Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 3. i 5. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 16. veljače 2012. naslovljenu „Program za primjerene, sigurne i održive mirovine” (COM(2012)0055),

–  uzimajući u obzir članke 9., 145., 148., 149., 152., 153., 174. i 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 13. travnja 2016. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva(1),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezinu Glavu IV. (Solidarnost),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom,

–  uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja, posebno ciljeve 1., 3., 4., 5., 8., 10. i 13.,

–  uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. naslovljeno „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 14. svibnja 2018. o ekonomskoj politici europodručja(2),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 7. prosinca 2015. o promicanju socijalnog gospodarstva kao ključnog pokretača gospodarskog i socijalnog razvoja u Europi,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. svibnja 2018. naslovljenu „Europski semestar 2018. – preporuke po državama članicama” (COM(2018)0400),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. studenoga 2017. naslovljenu „Godišnji pregled rasta 2018.” (COM(2017)0690),

–  uzimajući u obzir nacrt zajedničkog izvješća Komisije i Vijeća o zapošljavanju od 22. studenoga 2017. uz komunikaciju Komisije od 22. studenoga 2017. o Godišnjem pregledu rasta za 2018. (COM(2017)0674),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog odluke Vijeća od 22. studenoga 2017. o smjernicama politika zapošljavanja država članica (COM(2017)0677) i stajalište Parlamenta od 19. travnja 2018. o istom predmetu(3),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja od 22. studenoga 2017. (COM(2017)0770),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 22. studenoga 2017. naslovljeno „Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2018.” (COM(2017)0771),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. studenoga 2017. naslovljenu „Nacrti proračunskih planova za 2018.: ukupna ocjena” (COM(2017)0800),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. travnja 2017. naslovljenu „Uspostava europskog stupa socijalnih prava” (COM(2017)0250),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. travnja 2017. naslovljenu „Inicijativa za potporu ravnoteži između poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja i skrbnika” (COM(2017)0252),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 26. travnja 2017. naslovljen „Pregled stanja u vezi s Preporukom iz 2013. ,Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti’” (SWD(2017)0258),

–  uzimajući u obzir radni dokument Komisije „Strateška suradnja za rodnu ravnopravnost 2016. – 2019.” i Europski pakt za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011. – 2020. te zaključke Vijeća od 7. ožujka 2011. u pogledu Europskog pakta(4),

–  uzimajući u obzir ciljeve iz Barcelone o skrbi za djecu iz 2002., a naročito da se do 2010. osigura skrb za najmanje 90 % djece između tri godine starosti i obvezne školske dobi te za najmanje 33 % djece mlađe od tri godine,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. listopada 2016. naslovljenu „Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladihˮ (COM(2016)0646),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Vijeća od 14. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (COM(2016)0604),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „Jačanje europskih ulaganja za zapošljavanje i rast: prema drugoj fazi Europskog fonda za strateška ulaganja i novom europskom planu za vanjska ulaganja” (COM(2016)0581),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljenu „Novi program vještina za Europu – Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti” (COM(2016)0381),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2016. naslovljenu „Europski program za ekonomiju suradnje” (COM(2016)0356),

–  uzimajući u obzir paket o kružnom gospodarstvu(5),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraciˮ (COM(2016)0359),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2016. o pokretanju javne rasprave o europskom stupu socijalnih prava (COM(2016)0127) i njezine priloge,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2018. o načinima reintegracije radnika koji se oporavljaju od ozljede ili bolesti na kvalitetna radna mjesta(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2018. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2018.(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. studenoga 2017. o borbi protiv nejednakosti kao sredstvu za poticanje otvaranja radnih mjesta i rasta(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2017. o ekonomskim politikama europodručja(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. listopada 2017. o politikama minimalnog dohotka kao sredstvu za suzbijanje siromaštva(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2017. o novom programu vještina za Europu(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o siromaštvu: rodna perspektiva(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020.(14),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o Turskoj za 2018. godinu: Trenutačna i buduća primjerenost primanja starijih osoba u EU-u,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o starenju stanovništva iz 2018. i njegovu učinku na gospodarske i proračunske projekcije za države članice EU-a (2016. – 2070.),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 2. veljače 2016. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada(15),

–  uzimajući u obzir revidiranu Europsku socijalnu povelju i proces iz Torina, koji je pokrenut 2014. u cilju jačanja sustava Ugovora o Europskoj socijalnoj povelji u okviru Vijeća Europe te u njezinu odnosu s pravom Europske unije(16),

