Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. (11737/2018 – C8-0410/2018 – 2018/2046(BUD))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(1),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog Parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(3),
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(4) (Uredba o VFO-u),
– uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(5),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2018. o općim smjernicama za pripremu proračuna(6),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. travnja 2018. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2019.(7),
– uzimajući u obzir Nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. koji je Komisija usvojila 21. lipnja 2018. (COM(2018)0600),
– uzimajući u obzir stajalište o Nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. koje je Vijeće usvojilo 4. rujna 2018. i proslijedilo Europskom parlamentu 13. rujna 2018. (11737/2018 – C8-0410/2018),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2018. o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2019.(8),
– uzimajući u obzir pismo izmjene br. 1/2019 (COM(2018)0709) nacrta općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019.,
– uzimajući u obzir članak 88. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0313/2018),
Dio III.
Opći pregled
1. naglašava da čitanje proračuna za 2019. u Parlamentu u potpunosti odražava političke prioritete koji su usvojeni velikom većinom u navedenim rezolucijama od 15. ožujka 2018. o općim smjernicama i od 5. srpnja 2018. o mandatu za trijalog; podsjeća da su u središtu tih prioriteta: održiv rast, inovacije, konkurentnost, sigurnost, rješavanje temeljnih uzroka izbjegličkih i migracijskih tokova te upravljanje tim tokovima, borba protiv klimatskih promjena, prelazak na održivu energiju te stavljanje posebnog naglaska na mlade;
2. ističe da su Uniji, uoči povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, potrebna financijska sredstva kako bi odgovorila na očekivanja građana te kako bi se učinkovito mogla nositi s brojnim prethodno navedenim prioritetima i izazovima s kojima se suočava i poboljšati svakodnevni život svojih građana;
3. ističe da građani Europe očekuju da Unija uloži sve napore u jamčenje gospodarskog rasta i potakne otvaranje radnih mjesta podjednako u svim svojim regijama; podsjeća da su za ispunjenje tih očekivanja potrebna ulaganja u istraživanje i inovacije, digitalizaciju, obrazovanje, infrastrukturu i mala i srednja poduzeća te poticanje zapošljavanja, posebno mladih u Europi; izražava negodovanje zbog toga što Vijeće ponovno predlaže smanjenja proračuna upravo onih programa koji su osmišljeni za postizanje veće konkurentnosti i inovativnosti gospodarstva Unije; nadalje ističe da za mnoge od tih programa, kao što je primjerice Obzor 2020., postoji prevelika potražnja, što znači da se sredstva loše iskorištavaju i da se mnogi izvrsni projekti ne financiraju; također naglašava činjenicu da programi kao što su Erasmus+, Obzor 2020. i Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) jasno pokazuju prednosti suradnje diljem Unije i pomažu u stvaranju osjećaja europske pripadnosti; stoga donosi odluku o znatnom jačanju programa Erasmus+ i programa koji pridonose rastu i otvaranju radnih mjesta, uključujući Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe i COSME;
4. ponavlja svoju predanost ispunjenju obveza koje je preuzeo tijekom pregovora o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU), odnosno tome da se učinak smanjenja u proračunu za Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe povezanih s EFSU-om u okviru godišnjeg proračunskog postupka svede na najmanju moguću mjeru; stoga predlaže da se ta smanjenja nadoknade vraćanjem prvotnoga godišnjeg profila tih dvaju programa kako bi se omogućilo da se u cijelosti provedu ciljevi dogovoreni tijekom donošenja odgovarajućeg zakonodavstva;
5. naglašava da je stopa nezaposlenosti mladih u određenim državama članicama i dalje neprihvatljivo visoka, posebno u gospodarski nerazvijenijim regijama, te da posebno zabrinjava situacija mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) i dugotrajno nezaposlenih osoba; ističe da siromaštvo te socijalna i ekonomska isključenost najviše prijete mladima; stoga odlučuje povećati iznos sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih iznad razine koju je predložila Komisija; ističe da se to povećanje ni u kojem slučaju ne bi trebalo smatrati koncentriranjem sredstava dodijeljenih Inicijativi za zapošljavanje mladih na početku razdoblja, koje je prihvaćeno u kontekstu revizije VFO-a u sredini razdoblja te poziva države članice da povećaju razinu apsorpcije sredstava i stvaraju kvalitetnija radna mjesta za mlade;
6. podsjeća na potrebu snažne borbe protiv siromaštva;
7. podsjeća na to da kohezijska politika ima primarnu ulogu u razvoju i rastu Unije i konvergenciji država članica i regija; ističe da se Parlament obvezao osigurati odgovarajuća odobrena sredstva za te programe koji su dio temeljne politike Unije;
8. naglašava se da fondovi u okviru kohezijske politike ne bi smjeli izravno ili neizravno podupirati premještanje kako je utvrđeno u članku 2. stavku 61. točki (a) Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014; potiče upravljačka tijela država članica da osiguraju da se doprinosi u okviru fondova ne odobravaju korisnicima koji su proveli premještanje unutar pet godina prije podnošenja zahtjeva za doprinos; te da osiguraju da korisnici koji provedu preseljenje unutar pet godina od primanja doprinosa u cijelosti vrate sve doprinose;
9. izražava žaljenje zbog činjenice da će prema trenutačnim procjenama samo 19,3 % proračuna Unije za razdoblje 2014. – 2020. biti namijenjeno klimatskim mjerama, što znači da neće biti ostvarena ciljna vrijednost od 20 %, što je cilj koji je postavljen prije Pariškog sporazuma o klimi; shvaća da su uzrok toga prije svega kašnjenja programa u okviru kohezijske politike i ruralnog razvoja; potiče države članice, koje upravljaju njima, da ubrzaju provedbu s naglaskom na potrošnji u području klime kako bi nadoknadile manje iznose dodijeljene tijekom prvih godina VFO-a; poziva Komisiju da izradi akcijski plan u okviru programa koji bi mogli u velikoj mjeri pridonijeti ostvarenju ciljne vrijednosti povezane s potrošnjom u području klime; poziva i na snažnu godišnju konsolidaciju kako bi se postigao napredak prema ostvarenju cilja uključivanja klimatskih pitanja, s konkretnim i usklađenim zaštitnim mjerama kojima se jamči da su proračunske odluke u vezi s klimatskim promjenama u skladu s obvezama Unije u okviru Pariškog sporazuma i koje, u slučaju nepostizanja ciljeva, uključuju sveobuhvatno izvješćivanje za pokretanje inicijativa;
