zbog Fonda za azil, migracije i integraciju, Fonda za unutarnju sigurnost i Instrumenta za izbjeglice u Turskoj; primjećuje predloženu razliku od 19,3 milijarde EUR do gornje granice za plaćanja; poziva Komisiju da ostane oprezna u razvoju plaćanja kako bi omogućila proračunskom tijelu da poduzme potrebne mjere kako bi se pravodobno izbjegli neuobičajeni zaostaci; uvjeren je da je vjerodostojnost EU-a također povezana s njegovom sposobnošću da u svom proračunu osigura odgovarajuću razinu odobrenih sredstava za plaćanja kako bi mogao izvršavati svoje obveze;

Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

22.  primjećuje da u odnosu na 2018. prijedlog Komisije za 2019. bilježi povećanje u obvezama u podnaslovu 1.a od 3,9 %, na 22 860 milijuna EUR; primjećuje da se veliki dio povećanja odnosi na Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, velike infrastrukturne projekte i Erasmus+ jer su njihova odobrena sredstva za preuzimanje obveza porasla za 8,5 %, 36,4 %, 7,8 % i 10,4 %; međutim, naglašava da su ta povećanja uglavnom u skladu s financijskim programiranjem i stoga ne predstavljaju dodatno povećanje sredstava;

23.  podsjeća da su programi povezani s istraživanjem i inovacijama, kao što je Obzor 2020., ključni za stvaranje radnih mjesta i konkurentnosti diljem Europe; potiče Komisiju da to odrazi u svojim prioritetima; poziva na odgovarajuću razinu financiranja programa povezanih s istraživanjem i inovacijama; ističe da bi se posebice države članice koje se suočavaju s gospodarskim i financijskim poteškoćama trebale podupirati u ovom području;

24.  podsjeća da se nove inicijative tijekom posljednjih nekoliko godina, kao što su EFSU (I. i II.), Wifi4EU i EDIDP, financiraju nauštrb nekoliko programa u okviru podnaslova 1.a, na koje su ozbiljno utjecale preraspodjele sredstava, osobito programa Obzor 2020., CEF, Galileo, ITER, Copernicus i Europskog geostacionarnog navigacijskog sustava (EGNOS);

25.  ističe da je Erasmus+ i dalje vodeći program za potporu mobilnosti mladih na svim razinama obrazovanja i strukovnog osposobljavanja te za poticanje mladih da sudjeluju u europskoj demokraciji; podsjeća na to da je potrebno poduzeti administrativne napore za povećanje pristupa programu Erasmus+ te da količina prihvatljivih zahtjeva uvelike premašuje trenutačni proračun; stoga smatra da omotnica za Erasmus+ treba zadovoljiti potražnju za ovim programom, posebice u vezi s cjeloživotnim učenjem;

26.  sa zabrinutošću prima na znanje rasprave o financiranju Europskih snaga solidarnosti koje potvrđuju strah Parlamenta da bi nove inicijative mogle doći na štetu postojećih učinkovitih programa; sa zabrinutošću napominje presedan utvrđen u postupku trijaloga, u kojemu se ne pružaju jasne informacije o izvorima financiranja inicijative te se dodatna pojašnjenja ostavljaju za godišnji proračunski postupak; očekuje od Komisije da provede sporazum na način koji u potpunosti odražava rasprave u okviru trijaloga i duhu sporazuma;

27.  pozdravlja činjenicu da su sporazumom postignutim o financiranju EDIDP-a predviđeni mnogo manji rezovi za programe u okviru podnaslova 1.a od onih koje je prvotno predložila Komisija; međutim, izražava zabrinutost zbog toga što Vijeće stavlja veći naglasak na poštovanje gornjih granica nego na pružanje dostatnih sredstava za visoke prioritete koje je samo utvrdilo;

28.  pozdravlja činjenicu da je iznos od 500 milijuna EUR dodijeljen EDIDP-u za 2019. i 2020.; napominje da, prema procjenama EPRS-a, nedostatak suradnje između nacionalnih industrija u tom području godišnje stoji EU 10 milijardi EUR; smatra da je obrana jasan primjer postizanja veće učinkovitosti prijenosom određenih kompetencija i djelovanja koje trenutačno provode države članice te odgovarajućih odobrenih sredstava EU-u; naglašava da bi to rezultiralo prikazivanjem europske dodane vrijednosti i omogućilo ograničavanje cjelokupnog opterećenja javne potrošnje u EU-u;

