Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2271(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0251/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0251/2018

Rasprave :

PV 11/09/2018 - 16
CRE 11/09/2018 - 16

Glasovanja :

PV 12/09/2018 - 6.9
CRE 12/09/2018 - 6.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0342

Usvojeni tekstovi
PDF 191kWORD 72k
Srijeda, 12. rujna 2018. - Strasbourg
Stanje odnosa između EU-a i SAD-a
P8_TA(2018)0342A8-0251/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. rujna 2018. o stanju odnosa između EU-a i SAD-a (2017/2271(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa – Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije”, koji je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavila 28. lipnja 2016., i zajedničku komunikaciju Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 7. lipnja 2017. naslovljenu „Strateški pristup otpornosti u vanjskom djelovanju EU-a” (JOIN(2017)0021),

–  uzimajući u obzir ishode sastanaka na vrhu između EU-a i SAD-a održanih 28. studenoga 2011. u Washingtonu, D. C., i 26. ožujka 2014. u Bruxellesu,

–  uzimajući u obzir zajedničke izjave sa 79. međuparlamentarnog sastanka Transatlantskog dijaloga zakonodavaca održanog 28. i 29. studenoga 2016. u Washingtonu, D. C., s njegova 80. sastanka održanog 2. i 3. lipnja 2017. u Valletti, 81. sastanka održanog 5. prosinca 2017. u Washingtonu, D. C., i 82. sastanka održanog 30. lipnja 2018. u Sofiji, Bugarska,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. travnja 2015. naslovljenu „Europski program sigurnostiˮ (COM(2015)0185),

–  uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu i Vijeću od 6. travnja 2016. naslovljenu „Zajednički okvir za suzbijanje hibridnih prijetnji: odgovor Europske unije” (JOIN(2016)0018),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu predsjednikâ Europskog vijeća i Komisije te glavnog tajnika NATO-a od 8. srpnja 2016. o zajedničkom skupu prijedloga koje su Vijeće NATO-a i Vijeće EU-a podržali 5. i 6. prosinca 2016. te izvješćâ o napretku u provedbi tih prijedloga od 14. lipnja, odnosno 5. prosinca 2017.,

–  uzimajući u obzir zajedničku deklaraciju EU-a i NATO-a iz 2016.,

–  uzimajući u obzir Nacionalnu sigurnosnu strategiju SAD-a od 18. prosinca 2017. i Nacionalnu obrambenu strategiju SAD-a od 19. siječnja 2018.,

–  uzimajući u obzir inicijativu za ohrabrenje Europe;

–  uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za klimatsku diplomaciju koji je 2015. godine donijelo Vijeće za vanjske poslove,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21 te 21. konferenciju stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i 11. konferenciju stranaka koja je ujedno bila sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11), koje su održane u Parizu od 30. studenoga do 11. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2271/96 od 22. studenoga 1996. o zaštiti od učinaka izvanteritorijalne primjene zakona koje donese treća zemlja i djelovanja koja se temelje na tim zakonima ili iz njih proizlaze(1),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. ožujka 2018. o ulozi regija i gradova EU-a u provođenju Pariškog sporazuma s konferencije COP 21 o klimatskim promjenama, a posebno njezin stavak 13.(2),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o transatlantskim odnosima, a posebno svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2006. o poboljšanju odnosa između EU-a i SAD-a u okviru Transatlantskog sporazuma o partnerstvu(3), Rezoluciju od 26. ožujka 2009. o stanju transatlantskih odnosa u razdoblju nakon izbora u SAD-u(4), Rezoluciju od 17. studenoga 2011. o sastanku na vrhu između EU-a i SAD-a 28. studenoga 2011.(5) te Rezoluciju od 13. lipnja 2013. o ulozi EU-a u promicanju šireg Transatlantskog partnerstva(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2016. o Europskoj obrambenoj uniji(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2017. o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP)(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2017. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP)(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. veljače 2018. o situaciji u Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA)(10),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0251/2018),

A.  budući da se partnerstvo EU-a i SAD-a temelji na čvrstim političkim, kulturnim, gospodarskim i povijesnim vezama, kao i na zajedničkim vrijednostima kao što su sloboda, demokracija, promicanje mira i stabilnosti, ljudska prava i vladavina prava, te na zajedničkim ciljevima kao što su blagostanje, sigurnost, otvorena i integrirana gospodarstva, socijalni napredak i uključivost, održivi razvoj i mirno rješavanje sukoba, te budući da su i SAD i EU demokracije s vladavinom prava i s djelotvornim sustavima provjera i ravnoteža; budući da su, iako se to partnerstvo kratkoročno suočava sa znatnim brojem izazova i poremećaja, temelji partnerstva dugoročno i dalje čvrsti te budući da je suradnja EU-a i SAD-a, kao istomišljenika i partnera, i dalje od ključne važnosti;

B.  budući da bi EU i SAD, oslanjajući se na snažne temelje zajedničkih vrijednosti i načela, trebali pronaći alternativne načine za jačanje transatlantskih odnosa i djelotvorno odgovoriti na velike izazove s kojima smo suočeni, koristeći pritom sve dostupne komunikacijske kanale; budući da Kongres SAD-a i Europski parlament, kao zakonodavci, u našim demokratskim društvima imaju važnu i utjecajnu ulogu i da bi oni trebali u potpunosti iskoristiti potencijal za suradnju kako bi se sačuvao demokratski, slobodni i multilateralni poredak te promicali stabilnost i kontinuitet, i na našem kontinentu i diljem svijeta;

C.  budući da u globalnom, složenom i sve multipolarnijem svijetu EU i SAD moraju ispunjavati vodeće, ključne i konstruktivne uloge jačanjem i poštovanjem međunarodnog prava, promicanjem i zaštitom temeljnih prava i načela te zajedničkim rješavanjem regionalnih sukoba i globalnih izazova;

D.  budući da su EU i NATO suočeni s razdobljem geopolitičkih promjena i složenim konvencionalnim i hibridnim prijetnjama koje generiraju državni i nedržavni akteri s juga i istoka; budući da su kibernapadi sve češći i sve sofisticiraniji te da se suradnjom između EU-a i SAD-a u okviru NATO-a mogu nadopuniti napori obiju strana i zaštititi kritična vladina obrambena i ostala informacijska infrastruktura; budući da je za suočavanje s tim prijetnjama potrebna međunarodna suradnja;

E.  budući da je EU svjestan stalne vojne potpore SAD-a kojom se jamči sigurnost i obrana EU-a i budući da EU duguje zahvalnost svim Amerikancima koji su tijekom sukoba na Kosovu i u Bosni žrtvovali svoje živote kako bi se zajamčila europska sigurnost; budući da EU trenutačno svoju sigurnost nastoji zajamčiti jačanjem strateške autonomije;

F.  budući da je SAD odlučio smanjiti svoj proračun za mirovne operacije u okviru UN-a za 600 milijuna dolara;

G.  budući da nepredvidljivija američka vanjska politika dovodi do sve veće nesigurnosti u međunarodnim odnosima i da bi takva politika mogla ostaviti prostora za uspon ostalih aktera na globalnoj sceni, primjerice Kine, čiji politički i gospodarski utjecaj u svijetu raste; budući da se mnoge ključne zemlje u Aziji, nekoć bliske SAD-u, preusmjeravaju prema Kini;

H.  budući da je EU i dalje u potpunosti posvećen multilateralizmu i promicanju zajedničkih vrijednosti, uključujući zaštitu i promicanje ljudskih prava; budući da je međunarodni poredak temeljen na pravilima na korist i SAD-u i EU-u; budući da je u tom smislu od iznimne važnosti da EU i SAD djeluju zajednički i sinergijski kako bi pružili potporu poretku utemeljenom na pravilima i zajamčenom snažnim, vjerodostojnim i djelotvornim nadnacionalnim organizacijama i međunarodnim institucijama;

I.  budući da je partnerstvo između SAD-a i Europe više od sedam desetljeća od ključne važnosti za globalni gospodarski, politički i sigurnosni poredak; budući da su transatlantski odnosi od izbora predsjednika Trumpa suočeni s brojnim izazovima i da su ti odnosi u velikom broju područja sve više pod pritiskom;