10. ističe da su sredstva u naslovu 3. posljednjih godina u velikoj mjeri mobilizirana radi rješavanja migracijskih i izbjegličkih izazova i da bi se takve mjere trebale nastaviti i povećati u onolikoj mjeri i onoliko dugo koliko to bude potrebno; poziva Komisiju da aktivno prati odgovaraju li sredstva u okviru naslova 3. situaciji i da u potpunosti iskoristi sve dostupne instrumente radi pružanja pravodobnog odgovora na nepredviđene događaje koji bi mogli iziskivati dodatna sredstva u području migracija, s posebnim naglaskom na slučaj otočnih regija koje spadaju u područje primjene članka 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; odlučuje ojačati Fond za azil, migracije i integraciju kako bi u potpunosti zadovoljio potrebe Unije u području migracija, a prije svega pružio podršku državama članicama pri poboljšanju uvjeta prihvata, integracijskih mjera i praksi namijenjenih tražiteljima azila i migrantima te povećanju solidarnosti i dijeljenja odgovornosti među državama članicama te pravednih i učinkovitih strategija povratka; još jednom primjećuje da gornja granica u okviru naslova 3. nije primjerena za pružanje odgovarajućih sredstava unutarnjoj dimenziji tih prioriteta, kao ni drugim prioritetnim programima, primjerice u području kulture, sigurnosti hrane, sigurnosti, pravde, građanstva i kulture; smatra da se u okviru područja pod izravnim upravljanjem Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) treba pružiti daljnja potpora lokalnim tijelima koja su spremna poduprijeti program Unije za preseljenje;
11. ustraje na tome da bi se u svjetlu nedavnih zabrinjavajućih zbivanja u području sigurnosti diljem Unije u naslovu 3. također trebala obratiti posebna pozornost tomu da se sredstva namijene mjerama koje vode jačanju sigurnosti građana Unije; stoga odlučuje povećati sredstva agencija u području pravosuđa i unutarnjih poslova, kao što su Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL); Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima (eu-LISA), Europski ured za pravosudnu suradnju (Eurojust) i novi Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), koje se posljednjih godina zbog povećanog radnog opterećenja i dodatnih zadaća suočavaju s manjkom osoblja i financijskih sredstava;
12. ponavlja da dio rješenja za migracijske i izbjegličke izazove kao i zabrinutosti građana Unije u pogledu sigurnosti leži u rješavanju glavnih uzroka migracija i izdvajanju dostatnih financijskih sredstava za unutarnje i vanjske instrumente koji imaju za cilj rješavanje pitanja kao što su siromaštvo, nedostatak mogućnosti zapošljavanja, obrazovanja i ekonomskih prilika, nestabilnost, sukobi i klimatske promjene u europskom susjedstvu i Africi; mišljenja je da bi Unija trebala osigurati optimalno korištenje financijskim sredstvima u okviru naslova 4. koja su se pokazala nedovoljnima da bi se njima na podjednak način nosilo sa svim vanjskim izazovima;
13. prima na znanje izazove s kojima se suočavaju neke države članice zbog velikog priljeva migranata i tražitelja azila; izražava žaljenje što su svi napori se uspostavi pravedan i humani sustav raspodjele migranata na razini Unije do sada bili neuspješni;
14. izražava žaljenje zbog toga što Parlament nije na odgovarajući način sudjelovao u raspravama o produljenju trajanja Instrumenta za izbjeglice u Turskoj; ponavlja svoj nepromijenjeni stav da se nove inicijative ne smiju financirati na štetu postojećih vanjskih projekata Unije; podsjeća na svoju podršku nastavku Instrumenta za izbjeglice u Turskoj te istodobno tvrdi da bi, s obzirom na tešku situaciju u okviru naslova 4. koja se odnosi na odgovaranje na vanjske izazove, uključujući migracije, proračunom Unije trebalo pridonijeti financiranju druge tranše u istom omjeru kao i za prvu, tj. 1 milijardu EUR, dok bi države članice za njezino financiranje trebale pridonijeti 2 milijarde EUR;
15. podsjeća na važnost Turske kao susjedne zemlje, uključujući za regionalnu stabilnost, te ističe potrebu da Turska poštuje međunarodno pravo u regiji i da ponovno krene smjerom reformi kojim se jamči dobrobit njezinih građana i potpuno poštovanje svih njihovih prava;
16. vraća na prethodnu razinu sva smanjenja koja je predložilo Vijeće u nacrtu proračuna za 2019. godinu u okviru svih naslova, uz ograničene iznimke u okviru naslova 4. i podnaslova 1.b; odbija prihvatiti predložena smanjenja za programe s najvećom europskom dodanom vrijednosti, na primjer za Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe, ujedno dva programa koja su već pogođena preusmjeravanjem sredstava na EFSU, kao ni većinu smanjenja u području vanjskih politika; naglašava da logika na kojoj se temelje smanjenja koja je predložilo Vijeće nije potkrijepljena stvarnim brojkama provedbe te da se tom logikom ne uzimaju u obzir različiti provedbeni obrasci određenih programa;
17. zaključuje da je u svrhu odgovarajućeg financiranja svih hitnih potreba, i uzimajući u obzir vrlo skučene ili nepostojeće razlike do gornjih granica u okviru nekih naslova za 2019., potrebno primijeniti sva sredstva u pogledu fleksibilnosti, dostupna na temelju Uredbe o VFO-u; očekuje da će Vijeće dijeliti taj pristup i da će se lako postići dogovor u okviru postupka mirenja, čime bi se Uniji dala prilika da se iskaže i učinkovito odgovori na predstojeće izazove, posebice s obzirom na to da će ovogodišnje mirenje biti posljednje prije europskih izbora u svibnju 2019.;
18. utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za 2019. u visini od 166 340 415 936 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 149 349 039 470 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja, što je povećanje od 721 061 034 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna za 2019. godinu;
Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje
19. odbija neopravdana smanjenja Vijeća u visini od 794 milijuna EUR u podnaslovu 1.a, koja čine nešto više od polovine ukupnih smanjenja Vijeća u odobrenim sredstvima u naslovima VFO-a; napominje da su ta smanjenja u suprotnosti s iznesenim političkim prioritetima Vijeća; nadalje izražava zabrinutost zbog toga što bi mogla ograničiti provedbu programa koji imaju ključnu ulogu u otvaranju radnih mjesta i ostvarivanju rasta, što bi moglo imati negativan učinak na gospodarstvo;