29.  pozdravlja prijedlog za osnivanje Europskog zajedničkog poduzeća za računalstvo visokih performansi, koje će promicati najnovije računalstvo visokih performansi, a podatkovna infrastruktura poduprijet će razvoj njegovih tehnologija i primjene u brojnim područjima, od čega će koristi imati znanstvenici, industrija i javni sektor;

Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

30.  prima na znanje da ukupan iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za podnaslov 1.b iznosi 57 113,4 milijuna EUR, što predstavlja povećanje od 2,8 % u odnosu na proračun za 2018.; nadalje, prima na znanje da je predloženi iznos od 47 050,8 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja za 1,1 % veći nego 2018.;

31.  pozdravlja činjenicu da provedba programa za razdoblje 2014. – 2020. uzima maha i ponavlja da se u budućnosti mora izbjegavati svako pretjerano gomilanje neplaćenih računa; također pozdravlja činjenicu da je sada imenovana velika većina nacionalnih upravljačkih tijela; poziva Komisiju i države članice da riješe sva otvorena pitanja kako bi se provedba odvijala neometano;

32.  podsjeća na to da su kao rezultat revidiranih prognoza država članica izmjenom proračuna br. 6/2017 smanjena odobrena sredstva za plaćanja u podnaslovu 1.b za 5,9 milijardi EUR; iskreno se nada da su i nacionalna tijela i Komisija bolje procijenili svoje potrebe za plaćanjima u proračunu za 2019. i da će predložena razina odobrenih sredstava za plaćanja biti u cijelosti izvršena;

33.  naglašava da bi se u doba brzog tehnološkog razvoja, uključujući u područjima kao što je umjetna inteligencija, podjela između regija koje se brzo razvijaju i onih koje zaostaju mogla povećati ako se učinak strukturnih fondova ne poboljša uvjetima u pogledu učinkovitosti;

34.  prima na znanje prijedlog Komisije o nastavku financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih i prima na znanje predloženu mobilizaciju 233,3 milijuna EUR iz ukupne razlike za obveze; podsjeća da bi se svako povećanje sredstava dodijeljenih posebno za Inicijativu za zapošljavanje mladih trebalo uskladiti s odgovarajućim iznosima iz ESF-a; podsjeća na obvezu koju je preuzela Komisija tijekom mirenja u proračunskom postupku za 2018. da će brzo predstaviti reviziju Uredbe o zajedničkim odredbama, kako bi uključila povećanje iz 2018. za Inicijativu za zapošljavanje mladih; ističe da Komisija nije ispunila svoju obvezu te zahtijeva detaljno objašnjenje razloga zbog kojih je došlo do kašnjenja u predstavljanju revizije Uredbe o zajedničkim odredbama;

35.  obvezuje se na hitno donošenje novog zakonodavstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih i ESF kako bi se olakšalo ambiciozno povećanje odobrenih sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih za 2019. bez ugrožavanja drugih programa koji se provode u okviru ESF-a u državama članicama, potencijalno tako da se države članice rastereti od njihove obveze izdvajanja odobrenih sredstava namijenjenih za zapošljavanje mladih u visini sredstava koja se izdvajaju iz ESF-a, pod strogim uvjetom da predložene izmjene ne omoguće državama članicama da budu izuzete iz financijskih obveza koje su već preuzele u tom području niti da podrazumijevaju opće smanjenje odobrenih proračunskih sredstava EU-a namijenjenih borbi protiv nezaposlenosti mladih;

Naslov 2. – Održivi rast: prirodni resursi

36.  prima na znanje da je za naslov 2. predloženo 59 991,1 milijuna EUR u obvezama (+1,2 % u odnosu na 2018.) i 57 790,4 milijuna EUR u plaćanjima (3 %); prima na znanje da je rashod EFJP-a za 2019. procijenjen na 44 162,5 milijuna EUR, što je manje nego u proračunu za 2018. (za -547,9 milijuna EUR);