J.  budući da je klimatska politika u okviru globalne strategije EU-a integrirana u vanjsku i sigurnosnu politiku, a da su veze između energetike i klime te između sigurnosti, razvojnih ciljeva i migracija, kao i poštene i slobodne trgovine, postale čvršće;

K.  budući da je EU i dalje u potpunosti predan otvorenom, nediskriminirajućem i multilateralnom trgovinskom sustavu temeljenom na pravilima; budući da je WTO u središtu svjetskog trgovinskog sustava kao jedina institucija koja može zajamčiti istinski jednake uvjete za sve;

L.  budući da bi SAD i EU trebali pružiti potporu nastojanjima zemalja zapadnog Balkana da pristupe transatlantskoj zajednici; budući da je u tom smislu, uz pojačani angažman EU-a, od ključne važnosti i kontinuirani angažman SAD-a;

M.  budući da EU ima sve veću odgovornost da se pobrine za vlastitu sigurnost u strateškom okruženju koje se posljednjih godina sve više narušava;

N.  budući da se europska sigurnost temelji na ambiciji postizanja zajedničke strateške autonomije, kao što je u lipnju 2016. priznalo 28 čelnika država i vlada u Globalnoj strategiji Europske unije;

Sveobuhvatni okvir temeljen na zajedničkim vrijednostima

1.  podsjeća i ustraje u tome da bi se dugoročno partnerstvo i savez između EU-a i SAD-a trebali temeljiti na dijeljenju i promicanju zajedničkih vrijednosti, uključujući slobodu, vladavinu prava, mir, demokraciju, jednakost, multilateralizam temeljen na pravilima, tržišno gospodarstvo, socijalnu pravdu, održivi razvoj i poštovanje ljudskih prava, među ostalim prava manjina, te kolektivnu sigurnost, uz mirno rješavanje sukoba kao jedan od prioriteta; ističe važnost jačanja odnosa između EU-a i SAD-a, koji je jedna od glavnih okosnica suradnje u globaliziranom svijetu, u svrhu postizanja ovih ciljeva;

2.  pozdravlja sastanak predsjednika Komisije Junckera i američkog predsjednika Trumpa u Washingtonu 25. srpnja 2018., koji je označio poboljšanje u bilateralnim odnosima; prima na znanje njihovu izjavu i spremnost na suradnju u cilju smanjivanja transatlantskih napetosti u području trgovine; u tom svjetlu podsjeća na destruktivan učinak carinskih nameta; istovremeno ponovno naglašava potporu širokom i sveobuhvatnom pristupu trgovinskim sporazumima i multilateralizmu;

3.  ističe da je odnos između EU-a i SAD-a temeljni jamac globalne stabilnosti i dosadašnja okosnica naših napora u osiguravanju mira, blagostanja i stabilnosti za naša društva od završetka Drugog svjetskog rata te u izgradnji snažnijeg multilateralnog sustava političke i gospodarske suradnje utemeljenog na pravilima i vrijednostima; ponovno potvrđuje da je odnos između EU-a i SAD-a strateške prirode i postojan te da su snažne transatlantske veze u interesu obiju strana i cijeloga svijeta; smatra da trenutna jednostrana politika „Amerika na prvom mjestu” šteti interesima i EU-a i SAD-a, narušava međusobno povjerenje te da može imati šire implikacije za stabilnost i blagostanje u svijetu; podsjeća na to da je u interesu EU-a njegovati dugoročna i uzajamno korisna partnerstva koja se temelje na zajedničkim vrijednostima i načelima, čemu bi trebalo dati prednost pred kratkoročnim dobicima;

4.  ističe da partnerstvo uvelike nadilazi usko definirana vanjskopolitička i trgovinska pitanja te da obuhvaća i druge teme kao što su (kiber)sigurnost, gospodarska, digitalna i financijska pitanja, klimatske promjene, energetika, kultura te znanost i tehnologija; naglašava da su ta pitanja tijesno povezana i da bi ih trebalo razmatrati u sklopu istog sveobuhvatnog okvira;

5.  zabrinut je zbog pristupa SAD-a rješavanju globalnih pitanja i regionalnih sukoba od izbora predsjednika Trumpa; naglašava da su za EU važni transatlantski odnosi i održivi dijalog kojim se ističe važnost pitanja koja povezuju EU i SAD; traži pojašnjenje o tome ima li naš transatlantski odnos, koji se gradio desetljećima, istu važnost za naše američke suradnike i danas; naglašava da je sveobuhvatni okvir našeg partnerstva utemeljen na vrijednostima neophodan kako bi se arhitektura globalnog gospodarstva i međunarodna sigurnost očuvale i dalje ojačale; naglašava da bi ona pitanja u kojima se SAD i EU slažu u konačnici trebala imati veću težinu od onih koja ih razdvajaju;

6.  naglašava da, u međunarodnom sustavu koji karakterizira stalna nestabilnost i nesigurnost, Europa ima odgovornost da izgradi svoju stratešku autonomiju za suočavanje sa sve većim brojem zajedničkih izazova; stoga ističe da europske zemlje moraju zadržati svoju sposobnost odlučivanja i samostalnog djelovanja pri obrani svojih interesa; podsjeća da je strateška autonomija istovremeno i legitimna ambicija Europe i prioritetni cilj, koji se mora formulirati u području industrije, kapaciteta i operabilnosti;

Jačanje partnerstva

7.  podsjeća na visoki potencijal i strateški interes tog partnerstva i za SAD i za EU u cilju postizanja obostranog blagostanja i sigurnosti te jačanja poretka utemeljenog na pravilima i vrijednostima kojim se međunarodnim institucijama pruža potpora i mogućnost da poboljšaju upravljanje na globalnoj razini; poziva na poticanje našeg dijaloga i angažmana u svim elementima tog partnerstva i na svim razinama suradnje, uključujući i suradnju s organizacijama civilnog društva; ističe da naše odluke i mjere utječu na globalnu ekonomiju i sigurnosnu strukturu i da bismo stoga trebali voditi svojim primjerom te u interesu obaju partnera;

8.  naglašava odgovornost SAD-a kao svjetske sile i poziva vladu SAD-a da poštuje zajedničke osnovne vrijednosti koje su temelj transatlantskih odnosa i da u svim okolnostima osigura poštovanje međunarodnog prava, demokracije, ljudskih prava i temeljnih sloboda u skladu s Poveljom UN-a i ostalim međunarodnim instrumentima koje je SAD potpisao ili ratificirao;

9.  ističe da su EU i SAD uzajamno najvažniji partneri u multipolarnom svijetu i da se jednostranim mjerama samo oslabljuje transatlantsko partnerstvo, koje mora biti partnerstvo jednakih temeljeno na dijalogu i usmjereno na ponovnu uspostavu međusobnog povjerenja;

10.  žali zbog velikog kašnjenja u imenovanju novog veleposlanika SAD-a pri Europskoj uniji, ali pozdravlja činjenicu da je novi veleposlanik imenovan i da ga je Senat SAD-a potvrdio 29. lipnja 2018.;

11.  oštro kritizira izjave novog američkog veleposlanika u Njemačkoj, Richarda Grenella, koji je izrazio svoje ambicije za osnaživanje nacionalističkih populista diljem Europe i podsjeća da uloga diplomata nije podupiranje pojedinačnih političkih snaga, već promicanje međusobnog razumijevanja i partnerstva; nadalje, izjave kojima dužnosnici Trumpove administracije izražavaju nepoštovanje prema EU-u i podupiru ksenofobne i populističke snage i kojima žele uništiti europski projekt smatra neprijateljskima i neprilagođenima duhu transatlantskog partnerstva;

12.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu, Komisiju i države članice EU-a da poboljšaju suradnju, koordinaciju, dosljednost i učinkovitost politike EU-a prema SAD-u kako bi se EU predstavio kao jedinstven i učinkovit međunarodni akter s dosljednom porukom;

13.  podsjeća da SAD ima ulogu ključnog partnera zbog zajedničkih interesa u području obrane i sigurnosti te snažnih bilateralnih odnosa; poziva na održavanje sastanka na vrhu između EU-a i SAD-a što je prije moguće kako bi se prevladali trenutačni izazovi i nastavio rad na pitanjima od uzajamne, regionalne i globalne važnosti;