20. u tom kontekstu upućuje na programe kao što su Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe te vodeće svemirske programe, kao što je Copernicus, koji imaju veoma izraženu europsku dodanu vrijednost; izražava žaljenje zbog znatnih rezova Vijeća u zajedničkom strateškom okviru za istraživanje i inovacije, s izrazito negativnim utjecajem na Obzor 2020., a osobito izražava žaljenje zbog rezova u relevantnim proračunskim linijama kao što su Jačanje istraživanja budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju i Jačanje europske istraživačke infrastrukture; ujedno napominje da mnogi od tih programa znatno pridonose borbi protiv klimatskih promjena i smatra da je taj doprinos potrebno povećati; stoga odlučuje da će vratiti na prethodnu razinu sva smanjenja koje je izvršilo Vijeće te također u potpunosti zadržati originalni profil proračunskih linija programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe koje su smanjene radi izdvajanja rezervacija za jamstveni fond EFSU-a;
21. podsjeća na to da je Erasmus+ i dalje iznimno cijenjen i popularan program kojim se promiče mobilnost mladih u svrhu učenja i strukovno osposobljavanje, čemu je dokaz broj zaprimljenih prijava koji nadaleko premašuje iznos raspoloživih sredstava i ujedno naglašava da pomaže njegovati snažan osjećaj europskog identiteta i podržava mlade da sudjeluju u europskoj demokraciji; duboko žali što je nacrt proračuna programa Erasmus+ za 2019. znatno ispod očekivanja Parlamenta te ne premašuje programirane iznose u okviru aktualnoga VFO-a; smatra da je stoga ključno jačanje tematskih područja obrazovanja i osposobljavanja i mladih u okviru programa Erasmus+, kao nastavak jačanja Inicijative za zapošljavanje mladih u okviru podnaslova 1.b;
22. žali što je Komisija, nakon objave prvog izvješća EU-a o borbi protiv korupcije 3. veljače 2014., odbila nastaviti praksu godišnjih izvješća, već je umjesto toga antikorupcijske politike uključila u Europski ekonomski semestar; napominje da izvješća za pojedine zemlje u kontekstu ekonomskog semestra ne sadržavaju jasan opis trenutačnog stanja niti preporuke o antikorupcijskim mjerama za sve države članice; još jednom apelira na Komisiju da Parlamentu dostavi drugo izvješće EU-a o borbi protiv korupcije te da u tom smislu antikorupcijske napore ne mjeri samo u okviru ekonomskog gubitka, već i da analizira štetne učinke korupcije na temeljna prava građana Unije;
23. podsjeća na važnost poticanja opsežnih sinergija između CEF-a za promet i CEF-a u digitalnom sektoru radi maksimalnog povećanja financijske poluge za projekte usmjerene na jačanje digitalizacije koridora mreže TEN-T;
24. ponovno naglašava činjenicu da su MSP-ovi ključan dio gospodarstva Unije i imaju ključnu ulogu u otvaranju radnih mjesta diljem Unije; smatra da je potrebno stvoriti povoljno poslovno okruženje za MSP-ove, kao i pružiti podršku klasterima i mrežama MSP-ova te podržati kooperativna poduzeća sa socijalnim, solidarnim i etičnim praksama; međutim, s velikom zabrinutošću primjećuje rezove Vijeća za Instrument za MSP-ove koji šalju kontradiktorne signale poduzećima Unije; smatra da proračun Unije i pristup financiranju iz tog proračuna te novoosnovana poduzeća i mikropoduzeća mogu biti ključan alat u povećanju konkurentnosti i inovativnosti MSP-ova i jačanju poduzetničkog duha u Uniji; u tom pogledu podsjeća na programe COSME i Obzor 2020.;
25. stoga odlučuje da će sredstva programa koji su ključni za poticanje rasta i zapošljavanja, koji se odnose na borbu protiv klimatskih promjena te koji odražavaju široko dogovorene prioritete Unije, točnije programa Erasmus +, Obzor 2020. (uključujući Marie Curie, vodeći položaj u svemiru, Europsko istraživačko vijeće, Instrument za MSP-ove), COSME, Instrument za povezivanje Europe i EaSI povećati iznad iznosa u nacrtu proračuna za 2019. i iznosa prije preraspodjele za EFSU;
26. stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u okviru podnaslova 1.a iznad iznosa navedenog u nacrtu proračuna za 2019. za 566 773 112 EUR (ne računajući vraćanje na razinu otprije EFSU-a, naknadu za prijedlog o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, pilot-projekte i pripremna djelovanja), koja će se financirati unutar dostupne razlike do gornje granice i daljnjom mobilizacijom ukupne razlike do gornje granice za obveze;
27. pozdravlja predanost provedbi obnovljenog programa obrane Unije, osobito putem sporazuma o Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane; izražava svoju namjeru da posveti posebnu pozornost načinu na koji Komisija provodi dogovore koji se temelje na Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) i Europskim snagama solidarnosti, kako je navedeno u pismu izmjene koje je Komisija objavila 16. listopada 2018.;
Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija
28. pozdravlja smanjenje stope nezaposlenosti mladih na razini Unije s 14,8 % (od 1. listopada 2018.), ali izražava žaljenje što je u određenim državama članicama ta razina i dalje neprihvatljivo visoka; naglašava da je za rješavanje tog pitanja važno zajamčiti primjereno financiranje programa Garancija za mlade sredstvima Inicijative za zapošljavanje mladih i Europskog socijalnog fonda (ESF); pozdravlja dogovor o potrebi da se omoguće nova financijska sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih te uključivanje odgovarajućih odobrenih sredstava u okviru nacrta proračuna za 2019.; ipak smatra da bi, s obzirom na izazove i rizike koje predstavlja nezaposlenost mladih, Inicijativa za zapošljavanje mladih trebala imati koristi od povećanja odobrenih sredstava te stoga odlučuje da odobrena sredstva za preuzimanje obveza te inicijative u 2019. iznose 580 milijuna EUR; smatra da je to povećanje dodatak iznosu za Inicijativu za zapošljavanje mladih koji je trenutačno obuhvaćen programom za razdoblje 2014. – 2020.;
29. poziva države članice da zajamče ubrzanje provedbe programa kohezijske politike kako bi se nadoknadila kašnjenja; napominje da će, iako Vijeće nije dovelo u pitanje odobrena sredstva za plaćanja koja je predložila Komisija, Parlament pažljivo ispitati ažuriranu prognozu Komisije kako bi prilagodio iznos tih sredstava stvarnim potrebama radi izbjegavanja kašnjenja u plaćanjima na kraju trenutačnog razdoblja VFO-a;
30. sa žaljenjem naglašava da katastrofe obično pogode one koji imaju manje mogućnosti da se zaštite, bilo da su to pojedinci ili države; napominje da bi reakcija na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem trebala biti što brža kako bi šteta bila minimalna i kako bi se moglo spasiti ljude i imovinu; naglašava potrebu za dodatnim povećanjem sredstava, osobito u proračunskim linijama povezanima sa sprečavanjem katastrofa i pripravnošću u Uniji, uzimajući osobito u obzir požare u Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu (koji su rezultirali tragičnim gubitkom ljudskih života), koji imaju dramatičan i značajan učinak na ljude;