37.  prima na znanje da je Komisija u okviru naslova 2 ostavila razliku do gornje granice u iznosu od 344,9 milijuna EUR; ističe da bi sve veće nestabilnosti na poljoprivrednim tržištima, poput nestabilnosti do koje je dovela ruska zabrana, mogle opravdati pribjegavanje toj razlici; poziva Komisiju da se pobrine da utvrđena razlika bude dovoljna za rješavanje mogućih kriza;

38.  prima na znanje da se neke mjere povezane s ruskom zabranom i uključene u proračun za 2018. neće produljiti (npr. za voće i povrće za koje je stanje na tržištu i dalje teško), dok su tržišne poteškoće i dalje prisutne u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda; iščekuje da Komisija u listopadu pošalje pismo izmjene koje bi se trebalo temeljiti na ažuriranim informacijama o financiranju EFJP-a kako bi se mogle provjeriti stvarne potrebe poljoprivrednog sektora; naglašava da su slučajevi u kojima je potrebna tržišna intervencija u okviru EFJP-a i dalje ograničeni i da predstavljaju samo razmjerno mali dio EFJP-a (oko 5,9 %);

39.  ističe da je dio rješenja u borbi protiv nezaposlenosti mladih u pružanju odgovarajuće potpore mladim ljudima u ruralnim područjima; žali što Komisija nije predložila povećanje proračunske linije za mlade poljoprivrednike;

40.  naglašava da se provedba EFPR-a ubrzava i da bi se trebala odvijati ustaljenom brzinom u 2019., nakon sporog pokretanja na početku programskog razdoblja; pozdravlja povećanje obveza za program LIFE+ (+6 %) u skladu s financijskim programiranjem; prima na znanje da će Europska agencija za okoliš (EEA) preuzeti dodatne odgovornosti u razdoblju 2019. – 2020. za praćenje i izvješćivanje o stanju okoliša, kao i za provjere emisija CO2 iz teških teretnih vozila;

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

41.  prima na znanje da se za naslov 3. predlaže ukupno 3 728,5 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, što predstavlja povećanje od 6,7 % u odnosu na 2018. te ukupno 3 486,4 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanje, odnosno povećanje od 17 % u odnosu na prošlogodišnje prijedloge; međutim, naglašava da ta povećanja slijede nakon godina smanjivanja razine financiranja i da ukupno financiranje za različita ključna područja, kao što su migracije, upravljanje granicama i unutarnja sigurnost, i dalje predstavlja samo 2,3 % ukupne predložene potrošnje EU-a u 2019.; dovodi u pitanje predloženi iznos od 281,2 milijuna EUR u obvezama za potporu zakonite migracije u Uniju i promicanje učinkovite integracije državljana trećih zemalja te poboljšanje pravednih i učinkovitih strategija povratka, što predstavlja smanjenje od 14,4 % za 2018.; poziva Komisiju da dodatno objasni razloge tog smanjenja;

42.  prima na znanje da su već četvrtu godinu zaredom sve razlike do gornje granice u okviru naslova 3. iskorištene, što dokazuje da proračun EU-a u ovom trenutku nije dostatan da se nosi s razmjerima i dubinom trenutačnih migracijskih i sigurnosnih izazova s kojima se Unija suočava; pozdravlja u tom pogledu prijedlog mobilizacije instrumenta fleksibilnosti u iznosu od 927,5 milijuna EUR za odobrena sredstva za preuzimanje obveza;

43.  očekuje da će pritisak na sustave migracija i azila nekih država članica, kao i na njihove granice, ostati visok u 2019. i potiče Uniju da ostane na oprezu u pogledu svih budućih, nepredvidljivih potreba u tim područjima; u tom pogledu poziva na jačanje sredstava za nadzor na vanjskim granicama i, u tom kontekstu, na dostatno financiranje i zapošljavanje osoblja u pogledu agencija koje se bave tim pitanjima te ponovno potvrđuje da je hvatanje u koštac s temeljnim uzrocima migracijske i izbjegličke krize dugoročno održivo rješenje, zajedno sa stabilizacijom susjedstva EU-a te da su ulaganja u zemlje porijekla migranata i izbjeglica ključ za ostvarenje tog cilja;