–  uzimajući u obzir zaključna zapažanja Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom o početnom izvješću Europske unije (rujan 2015.),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 5/2017 od ožujka 2017. naslovljeno: „Nezaposlenost mladih – donose li politike EU-a promjene? Procjena programa ,Garancija za mlade’ i Inicijative za zapošljavanje mladih”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0329/2018),

A.  budući da je u lipnju 2018. sezonski usklađena stopa nezaposlenosti u europodručju iznosila 8,3 %, što je pad u odnosu na 9,0 % u lipnju 2017. i najniža razina zabilježena u europodručju od prosinca 2008.; budući da je razlika u stopama nezaposlenosti među državama članicama europodručja velika, a najniže stope nezaposlenosti u lipnju 2018. zabilježene su na Malti (3,9 %) i u Njemačkoj (3,4 %), dok su najviše stope nezaposlenosti, koje su još uvijek razlog za zabrinutost, zabilježene u Grčkoj (20,2 % u travnju 2018.) i Španjolskoj (15,2 %), čije su stope zaposlenosti iznosile 57,8 %, odnosno 65,5 %;

B.  budući da je u lipnju 2018. stopa nezaposlenosti mladih u europodručju iznosila 16,9 %, dok je u lipnju 2017. iznosila 18,9 %; budući da je unatoč stalnom padu ta stopa i dalje neprihvatljivo visoka i više od dvostrukog ukupnog prosjeka nezaposlenosti, s približno svakom trećom mladom osobom koja je nezaposlena u nekim zemljama; budući da primarna odgovornost za rješavanje problema nezaposlenosti ostaje na državama članicama u smislu razvoja i provedbe regulatornih okvira za tržište rada, sustave obrazovanja i osposobljavanja te aktivnih politika u području tržišta rada kako bi se osiguralo, između ostalog, stvaranje dostojanstvenih radnih mjesta i plaća;

C.  budući da je razlika u stopama nezaposlenosti među državama članicama europodručja također značajna, a najniže stope nezaposlenosti u europodručju u lipnju 2018. zabilježene su na Malti (5,5 %) i u Njemačkoj (6,2 %), dok su najviše stope nezaposlenosti, koje su još uvijek razlog za zabrinutost, zabilježene u Grčkoj (42,3 % u travnju 2018.) i Španjolskoj (32,6 %);

D.  budući da se druge države članice suočavaju s strukturnim izazovima na tržištu rada, kao što su niska stopa sudjelovanja te neusklađenost vještina i kvalifikacija; budući da postoji sve veća potreba za konkretnim mjerama za integraciju ili reintegraciju neaktivne radne snage kako bi se udovoljilo zahtjevima tržišta rada;

E.  budući da je ukupna stopa zaposlenosti u europodručju 2017. iznosila 71,0 %, dok je stopa zaposlenosti žena iznosila 65,4 %; budući da je cilj Europske unije u okviru strategije Europa 2020. ostvariti barem 75 % zaposlenosti za osobe u dobi od 20 do 64 godine, uključujući veću uključenost žena, starijih radnika i bolju integraciju migranata u radnu snagu; budući da je stopa zaposlenosti u europodručju krajem 2016. nadmašila razinu na kojoj je bila prije krize, a u drugom tromjesečju 2018. porasla je za 1,5 % u usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine; međutim, budući da je u nekim državama članicama još uvijek niža u odnosu na razine otprije deset godina, imajući na umu da se u istočnim zemljama to može pripisati dugoročnom smanjenju ukupnog stanovništva, a ne negativnim kretanjima na tržištu rada; budući da trend smanjenja broja odrađenih sati po zaposleniku, među ostalim i zbog neželjenog rada u nepunom radnom vremenu, ostaje razlog za zabrinutost, uz blagi pad (0,3 %) 2017. u odnosu na prethodnu godinu i još je otprilike 3,0 % niži nego 2008.(17);

F.  budući da segmentacija tržišta rada posebno utječe na žene, niskokvalificirane osobe, mlade i starije, osobe s invaliditetom i osobe s migrantskim podrijetlom, koji također imaju veće mogućnosti zaposliti se u nepunom radnom vremenu i privremeno, što nastavlja biti slučaj uz sve ostale nestandardne i netipične oblike zapošljavanja i lažno samozapošljavanje; budući da je stopa zaposlenosti osoba u dobi od 55 do 64 godine u EU-u 2017. iznosila 57 %, što je 10 postotnih bodova niža od opće stope zaposlenosti, s razlikom između muškaraca i žena od 13 postotnih bodova, što je 3 postotna boda više u odnosu na ukupni broj radno sposobnog stanovništva; budući da demografske promjene upućuju sve veći broj starijih radnika;