31. u skladu s postignutim dogovorom o reviziji Programa potpore strukturnim reformama (SRSP), slaže se s prijenosom 40 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 17,2 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja iz podnaslova 1.b u naslov 2.;
Naslov 2 – Održivi rast: prirodni resursi
32. podsjeća na to da je prijedlog Komisije za povećanje odobrenih sredstava za financiranje Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi u velikoj mjeri posljedica znatno nižeg iznosa očekivanih dostupnih namjenskih prihoda u 2019.;
33. primjećuje smanjenja Vijeća u iznosu od 310 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza (- 0,52 % u odnosu na nacrt proračuna za 2019.) i - 328,13 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja (- 0,57 % u odnosu na nacrt proračuna za 2019.), no smatra da bi pismo izmjene koje sastavlja Komisija trebalo ostati temelj za svaku pouzdanu reviziju sredstava Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te u skladu s time vraća razine nacrta proračuna za 2019., u iščekivanju ispitivanja tog pisma izmjene u okviru postupka mirenja;
34. odlučuje povećati iznos sredstava za hitnu potporu posebice za svinjsko meso s obzirom na afričku svinjsku kugu kako bi se smanjio negativan utjecaj na poljoprivrednike i zaposlenike u regijama koje su najviše zahvaćene tom bolesti; odlučuje izraziti svoju snažnu potporu poljoprivrednom sektoru u Uniji povećanjem odobrenih sredstava za voće i povrće radi rješavanja pitanja učinaka krize na taj sektor te učinaka ruskog embarga, kao i za mjere kojima se rješava pitanje učinaka bakterije xylella fastidiosa i nestabilnosti cijena maslinova ulja;
35. ističe ključnu ulogu decentraliziranih agencija Unije u području okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane koje pomažu Uniji i državama članicama da donose informirane, znanstveno utemeljene odluke o zaštiti i poboljšanju okoliša i javnog zdravlja, jačajući pritom suradnju među državama članicama kako bi se riješili problemi građana Unije;
36. odlučuje predložiti povećanje od 20 milijuna EUR iznad razine u nacrtu proračuna za 2019. za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) u cilju promicanja inovacija u sektoru poljoprivrede i šumarstva te jamčenja profitabilnosti i održivosti tih sredstava za život u budućnosti;
37. odlučuje, u skladu s ciljevima strategije Europa 2020. i svojim međunarodnim obvezama u području borbe protiv klimatskih promjena, povećati sredstva za aktivnosti povezane s klimatskim promjenama za 15,6 milijuna EUR iznad razine predviđene u nacrtu proračuna za 2019.; nadalje, podsjeća da se Unija obvezala da će zaustaviti i preokrenuti smanjenje bioraznolikosti te naglašava da to povećanje također doprinosi zaštiti bioraznolikosti;
38. u svjetlu uspješnog zaključenja pregovora o reviziji Programa potpore strukturnim reformama odlučuje osloboditi sredstva iz pričuve koju je Vijeće uvelo na iznose prenesene iz podnaslova 1.b;
39. ukazuje na učinke ekstremne suše koja je posljednjih mjeseci pogodila države članice, prouzročivši znatne gubitke u poljoprivredi i ugrozivši velik broj poduzeća i u tom smislu naglašava potrebu za jamčenjem potpornih mjera s ciljem pomaganja najgore pogođenim poljoprivrednicima;
40. odlučuje da će iskoristiti maksimalna odobrena sredstava za programe POSEI predviđena u relevantnoj Uredbi(9), ističući važnost tih programa za otpornost poljoprivrednih proizvođača, te naglašava osjetljivu gospodarsku situaciju najudaljenijih regija;
41. Stoga povećava iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za 154,1 milijun EUR, ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja, ostavljajući razliku do gornje granice u iznosu od 190,8 milijuna EUR ispod gornje granice za obveze u naslovu 2.;
42. ističe činjenicu da bi stalne neravnoteže u lancu opskrbe hranom, u kojemu je položaj primarnih proizvođača znatno lošiji od onoga drugih aktera, trebale potaknuti Komisiju da poduzme mjere za poboljšanje transparentnosti cijena i marži u lancu opskrbe hranom kako bi se zajamčila pravedna cijena proizvodnje i osigurao veći dohodak malih i srednjih poljoprivrednika;
43. usmjerava pozornost na razne opasnosti za brojne šumske ekosustave, kao što su, među ostalim, širenje invazivnih stranih vrsta i nametnika (npr. borova nematoda i drugih) te šumski požari; smatra da dovoljna financijska sredstva treba dodijeliti za programe i mjere podrške zajednici, evaluaciju ekološkog i biljnog zdravlja šuma te njihovu obnovu, uključujući ponovno pošumljavanje; napominje da su ti resursi izuzetno važni i hitno neophodni za neke države članice, osobito Portugal, Grčku i Španjolsku, nakon niza požara koji su poharali te teritorije;
Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo
44. ponavlja svoje dugoročno uvjerenje da se pokazalo da je gornja granica u okviru naslova 3. uvelike nedostatna za odgovarajuće financiranje unutarnje dimenzije ključnih izazova povezanih s unutarnjom sigurnošću i sigurnošću građana s jedne te izbjeglicama i migrantima s druge strane;
45. očekuje da će pritisak na sustave migracija i azila tih država članica, kao i na njihove granice, ostati visok u 2019. I u nadolazećim godinama te stoga smatra da su potrebna dodatna sredstva u području izbjeglica i migracija, i s obzirom na sve buduće, nepredvidljive potrebe u tim područjima; stoga ojačava Fond za azil, migracije i integraciju u pogledu pružanja podrške legalnoj imigraciji u Uniju, promicanja učinkovite integracije državljana trećih zemalja i poboljšanja pravednih i učinkovitih strategija povratka, prije svega radi pružanja podrške državama članicama u poboljšanju integracijskih mjera koje se odnose na izbjeglice i migrante, posebice djecu i maloljetnike bez pratnje;
46. pozdravlja povećanje iznosa odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Fond za azil, migracije i integraciju radi financiranja novog zakonodavstva Dublin II. (pod pretpostavkom da će biti doneseno do kraja 2018.) i odbija odluku Vijeća o prijenosu odgovarajućih odobrenih sredstava u pričuvu;
47. ističe da rješavanje pitanja unutarnje sigurnosti mora ostati među prioritetima Unije te ističe ulogu Fonda za unutarnju sigurnost kao ključnog financijskog instrumenta za potporu državama članicama u području sigurnosti, pa i u borbi protiv terorizma i radikalizacije, teškog i organiziranog kriminala i kiberkriminala; stoga odlučuje povećati iznos proračunskih odobrenih sredstava za Fond za unutarnju sigurnost, ujedno i kako bi ojačao podršku upravljanju granicama te pružio pomoć žrtvama terorističkih činova;
