Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli, posebno onu od 27. veljače 2014. o stanju u Venezueli(1), od 18. prosinca 2014. o progonu demokratske oporbe u Venezueli(2), od 12. ožujka 2015. o stanju u Venezueli(3), od 8. lipnja 2016. o stanju u Venezueli(4), od 27. travnja 2017. o stanju u Venezueli(5), od 8. veljače 2018. o stanju u Venezueli(6) i od 3. svibnja 2018. o izborima u Venezueli(7),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima,

–  uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu koju je 8. veljače 2018. dala Fatou Bensouda, tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o Venezueli visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 31. ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) od 22. lipnja 2018. pod nazivom „Kršenja ljudskih prava u Bolivarijanskoj Republici Venezueli”,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu od 28. travnja 2017. koju su dali posebna izvjestiteljica UN-a za izvansudska, prijeka ili samovoljna pogubljenja, posebni izvjestitelj UN-a za slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, posebni izvjestitelj UN-a za položaj boraca za ljudska prava i Radna skupina UN-a o samovoljnom zadržavanju,

–  uzimajući u obzir izjavu čelnika skupine G7 od 23. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izjave Skupine iz Lime od 23. siječnja 2018., 14. veljače 2018., 21. svibnja 2018., 2. lipnja 2018. i 15. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu Organizacije američkih država (OAS) od 20. travnja 2018. o pogoršanju humanitarne situacije u Venezueli,

–  uzimajući u obzir izvješće Glavnog tajništva OAS-a i povjerenstva neovisnih međunarodnih stručnjaka od 29. svibnja 2018. o mogućem počinjenju zločina protiv čovječnosti u Venezueli,

–  uzimajući u obzir izvješće koje je 12. veljače 2018. objavila Međuamerička komisija za ljudska prava (IACHR) naslovljeno „Demokratske institucije, vladavina prava i ljudska prava u Venezueli” te rezoluciju IACHR-a od 14. ožujka 2018.,

–  uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 26. siječnja 2018., 19. travnja 2018. i 22. svibnja 2018. o najnovijem razvoju događaja u Venezueli,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. studenoga 2017., 22. siječnja 2018., 28. svibnja 2018. i 25. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu povjerenika za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christosa Stylianidesa o službenom putovanju u Kolumbiju u ožujku 2018. godine,

–  uzimajući u obzir izjavu Skupine Europskog parlamenta za podršku demokraciji i koordinaciju izbora od 23. travnja 2018.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da se stanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u Venezueli i dalje pogoršava; budući da se Venezuela suočava s dosad nezabilježenom političkom, socijalnom, ekonomskom i humanitarnom krizom koju karakterizira nesigurnost, nasilje, kršenje ljudskih prava, pogoršanje vladavine prava, manjak lijekova i socijalnih usluga, gubitak prihoda i povećanje stope siromaštva, što dovodi do sve većeg broja mrtvih te sve većeg broja izbjeglica i migranata;

B.  budući da sve veći broj ljudi u Venezueli, a posebice ranjive skupine kao što su žene, djeca i bolesni, pati od malnutricije koja je posljedica ograničenog pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama, lijekovima, hrani i vodi; budući da je 87 % stanovništva Venezuele pogođeno siromaštvom, dok razina krajnjega siromaštva iznosi 61,2 %; budući da se smrtnost majki povećala za 60 %, a smrtnost dojenčadi za 30 %; budući da se 2017. broj slučajeva malarije povećao za 69 % u odnosu na godinu prije, što je najveći porast u svijetu, a da su druge bolesti poput tuberkuloze i ospica na rubu da postanu epidemije;

C.  budući da venezuelska vlada, nažalost, i dalje tvrdoglavo niječe problem i odbija otvoreno prihvatiti humanitarnu pomoć koju je međunarodna zajednica spremna ponuditi te odbija omogućiti njezinu distribuciju;

D.  budući da se gospodarsko stanje znatno pogoršalo; budući da je Međunarodni monetarni fond predvidio da će hiperinflacija u Venezueli 2018. skočiti na 13 000 %, s oko 2 400 %, koliko je iznosila 2017., što će prouzročiti rast cijena u prosjeku od gotovo 1,5 % svakoga sata;