G.  budući da je univerzalni pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi osnovna potreba koju države članice moraju osigurati i u koju je potrebno ulagati;

H.  budući da je 2016. godine postotak osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u europodručju iznosio 23,1 %, što je još uvijek više u odnosu na 2009., te da je stopa siromaštva zaposlenih iznosila 9,5 %; budući da je 118 milijuna europskih građana i dalje izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, odnosno 1 milijun više u odnosu na razine prije krize; budući da je cilj strategije Europa 2020. u pogledu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti za 20 milijuna osoba u odnosu na referentno mjerilo iz 2008. još daleko od ostvarenja; budući da, dok je stopa materijalne oskudice u padu, monetarne stope siromaštva i stope izloženosti riziku od siromaštva su u porastu;

I.  budući da je stopa dugotrajne nezaposlenosti u europodručju u padu (s 5 % u 2016. na 4,4 % u 2017.), no budući da i dalje čini 48,5 % ukupne nezaposlenosti, što je neprihvatljivo visoko;

J.  budući da je, prema godišnjem pregledu stanja u području zapošljavanja i socijalnog razvoja u Europi za 2018., ograničena brzina rasta produktivnosti po zaposlenoj osobi koja utječe na porast plaća povezana s čimbenicima kao što su veći udio radnih mjesta u nepunom radnom vremenu i manji broj odrađenih radnih sati;

K.  budući da je stopa zaposlenosti na nepuno radno vrijeme i privremene zaposlenosti stabilna od 2013., iako odgovorna za visoki postotak ukupne zaposlenosti, s radom u nepunom radnom vremenu koji je 2017. iznosio 21,2 % svih ugovora; budući da je udio rada u nepunom radnom vremenu među ženama (31,4 %) znatno veći nego među muškarcima (8,2 %), te je riječ o pojavi koja može imati znatne posljedice na dobit i ostvarivanje prava na socijalnu zaštitu; budući da su 2016. mladi bili daleko najzastupljenija skupina zaposlenih na određeno vrijeme – 43,8 % svih zaposlenika u dobi od 15 do 24 godine;

L.  budući da je adekvatnost mirovina i dalje izazov jer rizik od socijalne isključenosti raste s dobi, dok rodno uvjetovane razlike u mirovinama iznose 37 % te i dalje predstavljaju izazov za mnoge starije žene i povećavaju njihov rizik od izloženosti siromaštvu i od socijalne isključenosti; budući da su mirovinska prava osoba koje rade u nestandardnim oblicima zapošljavanja ili su samozaposlene niža nego kod zaposlenika;

M.  budući da pristup socijalnim uslugama, kao što su usluge skrbi za djecu, zdravstvene usluge i usluge dugoročne skrbi, kao i pristupačnim usluge koje podupiru mobilnost, ima znatan utjecaj na primjerenost dohotka, posebno za osobe s niskim primanjima ili one koje se oslanjaju na socijalnu zaštitu;

1.  napominje da, unatoč tome što su gospodarski uvjeti u europodručju trenutačno povoljni i što ukupna stopa zaposlenosti stabilno raste, gospodarski oporavak i dalje nije jednakomjeran diljem europodručja te i dalje postoji znatan prostor za napredak u pogledu ekonomske konvergencije, borbe protiv nezaposlenosti mladih i dugotrajne nezaposlenosti, rodne neravnoteže, segmentacije tržišta rada i nejednakosti, posebno za ranjive skupine, kao i u pogledu smanjenja broja osoba koje rade ispod razine njihove kvalifikacije, smanjenja siromaštva općenito, a naročito siromaštva zaposlenih, iskorjenjivanja siromaštva djece i poticanja produktivnosti i rasta plaća; primjećuje da bi dohodovna nejednakost bila mnogo veća da nema redistributivnih učinaka socijalnih prijenosa, čime se 2015. smanjio udio osoba kojima prijeti siromaštvo za otprilike jednu trećinu (33,7 %); međutim, žali zbog činjenice da taj učinak nije bio dovoljan i da se uvelike razlikovao među državama članicama, smanjujući nejednakosti prihoda za više od 20 % u Belgiji, Finskoj i Irskoj, ali za manje od 10 % u Estoniji, Grčkoj, Italiji, Latviji i Portugalu;