44.  pozdravlja zahtjev Europskog vijeća od 28. lipnja 2018. da se za Frontex izdvoji više sredstava i proširi mu se mandat u cilju njegova dodatnog jačanja; poziva na pružanje dodatnih informacija o tome koliko će članova osoblja poslati države članice, a koliko će ih trebati izravno zaposliti sama agencija; poziva Komisiju da u skladu s tim prilagodi svoj nacrt proračuna u jesenskom pismu izmjene; također pozdravlja dodjeljivanje dodatnih 45, 6 milijuna eura za potporu Grčkoj i Španjolskoj u upravljanju priljevom migranata koji dolaze na njihovo područje; naglašava da učinkovita kontrola na granicama mora biti popraćena odgovarajućom skrbi za migrante koji dolaze

45.  prima na znanje da instrument za pružanje hitne humanitarne pomoći unutar Unije ističe u ožujku 2019.; poziva Komisiju da u kontekstu neprekidnih humanitarnih potreba izbjeglica i tražitelja azila u određenim državama članicama procijeni bi li ponovna aktivacija i nadopuna tog instrumenta bila prikladna; naglašava potrebu za većom solidarnošću prema onim zemljama u kojima su koncentrirani dolasci i tražitelji azila; u međuvremenu naglašava važnost stalne raspoloživosti financiranja u obliku mehanizama hitne pomoći iz AMIF-a, posebice za stalnu potporu Grčkoj; smatra da bi se financijska potpora trebala pružiti i Italiji; stoga poziva Komisiju da iznese razloge koji su je doveli do odluke da ne iznese te prijedloge; podsjeća na to da je Italija jedina država članica u kojoj većina stanovništva smatra da nisu imali koristi od članstva u Europskoj uniji; žali zbog velikog smanjenja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za drugu komponentu AMIF-a koja se odnosi na „potporu zakonitim migracijama u Uniju i promicanje učinkovite integracije državljana trećih zemalja i unaprjeđenje pravednih i učinkovitih strategija povratka”;

46.  smatra da bi se u kontekstu širokog raspona izazova u pogledu sigurnosti, uključujući promjenjive oblike radikalizacije, kibernetičkog kriminala, nasilja i terorizma koji nadmašuju kapacitete pojedinih država članica za suočavanje s njima, proračunom EU-a trebala poticati suradnja u pogledu pitanja povezanih sa sigurnošću, uz pomoć afirmiranih agencija EU-a; u tom kontekstu dovodi u pitanje može li se ovaj sigurnosni kontekst visokog rizika uskladiti s predloženim znatnim smanjenjem odobrenih sredstava za preuzimanje obveza (-26,6 %) za ISF; naglašava da je potrošnja u tom području učinkovita samo ako se uklone prepreke suradnji unutar Europe i ciljano dijeljenje informacija primjenjujući pritom svu relevantnu zaštitu podataka u skladu sa zakonodavstvom EU-a; žali što Komisija još nije iznijela prijedlog kojim bi se na razini EU-a izrazila financijska solidarnost sa žrtvama terorističkih djela i njihovim obiteljima te poziva Komisiju da učini sve potrebno kako bi se zajamčila brza provedba takve potpore;

47.  prima na znanje predloženu reviziju pravne osnove Mehanizma Unije za civilnu zaštitu za koju se očekuje da će, nakon što se donese, imati velik učinak na proračun u posljednjim dvjema godinama VFO-a, kada će samo naslov 3. obuhvaćati trošak od 256,9 milijuna EUR; ustraje na tome da je logično da se ta znatna ažuriranja ključnih politika Unije trebaju financirati novim i dodatnim sredstvima; upozorava na opasnost uporabe preraspodjela koje su jasno na štetu drugih vrijednih i učinkovitih politika i programa;

48.  ponovno potvrđuje snažnu potporu Parlamenta za programe Unije u području kulture, pravosuđa, temeljnih prava i građanstva; pozdravlja predloženo povećanje sredstava za program Kreativna Europa; nadalje, ustraje na dodjeli dostatnih sredstava za program Europa za građane i europsku građansku inicijativu, osobito uoči europskih izbora;

49.  podsjeća na potporu Parlamenta programima za prava, jednakost, građanstvo i pravdu; naglašava da EU treba zadržati svoju obvezu u pogledu osnaživanja prava žena i pripadnika zajednice LGBTI;

50.  pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za program Hrana i hrana za životinje, čime bi se Uniji omogućilo učinkovito upravljanje pojavama ozbiljnih životinjskih bolesti i biljnih nametnika, uključujući nedavnu epidemiju influence ptica koja je prethodnih godina pogodila nekoliko država članica;