E.  budući da se u izvješću OHCHR-a od 22. lipnja 2018. ističe da venezuelske vlasti ne uspijevaju privesti pravdi počinitelje ozbiljnih kršenja ljudskih prava, koja obuhvaćaju ubojstva, uporabu prekomjerne sile prema prosvjednicima, samovoljno zadržavanje, zlostavljanje i mučenje; budući da se čini i da je vrlo raširena nekažnjivost dužnosnika za sigurnost kada je riječ o izvansudskim ubojstvima prosvjednika;

F.  budući da je, u skladu s izvješćem koje je 29. svibnja 2018. predstavila Skupina neovisnih međunarodnih stručnjaka koju je imenovao OAS, u Venezueli počinjeno sedam zločina protiv čovječnosti u razdoblju barem od veljače 2014., a sama vlada odgovorna je za postojeću humanitarnu krizu u regiji; budući da je tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda najavila pokretanje prethodne istrage zbog navoda o počinjenju kaznenih djela u Venezueli od travnja 2017.;

G.  budući da izbori održani 20. svibnja 2018. nisu bili u skladu s minimalnim međunarodnim standardima za osiguravanje vjerodostojnog postupka i da u njima nije poštovan politički pluralizam, demokracija, transparentnost i vladavina prava; budući da se time dodatno koče napori za rješavanje političke krize; budući da EU, kao ni druga demokratska tijela, ne priznaje navedene izbore ni vlasti uspostavljene tim nezakonitim procesom;

H.  budući da trenutačna višedimenzionalna kriza u Venezueli za posljedicu ima najveće raseljavanje u toj regiji; budući da UNHCR i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) izvještavaju da se ukupan broj Venezuelaca koji su napustili zemlju dramatično povećao, s 437 tisuća koliko ih je bilo 2005. godine na više od 1,6 milijuna 2017. godine; budući da je između 2015. i 2017. oko 945 tisuća Venezuelaca napustilo zemlju; budući da je 2018. ukupan broj osoba koje su napustile zemlju od 2014. godine premašio 2 milijuna; budući da je broj venezuelskih državljana koji traže azil diljem svijeta od 2014. porastao za 2 000 % te je do sredine lipnja 2018. dosegao više od 280 tisuća;

I.  budući da je 520 tisuća Venezuelaca u toj regiji posegnulo za alternativnim legalnim oblicima boravka; budući da je više od 280 tisuća Venezuelaca zatražilo izbjeglički status diljem svijeta; budući da se broj podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz Venezuele u EU-u u razdoblju između 2014. i 2017. godine povećao za više od 3 500 %; budući da se procjenjuje da više od 60 % Venezuelaca i dalje ima nezakonit status;

J.  budući da se, prema Uredu UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (UNOCHA), u Kolumbiji nalazi najveći dio raseljenih osoba te na njezinu teritoriju živi više od 820 tisuća Venezuelaca; budući da se gradovi Cúcuta i Boa Vista, koji se nalaze na granici s Venezuelom, suočavaju s velikim priljevom ljudi koji su često lošeg zdravlja i pothranjeni; budući da se s velikim priljevima izbjeglica i migranata suočavaju i Peru, Čile, Argentina, Panama, Brazil, Ekvador, Meksiko, Dominikanska Republika, Kostarika, Urugvaj, Bolivija i Paragvaj; budući da pomorske rute postaju sve važnije, osobito one koje vode u Gvajanu i na karipske otoke kao što su Aruba, Curaçao, Bonaire, Trinidad i Tobago; budući da posljedice u sve većoj mjeri osjećaju i europske zemlje, posebice Španjolska, Portugal i Italija; budući da su zemlje koje su ih prihvatile pod sve većim pritiskom glede pružanja pomoći novopridošlim osobama;

K.  budući da kolumbijske nacionalne i lokalne vlasti egzemplarno rade na tome da se onima koje bježe iz Venezuele, bez obzira na njihov status, osiguraju osnovna ljudska prava kao što su osnovno obrazovanje i osnovne zdravstvene usluge; budući da u Kolumbiji lokalne zajednice, vjerske ustanove i obični ljudi prihvaćaju migrante iz Venezuele u bratskom duhu i pokazuju iznimnu otpornost i solidarnost;