2.  naglašava da su ostvarivanje socijalnih prava i pravilno funkcioniranje i učinkoviti sustav socijalne zaštite koji pruža odgovarajuću zaštitu svim radnicima, bez obzira na vrstu radnog odnosa, ugovor ili oblik zaposlenja, uz aktivne i održive politike tržišta rada, važni preduvjeti za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, posebno za najranjivije skupine, zatim za uspostavu uključivih nacionalnih tržišta rada te jačanje otpornosti i konkurentnosti gospodarstva europodručja u cjelini;

3.  pozdravlja povećanu financijsku potporu državama članicama iz Programa potpore strukturnim reformama kako bi im se omogućilo da nastave s provedbom reformi u otvaranju kvalitetnih radnih mjesta, čime se potiče zapošljavanje, u smanjenju nezaposlenosti, s naglaskom na rješavanje problema dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, te u nastojanjima da se povećaju plaće; pozdravlja prijedlog Komisije za povećanje područja primjene Programa potpore strukturnim reformama na zemlje čija valuta nije euro, s ciljem poticanja gospodarske i socijalne konvergencije diljem EU-a;

4.  prima na znanje preporuke Komisije za pojedine zemlje za 2018. kao važan dio postupka europskog semestra i pozdravlja posebnu pozornost koja se u okviru tih preporuka pridaje društvenim izazovima; potiče Komisiju da osigura usklađenost između društvenih i gospodarskih preporuka za pojedine zemlje i da poštuje klauzulu o fleksibilnosti u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, kako je navedeno u Zajednički dogovorenom stajalištu Vijeća o fleksibilnosti u okviru Pakta o stabilnosti i rastu; sa zabrinutošću primjećuje da je, u cijelosti ili djelomično, provedeno samo 50 % preporuka za 2017. te potiče države članice da stoga ulože veće napore za provedbu preporuka, posebice u sljedećim područjima:

5.  ističe, stoga, da stvaranje dostojnih radnih mjesta, pristup socijalnoj zaštiti, bez obzira na radni odnos ili vrstu ugovora, i rast plaća znatno utječu na smanjenje nejednakosti, rizik od siromaštva i socijalne isključenosti te pridonose poboljšanju životnog standarda i podupiru gospodarski oporavak; naglašava da bi reforme država članica, kakve ih podupire Komisija u okviru preporuka za pojedine zemlje, stoga posebice trebalo usmjeriti na politike kojima se povećava produktivnost i potencijal održivog rasta, potiče otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i smanjuje nejednakost i siromaštvo, posebno siromaštvo djece; potiče stvaranje otvorenih oblika zaposlenja, istodobno osiguravajući prilagodljivost, promičući uključivo tržište rada i osiguravajući pravednu ravnotežu između poslovnog i privatnog života;

6.  pozdravlja komunikaciju Komisije od 13. ožujka 2018. o praćenju provedbe europskog stupa socijalnih prava (COM(2018)0130), u kojoj je stup usklađen s ciklusom europskog semestra tako što se u analizi poduzetih mjera i napretka ostvarenog na nacionalnoj razini odražavaju prioriteti europskog stupa socijalnih prava; naglašava da se socijalnim ciljevima i obvezama EU-a treba dati jednaki prioritet kao i njegovim gospodarskim ciljevima; poziva Komisiju i države članice na jačanje socijalnih prava provedbom europskog stupa socijalnih prava tako da se uspostavi stvarna socijalna dimenzija za EU (putem zakonodavstva, mehanizama za donošenje politika i financijskih instrumenata na odgovarajućoj razini);

7.  napominje da se tržišta rada zemalja europodručja znatno razlikuju, što predstavlja izazov za njihovo pravilno funkcioniranje; stoga poziva, ne dovodeći u pitanje načelo supsidijarnosti, na izradu dobro osmišljenih politika tržišta rada i na reforme kojima se stvaraju kvalitetna radna mjesta, promiču jednake mogućnosti, jednako postupanje prema radnicima te socijalna i solidarna ekonomija, olakšava jednak pristup tržištu rada i osigurava socijalna zaštita, olakšava mobilnost radne snage, reintegriraju nezaposleni i uklanjaju nejednakosti i neravnoteže među spolovima; poziva države članice da razviju socijalne i gospodarske politike u skladu s načelima iz preporuke Komisije od 3. listopada 2008. o aktivnom uključivanju osoba isključenih s tržišta rada(19), posebno osiguravajući odgovarajuću potporu dohotku, dostupnost tržišta rada i pristup kvalitetnim uslugama, a sve je to ključno za ostvarivanje održivih rezultata;