51.  poziva Komisiju da pruži odgovarajuće proračunsko financiranje kako bi se podigla razina osviještenosti o izborima za Europski parlament 2019. i povećala učinkovitost medijske pokrivenosti tih izbora, a posebno radi promicanja znanja o vodećim kandidatima za mjesto predsjednika Komisije, tzv. Spitzenkandidatima;

Naslov 4. – Globalna Europa

52.  prima na znanje ukupno povećanje predloženih financijskih sredstava u naslovu 4 koja iznose 11 384,2 milijuna EUR (+13,1 % u usporedbi s proračunom za 2018.) u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza; prima na znanje da je to povećanje prvenstveno povezano s financiranjem drugog obroka Instrumenta za izbjeglice u Turskoj za koji Komisija predlaže mobilizaciju ukupne razlike za obveze (1 116,2 milijuna EUR); prima na znanje da bi ovaj prijedlog rezultirao nedostatkom razlike do gornje granice za naslov 4.;

53.  poziva države članice da pruže veće doprinose uzajamnom fondu za Afriku, fondu Madad, te Europskom fondu za održivi razvoj, kako bi se poduprla stabilizacija u regijama pogođenima krizom, pružila pomoć izbjeglicama i potaknuo društveni i gospodarski razvoj afričkog kontinenta te zemalja europskog susjedstva;

54.  i dalje je uvjeren da izazovi s kojima se EU susreće u vanjskom djelovanju iziskuju održivo financiranje koje nadilazi trenutačan iznos za naslov 4.; ustraje u tome da bi nove inicijative trebalo financirati novim odobrenim sredstvima te da bi u potpunosti trebalo iskoristiti sve mogućnosti za fleksibilnost; međutim, protivi se predloženom financiranju proširenja Instrumenta za izbjeglice u Turskoj te povezanom dogovoru postignutom u Vijeću 29. lipnja 2018. jer bi znatno ograničili mogućnosti financiranja drugih prioritetnih područja u okviru naslova 4. i ključnu ulogu proračuna EU-a u dopiranju do potrebitih ljudi i promicanju temeljnih vrijednosti;

55.  pozdravlja povećanja koja su usmjerena na projekte koji se odnose na migracije i povezani su sa središnjom sredozemnom rutom, kao i umjereno povećanje dijela Europskog instrumenta za susjedstvo namijenjenog istočnim susjedima te preraspodjelu prioriteta u okviru Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za Bliski istok; poziva na dodjelu dostatnih financijskih sredstva Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) kako bi se osigurala stalna potpora za palestinske izbjeglice u regiji, u svjetlu nedavne odluke SAD-a o povlačenju svojeg doprinosa toj Agenciji;

56.  pozdravlja povećanu potporu za regionalno djelovanje na zapadnom Balkanu; međutim, smatra da je potrebno dodatno povećati potporu za političke reforme; žali zbog povećanja potpore za političke reforme u Turskoj (IPA II) i preispituje njihovu usklađenost s odlukom proračunskog tijela da smanji odobrena sredstva ove linije za trenutačnu proračunsku godinu; ponavlja svoje stajalište u kontekstu kojeg je pozvao da se fondovi namijenjeni turskim vlastima u okviru IPA II uvjetuju poboljšanjima u području ljudskih prava, demokracije i vladavine prava; poziva na to da se odobrena sredstva u ovoj liniji, ako se u tom području ne ostvari nikakav napredak i imajući na umu ograničen prostor za djelovanje, većinom preusmjere na dionike civilnog društva u cilju provedbe mjera kojima se podupiru ciljevi povezani s vladavinom prava, demokracijom, ljudskim pravima i slobodom medija; podupire ukupni silazni trend u pogledu potpore političkih reformi u dodjeli sredstava Turskoj;

57.  ističe primjetno smanjenje iznosa u proračunu za 2019. namijenjenog Jamstvenom fondu za vanjska djelovanja kojim upravlja Europska investicijska banka (EIB), kao i znatno smanjenje planiranog iznosa bespovratnih sredstava za makrofinancijsku pomoć (MFP), zbog manje količine nepodmirenih zajmova EIB-a nego što je prethodno procijenjeno, kao i zbog niže stope isplate zajmova MFP-a u usporedbi s posljednjim financijskim programiranjem;