14.  smatra prisutnost američkih vojnih snaga u europskim zemljama važnom kada je to potrebno i u skladu s trajnim ispunjenjem dogovorenih obveza;

15.  ustraje u tome da je strukturirani i strateški dijalog o vanjskoj politici na transatlantskoj razini, u kojemu sudjeluju i Europski parlament i Kongres SAD-a, od ključne važnosti za jačanje transatlantske arhitekture, uključujući i suradnju u području sigurnosti, i poziva na proširenje vanjskopolitičkog opsega dijaloga između EU-a i SAD-a;

16.  podsjeća na svoj prijedlog o stvaranju transatlantskog političkog vijeća za sustavno savjetovanje i koordinaciju u pogledu vanjske i sigurnosne politike, koje bi vodila potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica i državni tajnik SAD-a i koje bi se temeljilo na redovitim kontaktima političkih direktora;

17.  pozdravlja kontinuirani i neprekinuti rad Transatlantskog dijaloga zakonodavaca u poticanju odnosa između EU-a i SAD-a parlamentarnim dijalogom i koordinacijom pitanja od zajedničkog interesa; ponovno ističe važnost međuljudskih kontakata i dijaloga o jačanju transatlantskih odnosa; zahtijeva stoga pojačani angažman i Senata i Kongresa SAD-a te Europskog parlamenta; pozdravlja ponovno pokretanje dvostranačkog odbora za EU u 115. sazivu Kongresa SAD-a te poziva Ured za vezu Europskog parlamenta i delegaciju EU-a u Washingtonu da bliskije surađuju s njim;

18.  podsjeća na to da su i u EU-u i SAD-u naša društva snažna, utemeljena na liberalnoj demokraciji i vladavini prava te izgrađena na temelju pluralnosti aktera, uključujući, među ostalim, naše vlade, parlamente, decentralizirana tijela i aktere, razne političke institucije, poduzeća i sindikate, organizacije civilnog društva, slobodne i neovisne medije, vjerske skupine te akademske i znanstvene zajednice; ističe da bismo trebali poticati veze preko Atlantika kako bi se promicale pozitivne strane i važnost našeg transatlantskog partnerstva na različitim razinama i diljem EU-a i SAD-a, a ne samo s naglaskom na istočnoj i zapadnoj obali; u vezi s tim poziva na poboljšanje i prilagodbu programa s odgovarajućim financiranjem;

19.  pozdravlja poticajnu ulogu koju odnosi između europskih institucija i saveznih država SAD-a te velegradskih područja imaju na ukupne transatlantske veze, posebno u slučaju odnosa koji se temelje na bliskom povezivanju; naglašava, u ovom kontekstu, suradnju koja postoji na temelju Memoranduma o razumijevanju „Ispod 2 °C”; poziva savezne države SAD-a da ojačaju svoje kontakte s institucijama EU-a;

20.  naglašava da je kulturna razmjena kroz obrazovne programe od ključne važnosti za promicanje i razvoj zajedničkih vrijednosti i izgradnju mostova između transatlantskih partnera; poziva stoga na jačanje i povećanje programa mobilnosti te olakšavanje pristupa istima za studente u SAD-u i EU-u u okviru programa Erasmus+;

21.  izražava osobito divljenje zbog načina na koji su američki učenici odgovorili na brojne tragedije izazvane upotrebom vatrenog oružja u školama, zauzevši se za strože zakone o posjedovanju oružja i suprotstavivši se utjecaju Nacionalnog udruženja vlasnika oružja na zakonodavni postupak;

Zajedno suočeni s globalnim izazovima

22.  ustraje u tome da bi EU i SAD trebali nastaviti ispunjavati ključne konstruktivne uloge zajedničkim rješavanjem regionalnih sukoba i globalnih izazova na temelju načela međunarodnog prava; naglašava da multilateralizam, koji Europa snažno zagovara, sve više dolazi u pitanje zbog stavova SAD-a i drugih velikih svjetskih sila; podsjeća na važnost multilateralizma u očuvanju mira i stabilnosti, kao sredstva za promicanje vrijednosti vladavine prava i suočavanja sa svjetskim problemima, te ustraje u tome da bi se oni trebali rješavati na relevantnim međunarodnim forumima; stoga je zabrinut zbog toga što nedavne jednostrane odluke SAD-a, kao što su povlačenje iz ključnih međunarodnih sporazuma, ukidanje određenih obveza, podrivanje međunarodnih pravila i izlaženje iz međunarodnih foruma te poticanje diplomatskih i trgovinskih napetosti, mogu odudarati od tih zajedničkih vrijednosti te opteretiti i narušiti njihov odnos; poziva EU da pokaže jedinstvo, odlučnost i proporcionalnost u svojim odgovorima na te odluke; poziva države članice da stoga izbjegavaju bilo kakve radnje ili poteze kojima se teži ostvariti bilateralne koristi na štetu dosljednog zajedničkog europskog pristupa;

23.  napominje da druge velike svjetske sile, kao što su Rusija i Kina, imaju snažne političke i gospodarske strategije, od kojih su mnoge možda suprotne našim vrijednostima, međunarodnim obvezama i transatlantskom partnerstvu kao takvom te ih ugrožavaju; podsjeća da je zbog takvog razvoja situacije suradnja EU-a i SAD-a još potrebnija kako bi mogla nastaviti podržavati otvorena društva te promicati i štititi naša zajednička prava, načela i vrijednosti, uključujući poštovanje međunarodnog prava; u tom smislu poziva na jačanje koordinacije između SAD-a i EU-a u vezi usklađivanja i izrade zajedničke politike sankcija kako bi se povećala njezina djelotvornost;

24.  smatra da suočavanje s pokušajima Rusije da izvrši pritisak, utječe i destabilizira zapadna društva i iskoristi njihove slabosti i demokratske odabire zahtijeva zajednički transatlantski odgovor; smatra stoga da bi SAD i EU trebali dati prednost koordiniranom djelovanju u vezi s Rusijom, uz sudjelovanje NATO-a prema potrebi; u tom pogledu sa zabrinutošću prima na znanje izjave američkog i ruskog predsjednika u okviru njihova sastanka 16. srpnja 2018. u Helsinkiju; podsjeća na jasnu opasnost koju za naše demokracije predstavljaju lažne vijesti, dezinformacije i posebno zlonamjerno uplitanje izvora; poziva na uspostavu političkog i socijalnog dijaloga kojim bi se uskladile anonimnost i odgovornost u društvenim medijima;

25.  ističe da je sigurnost višedimenzionalno i isprepleteno pitanje te da njezina definicija ne obuhvaća samo vojne, nego i okolišne, energetske, trgovinske, kibernetičke, komunikacijske, zdravstvene, razvojne i humanitarne aspekte, aspekte odgovornosti i druge; ustraje u tome da bi pitanja povezana sa sigurnošću trebalo rješavati s pomoću šireg pristupa; u tom kontekstu, izražava žaljenje i zabrinutost zbog predloženih znatnih rezova proračuna SAD-a, kao što su na primjer smanjenje sredstava za izgradnju države u Afganistanu, za razvojnu pomoć u Africi, za humanitarnu pomoć i doprinose programima, operacijama i agencijama UN-a;

26.  ističe da bi uravnotežen i uzajamno koristan transatlantski trgovinski sporazum imao utjecaj koji bi u velikoj mjeri nadilazio trgovinske i gospodarske aspekte;

27.  ističe da je NATO i dalje glavni jamac za kolektivnu obranu Europe; pozdravlja ponovnu potvrdu predanosti SAD-a NATO-u i europskoj sigurnosti te ističe da bi jača suradnja EU-a i NATO-a također učvrstila transatlantsko partnerstvo;