8.  ističe potrebu za povećanjem stope zaposlenosti promicanjem dostojanstvenih radnih mjesta, posebice među dugotrajno nezaposlenima, niskokvalificiranim osobama, mladima i starijim radnicima, ženama, migrantima i osobama s invaliditetom, manjinama i marginaliziranim zajednicama poput Roma radi ostvarivanja cilja strategije Europa 2020., odnosno stope zaposlenosti od najmanje 75 % i ublažavanja rizika od siromaštva, posebno siromaštva djece i zaposlenih te socijalne isključenosti s kojom se te osobe suočavaju; ističe da je potrebno smanjiti broj osoba koje žive u siromaštvu kako bi se ostvario cilj strategije Europa 2020. u pogledu smanjenja siromaštva za 20 milijuna ljudi; ističe da je potrebno smanjiti siromaštvo djece provedbom Jamstva za djecu na razini EU-a;

9.  poziva države članice na razvoj mjera i strategija u skladu s europskim stupom socijalnih prava kako bi se odgovorilo na socijalne potrebe onih osoba kojima je tržište rada nedostupno, posebno onih koje su suočene s ekstremnom oskudicom kao što su beskućnici, djeca i mladi te osobe s kroničnim fizičkim i mentalnim zdravstvenim poteškoćama;

10.  poziva na razvoj nacionalnih strategija i koordinaciju na razini EU-a u cilju borbe protiv starenja na tržištima rada kao odgovor na sve veći broj starijih radnika u radnoj snazi EU-a, među ostalim podizanjem svijesti o Direktivi Vijeća 2000/78/EZ o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja(20), usklađivanjem propisa o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu s ciljevima održivog razvoja i s obzirom na nove profesionalne rizike i one koji će se tek pojaviti, te osiguravanjem pristupa cjeloživotnom učenju i poboljšanjem politika kojima se podupire usklađivanje poslovnog i obiteljskog života;

11.  poziva države članice europodručja da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste povoljne ekonomske izglede i provedu reforme tržišta rada kojima se potiče stvaranje radnih mjesta s predvidljivim, sigurnim i otvorenim oblicima zapošljavanja, sklapanje pravno sigurnih ugovora o radu u kojima se navode uvjeti zaposlenja, sprečavajući i suzbijajući pritom lažno samozapošljavanje i osiguravajući odgovarajuću socijalnu zaštitu, bez obzira na radni odnos ili vrstu ugovora; poziva države članice da donesu i provedu predloženu preporuku Vijeća o pristupu socijalnoj zaštiti i da potaknu osobe u nestandardnim oblicima zaposlenja na upis u programe socijalne zaštite; naglašava važnost tekućih pregovora o direktivi o predvidivim i transparentnim radnim uvjetima;

12.  poziva države članice da ulažu u usluge skrbi tijekom cijelog životnog vijeka, da nastave s ostvarivanjem ciljeva iz Barcelone o skrbi za djecu iz 2002. i da razviju ciljeve skrbi za starije osobe i uzdržavane osobe; smatra da pružanje usluga skrbi u obitelji ne bi smjelo negativno utjecati na socijalne ili mirovinske naknade; u tom kontekstu poziva države članice da osiguraju dovoljnu akumulaciju mirovinskih prava;

13.  poziva države članice europodručja da smanje rodne razlike u mirovinama te da osiguraju međugeneracijsku pravednost kroz pristojne i dostatne mirovine, kako bi se iskorijenilo siromaštvo i socijalna isključenost u starijoj dobi te kako bi se osigurala dugoročna održivost i primjerenost mirovinskih sustava, povećale stope zaposlenosti na pristojnim radnim mjestima kojima se osiguravaju veći doprinosi za mirovinsko osiguranje, a ne preopterećuje mlađu generaciju; sa zabrinutošću napominje da su većini država članica europodručja rodna razlika u mirovinama te stopa prijevremenog umirovljenja i dalje visoke; ističe da se održivost mirovinskih sustava može povećati smanjenjem nezaposlenosti, učinkovitim suzbijanjem neprijavljenog rada i uključivanjem migranata i izbjeglica na tržište rada, među ostalim inicijativama; pozdravlja preporuku Komisije iz Izvješća o primjerenosti mirovina za 2018. o potrebi za holističkim razmatranjem primjerenosti starosnih dohodaka i financijske održivosti mirovinskih sustava; poziva na detaljniju analizu situacije pripadnika „četvrte dobi”, čija su se mirovinska prava možda smanjila tijekom vremena kao rezultat inflacije;