L.  budući da je 7. lipnja 2018. Komisija najavila paket od 35,1 milijuna EUR u pomoći u nuždi i razvojnoj pomoći za potporu venezuelskom narodu i susjednim zemljama koje su pogođene tom krizom; budući da će se taj financijski doprinos dodati iznosu od 37 milijuna EUR koji je EU već namijenio za humanitarnu pomoć i projekte suradnje u toj zemlji; budući da je 13. lipnja 2018. u dodatnom apelu UNHCR-a za prikupljanje financijskih sredstava u iznosu od 46,1 milijun USD postojao manjak od 56 %;

M.  budući da svakoga mjeseca više od 12 tisuća Venezuelaca prijeđe na područje brazilske države Roraime, od čega 2700 ostaje u gradu Boa Visti; budući da Venezuelci već čine više od 7 % stanovništva toga grada te da će tim tempom do kraja godine ondje živjeti više od 60 tisuća Venezuelaca; budući da taj demografski priljev stvara golem pritisak na javne službe toga grada, ponajprije na javno zdravstvo i obrazovanje; budući da je Roraima jedna od najsiromašnijih država Brazila s vrlo ograničenim tržištem rada i slabim gospodarstvom, što je još jedna prepreka integraciji izbjeglica i migranata;

N.  budući da je Parlament od 25. do 30. lipnja 2018. poslao ad hoc izaslanstvo na venezuelske granice s Kolumbijom i Brazilom kako bi ocijenilo učinak krize na terenu;

1.  duboko je potresen i zabrinut zbog pogubne humanitarne situacije u Venezueli koja je dovela do mnogih smrtnih slučajeva i nezabilježenog priljeva izbjeglica i migranata u susjedne zemlje i šire; izražava solidarnost sa svim Venezuelcima primoranima na bijeg iz svoje zemlje u nedostatku osnovnih životnih uvjeta kao što su pristup hrani, vodi za piće, zdravstvenim uslugama i lijekovima;

2.  apelira na venezuelske vlasti da priznaju postojanje humanitarne krize, da spriječe njezino daljnje jačanje i da promiču politička i gospodarska rješenja kako bi se zajamčila sigurnost svih civila i stabilnost zemlje i regije;

3.  zahtijeva od venezuelskih vlasti da hitno dozvole nesmetano pružanje humanitarne pomoći u zemlji kako bi se spriječilo pogoršanje humanitarne i javnozdravstvene krize, posebice ponovno pojavljivanje bolesti kao što su ospice, malarija, difterija i slinavka i šap, te da omoguće neometan pristup međunarodnim organizacijama koje žele pružiti pomoć svim zahvaćenim sektorima društva; poziva na brzu provedbu kratkoročnih rješenja za suzbijanje malnutricije među najugroženijim skupinama kao što su žene, djeca i bolesni; izuzetno je zabrinut zbog broja djece bez pratnje koja prelaze granice;

4.  pohvaljuje kolumbijsku vladu zbog brze reakcije i pomoći koju je pružila svim pridošlim Venezuelcima; isto tako pohvaljuje Brazil i druge zemlje u regiji, posebice Peru, te regionalne i međunarodne organizacije, privatne i javne subjekte, Katoličku crkvu i obične građane u čitavoj regiji zbog aktivne pomoći i solidarnosti prema venezuelskim izbjeglicama i migrantima; poziva države članice EU-a da na svojem državnom području pružaju odgovore usmjerene na neposrednu zaštitu za venezuelske izbjeglice i migrante, kao što su humanitarne vize, posebne mjere za boravak ili druge regionalne migracijske okvire s odgovarajućim zaštitnim mjerama; poziva venezuelske vlasti da olakšaju i ubrzaju izdavanje i produljenje identifikacijskih dokumenata svojim državljanima, i u Venezueli i u inozemstvu;