48. ističe ključnu ulogu koju agencije Unije imaju u području pravosuđa i unutarnjih poslova s obzirom na poboljšanje suradnje među državama članicama s ciljem rješavanja pitanja koja zabrinjavaju građane Unije; odlučuje povećati iznos proračunskih odobrenih sredstava i broj osoblja za agencije Europol, CEPOL, eu-LISA, Eurojust i EPPO;
49. u tom kontekstu ustraje u tome da bi Ured europskog javnog tužitelja trebalo adekvatno financirati i zaposliti odgovarajući broj zaposlenika; napominje da u nacrtu proračuna za 2019. ukupni doprinos Unije iznosi 4 911 000 EUR; ističe da su ta odobrena sredstva namijenjena za pokrivanje rashoda povezanih s osobljem EPPO-a, njegovih infrastrukturnih i ostalih administrativnih i operativnih rashoda; izražava žaljenje što je osigurano samo 35 radnih mjesta, što podrazumijeva da nakon odbitka 23 mjesta europskih tužitelja preostaje samo 12 radnih mjesta za administrativne zadaće; smatra da to nije realno, posebno s obzirom na to da su se nedavno još dvije države članice odlučile priključiti EPPO-u; stoga odlučuje da će povećanje broja zaposlenika predviđeno za 2020. prebaciti na početak te da će platni razred za mjesto glavnog tužitelja i europskih tužitelja uskladiti s platnim razredima uprave OLAF-a i Europola;
50. žali zbog proizvoljnih rezova Vijeća u iznosu od više od 35 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za velik broj programa u području kulture, građanstva, pravosuđa i javnog zdravlja, unatoč odličnoj stopi izvršenja tih programa i već sada nedovoljnoj razini financiranja zbog koje mnogi visokokvalitetni projekti ostaju bez sredstava; vraća sve proračunske linije barem na iznose navedene u nacrtu proračuna i predlaže dodatna povećanja relevantnih proračunskih linija;
51. ističe vrijednost programa Kreativna Europa u podupiranju audiovizualnog i kulturnog sektora Unije te ustraje u tome da bi razine financiranja trebale odgovarati ambicijama programa; poziva na povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za potprograme MEDIA i Kultura, između ostalog kako bi se riješilo pitanje niskih stopa uspješnosti; ujedno povećava iznos odobrenih sredstava za multimedijska djelovanja i jačanje financijskog kapaciteta MSP-ova u europskim kulturnim i kreativnim sektorima;
52. podsjeća na svoju potporu programima za prava, jednakost, građanstvo i pravdu; odlučuje povećati iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za instrumente koji se bave nediskriminacijom i jednakošću općenito, prije svega za program Daphne, s ciljem borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja te osnaživanja prava žena i pripadnika zajednice LGBTQI+;
53. podsjeća da se projekti povezani s kulturom i obrazovanjem podupiru u nizu programa i instrumenata Unije, posebno u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, EFSU-a i Obzora 2020., potiče Komisiju da poboljša sinergije među programima kako bi ostvarila učinkovitu potrošnju; naročito poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi potencijalne sinergije koje postoje među raznim programima Unije, kao što su Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, Erasmus+, EaSI, Kreativna Europa te COSME, EFSU i europski strukturni i investicijski fondovi, za potporu više projekata u području kulturne i kreativne industrije;
54. povećava sredstva u naslovu 3. za 127,75 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna, ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja, te predlaže da se navedena povećanja sredstava financiraju daljnjom mobilizacijom posebnih instrumenata;
Naslov 4. – Globalna Europa
55. naglašava da je zbog složenih geopolitičkih izazova s kojima se Unija suočava hitno potrebna njezina snažnija vanjska prisutnost; ponovno naglašava da vanjsko djelovanje Unije može biti vjerodostojno samo ako se temelji na dostatnim financijskim sredstvima; podsjeća na to da potrebe za financiranjem znatno premašuju trenutačnu vrijednost u okviru naslova 4. i poziva na jamčenje odgovarajućeg manevarskog prostora u slučaju nepredviđenih vanjskih kriza;
56. podsjeća da provedba ciljeva održivog razvoja mora obuhvatiti sve unutarnje i vanjske politike Unije, a poseban naglasak trebalo bi staviti na osiguravanje dovoljno kvalitetne hrane i čiste vode te izgradnju dodatnih postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda u cilju postizanja ciljeva održivog razvoja br. 2. i 6.; nadalje, skreće pozornost na raspon i implikacije energetskog siromaštva u zemljama u razvoju i zahtijeva dodatno djelovanje za smanjenje energetskog siromaštva u skladu s ciljem održivog razvoja br. 7, posebice u udaljenim ruralnim sredinama u regijama koje nisu priključene na mrežu;
57. u tom pogledu potvrđuje, u skladu sa svojim stajalištem izraženim u prethodno navedenoj Rezoluciji od 5. srpnja 2018., da bi za financiranje druge tranše Instrumenta za izbjeglice u Turskoj trebalo zadržati trenutačni omjer doprinosâ za Instrument za izbjeglice u Turskoj koji proizlaze iz proračuna Unije (1 milijarda EUR) i od država članica (2 milijarde EUR); stoga odlučuje smanjiti doprinose iz proračuna Unije s 1,45 milijardi EUR na 450 milijuna EUR; smatra da bi razliku umjesto toga trebalo financirati bilateralnim doprinosima država članica;
58. smatra da je promicanje mira, sigurnosti i pravde u zemljama u razvoju presudno kako bi se riješili glavni uzroci migracije i povezani humanitarni izazovi u južnom susjedstvu, primjerice u Libiji; ističe važnost pružanja podrške dobrom upravljanju, demokraciji, vladavini prava i dinamičnom civilnom društvu kako bi se dugoročno i djelotvorno suzbilo siromaštvo i odgovorilo na izazove klimatskih promjena u zemljama u razvoju; stoga odlučuje povećati iznos sredstava za Instrument za razvoj i suradnju te Europski instrument za susjedstvo koji se odnosi na južno susjedstvo u različitim tematskim područjima kako bi se u tome ujedno odrazio znatan stres s kojim će se Europski instrument za susjedstvo i dalje suočavati tijekom 2019. godine;
59. podsjeća na to da se Unija u svojoj vanjskoj politici obvezala na sveobuhvatnu zaštitu i promicanje prava djeteta, djevojčica i žena te osoba s invaliditetom i osoba s posebnim potrebama; naglašava da je važno u vanjskim odnosima Europske unije primjenjivati smjernice EU-a za promicanje i zaštitu prava djeteta u Europskoj uniji, akcijski plan EU-a za ravnopravnost spolova i europsku politiku za zaštitu osoba s invaliditetom; u tom smislu smatra primjerenim 10 % sredstava koja su na raspolaganju u okviru humanitarne pomoći namijeniti za pristup obrazovanju u kriznim područjima;