14.  smatra da reforme sustava socijalne zaštite u državama članicama moraju biti osmišljene tako da osobama koje mogu raditi olakšaju sudjelovanje na tržištu rada isplativim poslovima; u tom pogledu ističe da bi potpora dohotku trebala biti usmjerena na one kojima je to najpotrebnije;

15.  napominje da je stopa slobodnih radnih mjesta u europodručju u prvom tromjesečju 2018. iznosila 2,1 %, što je porast u odnosu na 1,9 % 2017.; ističe da je moguće steći odgovarajuće vještine i da se problem neusklađenosti između ponude i potražnje vještina može riješiti poboljšanjem kvalitete, dostupnosti i pristupačnosti obrazovanja i osposobljavanja te pristupa njima, uključujući usmjereno i kvalitetno osposobljavanje, poboljšavajući uzajamno priznavanje kvalifikacija, jačanjem mjera za usavršavanje i prekvalifikaciju te omogućavanjem neformalnog obrazovanja odraslih, što zahtijeva odgovarajuću potporu, uključujući financiranje na razini EU-a, ne dovodeći u pitanje članak 149. UFEU-a, te financiranje na nacionalnoj i regionalnoj razini; u tom pogledu poziva na ciljane mjere za potporu ranjivim skupinama, uključujući Rome, osobe s invaliditetom, osobe koje su rano napustile školovanje, dugotrajno nezaposlene osobe i migrante i izbjeglice; potvrđuje da je potrebno povećati relevantnost strukovnog osposobljavanja za tržište rada i poduzeti mjere za povećanje njegove privlačnosti u odnosu na akademski smjer; podržava stalnu provedbu i nadzor inicijative o oblicima usavršavanja kako bi se onima kojima je to potrebno pomoglo da steknu temeljne vještine za 21. stoljeće; poziva države članice da kao prioritet postave sveobuhvatno osposobljavanje u području digitalnih i poduzetničkih vještina i da u kontekstu usavršavanja i prekvalifikacije vode računa o prelasku na digitalno gospodarstvo;

16.  izražava zabrinutost zbog toga što je u 19 država članica prosječna stopa općih državnih rashoda za obrazovanje kao postotak bruto domaćeg proizvoda padala svake godine od 2009. do 2016.(21), ističe da su dobro financirani sustavi javnog obrazovanja ključni za jednakost i socijalnu uključivost;

17.  s velikom zabrinutošću podsjeća na trajno veliki broj europskih građana s lošom razinom pismenosti ili poteškoćama u pismenosti, uključujući funkcionalnu i medijsku nepismenost, što izaziva veliku zabrinutost u pogledu odgovarajućeg sudjelovanja u javnom životu i na tržištu rada;

18.  potiče promicanje politika sustava dvojnog obrazovanja i drugih sličnih politika; naglašava da učinkovita veza između obrazovanja, istraživanja, inovacija i tržišta rada može dati odlučujući doprinos otvaranju novih radnih mjesta;

19.  ističe da je sigurno i odgovarajuće okruženje za učenje od ključne važnosti za dobrobit učenika i nastavnog osoblja;

20.  poziva Komisiju i države članice da razviju posebne mjere u okviru politika zapošljavanja, obrazovanja i socijalne politike kako bi se osiguralo učinkovito uključivanje osoba s invaliditetom i osoba u nepovoljnom položaju;

21.  ističe potrebu planiranja i promicanja organiziranih i ažuriranih programa strukovnog usmjeravanja u školama, posebno u ruralnim područjima i u pograničnim, planinskim i otočnim regijama;

22.  potiče mobilnost studenata, radnika, sportaša i umjetnika u EU-u i europodručju; međutim, zabrinut je što značajne razlike u standardima života i rada u europodručju potiču neželjenu migraciju te dodatno pogoršavaju učinke takozvanog odljeva mozgova; ističe da je stvaranje dostojanstvenih radnih mjesta ključni preduvjet za rješavanje problema odljeva mozgova, kao i promicanje učinkovitih strategija obrazovanja, osposobljavanja i profesionalnog usmjeravanja; poziva da se u okviru budućih politika obrazovanja i zapošljavanja učinkovito riješi ta pojava, među ostalim potpunim razvojem europskog obrazovnog prostora; naglašava potrebu za razvojem europske studentske iskaznice radi promicanja mobilnosti u učenju i olakšavanja uzajamnog priznavanja svjedodžbi, diploma i stručnih kvalifikacija, smanjenja administrativnih opterećenja i troškova za studente i ustanove za obrazovanje i osposobljavanje;