28.  ističe važnost suradnje, koordinacije i sinergijskih učinaka u području sigurnosti i obrane; ističe važnost bolje potrošnje na obranu te u tom smislu ustraje u tome da raspodjela tereta ne bi trebala biti isključivo usmjerena na uložena sredstva (ciljana potrošnja od 2 % BDP-a na obranu), nego i na rezultate (sposobnosti koje se mjere veličinom raspoloživih, spremnih i održivih snaga); međutim, podsjeća da taj postotak pokazuje da Europljani preuzimaju sve veću odgovornost za vlastitu sigurnost, što je zbog pogoršanja stanja u njihovom strateškom okruženju postalo neizbježno; pozdravlja činjenicu da obrana postaje prioritetnije područje za EU i njegove države članice, čime se povećava vojna učinkovitost na korist i EU-a i NATO-a, te u tom kontekstu pozdravlja i prisutnost vojske SAD-a na teritoriju EU-a ; ističe da je NATO još uvijek ključan za kolektivnu obranu Europe i njezinih saveznika (članak 5. Ugovora iz Washingtona); naglašava da sposobnost NATO-a da obavlja svoje zadaće uvelike ovisi o snazi transatlantskih odnosa;

29.  poziva EU na jačanje europske obrambene unije u cilju stvaranja kapaciteta u području obrane kojima bi se osigurala strateška važnost EU-a u području obrane i sigurnosti, primjerice stvaranjem više sinergija i povećavanjem učinkovitosti u pogledu izdataka za obranu, istraživanja, razvoja, javne nabave, održavanja i osposobljavanja među državama članicama; ustraje u tome da se većom obrambenom suradnjom u području obrane na razini EU-a jača europski doprinos regionalnom i međunarodnom miru, sigurnosti i stabilnosti, što pomaže u postizanju ciljeva saveza NATO-a i u jačanju naše transatlantske povezanosti; stoga podupire nedavne napore za jačanje europske obrambene arhitekture, uključujući Europski fond za obranu i novouspostavljenu stalnu strukturiranu suradnju (PESCO);

30.  pozdravlja pokretanje PESCO-a i podržava prve projekte u njegovu okviru, kao što je vojna mobilnost; naglašava da je PESCO u zajedničkom interesu EU-a i NATO-a te da bi trebao biti pokretač za daljnju suradnju između tih dviju organizacija u području razvoja kapaciteta i jačanja stupa EU-a u okviru NATO-a, uvažajajući svaki nacionalni ustav;

31.  ponavlja da EU i SAD trebaju poboljšati svoju suradnju u području kibersigurnosti i kiberobrane, prvenstveno kroz specijalizirane agencije i radne skupine kao što su ENISA, Europol, Interpol, buduće strukture PESCO-a i Europski obrambeni fond, posebno boreći se protiv kibernapada i ulažući zajedničke napore u razvoj sveobuhvatnog i transparentnog međunarodnog okvira kojim se uspostavljaju minimalni standardi za politike u području kibersigurnosti, istovremeno poštujući temeljne slobode; smatra da je ključno da EU i NATO unaprijede razmjenu informacija obavještajnih službi kako bi se omogućilo formalno utvrđivanje kibernapada, a slijedom toga i nametanje restriktivnih kazni odgovornima za te kibernapade; ističe važnost i pozitivan doprinos koji inicijativa SAD-a za umirenje Europe ima za sigurnost država članica EU-a;

32.  ističe da je zbog sve veće važnosti umjetne inteligencije i strojnog učenja potrebno povećati suradnju između EU-a i SAD-a te da bi trebalo poduzeti mjere za povećanje suradnje između američkih i europskih tehnoloških poduzeća kako bi se na najbolji način iskoristile mogućnosti partnerstva u području razvoja i primjene;

33.  poziva američki Kongres da uključi i Europski parlament u svoj program razmjene informacija o kiberprijetnjama s parlamentima Australije, Kanade, Novog Zelanda i Ujedinjene Kraljevine;

34.  naglašava potrebu za zajedničkim pristupom reguliranju digitalnih platformi i povećanju njihove odgovornosti kako bi se moglo raspravljati o pitanjima cenzure na mreži, autorskih prava i prava nositelja prava, osobnih podataka i neutralnosti mreže; ponavlja potrebu za suradnjom u cilju promicanja otvorenog, interoperabilnog i sigurnog interneta kojim se upravlja pomoću modela koji uključuje više dionika i kojim se promiču ljudska prava, demokracija, vladavina prava, sloboda izražavanja te potiče ekonomski prosperitet i inovacije poštujući privatnost i štiteći od obmane, prijevare i krađe; poziva da se zajedničkim snagama donesu pravila i propisi te potiče primjenjivost međunarodnog prava u kiberprostoru;

35.  ponavlja da je neutralnost mreže ugrađena u pravo EU-a; izražava žaljenje što je Savezna komisija za komunikacije odlučila promijeniti pravila o neutralnosti mreže; pozdravlja nedavnu odluku Senata SAD-a da se ta odluka poništi; poziva američki Kongres da poštuje tu odluku i očuva otvoren, siguran i zaštićen internet koji ne dopušta diskriminaciju u postupanju prema internetskom sadržaju;

36.  naglašava potrebu za stvarnim pregovorima o standardizaciji, posebno u kontekstu sve većeg razvoja tehnologija, osobito u području informacijskih tehnologija;

37.  ističe da važan dio jačanja napora EU-a i SAD-a u borbi protiv terorizma uključuje zaštitu kritične infrastrukture, uključujući unaprjeđivanje zajedničkih standarda i poticanje kompatibilnosti i interoperabilnosti, kao i sveobuhvatan pristup suzbijanju terorizma, među ostalim i koordinacijom na regionalnim, multilateralnim i globalnim forumima te suradnjom u području razmjene informacija povezanih s terorističkim aktivnostima; ponavlja da je potrebno podržati mehanizme kao što su europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) te druge zajedničke projekte koji mogu znatno doprinijeti i utjecati na borbu protiv terorizma i ekstremizma; podsjeća obje strane da borba protiv terorizma mora biti u skladu s međunarodnim pravom i demokratskim vrijednostima, uz potpuno poštovanje civilnih sloboda i temeljnih ljudskih prava;

38.  izražava zabrinutost zbog nedavnog imenovanja Gine Haspel na mjesto direktorice Središnje obavještajne agencije (CIA) s obzirom na njezine loše rezultate u području ljudskih prava, uključujući sudjelovanje u programu CIA-e za izručenje i tajno pritvaranje;

39.  iznimno je zabrinut zbog izvještaja o američkom ukidanju limitiranih ograničenja za programe bespilotnih letjelica, čime se povećava rizik od civilnih žrtava i nezakonitih ubijanja, te o nedostatku transparentnosti oko američkog programa bespilotnih letjelica i pomoći koje pružaju neke države članice EU-a; poziva SAD i države članice EU-a da zajamče da se naoružane bespilotne letjelice koriste u skladu s njihovim obvezama u okviru međunarodnog prava, uključujući međunarodno pravo o ljudskim pravima i međunarodno humanitarno pravo, te da se odrede čvrsta obvezujuća načela u pogledu pružanja svih oblika pomoći za smrtonosne operacije bespilotnim letjelicama;

40.  ističe da se EU i SAD moraju boriti protiv utaje poreza i ostalih financijskih kaznenih djela te da moraju osigurati transparentnost;

41.  potiče nastavak pojačane suradnje u području borbe protiv izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza, pranja novca i financiranja terorizma, posebno u okviru Sporazuma o programu za praćenje financiranja terorizma između EU-a i SAD-a koji bi trebalo proširiti tako da sadrži podatke o financijskim tokovima povezanim s vanjskim uplitanjem ili nezakonitim obavještajnim operacijama; poziva zatim na suradnju između EU-a i SAD-a s OECD-om u borbi protiv utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja donošenjem međunarodnih pravila i normi za rješavanje tog globalnog problema; ističe da je kontinuirana suradnja u području kaznenog progona ključna za jačanje naše zajedničke sigurnosti te poziva SAD na bilateralnu i multilateralnu suradnju u tom području; žali zbog djelomičnog stavljanja zakona Dodd Frank izvan snage, čime se znatno smanjuje nadzor nad američkim bankama;

42.  naglašava da se u sustavu zaštite privatnosti mogu vidjeti sustavne slabosti u odnosu na poštovanje temeljnih prava osoba čiji se podaci obrađuju; pozdravlja i podržava pozive zakonodavcu SAD-a da krene u smjeru donošenja skupnog zakona o privatnosti i zaštiti podataka; ističe da je zaštita osobnih podataka temeljno pravo u Europi i da SAD nema propise usporedive s novom Općom uredbom o zaštiti podataka;