60. naglašava stratešku važnost pružanja dostatnog financiranja za zapadni Balkan radi učvršćenja puta tih zemalja prema pristupanju EU-u; ne razumije prijedlog Vijeća o smanjenju dodijeljenih sredstava za političke reforme jer su one okosnica svih demokratskih preobrazbi; naglašava potrebu za odgovarajućom financijskom potporom akcijskom planu za razdoblje 2018. – 2020. u okviru Strategije za zapadni Balkan i slijedom toga odlučuje povećati dodijeljena sredstva za Instrument pretpristupne pomoći (IPA II) za tu regiju;
61. naglašava da je situacija u zemljama Istočnog partnerstva i dalje znatan izazov za Uniju; uvjeren je u važnost osiguravanja dostatnih sredstava za potporu reformama u zemljama u našem susjedstvu, za doprinos postizanju stabilnosti i za podupiranje mira te poboljšanje svakodnevnog života građana tih zemalja;
62. poziva na snažnu potporu Unije Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA), u skladu s Rezolucijom od 8. veljače 2018.(10), s obzirom na pogoršanje stanja na terenu i na odluku Sjedinjenih Američkih Država da ukinu svoj godišnji doprinos toj agenciji; navodi da je predloženo povećanje namijenjeno isključivo agenciji UNRWA kako bi se nadoknadio odgovarajući gubitak;
63. uvjeren je u potencijal međuljudskih kontakata i mobilnosti mladih kao jedne od ključnih strategija za poboljšanje učinka vanjskog djelovanja Unije i njezine vidljivosti u javnosti partnerskih zemalja; stoga je odlučio povećati iznos doprinosa iz Instrumenta za razvoj i suradnju, Europskog instrumenta za susjedstvo, Instrumenta pretpristupne pomoći i Instrumenta za partnerstvo u okviru programa Erasmus+;
64. u skladu s načelom uvjetovanja, podupire smanjenje iznosa dodijeljenog Turskoj u svim proračunskim linijama s obzirom na njezino stalno nazadovanje u pogledu vladavine prava, demokracije i temeljnih prava; istodobno smatra da je nužno dalje jačati izravnu potporu civilnom društvu, kao i međuljudske kontakte;
65. smatra da je potrebno povećati sredstva u proračunskoj liniji za tursku zajednicu na Cipru kako bi se jasno doprinijelo nastavku i jačanju misije Odbora za nestale osobe na Cipru, dobrobiti Maronita koji se žele preseliti kao i svih osoba u enklavama kako je dogovoreno u Trećem bečkom sporazumu, te kako bi se pružila potpora Tehničkom odboru za kulturnu baštinu dviju zajednica, čime se promiče povjerenje i pomirenje između tih dviju zajednica;
66. prima na znanje umjereno povećanje sredstava za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) koje je predložila Komisija i primjećuje da je proračun ZVSP-a i dalje pod velikim pritiskom, između ostalog zbog povećanja broja zajedničkih sigurnosnih i obrambenih misija, a taj bi se problem mogao pogoršati u 2019.; vraća na prethodnu razinu sva smanjenja koje je predložilo Vijeće za druge mjere i operacije za upravljanje krizama, što bi uzrokovalo smanjenje fleksibilnosti u rješavanju neočekivanih kriza;
67. kao rezultat toga, odlučuje poništiti gotovo sva smanjenja Vijeća i ojačati naslov 4. za 425,4 milijuna EUR više od iznosa navedenog u nacrtu proračuna za 2019. (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), istodobno smanjujući proračunske linije koje se odnose na Instrument za izbjeglice u Turskoj i Tursku te ne vraćajući smanjenja Vijeća s ukupnom vrijednošću od - 1,24 milijarde EUR, što dovodi do neto razlike od - 819,1 milijuna EUR u odnosu na iznos naveden u nacrtu proračuna za 2019. u naslovu 4.;
Naslov 5. – Administracija; ostali naslovi – rashodi za potporu administraciji i istraživanju
68. smatra da su smanjenja Vijeća neopravdana te da se u njima ne odražavaju stvarne potrebe; stoga zadržava razinu iz nacrta proračuna za 2019. za sve administrativne rashode Komisije, što uključuje i rashode za potporu administraciji i istraživanju u okviru naslova od 1. do 4.;
Decentralizirane agencije
69. u načelu potvrđuje procjene Komisije o proračunskim potrebama agencija; stoga smatra da bi sva dodatna smanjenja koja predlaže Vijeće ugrozila pravilno funkcioniranje agencija te bi im onemogućila da ispune zadaće koje su im dodijeljene; s posebnim nezadovoljstvom ističe proizvoljno smanjenje od samo 10 000 EUR za CEPOL i poziva Vijeće da podijeli s Parlamentom sve detalje o tome zašto smatra da su ti rezovi potrebni i razumni;
70. napominje da se financiranjem agencija iz naknada opterećenje za proračun Unije smanjuje za 1 milijardu EUR godišnje; naglašava se da bi javne zadaće poput onih u području zdravlja, zaštite okoliša ili sigurnosti i pravde trebale uvijek ostati unutar proračuna Unije; smatra, međutim, da bi Komisija trebala nastaviti rješavati pitanje sukoba interesa koji bi mogli nastati u agencijama koje se financiraju iz naknada te poduzeti odgovarajuće mjere za izbjegavanje takvih sukoba;
71. podsjeća da je za Uniju važno staviti naglasak na konkurentnost za rast i zapošljavanje; smatra da su u tom kontekstu potrebna dodatna odobrena sredstva i osoblje za Agenciju za europski GNSS (GSA) i Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER); napominje osnivanje Europskog nadzornog tijela za rad i ističe da je za to tijelo potrebno mobilizirati nova sredstva; vraća na prvotnu razinu znatna smanjenja Vijeća u području odobrenih sredstava za europska nadzorna tijela, istodobno stavljajući dio njihovih odobrenih sredstava u pričuvu dok se ne vidi napredak u reviziji europskih nadzornih tijela;
72. u kontekstu izazova s kojima se Unija i dalje suočava u pogledu sigurnosti, i imajući na umu potrebu za koordiniranim europskim odgovorom, odlučuje povećati odobrena sredstva za agencije Europol, eu-LISA, CEPOL, EUROJUST, EPPO i Agenciju Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA);
73. očekuje da će pritisak na sustave migracija i azila nekih država članica, kao i na njihove granice, ostati visok u 2019., a vjerojatno i eskalirati te naglašava da će buduće potrebe Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX) i Europskog potpornog ureda za azil (EASO) u pogledu operativnih resursa i osoblja biti potrebno pažljivo pratiti, a možda i ažurirati za proračun za 2019.; traži od Komisije da što prije dostavi pregled proračunskih potreba za proračun za 2019. za predložene reforme tih agencija;
74. naglašava potrebu za odgovarajućom razinom odobrenih financijskih sredstava za agencije s dodatnim novim zadaćama;
75. ponavlja svoje stajalište da je uspješno ostvarena ciljna vrijednost smanjenja broja osoblja za 5 %; izražava svoju namjeru da uključi zajedničku izjavu svih institucija u kojoj se potvrđuje kraj te jednokratne mjere; smatra da su nova radna mjesta usvojena u njegovu stajalištu potrebna kako bi se izvršili dodatni zadaci koji su posljedica razvoja politika i novog zakonodavstva;