23.  naglašava se da bi, u skladu s referentnim vrijednostima za obrazovanje i osposobljavanje 2020. (ET 2020), do 2020. godine manje od 15 % petnaestogodišnjaka trebalo biti nedovoljno kvalificirano u čitanju, matematici i prirodnim znanostima; pozdravlja uključivanje pokazatelja „nezadovoljavajućih rezultata u obrazovanju” za petnaestogodišnjake (rezultati za niske rezultate u matematici iz istraživanja programa za međunarodnu procjenu učenika (PISA)) u novi pregled socijalnih pokazatelja;

24.  podsjeća da bi, prema referentnim vrijednostima ET 2020, najmanje 95 % djece (od četiri godine do obvezne dobi školovanja) trebalo sudjelovati u predškolskom obrazovanju; naglašava da područje „predškolskog odgoja i obrazovanja” u pregledu socijalnih pokazatelja uključuje samo jedan pokazatelj, za djecu mlađu od tri godine u službenoj skrbi; ističe da nedostaju informacije o starijoj djeci ispod obvezne dobi za školovanje, kao i informacije o opsegu pružanja skrbi o djeci u broju odrađenih sati;

25.  uzima u obzir pozitivnu ulogu otvorenog obrazovanja i otvorenih sveučilišta u procesu stjecanja znanja i vještina, osobito programe osposobljavanja za zaposlenike na internetu, s obzirom na to da je riječ o dinamičnom obliku učenja koji odgovara trenutačnim potrebama i interesima sudionika;

26.  ponavlja svoj poziv da se omotnica Erasmus + u sljedećem VFO-u najmanje utrostruči kako bi se doprlo do većeg broja mladih, organizacija mladih i srednjoškolskih učenika i naučnika u cijeloj Europi; poziva na to da se posebna pozornost posveti osobama u nepovoljnom socioekonomskom položaju kako bi im se omogućilo da sudjeluju u programu te osobama s invaliditetom, u skladu s obvezama EU-a i država članica u okviru Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

27.  podsjeća na strateški potencijal kulturnog i kreativnog sektora kao generatora poslova i bogatstva u EU-u; naglašava da kulturne i kreativne djelatnosti čine 11,2 % svih privatnih poduzeća i 7,5 % svih zaposlenih osoba u ukupnom gospodarstvu EU-a te da stvaraju 5,3 % ukupne europske bruto dodane vrijednosti (BDV), naglašava ulogu kulturnih i kreativnih djelatnosti u očuvanju i promicanju europske kulturne i jezične raznolikosti te njihova doprinosa gospodarskom rastu, inovacijama i zapošljavanju, osobito zapošljavanju mladih;

28.  ističe da je za osiguravanje konkurentnog položaja Unije, dostupnosti kvalificirane radne snage i zapošljivosti radne snage nužno odgovarajuće ulaganje i planiranje u području obrazovanja, posebno u području digitalnih vještina i programiranja;

29.  poziva Komisiju da osigura poticaje i tehničku pomoć mladima za osnivanje poduzeća i da predloži mjere za promicanje poduzetništva, među ostalim i u okviru školskih kurikuluma u državama članicama;