43.  podsjeća na veliku transatlantsku solidarnost nakon slučaja trovanja Sergeja Skripala u Salisburyu, nakon čega su 20 država članica, Kanada, SAD, Norveška i pet država koje žele postati dio EU-a odlučile protjerati ruske diplomate;

44.  ponavlja svoju zabrinutost zbog činjenice da je Kongres u ožujku 2017. poništio pravilo Savezne komisije za komunikacije koje se odnosi na zaštitu privatnosti korisnika širokopojasnih i drugih telekomunikacijskih usluga, čime se u praksi eliminiraju pravila o širokopojasnoj privatnosti kojima bi se od pružatelja internetskih usluga zahtijevalo da od korisnika dobiju izričitu suglasnost prije nego što oglašivačima i drugim trgovačkim društvima prodaju ili s njima podijele informacije o pretraživanju mreže ili druge privatne informacije; smatra da se time dodatno ugrožavaju mehanizmi zaštite privatnosti u SAD-u;

45.  podsjeća da je SAD i dalje jedina treća zemlja čijim državljanima nisu potrebne vize za EU, a koja nije ukinula obvezu posjedovanja vize za sve građane država članica EU-a; poziva SAD da pet država članica EU-a (Bugarsku, Hrvatsku, Cipar, Poljsku i Rumunjsku) što prije uključi u američki program izuzeća od obveze posjedovanja vize; podsjeća da je Komisija pravno obvezna donijeti delegirani akt kojim se privremeno suspendira izuzeće od obveze posjedovanja vize za državljane trećih zemalja koje nisu ukinule obvezu posjedovanja vize za građane određenih država članica u roku od 24 mjeseca od dana objave obavijesti u tom pogledu, koji je istekao 12. travnja 2016.; poziva Komisiju da na temelju članka 265. UFEU-a usvoji potrebni delegirani akt;

46.  naglašava da je EU predan izravnom jačanju demokracije, ljudskih prava, vladavine prava, blagostanja, stabilnosti, otpornosti i sigurnosti svojih susjeda, bez vojnih sredstava, ponajprije provedbom sporazuma o pridruživanju; u tom pogledu poziva Uniju i Sjedinjenje Države da povećaju suradnju i bolje usklade svoje aktivnosti, projekt i stavove u susjedstvu Europske unije, i istočnom i južnom; podsjeća da humanitarne i razvojne politike EU-a diljem svijeta također doprinose globalnoj sigurnosti;

47.  pohvaljuje strateški fokus i otvorenost SAD-a prema Balkanu te podsjeća da ta regija predstavlja veliki izazov za Europu i za sigurnost čitavog kontinenta; stoga poziva SAD da se uključi u daljnje zajedničke aktivnosti na zapadnom Balkanu, posebno u pogledu jačanja vladavine prava, demokracije, slobode izražavanja i suradnje u području sigurnosti; preporuča više zajedničkih mjera, kao što su mehanizmi za suzbijanje korupcije i izgradnja institucija, kako bi se zemljama u regiji omogućilo više sigurnosti, stabilnosti, otpornosti i gospodarskog blagostanja te pružilo rješenja za dugotrajna otvorena pitanja; smatra da bi EU i SAD trebali započeti novi dijalog na visokoj razini o zapadnom Balkanu kako bi se pobrinuli da politički ciljevi i programi za pružanje pomoći budu usklađeni te potom poduzeti prikladne mjere;

48.  poziva EU i SAD da aktivnije i učinkovitije sudjeluju u rješavanju sukoba na državnom području Ukrajine i da podupru sve napore za postizanje trajnog mirnog rješenja kojim se poštuju jedinstvo, suverenitet i teritorijalna cjelovitost Ukrajine i predviđa vraćanje Krimskog poluotoka Ukrajini te poziva EU i SAD da potaknu i podrže proces reformi i ekonomski razvoj u Ukrajini, koji moraju biti potpuno u skladu s obvezama Ukrajine i preporukama međunarodnih organizacija; izražava najdublje razočaranje zbog još uvijek nedovoljnog napretka u provedbi sporazuma iz Minska te zbog pogoršanja sigurnosnog i humanitarnog stanja u istočnoj Ukrajini; stoga tvrdi da su sankcije protiv Rusije i dalje potrebne te da bi SAD trebao uskladiti svoje napore s EU-om; poziva na bližu suradnju visoke predstavnice/potpredsjednice Komisije i posebnog predstavnika SAD-a za Ukrajinu na tom pitanju;

49.  podsjeća i na to koliko je važno za EU i SAD naći rješenje za zamrznute sukobe u Gruziji i Moldaviji;

50.  podsjeća na to da se međunarodni poredak temelji na poštovanju međunarodnih sporazuma; u tom kontekstu žali zbog odluke SAD-a da ne podrži odluke donesene na sastanku skupine G7 u Kanadi; ponovno ističe svoju predanost međunarodnom pravu i univerzalnim vrijednostima, a posebno odgovornosti, neširenju nuklearnog oružja i mirnom rješavanju sporova; ističe da je dosljednost naše strategije o neširenju nuklearnog oružja ključna za našu vjerodostojnost kao središnjeg globalnog aktera i pregovarača; poziva EU i SAD da surađuju pri olakšavanju provedbe nuklearnog razoružanja te djelotvornih mjera za smanjenje nuklearnog rizika;

51.  naglašava da je Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (ZSAP) s Iranom važan multilateralni sporazum i značajno diplomatsko postignuće za multilateralnu diplomaciju i diplomaciju EU-a kojom se promiče stabilnost u regiji; podsjeća na to da je EU spreman učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi se ZSAP s Iranom očuvao kao glavni stup međunarodne strukture za neširenje nuklearnog oružja, ističući njegovu važnost i za sjevernokorejsko pitanje, te kao ključni element sigurnosti i stabilnosti regije; ponovno ističe potrebu da se u odgovarajućim formatima i forumima kritičnije posveti pozornost iranskim aktivnostima povezanim s balističkim raketama i regionalnom stabilnosti, posebno sudjelovanju Irana u brojnim sukobima u regiji i stanju ljudskih prava i prava manjina u Iranu, koje nisu obuhvaćene ZSAP-om; naglašava da je za rješavanje tih pitanja ključna transatlantska suradnja; ističe da, u skladu s više izvješća Međunarodne agencije za atomsku energiju, Iran ispunjava svoje obveze u okviru ZSAP-a; oštro kritizira odluku predsjednika Trumpa da jednostrano napusti ZSAP i da za poduzeća EU-a koja posluju u Iranu uvede izvanteritorijalne mjere; naglašava da je EU odlučan u zaštiti svojih interesa, kao i interesa svojih poduzeća i ulagača, kada je riječ o ekstrateritorijalnom učinku američkih sankcija; u ovom kontekstu pozdravlja odluku da se aktivira „uredba o blokadi” čiji je cilj zaštita trgovinskih interesa EU-a u Iranu od učinaka izvanteritorijalnih sankcija SAD-a te poziva Vijeće, Europsku komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da poduzmu sve daljnje mjere koje smatraju nužnima za zaštitu ZSAP-a;

52.  zabrinut je zbog sigurnosne i trgovinske politike SAD-a u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, uključujući politički vakuum koji je nastao nakon njegova povlačenja iz Transpacifičkog partnerstva; ponavlja važnost konstruktivnog djelovanja EU-a u istočnoj i jugoistočnoj Aziji i u pacifičkoj regiji te u tom kontekstu pozdravlja aktivnu trgovinsku politiku EU-a u tom dijelu svijeta kao i inicijative EU-a u vezi sa sigurnošću, posebno kako je izraženo u zaključcima Vijeća o poboljšanoj sigurnosnoj suradnji EU-a u Aziji i s Azijom, među ostalim radi ostvarivanja političke i gospodarske ravnoteže;