5.  poziva međunarodnu zajednicu, uključujući i EU, da uspostavi usklađeni, sveobuhvatni i regionalni odgovor na krizu te da pojača svoju financijsku i materijalnu pomoć zemljama primateljicama ispunjavanjem svojih obveza; izražava zadovoljstvo zbog dosad dodijeljene humanitarne pomoći EU-a te poziva da se hitno dodijeli dodatna humanitarna pomoć preko kriznih fondova kako bi se odgovorilo na sve veće potrebe ljudi u susjednim zemljama koji osjećaju posljedice krize u Venezueli;

6.  ponavlja da aktualna humanitarna kriza proizlazi iz političke krize; apelira na venezuelske vlasti da se pobrinu za to da sva kršenja ljudskih prava, uključujući kršenja ljudskih prava civila, odmah prestanu te da se u potpunosti poštuju sva ljudska prava i temeljne slobode, pa i sloboda izražavanja, sloboda tiska i sloboda okupljanja; poziva venezuelske vlasti na poštovanje svih demokratski izabranih institucija, posebno Nacionalne skupštine, na oslobađanje svih političkih zatvorenika i na poštovanje demokratskih načela, vladavine prava i ljudskih prava; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da učini sve kako bi olakšala napore oko međunarodnog posredovanja koji su potrebni za otvaranje prostora za održivo rješenje trenutačne humanitarne i političke krize;

7.  poziva na održavanje novih predsjedničkih izbora u skladu s međunarodno priznatim demokratskim standardima i venezuelskim ustavnim poretkom, u transparentnom, ravnopravnom, poštenom i međunarodnom okviru praćenja izbora, bez ograničenja političkih stranaka ili kandidata i uz puno poštovanje političkih prava svih Venezuelaca; naglašava da legitimna vlada koja bude izabrana na takvim izborima mora prionuti na hitno rješavanje trenutačne gospodarske i socijalne krize u Venezueli i raditi na nacionalnom pomirenju;

8.  podsjeća na to da bi sve sankcije koje donese međunarodna zajednica trebale biti ciljane i reverzibilne i da ne bi ni na koji način smjele naštetiti venezuelskom stanovništvu; pozdravlja brzo donošenje dodatnih ciljanih i opozivih sankcija te embargo na oružje uveden u studenom 2017.; ponavlja da su te sankcije nametnute visoko pozicioniranim dužnosnicima zbog teških kršenja ljudskih prava, ugrožavanja demokracije i vladavine prava u Venezueli i zbog održavanja nezakonitih izbora 20. svibnja 2018., koji nisu međunarodno priznati i koji su održani bez dogovora o datumu i uvjetima njihova održavanja te u okolnostima koje nisu dopuštale ravnopravno sudjelovanje svih političkih stranaka; podsjeća na mogućnost da se te sankcije prošire na osobe odgovorne za produbljenu političku, socijalnu, gospodarsku i humanitarnu krizu, a posebno na predsjednika Nicolása Madura, u skladu sa svojim prethodnim rezolucijama;

9.  ponavlja da se osobe odgovorne za teška kršenja ljudskih prava moraju privesti pravdi; u potpunosti podupire Međunarodni kazneni sud u prethodnim istragama brojnih zločina i činova represije koje je počinio venezuelski režim te poziva EU da preuzme aktivnu ulogu u tom pogledu; potpuno podupire poziv Skupine neovisnih međunarodnih stručnjaka koju je imenovao glavni tajnik OAS-a i visokog povjerenika UN-a za ljudska prava da se osnuje istražno povjerenstvo koje će ispitati stanje u Venezueli i da se pojača sudjelovanje MKS-a;

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladi i Nacionalnoj skupštini Bolivarijanske Republike Venezuele, vladama i parlamentima Republike Kolumbije, Republike Brazila i Republike Perua, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, glavnom tajniku Organizacije američkih država i Skupini iz Lime.

(1) SL C 285, 29.8.2017., str. 145. (2) SL C 294, 12.8.2016., str. 21. (3) SL C 316, 30.8.2016., str. 190. (4) SL C 86, 6.3.2018., str. 101. (5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0200. (6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0041. (7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0199.