76. podsjeća da je međuinstitucijska radna skupina za resurse decentraliziranih agencija 2 zaključila svoj rad donošenjem preporuka o iskustvu stečenom na temelju pristupa za postizanje cilja smanjenja osoblja za 5 %, postupanja s novim zadaćama, ocjenjivanja agencija, razmjene službi, ocjenjivanja agencija s više lokacija i modela za agencije koje se financiraju iz naknada; pozdravlja prihvaćanje tih preporuka od strane institucija; izražava svoju namjeru da nastavi provjeravati rad Komisije u pogledu provođenja tih preporuka u budućnosti;
Pilot-projekti i pripremna djelovanja
77. ponavlja da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni kao sredstva za formuliranje političkih prioriteta i uvođenje novih inicijativa koje bi se mogle pretvoriti u trajne aktivnosti i programe Unije; nakon pažljive analize svih podnesenih prijedloga i uzimajući u obzir procjene Komisije o njihovu poštovanju pravnih zahtjeva i provedivosti, odlučuje donijeti uravnotežen paket pilot-projekata i pripremih djelovanja u kojima se odražavaju politički prioriteti Parlamenta;
78. pozdravlja pokretanje inicijative Discover EU, kojom se Europljanima u dobi od 18 godina osigurava 15 000 karata za InterRail 2018., kao i prijedlog Komisije za dodjelu 700 milijuna EUR u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027., što je u skladu s ambicijama Unije za promicanje mobilnosti u obrazovanju, aktivnog građanstva, socijalne uključenosti i solidarnosti među svim mladima; odlučuje nastaviti s tim važnim pripremnim djelovanjem 2019. i odlučan je da će to djelovanje nastaviti i 2020.;
Posebni instrumenti
79. podsjeća na korisnost posebnih instrumenata za pružanje fleksibilnosti iznad vrlo skučenih gornjih granica aktualnog VFO-a i pozdravlja poboljšanja do kojih je došlo po reviziji Uredbe o VFO-u na sredini razdoblja; poziva na opsežno korištenje Instrumenta fleksibilnosti i ukupne razlike za obveze u proračunu za 2019. kako bi se financirao širok raspon novih izazova i dodatnih odgovornosti s kojima se suočava proračun Unije; također podsjeća na važnost Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF), pričuve za pomoć u nuždi (EAR) i Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF);
Plaćanja
80. ponavlja svoju zabrinutost da je, unatoč nedavnoj nadoknadi, nedovoljno izvršenje plaćanja u prethodnim trima godinama dosegnulo najnižu zabilježenu razinu, osobito u podnaslovu 1.b; izražava žaljenje zbog toga što se takvim kašnjenjima sprječava da građani pravovremeno iskoriste sav potencijal prioriteta i projekata Unije; upućuje na činjenicu da je u nacrtu proračuna za 2019. zbog toga ostala razlika bez presedana do gornje granice u iznosu od 19,3 milijarde EUR ispod gornje granice za plaćanja; povećava odobrena sredstva za plaćanja u linijama koje su izmijenjene u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza;
Ostali dijelovi
Dio I. – Europski parlament
81. zadržava nepromijenjen ukupni iznos svojeg proračuna za 2019. u visini od 1 999 144 000 EUR, u skladu sa svojom navedenom rezolucijom o procjeni svojih prihoda i rashoda koja je 19. travnja 2018. usvojena na plenarnoj sjednici; uvrštava proračunski neutralne tehničke prilagodbe koje odražavaju ažurirane podatke koji nisu bili dostupni ranije ove godine;
82. napominje da razina projekcije proračuna za 2019. iznosi 18,53 %, što je manje od udjela postignutog 2018. (18,85 %) te je to najniži udio u naslovu 5. u više od petnaest godina;
83. napominje da će zbog izbora za Europski parlament 2019. rashodi porasti u određenim područjima, posebno u pogledu zastupnika koji ne budu ponovno izabrani i njihovih asistenata, dok će se uštede, doduše manjeg opsega, ostvariti u drugim područjima, kao posljedica manjeg opsega parlamentarnih aktivnosti u izbornoj godini;
84. pozdravlja činjenicu da će proračun za 2019. sadržavati dodatne obroke za veća ulaganja koja su započeta 2016. radi znatnog poboljšanja sigurnosti Parlamenta; ističe da ti projekti obuhvaćaju različita područja, uglavnom povezana sa zgradama odnosno povećanjem sigurnosti na ulazu, za opremu i osoblje, kao što je projekt iPACS, ali i poboljšanjima u pogledu kibersigurnosti i komunikacijske sigurnosti;
85. prima na znanje odluku Predsjedništva da uzme u obzir dvije opcije za zgradu Paul Henri Spaak (PHS): renovaciju ili ponovnu izgradnju; poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da proračunskom tijelu, uz sve tehničke specifikacije, dostave i detaljan proračun za svaku od tih opcija;
86. smanjuje plan radnih mjesta svog Glavnog tajništva za 2019. za 59 radnih mjesta (cilj smanjenja osoblja za 1 %), u skladu sa sporazumom o općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2016. koji je 14. studenoga 2015. postignut s Vijećem i kojim se plan godišnjeg smanjenja broja radnih mjesta u Parlamentu nastavlja do 2019.;
87. smatra da je u svojoj Rezoluciji o politici integriteta Komisije od 18. travnja 2018. Parlament izrazio zabrinutost u pogledu postupaka imenovanja za svoje više dužnosnike te ponavlja svoj poziv Komisiji da do kraja 2018. preispita svoj administrativni postupak za imenovanje viših dužnosnika u cilju potpunog osiguranja odabira najboljih kandidata u okviru najveće transparentnosti i jednakih mogućnosti;
88. napominje odluku Općeg suda od 25. rujna 2018. kojom se potvrđuje odluka Parlamenta o odbijanju omogućivanja pristupa dokumentima koji se odnose na dnevnice, putne troškove i naknade za parlamentarnu pomoć zastupnika u Parlamentu (Presuda u predmetima od T-639/15 do T-666/15 Maria Psara i dr. protiv Europskog parlamenta i T-94/16 Gavin Sheridan protiv Europskog parlamenta); podsjeća Predsjedništvo da se na plenarnoj sjednici pozvalo na više transparentnosti i na hitnu potrebu za revizijom naknade za opće troškove; u tom pogledu pozdravlja osnivanje ad hoc radne skupine za definiranje i objavu pravila koja se odnose na korištenje naknade za opće troškove; međutim, izražava žaljenje što se na temelju izvješća njegove radne skupine Predsjedništvo moglo dogovoriti samo o neiscrpnom popisu prihvatljivih troškova i o tome da svaki zastupnik u Europskom parlamentu mora imati zaseban bankovni račun namijenjen za sredstva primljena u okviru naknade za opće troškove; ponovno poziva Predsjedništvo da uvede sljedeće dodatne promjene u pogledu naknade za opće troškove:
–
zastupnici moraju čuvati sve račune povezane s naknadom za opće troškove;
–
zastupnici moraju na kraju svojeg mandata vratiti sav neiskorišteni dio naknade za opće troškove;
89. podsjeća na članak 62. Odluke Predsjedništva od 19. svibnja i 9. srpnja 2008. o provedbenim mjerama za Statut zastupnika Europskog parlamenta u kojem se navodi da su plaćeni iznosi, uključujući naknadu za opće izdatke, rezervirani isključivo za financiranje aktivnosti povezanih s izvršavanjem mandata zastupnika i ne mogu se koristiti za pokrivanje osobnih troškova ili za financiranje bespovratnih sredstava ili donacija političke naravi te da zastupnici Parlamentu moraju vratiti sve neiskorištene iznose; poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo Europskog parlamenta da osiguraju potpunu provedbu tih odredbi i usklađenost s njima;
90. podsjeća da je 23. listopada 1997. u svojoj rezoluciji o općem proračunu za 1998. Parlament pozvao svoje Predsjedništvo da od Revizorskog suda zatraži istragu dobrovoljnog mirovinskog sustava Parlamenta, zbog čega je Revizorski sud 16. lipnja 1999. objavio svoje mišljenje br. 5/99 „Mirovinski fond i sustav za zastupnike u Europskom parlamentu”; sada poziva Predsjedništvo da od Revizorskog suda hitno zatražiti izradu još jednog takvog mišljenja o mirovinskom sustavu i fondu 2019. godine;
91. podsjeća na to da je glavni tajnik u svojoj napomeni Predsjedništvu od 8. ožujka 2018. naveo da će povezanost mirovinskog fonda s dobrovoljnim mirovinskim sustavom zastupnika iscrpiti njegov kapital znatno prije ispunjenja mirovinskih obveza, a moguće već i do 2024. godine; stoga poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da, uz potpuno poštovanje Statuta zastupnika, hitno izrade jasan plan za mirovinski sustav Parlamenta, preuzimajući obveze i odgovornosti za dobrovoljni mirovinski sustav zastupnika odmah nakon izbora 2019. godine;
92. traži dodatnu potporu Unije parlamentarnoj dimenziji WTO-a, posebice većom financijskom i kadrovskom potporom odgovornom tajništvu;
93. poziva na proširenje Europskog znanstvenog medijskog centra, usvojenog u proračunu za 2018., i na suradnju s televizijskim postajama, društvenim medijima i drugim partnerima radi uspostave programa osposobljavanja za mlade novinare, posebno u odnosu na nova znanstvena i tehnološka dostignuća i vijesti temeljene na činjenicama koje su prošle stručnu reviziju;
94. u svrhu provedbe preporuka iz Rezolucije Parlamenta od 26. listopada 2017. o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u Uniji, zahtijeva daljnju potporu za pokrivanje troškova vanjskih stručnjaka potrebnih za proširenje vanjske revizije koja se provodi u savjetodavnom odboru za rješavanje optužbi o uznemiravanju povezanih sa zastupnicima u Europskom parlamentu, koje se podnose Savjetodavnom odboru za zaposlenike; u istu svrhu zahtijeva i dodatnu potporu za pokrivanje troškova dodatnog osoblja koje je kompetentno za bavljenje slučajevima uznemiravanja u Parlamentu i koje će se biti dio posebnog osoblja iz medicinske, psihološke i pravne struke te iz područja upravljanja ljudskim resursima i s posebnim stručnim znanjem iz tog područja;
95. podsjeća na analizu Europskog revizorskog suda iz 2014., u kojoj je procijenjeno da troškovi geografske raspršenosti Parlamenta iznose 114 milijuna EUR godišnje; nadalje, napominje zaključak iz svoje Rezolucije od 20. studenoga 2013. o utvrđivanju sjedišta institucija Europske unije(11), prema kojem je 78 % svih službenih putovanja statutarnog osoblja Parlamenta izravna posljedica njegove geografske raspršenosti; naglašava da se u tom izvješću također procjenjuje da učinak geografske raspršenosti na okoliš iznosi između 11 000 i 19 000 tona emisija CO2; ponovno ističe da geografska raspršenost ima negativnu percepciju u javnosti i stoga poziva na izradu plana za jedinstveno sjedište i smanjenje iznosa u predmetnim proračunskim linijama;
96. potiče glavnog tajnika da osmisli detaljan sustav u kojem bi Parlament, Odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor više dijelili administrativne funkcije i usluge;
Dio IV. - Sud
97. zadržava razinu plaćanja iz nacrta proračuna za 2019. za sve proračunske linije na kojima je Vijeće izvršilo smanjenja, a koje su ključne za funkcioniranje Suda i vraća iznose za dvije proračunske stavke kako bi se povećala sposobnost Suda da rješava sve brojnije zahtjeve za prijevod;
98. vraća u prvobitno stanje 16 radnih mjesta i povezana smanjenja odobrenih sredstava u nacrtu proračuna za 2019. koja predlaže Komisija s ciljem sprječavanja uskih grla koja bi mogla imati štetan učinak na produktivnost sudova u kontekstu novih aktivnosti Suda i stalnog rasta radnog opterećenja; smatra da bi trebalo odobriti otvorenje 16 novih stalnih radnih mjesta za pružanje usluga podrške, što je Sud prvotno predložio, a Komisija odbila;
Dio V. – Revizorski sud
99. zadržava iznose iz nacrta proračuna za 2019. za sve stavke u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja kako bi se proveo program rada Revizorskog suda i dostavila planirana izvješća o reviziji;
Dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor
100. zadržava iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na razinu iz nacrta proračuna za 2019.;
101. povećava sredstva u nekoliko linija iznad razine u nacrtu proračuna za 2019. u skladu s vlastitim procjenama Europskog gospodarskog i socijalnog odbora;
Dio VII. – Odbor regija
102. zadržava iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na razinu iz nacrta proračuna za 2019.;
103. povećava sredstva u nekoliko linija iznad razine u nacrtu proračuna za 2019. u skladu s vlastitim procjenama Odbora regija;
Dio VIII. – Europski ombudsman
104. zadržava nepromijenjenu ukupnu vrijednost Ombudsmanova proračuna za 2019., kako je Komisija preporučila u nacrtu proračuna za 2019.;
Dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka
105. odlučuje ne vratiti nacrt proračuna za 2019. u proračunskoj liniji koju je smanjilo Vijeće zbog velikog povećanja ukupnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu;
Dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje
106. zadržava iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na razinu iz nacrta proračuna za 2019.;
107. povećava sredstva u nekoliko linija iznad razine u nacrtu proračuna za 2019. u skladu s vlastitim procjenama Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD);
108. ponavlja potporu Parlamenta Kapacitetu za stratešku komunikaciju te ju povećava kako bi Unija mogla pružiti snažniji usklađeni odgovor na izazove dezinformiranja;
109. vraća 28 radnih mjesta i vraća na prvobitno stanje povezana odobrena sredstva koja ja Vijeće smanjilo te otvara dodatnih 5 radnih mjesta što čini umjereno povećanje osoblja opravdano znatnim novim nadležnostima ESVD-a, posebno u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, a to se u prvom redu odnosi na osnivanje nove delegacije Unije u Londonu i novog odjela u sjedištu, te donošenjem brojnih inicijativa u području sigurnosti i obrane proteklih mjeseci;
o o o
110. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.
Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 23.).