53.  pozdravlja otvaranje novih dijaloga na visokoj razini sa Sjevernom Korejom i nedavni sastanak u Singapuru 12. lipnja 2018.; podsjeća da ti razgovori, za koje će se tek pokazati imaju li ikakve stvarne i provjerljive rezultate, teže mirnom rješavanju napetosti, a time i promicanju regionalnog i globalnog mira, sigurnosti i stabilnosti; naglašava da istovremeno međunarodna zajednica, uključujući EU i SAD, mora nastaviti vršiti pritisak na Sjevernu Koreju sve dok se zaista nuklearno ne razoruža ratifikacijom Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa te omogući pripremnoj komisiji Organizacije ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa i Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju da dokumentiraju njezino nuklearno razoružanje; izražava zabrinutost zbog nedovoljnog napretka Sjeverne Koreje u cilju denuklearizacije, što je navelo predsjednika Trumpa da 24. kolovoza 2018. otkaže planirane razgovore u Sjevernoj Koreji, u kojima je trebao sudjelovati državni tajnik Mike Pompeo;

54.  podsjeća SAD da još nije ratificirao Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa unatoč tome što je među državama navedenima u Prilogu II. kao država čiji je potpis potreban prije nego što ugovor stupi na snagu; ponovno upućuje poziv visoke predstavnice / potpredsjednice Komisije koja potiče svjetske čelnike da ratificiraju taj ugovor; potiče SAD da ratificira Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa u najkraćem mogućem roku i da podupre Organizaciju ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa tako što će ostale države iz Priloga II. potaknuti da ratificiraju Ugovor;

55.  ustraje u poštovanju međunarodnog pomorskog prava, pa tako i u Južnom kineskom moru; u tom pogledu, poziva SAD da potpiše Konvenciju UN-a o pravu mora;

56.  poziva na pojačanu suradnju između EU-a i SAD-a u mirnom rješavanju regionalnih sukoba i rata preko posrednika u Siriji jer nedostatak zajedničke strategije ugrožava mirno rješavanje sukoba te poziva sve strane i regionalne aktere uključene u sukob da se suzdrže od nasilja i bilo kakvih sličnih poteza koji bi mogli pogoršati situaciju; ponovno potvrđuje nadređenost procesa iz Ženeve pod vodstvom UN-a u rješavanju sukoba u Siriji, u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2254, o čemu su stranke u sukobu postigle dogovor pregovorima, uz potporu ključnih međunarodnih i regionalnih aktera; poziva na potpunu provedbu i poštovanje rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a koje krše zemlje koje sudjeluju u pregovorima iz Astane; poziva na zajedničke napore kako bi se zajamčio potpuni pristup humanitarnoj pomoći onima kojima je to potrebno i poziva na neovisnu, nepristranu, temeljitu i vjerodostojnu istragu i kazneni progon odgovornih osoba; poziva i na podršku, između ostaloga, radu međunarodnog, nepristranog i neovisnog mehanizma za međunarodne zločine počinjene u Sirijskoj Arapskoj Republici od ožujka 2012.;

57.  podsjeća da EU podupire nastavak svrsishodnog mirovnog procesa na Bliskom istoku koji vodi prema dvodržavnom rješenju, na temelju granica iz 1967. godine, s neovisnom, demokratskom, održivom i cjelovitom palestinskom državom koja živi uz sigurnu državu Izrael i njezine susjede u miru i sigurnosti, te ustraje u tome da treba izbjegavati svako djelovanje koje bi dovelo u pitanje te napore; duboko žali, u tom kontekstu, zbog jednostrane odluke vlade SAD-a da preseli svoje veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem i da službeno prizna taj grad kao glavni grad Izraela; naglašava da pitanje Jeruzalema mora biti dio konačnog mirovnog sporazuma između Izraelaca i Palestinaca; ističe da bi se doneseni zajednički plan trebao ojačati te da se SAD mora uskladiti sa svojim europskim partnerima kad je riječ o mirovnim naporima na Bliskom istoku;

58.  pohvaljuje Agenciju Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) i njezino požrtvovno osoblje za izvanredan i nezamjenjiv humanitarni i razvojni rad za palestinske izbjeglice (na Zapadnoj obali, što obuhvaća i istočni Jeruzalem, pojas Gaze, Jordan, Libanon i Siriju), koji je od ključne važnosti za sigurnost i stabilnost u regiji; izražava duboko žaljenje zbog odluke vlade SAD-a da ukine financiranje UNRWA-e i traži od SAD-a da ponovno razmotri svoju odluku; naglašava stalnu potporu Europskog parlamenta i Europske unije toj Agenciji i potiče države članice EU-a na dodjelu dodatnih sredstava kako bi se zajamčilo dugoročno održivo djelovanje UNRWA-e;

59.  potiče daljnju globalnu suradnju između EU-a i SAD-a u programima za promicanje demokracije, slobode medija, slobodnih i poštenih izbora i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava izbjeglica i migranata, žena, etničkih i vjerskih manjina; naglašava važnost vrijednosti dobrog upravljanja, odgovornosti, transparentnosti i vladavine prava na kojima se temelji obrana ljudskih prava; ponovno ističe čvrsto i principijelno stajalište EU-a koji se protivi smrtnoj kazni i zalaže se za globalni moratorij na primjenu smrtne kazne, kao korak prema ukidanju smrtne kazne na svjetskoj razini; ističe potrebu za suradnjom u sprečavanju kriza i izgradnji mira, kao i u odgovoru na humanitarne krize;

60.  ponavlja da EU i SAD imaju zajedničke interese u Africi, gdje moraju koordinirati i osnažiti svoju potporu na lokalnoj, regionalnoj i multinacionalnoj razini radi dobrog upravljanja, demokracije, ljudskih prava, održivog socijalnog razvoja, zaštite okoliša, upravljanja migracijama, gospodarskog upravljanja i sigurnosnih pitanja, kao i mirnog rješavanja regionalnih sukoba, suzbijanja korupcije, ilegalnih financijskih transakcija te nasilja i terorizma; smatra da bi bolja koordinacija između EU-a i SAD-a, među ostalim pojačanim političkim dijalogom i razvojem zajedničke strategije o Africi, pri čemu se u obzir uzimaju stajališta regionalnih organizacija i podregionalnih skupina, dovela do učinkovitijeg djelovanja i korištenja resursa;

61.  naglašava važnost zajedničkih političkih, gospodarskih i sigurnosnih interesa EU-a i SAD-a u pogledu gospodarskih politika država kao što su Kina i Rusija te podsjeća da bi zajednički napori, među ostalim i u okviru WTO-a, mogli biti korisni za rješavanje pitanja kao što su trenutna neravnoteža u svjetskim trgovinskim sporazumima i u pogledu situacije u Ukrajini; poziva američke vlasti da se suzdrže od daljnjeg blokiranja imenovanja sudaca žalbenog tijela WTO-a; naglašava potrebu za bližom suradnjom pri rješavanju kineskeinicijative „Jedan pojas, jedan put“, između ostalog razvijanjem suradnje u tom pogledu između EU-a te četverostranog sigurnosnog dijaloga (QUAD) između SAD-a, Indije, Japana i Australije;

62.  ističe potrebu za boljom suradnjom u pogledu politike za Arktik, osobito u kontekstu Arktičkog vijeća i posebno s obzirom na to da bi se zahvaljujući klimatskim promjenama mogle otvoriti nove pomorske rute te bi prirodni resursi mogli postati dostupni;

63.  ustraje u tome da su migracije globalni fenomen te bi ga stoga trebalo rješavati suradnjom, partnerstvom i zaštitom ljudskih prava i sigurnosti, ali i upravljanjem migracijskim rutama i provedbom globalnog pristupa na razini UN-a uz poštovanje međunarodnog prava, prije svega Ženevske konvencije iz 1951. i njezina Protokola iz 1967.; pozdravlja dosadašnje napore UN-a za postizanje globalnog pakta za sigurne, uređene i regularne migracije, kao i za svjetskog sporazuma o izbjeglicama te žali zbog odluke SAD-a iz prosinca 2017. da se povuče iz rasprava; poziva na izradu zajedničke politike za rješavanje glavnih uzroka migracija;

64.  zalaže se za poboljšanu suradnju EU-a i SAD-a u vezi s energetskim pitanjima, uključujući obnovljive energije, oslanjajući se na okvir Vijeća za energetiku EU-a i SAD-a; stoga ponavlja svoj poziv za nastavak sastanaka; poziva na veću suradnju na području energetskih istraživanja i novih tehnologija, kao i bližu suradnju u cilju zaštite energetske infrastrukture od kibernapada; ustraje na tome da je nužno surađivati u području sigurnosti opskrbe energijom i naglašava da je potrebno dodatno pojašnjenje o ulozi ukrajinskog tranzita u budućnosti;