58.  ponovno potvrđuje da potpuno podržava obveze koje je EU preuzeo na konferencijama u Bruxellesu o potpori Siriji, kojima su potvrđena ranije dana obećanja; slaže se s dodatnim financiranjem Europskog instrumenta za susjedstvo i Instrumenta za humanitarnu pomoć u iznosu od 120 milijuna EUR za svaki od tih instrumenata kako bi se ispunila ta obveza u 2019.;

59.  ponavlja svoju potporu za dodjelu odgovarajućih financijskih sredstava za stratešku komunikaciju EU-a, u cilju borbe protiv kampanja dezinformiranja i kibernapada, kao i za promicanje objektivne slike Unije izvan njezinih granica;

Naslov 5. – Administracija

60.  prima na znanje povećanje rashoda u naslovu 5 za 3,0 % u odnosu na proračun za 2018. koji iznosi 9 956,9 milijuna EUR (+291,4 milijuna EUR) u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza; prima na znanje da je kao u slučaju prethodne proračunske aktivnosti povećanje uglavnom potaknuto razvojem mirovina (+116,7 milijuna EUR), koje predstavljaju 20,2 % rashoda u naslovu 5.; primjećuje da udio administrativnih rashoda u nacrtu proračuna ostaje nepromijenjen, odnosno na razini od 6,0 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza;

61.  priznaje napore koje je Komisija poduzela kako bi u vlastiti proračun uključila sve mogućnosti za uštedu i racionalizaciju u vezi s rashodima koji se ne odnose na plaće; prima na znanje da su za razvoj rashoda Komisije (+2,0 %) uglavnom odgovorni automatska prilagodba rashoda za plaće i ugovorne obveze; nadalje, prima na znanje unutarnju preraspodjelu osoblja koju je Komisija poduzela kako bi ispunila svoje nove prioritete;

62.  prima na znanje da stvarna razlika do gornje granice iznosi 575,2 milijuna EUR nakon prijeboja 253,9 milijuna EUR u 2018. za korištenje pričuve za nepredviđene izdatke; smatra da je razlika nominalno važna te da ona odražava napore koje je Komisija poduzela, osobito kako bi zamrznula povećanje rashoda koji se ne odnose na plaće; smatra da bi dodatni napori za stabilizaciju ili smanjenje administrativnih rashoda Komisije mogli dovesti do odgađanja važnih ulaganja ili ugrožavanja pravilnog funkcioniranja administracije;

Pilot-projekti – pripremna djelovanja

63.  naglašava da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni kao sredstva za formuliranje političkih prioriteta i uvođenje novih inicijativa koje bi se mogle pretvoriti u trajne aktivnosti i programe EU-a; namjerava nastaviti s utvrđivanjem uravnoteženoga paketa pilot-projekata i pripremnih djelovanja, koji odražavaju političke prioritete Parlamenta i uzimaju u obzir odgovarajuću i pravodobnu prethodnu procjenu Komisije; napominje da je u aktualnom prijedlogu razlika za neke naslove ograničena, ili čak i ne postoji, te namjerava istražiti načine da se nađe mjesta za moguće pilot-projekte i pripremna djelovanja na način koji nije štetan za druge političke prioritete;

Agencije

64.  prima na znanje ukupno povećanje u nacrtu proračuna za 2019. sredstava za decentralizirane agencije od 10.8 % (ne uzimajući u obzir namjenske prihode) i 259 novih radnih mjesta; pozdravlja činjenicu da se u većini agencija povećava njihov vlastiti proračun dok se doprinos EU-a smanjuje; u tom pogledu napominje da Parlament trenutačno ispituje mogućnosti daljnjeg proširivanja financiranja decentraliziranih agencija iz naknada; sa zadovoljstvom napominje da se agencijama s „novim zadaćama” (ESMA, eu-LISA i FRONTEX) jamči znatno povećanje dodijeljenih sredstava i plana radnih mjesta za osoblje; poziva na pružanje dodatne financijske potpore agencijama koje se bave migracijskim i sigurnosnim pitanjima; smatra da bi Europol i Eurojust trebali biti dodatno pojačani te da bi EASO trebao primiti odgovarajuća sredstva za svoju preobrazbu u Europsku agenciju za azil;