30.  naglašava da je potrebno nastaviti s reformama kojima se tržište rada i radnu snagu priprema za digitalnu transformaciju, i u to uključiti osobe svih dobnih skupina i pozadina, pomoću fleksibilnog pristupa usmjerenog na polaznike, posebno organizacijom odgovarajućeg cjeloživotnog učenja i osposobljavanja u području digitalnih vještina, što je ključno za gospodarstvo temeljeno na znanju; naglašava važnost cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja kako bi se zajamčilo sudjelovanje u odgovarajućem, fleksibilnom i visokokvalitetnom osposobljavanju i karijeri; u tom kontekstu podsjeća na ograničenja predviđanja potreba za vještinama s obzirom na brze promjene naravi tržišta rada i u tom pogledu naglašava važnost transverzalnih vještina poput komunikacije, rješavanja problema, kreativnosti i sposobnosti učenja, čime se potiče otpornost ljudi i poboljšava njihova sposobnost prilagodbe na promjene i stjecanja novih vještina tijekom života; ističe da je potrebno osigurati da nacionalni sustavi socijalne zaštite pružaju odgovarajuću zaštitu svim zaposlenicima, uključujući nove oblike rada i nove vrste ugovora kao i primjerenu zaštitu onima koji ne mogu raditi ili koji ne mogu pronaći posao; poziva države članice da razviju politike tržišta rada kojima se podupire međusektorska mobilnost i prekvalifikacija radnika, što će postati sve važnije s obzirom na to da se naša tržišta rada prilagođavaju digitalnoj transformaciji naših gospodarstava; u tom pogledu naglašava da je potrebno osigurati sudjelovanje sindikata i udruga poslodavaca kako bi se osigurala pravedna preobrazba;

31.  poziva države članice europodručja da provedu potrebne reforme i povećaju socijalna ulaganja kako bi osigurale pristup, dostupnost, pristupačnost, kvalitetu i troškovnu učinkovitost svojih sustava zdravstvene zaštite; poziva na obnovu europskog cilja da se znatno poveća broj zdravih godina te da u tom smislu prevencija postane prioritet zdravstvenih politika EU-a, uz kurativne mjere; poziva na aktivnu provedbu promotivnih kampanja u području zdravstva;

32.  poziva na europsku strategiju za kvalitetu i pristupačnost sustava dugotrajne skrbi provedbom pristupa koji se temelji na zajednici i ostvarenju prava na dugotrajnu skrb i potporu; poziva na znatna ulaganja u usluge dugotrajne skrbi kako bi se pripremilo za veće potrebe predviđene u svjetlu demografskih promjena; uviđa da sektor dugotrajne skrbi ne osigurava odgovarajuće radne uvjete i poziva na ponovnu procjenu pružanja skrbi i uvjeta rada u tom sektoru kako bi se osigurala kvaliteta dugotrajne skrbi;

33.  upućuje na potrebu za dobro osmišljenim politikama za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, među ostalim osiguravanjem pristupačne skrbi o djeci, rane skrbi za djecu i dugotrajne skrbi, uravnotežavanjem rodnog aspekta njegovatelja između muškaraca i žena te promicanjem prilagodljivih radnih uvjeta i korištenja povoljnog i plaćenog rodiljnog, očinskog i roditeljskog dopusta te dopusta za skrbnike; smatra da je u tom pogledu donošenje uravnotežene direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života za roditelje i skrbnike potreban korak prema uspostavi poboljšane ravnoteže između poslovnog i privatnog života; osim toga, poziva na donošenje europske inicijative o socijalnoj zaštiti i uslugama za neformalne njegovatelje;

34.  ističe važnost poboljšanja strukturiranog dijaloga i sudjelovanja organizacija poslodavaca, sindikata i organizacija civilnog društva u doprinosu razvoju i provedbi socijalnih politika i reformi te politika i reformi u području zapošljavanja te njihove aktivne uključenosti u postupak europskog semestra;

35.  smatra da, kako bi se održala i povećala globalna konkurentnost, regulatorni okviri za tržište rada država članica moraju biti jasni, jednostavni i fleksibilni te podržavati visoke standarde rada;

36.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 123, 12.5.2016., str. 1. (2) SL C 179, 25.5.2018., str. 1. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0181. (4) SL C 155, 25.5.2011., str. 10. (5) Direktive (EU) 2018/849, (EU) 2018/850, (EU) 2018/851 i (EU) 2018/852. (6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0325. (7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0078. (8) SL C 356, 4.10.2018., str. 89. (9) SL C 346, 27.9.2018., str. 200. (10) SL C 346, 27.9.2018., str. 156. (11) SL C 337, 20.9.2018., str. 135. (12) SL C 242, 10.7.2018., str. 24. (13) SL C 76, 28.2.2018., str. 93. (14) SL C 366, 27.10.2017., str. 117. (15) SL C 35, 31.1.2018., str. 157. (16) https://www.coe.int/en/web/turin-european-social-charter/turin-process (17) http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=738&langId=en&pubId=8030&furtherPubs=yes (18) SL C 67, 20.2.2016., str. 1. (19) SL L 307, 18.11.2008., str. 11. (20) SL L 303, 2.12.2000., str. 16. (21) podaci Eurostata.