65.  naglašava zabrinutost u pogledu Sjevernog toka 2 i njegove potencijalno razdvajajuće uloge u energetskoj sigurnosti i solidarnosti država članica te pozdravlja podršku SAD-a jamčenju energetske sigurnosti u Europi;

66.  žali zbog povlačenja SAD-a iz Pariškog sporazuma, ali pohvaljuje daljnje napore pojedinaca, poduzeća, gradova i saveznih država unutar SAD-a koji još rade na ciljevima Pariškog sporazuma i borbe se protiv klimatskih promjena te naglašava potrebu za daljnjim djelovanjem EU-a s ovim akterima; napominje da klimatske promjene više nisu dio strategije za nacionalnu sigurnost SAD-a; ponovno potvrđuje preuzete obveze EU-a u okviru Pariškog sporazuma i programa UN-a za održivi razvoj do 2030. i naglašava potrebu za njihovom provedbom kako bi se zajamčila svjetska sigurnost i razvilo održivije gospodarstvo i društvo; podsjeća da prelazak na zeleno gospodarstvo donosi brojne prilike za otvaranje radnih mjesta i rast;

67.  potiče daljnju suradnju u inovacijama, znanosti i tehnologiji te poziva na produženje Sporazuma za znanost i tehnologiju između SAD-a i EU-a;

Očuvanje trgovinskog poretka temeljenog na pravilima tijekom kriznog razdoblja

68.  napominje da je tržište SAD-a 2017. bilo najveće izvozno tržište EU-a i njegov drugi najveći izvor uvoznih proizvoda; napominje da postoje razlike između trgovinskih manjkova i viškova EU-a i SAD-a u trgovini robom, trgovini uslugama, digitalnoj trgovini te izravnim stranim ulaganjima; ističe da je trgovinski i investicijski odnos EU-a i SAD-a, koji je najveći na svijetu i koji se uvijek temeljio na zajedničkim vrijednostima, jedan od najvažnijih pokretača svjetskog ekonomskog rasta, trgovine i napretka; nadalje napominje da EU bilježi višak od 147 milijardi USD u trgovini robe s SAD-om; napominje da poduzeća iz EU-a zapošljavaju 4,3 milijuna radnika u SAD-u;

69.  naglašava da su EU i SAD dva glavna aktera u globaliziranom svijetu koji se razvija nezabilježenom brzinom i intenzitetom te da s obzirom na zajedničke izazove EU i SAD imaju zajednički interes za suradnju i koordinaciju u pogledu pitanja trgovinske politike radi oblikovanja budućeg multilateralnog trgovinskog sustava i svjetskih normi;

70.  upućuje na središnju ulogu WTO-a u multilateralnom sustavu kao najbolju opciju za jamčenje otvorenog i poštenog sustava temeljenog na pravilima kojim se uzimaju u obzir i uravnotežuju brojni različiti interesi njegovih članica; ponovno ističe svoju potporu daljnjem jačanju multilateralnog trgovinskog sustava; podupire rad koji poduzima Komisija da u daljnjoj suradnji s SAD-om pronađe pozitivno zajedničko rješenje za trenutačne institucijske i sistemske izazove;

71.  naglašava ulogu WTO-a u rješavanju sporova povezanih s trgovinom; poziva sve članice WTO-a da zajamče pravilno funkcioniranje sustava WTO-a za rješavanje sporova; u tom pogledu žali zbog toga što je SAD blokirao nova imenovanja kojima je svrha popunjavanje slobodnih mjesta u Prizivnom tijelu, čime se ugrožava samo funkcioniranje sustava WTO-a za rješavanje sporova; poziva Komisiju i sve članice WTO-a da istraže načine za prevladavanje toga zastoja u postavljanju novih sudaca u Prizivnom tijelu WTO-a te, prema potrebi, reformom sustava za rješavanje sporova; smatra da bi se takvim reformama mogla nastojati jamčiti najveća moguća razina učinkovitosti i neovisnosti sustava te istodobno zadržati dosljednost s vrijednostima i općim pristupom koji EU stalno brani od stvaranja WTO-a, osobito promicanjem slobodne i poštene trgovine na svjetskoj osnovi, uz vladavinu prava, i potrebom da sve članice WTO-a poštuju sve obveze u okviru WTO-a;

72.  iako žali što na 11. ministarskoj konferenciji WTO-a (MC11) nisu postignuti rezultati, pozdravlja potpisivanje zajedničke izjave o ukidanju nepravedne i protekcionističke prakse u SAD-u, EU-u i Japanu kojom se narušava tržište, što je također naglašeno u izjavi skupine G20 iz srpnja 2017.; poziva na daljnju suradnju s SAD-om i Japanom na tom pitanju radi rješavanja nepoštenih trgovinskih praksi kao što su diskriminacija, ograničavanje pristupa tržištu, damping i subvencije;

73.  poziva Komisiju da zajedno sa SAD-om i drugim članicama WTO-a pripremi plan rada za ukidanje subvencija kojima se narušava tržišno natjecanje u sektoru pamuka i u sektoru ribarstva (što se posebno odnosi na nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov); poziva na suradnju pri zagovaranju multilateralnog programa za nova pitanja kao što su e-trgovina, digitalna trgovina, uključujući digitalni razvoj, olakšavanje ulaganja, trgovina i okoliš te trgovina i rodni odnosi, kao i pri promicanju posebne politike za omogućivanje sudjelovanja mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća u svjetskoj ekonomiji;

74.  poziva EU i SAD da promiču suradnju na međunarodnoj razini radi jačanja međunarodnih sporazuma u području javne nabave, posebno Sporazuma o javnoj nabavi;

75.  poziva Komisiju da započne dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama radi nastavka pregovora o plurilateralnom Sporazumu o ekološkim dobrima (EGA) i Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA);

76.  poziva EU i SAD da udruže sredstva za borbu protiv nepravednih trgovinskih politika i praksi te pritom poštuju multilateralna pravila i postupak rješavanja sporova u WTO-u i izbjegavaju jednostrane mjere s obzirom na to da su štetne za sve svjetske vrijednosne lance u kojima djeluju poduzeća EU-a i SAD-a; duboko žali zbog nesigurnosti u međunarodnom trgovinskom sustavu koju je prouzročio SAD primjenom instrumenata i alata politike (npr. odjeljak 232. iz 1962., odjeljak 301. iz 1974.) koji su stvoreni prije uspostave WTO-a i njegova sustava za rješavanje sporova; u tom pogledu napominje da se odluka SAD-a da na temelju odjeljka 232. nametne carine na čelik i aluminij ne može opravdati razlozima nacionalne sigurnosti i poziva SAD da EU-u i drugim saveznicima odobri puno i trajno izuzeće iz tih mjera; poziva Komisiju da odlučno odgovori budu li se te carine upotrebljavale kao način ograničavanja izvoza EU-a; također naglašava da eventualne sankcije koje SAD može poduzeti u obliku protumjera u pogledu europske robe nakon objavljivanja izvješća Prizivnog tijela o usklađenosti u okviru žalbe SAD-a protiv EU-a u vezi s mjerama koje utječu na trgovinu velikim civilnim zrakoplovima ne bi bile legitimne jer je WTO odbacio 204 od 218 tvrdnji koje je iznio SAD, a daljnje izvješće o povezanom predmetu protiv nezakonitih subvencija SAD-a još se očekuje;

77.  prima na znanje da EU i SAD kontinuirano bilateralno surađuju na brojnim regulatornim pitanjima, o čemu svjedoče nedavno sklopljeni bilateralni sporazum o bonitetnim mjerama za osiguranje i reosiguranje ili sporazum o uzajamnom priznavanju pregleda proizvođača lijekova; poziva Komisiju i Vijeće da u potpunosti poštuju ulogu Europskog parlamenta u tom postupku;

78.  naglašava presudnu važnost intelektualnog vlasništva za gospodarstva EU-a i SAD-a; poziva obje strane da podupru istraživanje i inovacije s obje strane Atlantika jer se njima jamče visoke razine zaštite intelektualnog vlasništva te se osigurava da oni koji stvaraju visokokvalitetne inovativne proizvode mogu to i dalje činiti;