65.  ponavlja svoje stajalište da je ciljano smanjenje broja zaposlenika za 5 % uspješno ostvareno i naglašava da, s obzirom na brzu reviziju predmeta Europskog revizorskog suda, ova praksa nije nužno postigla očekivane rezultate; smatra da je potrebno pojedinačno procjenjivati decentralizirane agencije; pozdravlja to što su sve institucije prihvatile preporuke međuinstitucijske radne skupine;

66.  pozdravlja osnivanje dvaju novih tijela EU-a koja će se smatrati decentraliziranim agencijama, a to su Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA); prima na znanje da su odobrena sredstva za ELA-u stavljena u rezervu do finalizacije zakonodavnog postupka; prima na znanje da EPPO ima sjedište u Luksemburgu i traži od njega da dvama ograncima proračunskog tijela podnese sve informacije o svojoj politici upravljanja svojim zgradama u skladu s Financijskom uredbom; smatra da se nove agencije moraju osnovati dodjelom novih sredstava i stvaranjem novih radih mjesta, istodobno izbjegavajući sve vrste preraspodjele osim ako je jasno dokazano da su određene aktivnosti u cijelosti prenesene iz Komisije ili drugih postojećih tijela, kao što je Eurojust, u nove agencije; napominje da je Eurojust, u bliskoj suradnji s EPPO-om, i dalje nadležan za slučajeve povezane s financijskim interesima Unije, uz potpunu uključenost u osiguranje operativne potpore državama članicama u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma, kibernetičkog kriminala i krijumčarenja migranata; podsjeća na odredbe utvrđene u zajedničkom pristupu za novoosnovane decentralizirane agencije;

67.  očekuje da se pregovori o proračunu za 2019. temelje na načelu da se obje grane proračunskog tijela obvežu na pravodoban početak pregovora u najranijoj mogućoj fazi i da u potpunosti iskoriste čitavo razdoblje mirenja te pritom osiguraju razinu zastupljenosti koja jamči istinski politički dijalog;

o
o   o

68.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (3) SL L 163, 24.6.2017., str. 1. (4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0089.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O DATUMIMA ZA PRORAČUNSKI POSTUPAK I NAČINIMA FUNKCIONIRANJA ODBORA ZA MIRENJE U 2018.

A.  U skladu s dijelom A. Priloga Međuinstitucionalnom sporazumu između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju, Europski parlament, Vijeće i Komisija dogovorili su sljedeće ključne datume za proračunski postupak za 2019.:

1.  Komisija će nastojati predstaviti izjavu o procjenama za 2019. do kraja svibnja.

2.  Sazvat će se trijalog 12. srpnja ujutro prije usvajanja stajališta Vijeća.

3.  Vijeće će nastojati usvojiti svoje stajalište i poslati ga Europskom parlamentu do 37. tjedna (treći tjedan u rujnu) kako bi se omogućio pravovremeni dogovor s Europskim parlamentom.

4.  Odbor za proračune Europskog parlamenta nastojat će glasovati o izmjenama stajališta Vijeća najkasnije do kraja 41. tjedna (sredina listopada).

5.  Trijalog će se sazvati 18. listopada ujutro prije čitanja Europskog parlamenta;

6.  Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u 43. tjednu glasovat će se o njegovom čitanju (plenarna sjednica 22. – 25. listopada);

7.  Razdoblje mirenja počinje 30. listopada. U skladu s odredbama članka 314. stavka 4. točke (c) UFEU-a, razdoblje raspoloživo za mirenje ističe 19. studenog 2018.;

8.  Odbor za mirenje sastat će se ujutro 7. studenoga u prostorima Europskog parlamenta i 16. studenoga u prostorima Vijeća i može se ponovno sastati po potrebi; Sjednice Odbora za mirenje pripremit će se u okviru jednog ili više trijaloga. Trijalog je planiran za 7. studenog ujutro. Dodatni trijalozi mogu se sazvati tijekom razdoblja mirenja u trajanju od 21 dan, uključujući 14. studenog u Strasbourgu.

B.  Načini funkcioniranja Odbora za mirenje navedeni su u dijelu E priloga gore spomenutom međuinstitucionalnom sporazumu.