79.  traži od EU-a i SAD-a da poboljšaju pristup tržištu za MSP-ove koji izvoze u SAD i EU povećanjem transparentnosti u pogledu postojećih pravila i otvaranjem tržišta s obiju strana Atlantika, primjerice posredstvom portala za MSP-ove;

80.  ističe važnost američkog tržišta za MSP-ove iz EU-a; traži od EU-a i SAD-a da razriješe nerazmjeran učinak koji carine, necarinske prepreke i tehničke prepreke za trgovinu imaju na MSP-ove s obje strane Atlantika, čime će se obuhvatiti ne samo smanjenje carina nego pojednostavnjenje carinskih postupaka i potencijalno novi mehanizmi usmjereni na pomaganje MSP-ovima u razmjeni iskustava i najboljih praksi pri kupnji i prodaji na tržištima EU-a i SAD-a;

81.  traži od EU-a i SAD-a da se u okviru svoje bilateralne suradnje suzdrže od međusobnog poreznog natjecanja jer će to samo dovesti do smanjenja ulaganja u oba gospodarstva;

82.  traži od EU-a i SAD-a da se dogovore o okviru za digitalnu trgovinu kojim se poštuju postojeći pravni okviri i sporazumi, zakonodavstvo o zaštiti podataka i pravila o zaštiti privatnosti svake strane, što je posebno važno za sektor usluga; u tom pogledu naglašava da bi EU i SAD trebali surađivati kako bi treće zemlje potaknuli na donošenje visokih standarda zaštite podataka;

83.  apelira na EU i SAD da unaprijede suradnju u području klimatskih promjena; traži od EU-a i SAD-a da iskoriste aktualne i buduće trgovinske pregovore na svim razinama kako bi zajamčili primjenu međunarodno dogovorenih standarda kao što su Pariški sporazum, promicali robu prihvatljivu za okoliš, uključujući tehnologiju, te kako bi osigurali globalnu energetsku tranziciju, s jasnim i koordiniranim programom međunarodne trgovine, i radi zaštite okoliša i radi stvaranja prilika za zapošljavanje i rast;

84.  smatra da se potencijalni novi sporazum o trgovinskim i investicijskim odnosima EU-a i SAD-a ne može dogovoriti pod pritiskom ili prijetnjom te da bi samo širok, ambiciozan, uravnotežen i sveobuhvatan sporazum koji obuhvaća sva trgovinska područja bio u interesu EU-a; u tom pogledu napominje da bi uspostava mogućeg posebnog i trajnog regulatornog i konzultativnog mehanizma suradnje mogla biti korisna; poziva Komisiju da nastavi pregovore s SAD-om pod odgovarajućim okolnostima;

85.  ističe da trgovinski tokovi sve više zahtijevaju nove, brže i sigurnije načine kretanja robe i usluga preko granica; traži od EU-a i SAD-a da kao glavni trgovinski partneri surađuju na rješenjima u području digitalne tehnologije povezanima s trgovinom kako bi se olakšala trgovina;

86.  podsjeća na važnost postojećeg dijaloga i suradnje u području znanosti i tehnologije između EU-a i SAD-a; uviđa ulogu nastojanja EU-a i SAD-a u području istraživanja i inovacija, kao glavnih pokretača znanja i gospodarskog rasta, te podupire nastavak i proširenje Sporazuma o znanosti i tehnologiji između EU-a i SAD-a nakon 2018. radi poticanja istraživanja, inovacija i novih tehnologija u nastajanju, zaštite prava intelektualnog vlasništva te stvaranja većeg broja boljih radnih mjesta, održive trgovine i uključivog rasta;

87.  dijeli zabrinutost SAD-a u pogledu globalnih prekomjernih kapaciteta proizvodnje čelika; istodobno žali što će se jednostranim mjerama koje nisu usklađene s WTO-om samo ugroziti cjelovitost trgovinskog poretka temeljenog na pravilima; naglašava da se ni trajnim izuzećem EU-a iz carinskih pristojbi SAD-a ne može opravdati takvo postupanje; poziva Komisiju na suradnju s SAD-om u okviru Svjetskog foruma skupine G20 u jačanju napora za suzbijanje prekomjernih kapaciteta proizvodnje čelika kako bi se iskoristio golemi potencijal multilateralnog djelovanja; ponavlja da je uvjeren da je zajedničko i usklađeno djelovanje u okviru sustava trgovanja temeljenih na pravilima najbolji način za rješavanje takvih svjetskih problema;

88.  ponovno potvrđuje važnost toga da EU i SAD na koordiniran i konstruktivan način pristupe potrebnoj modernizaciji WTO-a kako bi on bio djelotvorniji, transparentniji i odgovorniji te kako bi se zajamčilo da se tijekom razrađivanja međunarodnih trgovinskih pravila i politika adekvatno integriraju rodna, socijalna i okolišna dimenzija te dimenzija ljudskih prava;

89.  ističe da EU zastupa gospodarstvo nenarušenoga tržišta te otvorene vrijednosti i poštenu trgovinu utemeljenu na pravilima; ponavlja svoju potporu strategiji Komisije kao odgovoru na aktualnu trgovinsku politiku SAD-a, uz pridržavanje pravila multilateralnog trgovinskog sustava; poziva na jedinstvo među svim državama članicama EU-a, a Komisiju poziva na izradu zajedničkog pristupa za rješavanje te situacije; naglašava da je važno očuvati jedinstvo država članica EU-a u tom pogledu jer se zajedničko djelovanje EU-a u okviru zajedničke trgovinske politike i carinske unije EU-a na međunarodnoj razini, a i bilateralno s SAD-om, pokazalo puno učinkovitije od bilo koje inicijative koju su poduzele države članice pojedinačno; ponavlja da je EU spreman surađivati sa Sjedinjenim Američkim Državama na pitanjima od zajedničkog interesa povezanima s trgovinom u okviru pravila multilateralnog trgovinskog sustava;

90.  žali zbog odluke predsjednika Trumpa o povlačenju SAD-a iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana i zbog učinka koji će ta odluka imati na poduzeća iz EU-a koja posluju u Iranu; podupire sve napore EU-a usmjerene na očuvanje interesa poduzeća iz EU-a koja ulažu u Iran, posebno odluku Komisije o aktiviranju odredbe o blokadi kojom se dokazuje predanost EU-a Zajedničkom sveobuhvatnom akcijskom planu; smatra da bi se ta ista odredba mogla primjenjivati kad god je to potrebno;

91.  traži od EU-a i SAD-a da učvrste suradnju i napore oko primjene i proširenja programa dubinske analize poduzeća kako bi se poboljšala zaštita ljudskih prava na međunarodnoj razini, pa i u području trgovine mineralima i metalima iz područja pogođenih sukobima;

92.  žali zbog nesudjelovanja SAD-a u zaštiti okoliša; u tom pogledu žali zbog odluke predsjednika Trumpa da, unatoč tome što je SAD najveći uvoznik lovačkih trofeja od slonova, ukine zabranu uvoza takvih trofeja iz određenih afričkih zemalja, uključujući Zimbabve i Zambiju;

93.  traži od EU-a i SAD-a da nastave i ojačaju transatlantsku parlamentarnu suradnju, što bi trebalo dovesti do pojačanog i šireg političkog okvira za poboljšanje trgovinskih i investicijskih veza između EU-a i SAD-a;

94.  izražava zabrinutost da bi SAD i Kina mogli postići sporazum koji nije u skladu s WTO-om, čime bi se mogli ugroziti i naši interesi te pogoršati transatlantski trgovinski odnosi; stoga naglašava da je potreban globalniji sporazum s našim glavnim trgovinskim partnerima s obzirom na naše interese u cijelome svijetu;

o
o   o

95.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, ESVD-u, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te država pristupnica i država kandidatkinja, predsjedniku SAD-a, Senatu i Zastupničkom domu SAD-a.

(1) SL L 309, 29.11.1996., str. 1.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0068.
(3) SL C 298 E, 8.12.2006., str. 226.
(4) SL C 117 E, 6.5.2010., str. 198.
(5) SL C 153 E, 31.5.2013., str. 124.
(6) SL C 65, 19.2.2016., str. 120.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0435.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0493.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0492.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0042.

Posljednje ažuriranje: 17. rujna 2019.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti